Ko e fakalanga talanoa atu pe, he sio hifo ki he kaveinga ‘oku faka’osi’aki e Uike Lotu ‘a e SUTT, ‘oku lave ki he moto ‘o e fonua: Ko e ‘Otua mo Tonga ko hoku tofi’a
‘Oku mahino pe ‘a e moto ia mo e tukunga ne fatu ai, ka ‘oku mahino he ngaahi ‘aho ni ‘a e tupu tokolahi ange hotau kakai, pea ‘i muli hotau ni’ihi, pea ‘i he tu’unga ko ia ‘oku faingata’a ‘a e fakakaukau ‘o e “tofi’a”
‘e lelei nai ke liliu e moto? liliu ki he ha? fefe nai ‘a e fetongi e “tofi’a” ‘aki ‘a e “’inasi”?
‘oku ‘ikai foki hatau mafai ki he liliu, ka ko ‘etau Tasilisili pe mo e fa’a fifili
faka’apa’apa atu ki he kau malanga faka’osita’u, pea mo e kau failotu he Uike Lotu, mo e hufia mei he fano, jh
>>==<<Talanoa >>==<<
We are addicted to stories (Wiesel)
We need talanoa (story, telling, conversation) in order to remember,
We remember in order to live
We are what we remember (Wendt)
faka’apa’apa atu ki he kau malanga faka’osita’u, pea mo e kau failotu he Uike Lotu, mo e hufia mei he fano, jh
Mahino pe ko e me’a eni ko e fiepoto mo e tuhu ki he ‘umata, ka ko e nanunga ia ‘o e tasilisili! ‘oku ai e ongo me’a ‘e 2 ‘oku ou tanaki atu ke tau fakatokanga’i he moto ‘o e fonua:
1. Ko e konga ‘oku pehe “... ko hoku ...” ‘oku fakafo’ituitui ia. ‘oku kehe ia mei he “...ko homau/hotau...” ‘a ee ‘oku fakatokolahi. Ko kimautolu ‘oku ‘i muli, ‘e lelei ange ke uki ‘a e “...ko homau/hotau...” he ‘oku lahi e nunu’a ‘i he “... ko hoku...”
2. Ko e “tofi’a” kiate au ‘oku hanga ia ki he “kelekele” pe “koloa,” pea ‘oku ne teke ‘e ia ‘a e ‘atamai ‘o e “...ko hoku/’eku...”. Ka ko e “’inasi” ‘oku sio ia ki he kelekeleke/koloa pea mo e fatongia. ‘i he tu’unga ko ia, oku fakatupu fifili ‘a e pehe ko hotau tofi’a ‘a e ‘Otua. Fakatokanga’i foki ‘a e polepole he pehe ne tuku ‘a Tonga ki langi ... ko e tofi’a leva ‘o hai ‘a Tonga?
Ko e fakalanga tasilisili pe, mo tali ai ki he Uike Lotu. Pea malo hono langa mai e tasilisili he ngaahi kaveinga lotu, mo tau tali ai ki he ngaahi kaveinga ‘o Jul-Dec
Pea ka matafi atu e kau mamahi, pea mou tokanga mai ki “hotau paenga”
Salute atu mei he fano, jh
1. Ko e konga ‘oku pehe “... ko hoku ...” ‘oku fakafo’ituitui ia. ‘oku kehe ia mei he “...ko homau/hotau...” ‘a ee ‘oku fakatokolahi. Ko kimautolu ‘oku ‘i muli, ‘e lelei ange ke uki ‘a e “...ko homau/hotau...” he ‘oku lahi e nunu’a ‘i he “... ko hoku...”
2. Ko e “tofi’a” kiate au ‘oku hanga ia ki he “kelekele” pe “koloa,” pea ‘oku ne teke ‘e ia ‘a e ‘atamai ‘o e “...ko hoku/’eku...”. Ka ko e “’inasi” ‘oku sio ia ki he kelekeleke/koloa pea mo e fatongia. ‘i he tu’unga ko ia, oku fakatupu fifili ‘a e pehe ko hotau tofi’a ‘a e ‘Otua. Fakatokanga’i foki ‘a e polepole he pehe ne tuku ‘a Tonga ki langi ... ko e tofi’a leva ‘o hai ‘a Tonga?
--------------------------------------------------------------------
Malo Jh, pea kuou manatu ai kihe 'etaui tasiliisli mai he " taha 'etau ngaahi lea Tonga " Koe 'api-'a-Fafine/Fefine" ,'aia na'aku pehe ai koe lea ko'eni Ko Tonga pe 'e Fe'unga ai, ko Muli ni , he'ikai fe'unga ia ai,, tautautefito kiate kitautolu 'oku ma'u [ mali] muli,,, pea pehee pe moe tukunga-fakalao moe fetauhi'aki ihe nofo muli,, he'ikai ke ngaue 'aki ha lea ia ke pehee koe " tokotaha" pe ko " Kohoku" hange koho'o lave,, Ka kuopau ke ngaue'aki e lea 'e ngali ke fevahevahe'aki ai 'ae husepaniti moe uaifi pe tangta moe fefine . pea ha pe ia he anga 'emau nofo kuopau kema " fetokoni'aki" iha ngaue pe , 'o 'ikai kohoku hoa pe ke fekamaaki tokotaha ihe "tauhi'api".
'aia he'ikai fu'u ongolelei ka tau ka ngaue'aki 'ae " Kohoku tofi'a " heni.. 'e ongo lelei 'auptio ka ongo mai kohoku " inasi"/ kohotau tofi'a . pea hange leva ai kuo mahino e fai e fevahevahe'aki iha " koloa pe kohat oe fa'ahinga me'a pe..
pea ka ngaueaki e Kohoku - 'inasi pe kohotau tofi'a heni, pea 'oku fenapasi lelei ia moe lao 'oe fonua ni,, kihe Equal Opportunity moe Discrimination and Harassment Law , iha tapa pe 'oe nofo he Sosaiete.. pea he'ikai ongo vevela ia pe ha mai ai ha nunu'a 'oe fakaoaao , kene fakatupu ai ha domestic violence, ka oku ongo fe'ofo'ofani ia pea fakatupu ma'uma'uluta ia he nofo muli ni.
Kae hange foki koho'o lave, 'oku ngali fai ha tuhu kihe 'umata,,kae sai pe he ko'etau potalanoa, pea 'oku hange kaite au, Kuo 'iai e lau 'e malava ke ma'u tofi'a 'a Fefine 'i Tonga,, pea 'e hange leva ia kuo ngali 'unu'unu mai 'a Tonga kihe tukunga 'oe " Kohoku inasi pe kohotau tofi'a ".. ke'oaua toe fakaaoaao e Kohoku Tofi'a kae lava ke tofitofi 'ehe Fanau kenau lava 'o ma'u "inasi" kotoa he koloa tukufakaholo..
koe lave fakalaumalie tuku atu ia kiate kimoutolu kemoutoki faka-fehoanaki mai,, kaetuku kemau to'o atu pe ngaahi me'a kuo mau ma'u he anga 'emau nofo muli ni..
sami.
Kole atu pe keu hao hake he kaite au ia ko e konga folofola 'ena ia 'a
Siaosi Tupou I, 'oku 'ikai ke 'ia ha'atau kaunga ia 'a tautolu ki
ai???? !!!!.................'oku fakamanatu mai he fasi fakafonua 'o
makatu'unga hange ha motu'a moa toloaki ka hao 'a e motu'amoa 'e malu,
mafana, makona mo ha fua hafua 'a e lelei 'e ma'u he
'uhiki ..............na'e 'ikai ke 'uhinga ki ha toe taha ko e "Tu'i"
pe 'e taha tofu pe..........happy new year!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!, 'ofa
atu.
Ne tauí é Tupou 1 úluaki e fonua óne claim e meá kotoa maána pea óku kei í
he Konisitutone áe feingatau á Tupou 1, ko e puipuituá lelei ia ó éne
tukufonua, Ótua mo Tonga ko hoku Tofiá.
Óku totonu pe ke kau he liliu fakapolitikale áe liliu ó e moto ó ka kuo taau
ke liliu, pe lahi hono ngaahi kovi ó e fakalea ki he kakai ó e fonua pehe ki
hono haáhaá ó e claim tokotaha é he tuí á e Ótua mo Tonga ko hono tofiá.
takamuli
Ka to mama'o pea fakatulou atu
Malo moe lotu.Talamonu atu kihe uike lotu kia kimoutolu hono kotoa pe.
Kolo
On Jan 4, 11:22 am, "Sione 'Atupuha Koloti" <sakol...@gmail.com>
wrote:
Deut 18:1-2 (ASV)
"'E 'ikai ma'u 'e he kau Livai taula'eiki, 'io 'a e matakali Livai kotoa, ha 'inasi pe tofi'a fakataha mo ha'a Isileli: te nau kai 'a e ngaahi feilaulau tutu 'a Sihova mo hono 'inasi. Ka 'e 'ikai hano tofi'a 'i he lotolotonga 'o hono kainga: KO SIHOVA PEE HONO TOFI'AA, 'o hangee ko 'ene folofola kiai"
Teut. 18:1-2
Hangehangee ko e motoo 'oku fa'o ai e deep profound political theology.
1) Hangehangee ko e borrow 'e Tupou 1 e fakakaukauu 'o 'etau motoo meia Teutalonome. 'Oku ne fakataha'i e theology and politics. Mahalo na'a ne fakakaukau he is both a political leader and also a levite. Ko hono ui 'o e 'Otua ko hono tofi'a 'oku fakafolofola pea mohu
2) Kapau 'oku tau palopalema'ia he hangee 'oku individualistic pea singular e "HOKU" ka 'oku fit in pee ia mo e political system..pea kapau te tau feinga ke liliu e HOKU ke HOTAU, tau feinga fakataha mo e kau Temoo ke liliu mei he monarchy ki ha pule fakatemokalati.
3)'I he taiami tatau, kapau ko e faka'amu ko e moto..hangee ia ha visone...ke mo'oni e fakakaukauu he mo'ui 'a e Tongaa kotoa, taa 'e lava lelei ke hoko tau lotu ke mo'oni e motoo he mo'ui fakafo'ituituii 'o hangee ko 'etau ngaue'aki e Same 23...Ko hoku (HOTAU) tauhi 'a Sihova..'Oku 'ikai ko e moto pee ma'a Tupou ka ki he Tonga kotoa--keu lau 'e au Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a
4) Me'a nii 'oku mo'oni e moto 'a Amelika "IN GOD WE TRUST" 'i he mo'ui e kakai kotoa 'o Amelika???'Ikai. Kapau 'e liliu ki he Ko e 'Otua mo Tonga ko hotau tofi'a, me'a nii 'e toe mo'oniange???'Ikai. Ka 'oku lelei ke hoko e moto pee visone ia e Tonga? 'Ikai hano kovi
5) Kapau te tau fakatonulea e 'uhinga e "tofi'a ki a Sihova" ko e hoko 'a Sihova ko e mo'ui'anga. Ta he'ikai teu palopalema'ia he ui 'a e 'Otuaa mo Tonga ko hoku mo'ui'anga (tofi'a)..
6) mei he fakakaukau tofi'a mo e inasi ihe folofola i 'olungaa, mahalo 'oku lelei ange pee tofi'aa
2) Ko e 'i ai pee hato tofi'a (koloa/kelekele), 'ikai ko e tu'utu'uni
fakanatula (unwritten moral laws) 'oku 'i ai hoto fatongia ki ai? Ko e
hili mai pee ha fa'ahinga me'a pee, 'oku ne 'omai ai pee mo e me'a ke
fai; (in the simplest of form - once you are born, you must breathe
air into the body! it's your responsibility to feed your body)
Kataki pe Rev.Koloti he fa'a fehu'ia ka 'oku mau tatanaki mei he
ngaahi 'aikona kuo mou vahevahe mai 'o mau lave ai.
Pea fai'aki e potalanoa 'ihe tano'a pea kapau kuo mau to atu mautolu
ki ngatai koe 'atunga e 'oe 'aho'ahoia noa'ia
moe fakatangata.
Malo 'ofaatu moe lotu
Kolo.
On Jan 4, 1:24 pm, "Sione 'Atupuha Koloti" <sakol...@gmail.com> wrote:
> kolo ko si'ete valelau pe he fo'i lea 'iate ia pe! ka ko e a'usia lelei kuo
> ke tokoni mai ai hange ko e ng. tokoni kuo ofongi'aki kitautolu!!
>
> ko e lave ki he eng. ko e to e me'a kehe malie mo ia! 'inheritance' 'o hange
> ko ho'o vete!
>
> malo
> koloti
>
> 2010/1/4 koloma...@bigpond.com <koloma...@bigpond.com>
> >http://groups.google.com/group/tasilisili- Hide quoted text -
>
> - Show quoted text -
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.432 / Virus Database: 270.14.125/2600 - Release Date: 01/04/10 19:35:00
sfaupula wrote:
> kau atu ai pe mo e tofi'a 'aki 'e he 'otua 'a kinautolu 'oku
> 'o'ona (Saa 33:12, ftt Teut 4:20).
>
> matamata ne 'afio 'a tupou i ko hono lakanga fktaula'eiki mo fktu'i
> 'oku malava ai ke ne tofi'a 'aki 'a e 'otua, kakai mo e kelekele. ko e
> fkmahamahalo pe eni he 'oku 'ikai ke fkpapau'i e lakanga fktaula'eiki
> ia 'o tupou pea mo e kau 'a e lakanga fktu'i 'i he ma'u tofi'a ki he
> 'otua. malo
>
>
>
>
> ----- Original Message -----
> *From:* seni taniela <mailto:seni...@yahoo.com.au>
> *To:* tasil...@googlegroups.com
> <mailto:tasil...@googlegroups.com>
> *Sent:* Tuesday, January 05, 2010 4:25 AM
> *Subject:* Re: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku
> tofi'a/'inasi?
>
> 1 The priests the Levites, /even/ all the tribe of Levi, shall
> *From:* Sepesi H Piukala <sep...@optusnet.com.au>
> *To:* tasil...@googlegroups.com
> *Sent:* Sun, 3 January, 2010 4:12:33 PM
> *Subject:* RE: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku
> tofi'a/'inasi?
>
> Óku 'iai e puipuituá lelei ó e fakalea ko eni óku fai ki ai e
> tokanga "ko
> hota ínasi", ko e tutu ó nukuálofa ko e feingatau maólunga ia ki
> he liliu.
>
> Ne tauí é Tupou 1 úluaki e fonua óne claim e meá kotoa maána pea
> óku kei í
> he Konisitutone áe feingatau á Tupou 1, ko e puipuituá lelei ia ó éne
> tukufonua, Ótua mo Tonga ko hoku Tofiá.
>
> Óku totonu pe ke kau he liliu fakapolitikale áe liliu ó e moto ó
> ka kuo taau
> ke liliu, pe lahi hono ngaahi kovi ó e fakalea ki he kakai ó e
> fonua pehe ki
> hono haáhaá ó e claim tokotaha é he tuí á e Ótua mo Tonga ko hono
> tofiá.
>
> takamuli
>
>
>
>
> Sepesi H. Piukala
> Ph: +61401 590 917
> Email: sep...@optusnet.com.au <mailto:sep...@optusnet.com.au>
>
> Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of
> Abraham,
> the God of Issac and the God of Jacob."
> ****************************************************************************
> *************************************************************
>
>
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i
> he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com <mailto:tasil...@googlegroups.com>
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> <mailto:tasilisili-...@googlegroups.com>
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> See what's on at the movies in your area. Find out now
> <http://au.rd.yahoo.com/movies/mailtagline/*http://au.movies.yahoo.com/session-times/>.
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i
> he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> No virus found in this incoming message.
> Checked by AVG - www.avg.com
> Version: 8.5.432 / Virus Database: 270.14.125/2600 - Release Date:
> 01/04/10 19:35:00
>
On Jan 1, 5:19 pm, "Sepesi H Piukala" <sep...@optusnet.com.au> wrote:
> Maánanga malo e moúi katau aú mai ki he taú fóóu ni.
>
> Ko Fusitu'a ko e Tofi'a Tangata pe 'i 'Eua , 'ikai hano tofi'a kongafonua.
> Tuita 'i Tongoleleka ko e tofi'a tangata pe, 'ikai ha Tofi'a
> Kongafonua(mahalo), hange ko e Tu'ipelehake 'o Tofi'a kongafonua mo e
> Tangata 'i Pelehake mo 'Alakifonua. Ko ia kapau 'e lau e 'uhinga ko ia ki he
> kakai kuo movete 'i muli ke tofi'a tangata pe ai 'ae Tu'i, pea 'oku kei
> lelei pe 'ae lea Tofi'a. Kapau ko e Tu'i ko ha fakafofonga ia 'o Sihova pea
> 'e fe'unga 'ae tofi'a, ko e 'Otua ia 'oku lahi mo ta'emahakulea ke fa'o he
> kato 'inasi.
>
> tau fakaongoongo ai pe ki hano veteki mai e ongo lea.
>
> Sepesi H. Piukala
> Ph: +61401 590 917
> Email: sep...@optusnet.com.au
>
> Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham,
> the God of Issac and the God of Jacob."
> ****************************************************************************
> *************************************************************
>
>
>
> -----Original Message-----
> From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On
>
> Behalf Of Sione M. Veituna
> Sent: Friday, 1 January 2010 10:25 PM
> To: tasil...@googlegroups.com
> Subject: Re: [tasilisili] Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
>
> Jione,
>
> mo'oni ho'o fakatalanoa, ka ke kataki mu'a pe ko ha taha 'o ki'i tokoni mai
> ange he kehekehe oe ongo lea, inasi mo e tofi'a kia kimautolu ko eni vaivai
> he he tonga mo e fuakavamotu'a.
>
> malo lahi
> Ma'ananga
>
> _____
>
> From: jione havea <jha...@gmail.com>
> To: Tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
> Sent: Wed, December 30, 2009 3:09:29 PM
> Subject: [tasilisili] Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
>
> Ko e fakalanga talanoa atu pe, he sio hifo ki he kaveinga ‘oku faka’osi’aki
> e Uike Lotu ‘a e SUTT, ‘oku lave ki he moto ‘o e fonua: Ko e ‘Otua mo Tonga
> ko hoku tofi’a
>
> ‘Oku mahino pe ‘a e moto ia mo e tukunga ne fatu ai, ka ‘oku mahino he
> ngaahi ‘aho ni ‘a e tupu tokolahi ange hotau kakai, pea ‘i muli hotau
> ni’ihi, pea ‘i he tu’unga ko ia ‘oku faingata’a ‘a e fakakaukau ‘o e
> “tofi’a”
>
> ‘e lelei nai ke liliu e moto? liliu ki he ha? fefe nai ‘a e fetongi e
> “tofi’a” ‘aki ‘a e “’inasi”?
>
> ‘oku ‘ikai foki hatau mafai ki he liliu, ka ko ‘etau Tasilisili pe mo e fa’a
> fifili
>
> faka’apa’apa atu ki he kau malanga faka’osita’u, pea mo e kau failotu he
> Uike Lotu, mo e hufia mei he fano, jh
>
> >>==<< <http://www.talanoaoceania.net/> Talanoa >>==<<
>
> We are addicted to stories (Wiesel)
>
> We need talanoa (story, telling, conversation) in order to remember,
>
> We remember in order to live
>
> We are what we remember (Wendt)
>
> www.TalanoaOceania.net
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili- Hide quoted text -
Moe 'ofa atu ai pe ki he famili hono kotoa.
Kolo.
> > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili-Hide quoted text -
>
> > - Show quoted text -- Hide quoted text -
On Jan 5, 10:43 pm, "koloma...@bigpond.com" <koloma...@bigpond.com>
wrote:
> > > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili-Hidequoted text -
----- Original Message -----From: seni tanielaSent: Tuesday, January 05, 2010 4:25 AMSubject: Re: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
1 The priests the Levites, even all the tribe of Levi, shall have no portion nor inheritance with Israel: they shall eat the offerings of Jehovah made by fire, and his inheritance. 2 And they shall have no inheritance among their brethren: Jehovah is their inheritance, as he hath spoken unto them.Deut 18:1-2 (ASV)
"'E 'ikai ma'u 'e he kau Livai taula'eiki, 'io 'a e matakali Livai kotoa, ha 'inasi pe tofi'a fakataha mo ha'a Isileli: te nau kai 'a e ngaahi feilaulau tutu 'a Sihova mo hono 'inasi. Ka 'e 'ikai hano tofi'a 'i he lotolotonga 'o hono kainga: KO SIHOVA PEE HONO TOFI'AA, 'o hangee ko 'ene folofola kiai"
Teut. 18:1-2
Hangehangee ko e motoo 'oku fa'o ai e deep profound political theology.
1) Hangehangee ko e borrow 'e Tupou 1 e fakakaukauu 'o 'etau motoo meia Teutalonome. 'Oku ne fakataha'i e theology and politics. Mahalo na'a ne fakakaukau he is both a political leader and also a levite. Ko hono ui 'o e 'Otua ko hono tofi'a 'oku fakafolofola pea mohu
2) Kapau 'oku tau palopalema'ia he hangee 'oku individualistic pea singular e "HOKU" ka 'oku fit in pee ia mo e political system..pea kapau te tau feinga ke liliu e HOKU ke HOTAU, tau feinga fakataha mo e kau Temoo ke liliu mei he monarchy ki ha pule fakatemokalati.
3)'I he taiami tatau, kapau ko e faka'amu ko e moto..hangee ia ha visone...ke mo'oni e fakakaukauu he mo'ui 'a e Tongaa kotoa, taa 'e lava lelei ke hoko tau lotu ke mo'oni e motoo he mo'ui fakafo'ituituii 'o hangee ko 'etau ngaue'aki e Same 23...Ko hoku (HOTAU) tauhi 'a Sihova..'Oku 'ikai ko e moto pee ma'a Tupou ka ki he Tonga kotoa--keu lau 'e au Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a
4) Me'a nii 'oku mo'oni e moto 'a Amelika "IN GOD WE TRUST" 'i he mo'ui e kakai kotoa 'o Amelika???'Ikai. Kapau 'e liliu ki he Ko e 'Otua mo Tonga ko hotau tofi'a, me'a nii 'e toe mo'oniange???'Ikai. Ka 'oku lelei ke hoko e moto pee visone ia e Tonga? 'Ikai hano kovi
5) Kapau te tau fakatonulea e 'uhinga e "tofi'a ki a Sihova" ko e hoko 'a Sihova ko e mo'ui'anga.. Ta he'ikai teu palopalema'ia he ui 'a e 'Otuaa mo Tonga ko hoku mo'ui'anga (tofi'a)..
Malo mu'a 'e tau ma'u a'e Taufo'ou,ko 'eni.Malo mu'a faka kohukohu
'oku fai,ka 'oku faka fiefia pe, ko 'etau ma'u 'ae mo'ui.
Na'aku manatu kihe 'eku ki'i fa'e tangata ko Masiu Moala kuo ne si'i
malolo,'ihe taimi na'ane fai ai 'ae polokalama,na'e ui koe Tapinga 'a
Ma'ama kihe Tuangalu 'oe 'Otu Felenite fekau'aki moe moto malie ko
'eni 'o Tonga.Koe 'otua mo Tonga ko hoku Tofia/Inasi
Malie lahi ho'o faka talanoa,ka na'aku fehui kiate ia 'ae 'uhinga 'ae
Moto ko 'eni.Na'ane
pehe koe ngaue faka'osi 'a Tupou Uluaki,hono momoi hotau ki'i fonua ki
Langi,Na'ane pehe Na'e faka'Inasi 'aki 'ae Tonga 'ae Tofia pe koe
kekekele,Ke takaua ma'u pe,'ae "Otua mo Tonga he faka Inasi Tofia,oe
kelekele,ke 'oua fai hala kiai ha taha.
Koe ngaue ma'ongo'onga 'eni na'e fai mei falelahi 'ota lave ai he
nga'ahi 'ahoni,kuo hoko 'ene taki mo 'ene faka'uto'uta 'o tonu kihotau
ki'i pule'anga.Kae tuku pe mu'a ke mou tanaki mai.
Moe 'ofa atu ai pe
Lupe olo Ha'amoa(LA)
On Jan 6, 9:25 am, tevita mafileo <tevmafi...@gmail.com> wrote:
> 'Oku tau fiefia foki he taki fononga kuo fai 'e he 'Otua kia tekitautolu mo
> ho tau ngaahi famili. Kau atu ai pe he talamonuu fakata'u fo'ou kuo tufa'i .
>
> Felave'i mo 'etau kaveinga talanoa kuo fokotu'u, 'oku ou pehe ko e
> faingamalie 'eni ke tau nofo hifo 'o 'a'au mai 'a e ngaahi mata'i koloa 'oku
> fa'o 'i he ki'i pupunga lea 'o 'etau moto.
> 'Oku fai pe foki 'a e tui, 'oku fa'o loto ai 'a e ngaahi fekau mo e pole
> etc. ma'ae Tonga kotoa pe.
> Kaikehe, ko e taimi 'oku ou vakai atu ai ki he "*KO HOKU....*.". 'Oku 'ikai
> ke tuhu pe ia ki ha tokotaha pe. Ka 'oku tuhu mo 'uhinga mai ia kia au, mo e
> koe mo e Tonga kotoa pe, ke nau mo'ui'aki, fakatonu ki ai etc.. Tatau ai pe
> ia pe 'oku 'i Tonga pe nofo muli pea a'u atu ai pe ki ha'a ne hiki atu mei
> he nofo ko 'eni. 'Oku kei hoko pe 'a e 'Otua mo e Tonga ko hono tofi'a.
> Tuku'i atu pe 'a e fai kehekehe mo e fai tatau ia 'o e *'inasi* mo e *tofi'a
> * ki he kau taukei ke nau fai ho tau fakakoloa.
> mo e 'ofa atu ai pe.
> sikei
>
> 2010/1/6 Rev. Sisitoutai Taufa <ngalo...@optusnet.com.au>
>
>
>
> > Sitiveni,
> > Malo e tau mo e tauhi 'o e famili,moe toe happy new year atu foki kiate
> > koe mo Maniate,ko e vakai ki he lakanga faka taula'eiki 'o Tupou 1,'oku
> > ou tui na'e 'i ai ,'o fakataau ki he fakatotolo hisitolia na'e fai 'e
> > 'Aioema 'Atiola,ko e tohi hisitolia 'o e mafola 'o e lotu faka
> > Kalisitiane ki he ngaahi motu 'o e Pasifiki,'i he lea faka Tonga,na'e
> > kau lahi 'aupito 'a Tupou 1 he tokoni mo fakafaingamalie'i 'a e kakai ki
> > he fakamafola 'o e lotu,pea a'u pe ki he omai 'a e ngaahi fonua 'o kole
> > ki he Tu'i,pea 'omai leva 'e he tu'i ki he fakataha'anga kuata pe Sinoti
> > 'a e Siasi.
> > 'Oku ou, tui 'oku 'ikai mama'o 'a e fakafuofua ko eni,'o fakatatau ki
> > he fakamatala kuo pulusi he tohi ko e Talafungani 'o e Kosipeli
> > Ko e ki'i kau noa atu pwe mo e 'ofa 'o e New Year.2010. Sis T.
>
> > sfaupula wrote:
> > > kau atu ai pe mo e tofi'a 'aki 'e he 'otua 'a kinautolu 'oku
> > > 'o'ona (Saa 33:12, ftt Teut 4:20).
>
> > > matamata ne 'afio 'a tupou i ko hono lakanga fktaula'eiki mo fktu'i
> > > 'oku malava ai ke ne tofi'a 'aki 'a e 'otua, kakai mo e kelekele. ko e
> > > fkmahamahalo pe eni he 'oku 'ikai ke fkpapau'i e lakanga fktaula'eiki
> > > ia 'o tupou pea mo e kau 'a e lakanga fktu'i 'i he ma'u tofi'a ki he
> > > 'otua. malo
>
> > > ----- Original Message -----
> > > *From:* seni taniela <mailto:seni15...@yahoo.com.au>
> > ****************************************************************************
> > > *************************************************************
>
> > > --
> > > 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i
> > > he "Tasilisili-he-ngaluope"
> > > Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> > > tasil...@googlegroups.com <mailto:tasil...@googlegroups.com>
> > > Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> > > tasilisili-...@googlegroups.com
> > > <mailto:tasilisili-...@googlegroups.com>
> > > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> > > http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> > > See what's on at the movies in your area. Find out now
> > > <
> >http://au.rd.yahoo.com/movies/mailtagline/*http://au.movies.yahoo.com...
Malo tau ma'u 'ae taufo'ou ko 'eni,fakatu'uta 'ae ta'u moe mo'ui
fo'ou,'ofa pe na'ake ma'u ha taufo'ou,fonu tapuekina,moe 'ofa atu ai
pe kia koe moe famili.
Lupe olo Ha'amoa(LA)
On Jan 6, 5:43 pm, "koloma...@bigpond.com" <koloma...@bigpond.com>
wrote:
> > > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili-Hidequoted text -
Malo moe lotu moe 'ofa,
Kolo
> > > > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili-Hidequotedtext -
Malo Puatoka moe 'ofa,
Kolo
> > > > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili-Hidequotedtext -
Misiteli
Kataki ó fakamahino mai ange á e konga ko éni í hoó fakamatala. Hangee kiate au óku ke taukapoí é koe naé íkai ke mei tuútuúni 'a Tupou I ke tamateí á e fuú kakai ko éni óku fufui'í íhe hisitolia naé tamateí koe fale'í á e kau faifekau naánau óange á e lotu ki Tonga?
Óku mahino mai leva koe kau faifekau ko ia naánau ósi lele mai pe kinautolu íhe Teolosia Ékonomika moe Teolosia Politika ka naé íkai ke ola lelei? Hangee kiate au í hoó fakamatala ko kinautolu óku tui koe ongo principles éna tena hanga 'o solova á e palopalema ó Tonga fakaékonimíka óku teéki ke aú atu énau fakatotolo kia Tupou I mo éne kau fale'í faifekau?
|
Happy New Year everybody! Kuo hoáta mai hoómou ngaahi femeááki he tepile ni óku kei laumalie malakilaki pe á houéiki mo haá mataapule kaeúmaa á e haá taulaéiki. Fakafetaí ki he Éiki ó e Taú heéne meesi! Pea óku álomalie á natula neongo óku sií faingataáía ha ngaahi feituú.
Óku lahi foki e faá óhohala he huu tomui atu ki he ngaahi felafoaki, pea mou kataki kapau é pehee éku foí huu ni. Átunga ai pe ia sií nofo motu mamaó!
Fefee ke tanaki atu ki he tofiá/ínasi á e koloa tukufakaholo (heritage). Something one receives, treasures/values and takes good care of, then pass on (to its rightful heir/s).
Ófa atu ki he kaunga fononga pilikimi kotoa.
Sisilia from Windsor.
|
|
Received: Thursday, 7 January, 2010, 6:52 AM |
|
|
|
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.432 / Virus Database: 270.14.126/2602 - Release Date: 01/05/10 19:35:00
----- Original Message -----
From: "Rev. Sisitoutai Taufa" <ngal...@optusnet.com.au>
To: <tasil...@googlegroups.com>
>> �ku 'iai e puipuitu� lelei � e fakalea ko eni �ku fai ki ai e
>> tokanga "ko
>> hota �nasi", ko e tutu � nuku�lofa ko e feingatau ma�lunga ia ki
>> he liliu.
>>
>> Ne tau� � Tupou 1 �luaki e fonua �ne claim e me� kotoa ma�na pea
>> �ku kei �
>> he Konisitutone �e feingatau � Tupou 1, ko e puipuitu� lelei ia � �ne
>> tukufonua, �tua mo Tonga ko hoku Tofi�.
>>
>> �ku totonu pe ke kau he liliu fakapolitikale �e liliu � e moto �
>> ka kuo taau
>> ke liliu, pe lahi hono ngaahi kovi � e fakalea ki he kakai � e
>> fonua pehe ki
>> hono ha�ha� � e claim tokotaha � he tu� � e �tua mo Tonga ko hono
>> tofi�.
--------------------------------------------------------------------------------
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Ka koe Fakatalanoa 'a Jh,, pe 'elava nai ke liliu e kaveinga Lotu ,
'oku 'ai ai e 'Otua mo Tonga kohoku Tofi'a . ihe taimi 'oku ngaue'aki
ai 'i muli ni... pea mei ai, na'ane pehee 'e lava nai ke liliu e
"Tofia' ke nague 'aki e 'inasi ihono omai kimuli e kaveinga. he koe
kau ai 'ae "kohoku" 'oku 'ikai folinga ia moe anga/tukunga 'oe nofo
'ae kakai 'i muli ni.
Kae kehe koe " Koloa" moe " Uho ' 'oe 'Otua mo Tonga kohoku Tofi'a ,
'oku 'iate ia pe iaa 'i Tonga, pe koha kakai Tonga 'oku nofo mulini,
'o 'ikai liliu kakai Muli .
Pea ka ngaue 'aki 'eha kakai lotu 'oku nau liliu kakai Muli hange ko
'aositelelia; kiate au, 'oku nau loi mo kaka kihe 'enau Fakapapau kihe
ngaahi " Value" 'oe fonua ni. 'o hange koe me'a oku hoko kihe ngaahi
Fonua Middle East heni, 'oku nau taukave'i ke ngaue'aki 'enau
toto'onga faka-middle East heni, ihe LOtu ihe nofo ihe mo'ui-
faka'aho.. Ka na'e pehee 'e Cavin Rudd ( Palemia) ..kapau 'oku ke fei
ohi mai ha me'a 'oku ikai taau pe fepaki moe lao moe nofo heni
( Aust), pea ke kataki 'o tuku ia, kae ngaue'aki pe hame'a'e fe'unag
mo nofo heni.
Koe nunu'a 'oe fakaleveleva 'oe ohi mai e fa'ahinga fakakaukau
fakatonga ke ngaue 'aki 'ehe kakai nofo muli ni, 'oku 'ikai fa'a
laua..." toki kimui mai e ngaahi me'a kehe" ka koe laulanu moe lau
matakali 'oku mu'omu'a mai...
kae kehe, mahalo kuou to ma'o au meihe fakatalanoa, ka koe feinga atu
pe koe 'uhi,,, na'a lava ke 'iai ha taimi e lava ke fa'u mai ai 'ehe
Siasi ( Sutt) ha kaveinga pe ia ma'ae Kau Nofo 'i muli..'o fakatatau
moe 'ulungaanga moe fotunga 'oe nofo 'ae kakai 'i muli ni.
'ofa tu mu'a kihe teu faka'osi'soi 'oe uike lotu..
sami.
Malo Sami e fktalanoa ka kiate au 'oku 'ikai teu tui au ki hano toe
liliu 'aki 'eku sio ko'eni fkeau pe ia , koe ngaahi fonua kotoa pe
'oku 'iai 'enau moto pea ko 'etau moto leva 'ena koe 'Otua mo Tonga ko
hoku Tofi'a , 'oku 'ikai ko kitautolu pe Tonga 'oku ha'u kihe
fonuani ,tau sio mata kuo 'omi 'ehe ngaahi matakali kehe 'enau ngaahi
kaveinga fkfonua mo 'enau moto 'o fokotu'u heni pea 'ikai tenau toe
liliu , moto 'ae ngaahi pule'anga Mosilemi , langa honau ngaahi
temipale , kau Siaina langa honau china town ke fkhoko ai 'enau ngaahi
me'a fkfonua pea tau sio kihe fk'ofo'ofa 'enau fk'apa'apa'I 'enau
ngaahi moto , pea 'oku 'ikai palopalema ia kihe fonuani , ko Tonga
leva koe kumi ha falelotu ke lotu kiai he koe moto ia , koe tofi'a ia
'oku 'uhinga kiai 'ae moto , koe Tonga ko kitautolu ia , pea koe lotu
ko hotau tofi'a ia ha feitu'u pe 'i mamani tetau 'alu ai koe 'Otua
moe Lotu ko hotau tofi'a ia ka 'oku 'iaki ke toki 'ai pe ki Tonga ,
'Oku kau foki ho tau kakai he malele vave ke 'omi ha ngaahi fkkaukau
fkmuli ke liliu 'aki 'etau ngaahi me'a fkfonua pea tau sio ai kuo
tau malele noa'ia pe , tokaange ha kuonga kuo hanga pe 'e hotau kakai
'o fk'auha 'ae ngaahi me'a mahu'inga hotau ki'i pule'anga moe ngaahi
moto na'e fokotu'u 'ehe kakai ne sai 'enau lotu 'akinautolu , teu
ngata hee he kou 'ongo'i kuo kamata ke fklau atu moe veve heee,heee,
moe 'ofa atu ai pe Sami Semisi Ta'ai
On Jan 6, 1:14 am, Sam Pakofe <pako...@yahoo.com.au> wrote:
> Mali lahie fakatalanoa kihe Moto pe koe Kaveinga Folau 'ae Tonga,, pea 'oku 'ikai ha'amu veiveiua ke pehee 'oku 'ikai lelei, 'oku mau laukau 'aki pe neongo 'emau nofo muli..
>
> Ka koe Fakatalanoa 'a Jh,, pe 'elava nai ke liliu e kaveinga Lotu , 'oku 'ai ai e 'Otua mo Tonga kohoku Tofi'a . ihe taimi 'oku ngaue'aki ai 'i muli ni... pea mei ai, na'ane pehee 'e lava nai ke liliu e "Tofia' ke nague 'aki e 'inasi ihono omai kimuli e kaveinga. he koe kau ai 'ae "kohoku" 'oku 'ikai folinga ia moe anga/tukunga 'oe nofo 'ae kakai 'i muli ni.
>
> Kae kehe koe " Koloa" moe " Uho ' 'oe 'Otua mo Tonga kohoku Tofi'a , 'oku 'iate ia pe iaa 'i Tonga, pe koha kakai Tonga 'oku nofo mulini, 'o 'ikai liliu kakai Muli .
>
> Pea ka ngaue 'aki 'eha kakai lotu 'oku nau liliu kakai Muli hange ko 'aositelelia; kiate au, 'oku nau loi mo kaka kihe 'enau Fakapapau kihe ngaahi " Value" 'oe fonua ni. 'o hange koe me'a oku hoko kihe ngaahi Fonua Middle East heni, 'oku nau taukave'i ke ngaue'aki 'enau toto'onga faka-middle East heni, ihe LOtu ihe nofo ihe mo'ui-faka'aho.. Ka na'e pehee 'e Cavin Rudd ( Palemia) ..kapau 'oku ke fei ohi mai ha me'a 'oku ikai taau pe fepaki moe lao moe nofo heni ( Aust), pea ke kataki 'o tuku ia, kae ngaue'aki pe hame'a'e fe'unag mo nofo heni.
>
> Koe nunu'a 'oe fakaleveleva 'oe ohi mai e fa'ahinga fakakaukau fakatonga ke ngaue 'aki 'ehe kakai nofo muli ni, 'oku 'ikai fa'a laua..." toki kimui mai e ngaahi me'a kehe" ka koe laulanu moe lau matakali 'oku mu'omu'a mai...
>
> kae kehe, mahalo kuou to ma'o au meihe fakatalanoa, ka koe feinga atu pe koe 'uhi,,, na'a lava ke 'iai ha taimi e lava ke fa'u mai ai 'ehe Siasi ( Sutt) ha kaveinga pe ia ma'ae Kau Nofo 'i muli..'o fakatatau moe 'ulungaanga moe fotunga 'oe nofo 'ae kakai 'i muli ni.
>
> 'ofa tu mu'a kihe teu faka'osi'soi 'oe uike lotu..
> sami.
>
> __________________________________________________________________________________
> See what's on at the movies in your area. Find out now:http://au.movies.yahoo.com/session-times/
Misiteli, hangee kiate au mei ho'o fakamatala 'oku 'ikai mahino kihe tokolahi 'a e kakai 'o e siasi 'a e 'uhinga 'oku laulau ta'u ai 'a e 'alu 'a e fa'ahinga 'o ako 'a e teolosia? |
|
|
Misiteli
'Oku 'ikai fu'u mahino lelei kiate au 'a e ngaahi taukapo 'a Rahner, 'e lava ke ki'i fakamahino'i mai 'o fakatatau kihe context 'o e dialogue 'ihe tepile ni.
'Oku fakakoloa 'aupito ho'o ngaahi fakamatala felave'i moe mahu'inga hono ako'i 'ae fomolo teolosia 'i faleako he ka 'ikai, 'e toho 'ehe kau faikavaTonga 'a e lotu 'o tuku mai 'a e 'reasoning' 'oku 'uhinga ai 'a e fakamoleki 'ehe ni'ihi 'oe kakai 'o e Siasi honau taimi 'i muli ni hono ako'i 'a e Teolosia koe 'uhi ke 'oua 'e nusi noa'ia moe tui fakamaui kisikisi.
Kapau leva 'oku 'ikai ke ngata pe 'enau ako 'i Si'atoutai, 'oku mahino leva 'oku 'iai hono kehekehe meihe 'enau hoko mai ki muli ni 'ihe mala'e ako ni. 'Ihe 'ene pehee leva 'oku mahino 'oku fu'u kehekehe lahi atu moe 'ilo fakafaikava-Tonga.
Fielau 'a e te'eki pe ke tukumai 'a e teolosia Sisu Tonga moe Sisu koe Haua kuo 'uluaki tolopoovai atu pe 'ehe kau non-ako teolosia 'o ta'e'aonga. 'Ikai mu'a kete ki'i tu'usi'i 'o fakakaukau he'ikai mole 'a e taimi 'o e kakai 'ihe ako fakafaleako 'ihe ngaahi ta'ulahi kihe 'reasoning' 'ihe Theology discipline. Malie foki ho'o toe fakamanatu mai 'a Karl Bath, Bultmann, Rahner, Balthsar, Lubac, etc moe tokolahi 'oe kau teolosia 'oe late 21st century... 'oku 'ikai koe mala'e pe 'o e teolosia 'oku nau 'asi ai, 'oku ngaue 'aki 'enau ngaahi philosophy 'ihe Education, Social Science, Psychology moe ngaahi mala'e ako pehee.
daphne |
|
'Ihe 'ene pehee leva 'oku mahino 'oku fu'u kehekehe lahi atu moe 'ilo fakafaikava-Tonga.
|
--------------------------------------------------------------------------------------------
Malo Daphne e Fakatalanoa, kake kataki pe , manatu'i koe " tano'a" kuo hoko ia he 'ahoni koe " taha " he ngaahi model lelei kihe " talatalaifale - fakalukufua ".
'ihe kuo hili ne Fakangtangta pe 'ae Potalanoa he Faikava , tokua 'o lea pe kau Hou'eiki, kau toulekeleka , 'ulumotu'a moe kau faifekau ,,pea toenga silongo 'o tapu nguu..
Koe Faikava - koe ha'ofanga ia 'e "taha" 'e lava kene hanga 'o Fakamatala'i lelei 'ae " tradionalforum or National Seminar of our mo'ui Fakatonga but It was limited before- only to those " Who allowed >
Fakatatau kihe Kuonga maama ko'eni, kuotau sio mata ai , koe " PO-TALANOA " or Talanoa ,, koe communication lelei taha ia kihe fakavetevete ha me'a , 'o tatau aipe pe koe haa ho tu'unga ihe Sosaiete , hou'eiki - kihe ha'ame'avale , pea meihe poto pe 'ako kia kimautolu piliki pe faa-muli'one pe ngaue faka-fakaleipa..
Pea 'oku fai e potalanoa he feitu'u kotoa, ka koe ki'i feohi-Faikava koe taha ia he ki'i feohi'anga 'oku malava 'o fevahevahe'aki lelei ai 'e tamaiki, 'o mau ilo'ii ai e me'a ne hoko pe 'e hoko..
Pea ihe ngaahi Fai-kavatonga , koe 'uluaki me'a mahu'inga taha ai ko'enau " Holoki e 'a vahevahe pe Fakangatangta na'e tupu hake moe Tonga.. Pea 'oku nau hoko atu leva kihe Potalanoa ihe tukunga 'oe MO'ui-Faka'aho , pea kau ai moha lelei kihe nofo fakalukufua ihe Sosaiete,,,,,,,,,,, pea faka-hekeheka 'aki ha me'a kema'u 'ai ha'a nau oli ( kata/ fiefia)..
Kapau 'e faifai ange kuo tau teketeke'i pe faka-ikai'ii e tukunga Fakafaikava , pea tetau fuhu he 'aho kotoa, 'o a'u pe ki Falelotu..
He koe taumu'a 'oe Fai-kava KOE FEOHI KE FIEFIA - PEA FE'INASI 'AKI HE NGAAHI MELIE/ MALIE 'OE MO'UI ihe Famili,Siasi moe fonua ..
fu'u loloa 'eku talanoa , ka koe " Fakahamoloemole'ii 'e Political Theology or any Political Issued he nofo fakatonga "Oku fai ia meihe Faikava>
koe leanoa atu pe kake toki faka-lelei'ii mai.
sami.
|
'Ihe 'ene pehee leva 'oku mahino 'oku fu'u kehekehe lahi atu moe 'ilo fakafaikava-Tonga.
--------------------------------------------------------------------------------------------
Malo Daphne e Fakatalanoa, kake kataki pe , manatu'i koe " tano'a" kuo hoko ia he 'ahoni koe " taha " he ngaahi model lelei kihe " talatalaifale - fakalukufua ".
|
'ihe kuo hili ne Fakangtangta pe 'ae Potalanoa he Faikava , tokua 'o lea pe kau Hou'eiki, kau toulekeleka , 'ulumotu'a moe kau faifekau ,,pea toenga silongo 'o tapu nguu... |
Koe Faikava - koe ha'ofanga ia 'e "taha" 'e lava kene hanga 'o Fakamatala'i lelei 'ae " tradionalforum or National Seminar of our mo'ui Fakatonga but It was limited before- only to those " Who allowed >
Fakatatau kihe Kuonga maama ko'eni, kuotau sio mata ai , koe " PO-TALANOA " or Talanoa ,, koe communication lelei taha ia kihe fakavetevete ha me'a , 'o tatau aipe pe koe haa ho tu'unga ihe Sosaiete , hou'eiki - kihe ha'ame'avale , pea meihe poto pe 'ako kia kimautolu piliki pe faa-muli'one pe ngaue faka-fakaleipa..
Pea 'oku fai e potalanoa he feitu'u kotoa, ka koe ki'i feohi-Faikava koe taha ia he ki'i feohi'anga 'oku malava 'o fevahevahe'aki lelei ai 'e tamaiki, 'o mau ilo'ii ai e me'a ne hoko pe 'e hoko..
Pea ihe ngaahi Fai-kavatonga , koe 'uluaki me'a mahu'inga taha ai ko'enau " Holoki e 'a vahevahe pe Fakangatangta na'e tupu hake moe Tonga.. Pea 'oku nau hoko atu leva kihe Potalanoa ihe tukunga 'oe MO'ui-Faka'aho , pea kau ai moha lelei kihe nofo fakalukufua ihe Sosaiete,,,,,,,,,,, pea faka-hekeheka 'aki ha me'a kema'u 'ai ha'a nau oli ( kata/ fiefia)..
Kapau 'e faifai ange kuo tau teketeke'i pe faka-ikai'ii e tukunga Fakafaikava , pea tetau fuhu he 'aho kotoa, 'o a'u pe ki Falelotu..
He koe taumu'a 'oe Fai-kava KOE FEOHI KE FIEFIA - PEA FE'INASI 'AKI HE NGAAHI MELIE/ MALIE 'OE MO'UI ihe Famili,Siasi moe fonua ..
fu'u loloa 'eku talanoa , ka koe " Fakahamoloemole'ii 'e Political Theology or any Political Issued he nofo fakatonga "Oku fai ia meihe Faikava>
koe leanoa atu pe kake toki faka-lelei'ii mai.
sami.
|
Sami
'Oku mahino ho'o fakamatala pea 'oku 'iai 'a e taimi lahi 'oku hangeee 'ete fakamatala 'oku fakaikai'i ha fa'ahinga founga 'o e nofo, ka koe me'a ia 'oku ui koe kole 'information'. Kapau na'e 'ikai keu ngauee 'aki 'a e founga kole information na'aku 'uluaki tukuatu, he teke 'omai 'a e fakamatala mahu'inga ko 'ena?
Ko kimautolu koee 'oku fu'u lahi 'a e fatongia 'i 'api 'oku mahu'inga ma'u pe 'a e kole 'information' koe 'uhi kemau si'i 'ilo atu ai kihe mamani 'oku toe lahi angeee, hangee koe mamani o e kau faikavatonga.
Na'e 'iai 'a e lau 'a Misiteli kimu'a atu, life is not about knowing the answers, because there is no such thing as 'right answer', it is about 'asking the right questions'. hehehehe.
'oku mau kei akoako atu pe 'i hono fakafuo 'o e questions ke toe harmony ange. hehehehe.
ofa atu
daphne
|
Malo 'ihe 'ofa moe lotu,
Kolo.
On Jan 9, 11:37 am, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
> Sami
>
> 'Oku mahino ho'o fakamatala pea 'oku 'iai 'a e taimi lahi 'oku hangeee 'ete fakamatala 'oku fakaikai'i ha fa'ahinga founga 'o e nofo, ka koe me'a ia 'oku ui koe kole 'information'. Kapau na'e 'ikai keu ngauee 'aki 'a e founga kole information na'aku 'uluaki tukuatu, he teke 'omai 'a e fakamatala mahu'inga ko 'ena?
>
> Ko kimautolu koee 'oku fu'u lahi 'a e fatongia 'i 'api 'oku mahu'inga ma'u pe 'a e kole 'information' koe 'uhi kemau si'i 'ilo atu ai kihe mamani 'oku toe lahi angeee, hangee koe mamani o e kau faikavatonga.
>
> Na'e 'iai 'a e lau 'a Misiteli kimu'a atu, life is not about knowing the answers, because there is no such thing as 'right answer', it is about 'asking the right questions'. hehehehe.
>
> 'oku mau kei akoako atu pe 'i hono fakafuo 'o e questions ke toe harmony ange. hehehehe.
>
> ofa atu
>
> daphne
>
> --- On Sat, 9/1/10, Sam Pakofe <pako...@yahoo.com.au> wrote:
>
> From: Sam Pakofe <pako...@yahoo.com.au>
> Subject: Re: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Saturday, 9 January, 2010, 12:19 AM
>
> fakatonutonu e palakafi 4..
>
> tradionalforum should be traditional-forum ,
>
> kataki .
> sami
>
> From: Sam Pakofe <pako...@yahoo.com.au>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Sat, 9 January, 2010 11:09:23 AM
> Subject: Re: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
>
> From: Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Sat, 9 January, 2010 10:25:53 AM
> Subject: Re: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
>
>
>
> 'Ihe 'ene pehee leva 'oku mahino 'oku fu'u kehekehe lahi atu moe 'ilo fakafaikava-Tonga.
> --------------------------------------------------------------------------------------------
> Malo Daphne e Fakatalanoa, kake kataki pe , manatu'i koe " tano'a" kuo hoko ia he 'ahoni koe " taha " he ngaahi model lelei kihe " talatalaifale - fakalukufua ".
>
> 'ihe kuo hili ne Fakangtangta pe 'ae Potalanoa he Faikava , tokua 'o lea pe kau Hou'eiki, kau toulekeleka , 'ulumotu'a moe kau faifekau ,,pea toenga silongo 'o tapu nguu...
>
> Koe Faikava - koe ha'ofanga ia 'e "taha" 'e lava kene hanga 'o Fakamatala'i lelei 'ae " tradionalforum or National Seminar of our mo'ui Fakatonga but It was limited before- only to those " Who allowed >
>
> Fakatatau kihe Kuonga maama ko'eni, kuotau sio mata ai , koe " PO-TALANOA " or Talanoa ,, koe communication lelei taha ia kihe fakavetevete ha me'a , 'o tatau aipe pe koe haa ho tu'unga ihe Sosaiete , hou'eiki - kihe ha'ame'avale , pea meihe poto pe 'ako kia kimautolu piliki pe faa-muli'one pe ngaue faka-fakaleipa..
>
> Pea 'oku fai e potalanoa he feitu'u kotoa, ka koe ki'i feohi-Faikava koe taha ia he ki'i feohi'anga 'oku malava 'o fevahevahe'aki lelei ai 'e tamaiki, 'o mau ilo'ii ai e me'a ne hoko pe 'e hoko..
>
> Pea ihe ngaahi Fai-kavatonga , koe 'uluaki me'a mahu'inga taha ai ko'enau " Holoki e 'a vahevahe pe Fakangatangta na'e tupu hake moe Tonga.. Pea 'oku nau hoko atu leva kihe Potalanoa ihe tukunga 'oe MO'ui-Faka'aho , pea kau ai moha lelei kihe nofo fakalukufua ihe Sosaiete,,,,,,,,,,, pea faka-hekeheka 'aki ha me'a kema'u 'ai ha'a nau oli ( kata/ fiefia)..
>
> Kapau 'e faifai ange kuo tau teketeke'i pe faka-ikai'ii e tukunga Fakafaikava , pea tetau fuhu he 'aho kotoa, 'o a'u pe ki Falelotu..
>
> He koe taumu'a 'oe Fai-kava KOE FEOHI KE FIEFIA - PEA FE'INASI 'AKI HE NGAAHI MELIE/ MALIE 'OE MO'UI ihe Famili,Siasi moe fonua ..
>
> fu'u loloa 'eku talanoa , ka koe " Fakahamoloemole'ii 'e Political Theology or any Political Issued he nofo fakatonga "Oku fai ia meihe Faikava>
>
> koe leanoa atu pe kake toki faka-lelei'ii mai.
> sami.
>
>
>
>
> See what's on at the movies in your area. Find out now.--
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili
>
> See what's on at the movies in your area. Find out now.
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili
>
> __________________________________________________________________________________
> See what's on at the movies in your area. Find out now:http://au.movies.yahoo.com/session-times/
|
|
|
Kolomaile
Malo 'a e fakahaahaa hiki me'a mamafa. toe foki pe 'o lau 'eku fakamatala ko 'ena kia Sami na'ake 'omai 'i lalo ke mahino kiate koe. koe 'ai ai ho'o tali pasi 'ikai keke fokotu'u talanoa mo ho'o faka-kittykatty. 'Unu kimui kae tuku ho'o tu'u mu'a he teke kalakala noa'ia koe 'ihe taimi 'oku fai ai 'a e kole 'information'.
daphne
|
Sami
Ko Tasilisili ni koe fale ako pea na'aku ako 'a e founga fakalanga talanoa meiate koe,Sisitoutai,Hausia,Misiteli, Veituna mo Vili Tuipulotu. Ko hono faka'ita'i 'a e kau mataotao pea nau toki 'high high' 'o laku mai 'a e lelei moe kovi. Ni'ihi kuo 'osi mai 'ae kovi moe lelei pea hoko atu kihe me'a kehekeheee.
'Oku ou taukapo'i 'e au koe ako 'oku fai 'ihe feitu'u kotoa, neongo 'eku fakalave kihe faikava ka koe fu'u ako'anga malohi 'aupito ia kiate kitautolu Tonga. |
Malo moe lotu
Kolo.
On Jan 9, 9:31 pm, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
> Kolomaile
>
> Malo 'a e fakahaahaa hiki me'a mamafa. toe foki pe 'o lau 'eku fakamatala ko 'ena kia Sami na'ake 'omai 'i lalo ke mahino kiate koe. koe 'ai ai ho'o tali pasi 'ikai keke fokotu'u talanoa mo ho'o faka-kittykatty. 'Unu kimui kae tuku ho'o tu'u mu'a he teke kalakala noa'ia koe 'ihe taimi 'oku fai ai 'a e kole 'information'.
>
> daphne
>
>
>
>
> --- On Sat, 9/1/10, koloma...@bigpond.com <koloma...@bigpond.com> wrote:
> See what's on at the movies in your area. Find out now:http://au.movies.yahoo.com/session-times/- Hide quoted text -
Mate ma'a Tonga
Ki he lelei Taha
Tonga mo'unga ki he Loto.
teolosia: 'oku 'ikai ha mo'unga 'i Tonga ka ko honau 'Atamai,
politikale: ke teu'i 'a Tonga 'i he mo'ui lootolu kenau lava 'o mo'ui 'i ha feitu'u pe, pea 'aonga foki ki he Fonua.
Ko e Moto kotoa pe 'oku ou tui ne 'iai hono teolosia mo hono tukunga Politikale, pe 'ikai ?
Mou talanoa hake pe he 'oku 'ikai ko ha'atau fakataha Fakasiasi ka 'oku te pule pe ki hono fakaava 'o e talanoa mo hono lau. Ka fehalaaki pea fakatonutonu mo fehu'i, pea ka 'oku hee pea mahino 'oku lahi e kaveinga ke fononga'i fakatalanoa.
takamuli.
--------------
Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a: Ko e faka'amu pe ke hoko 'a e
'Otua mo e Tonga ko e tofi'a ia 'o e Tonga kotoa pe. Pea kuo tau
fononga mai he senituli mo e ngaahi ta'u lahi, 'oku tokoni a e moto
ni, ke ne fakatonutonu kitautolu ke fakaofiofi pe 'a 'etau ngaue mo e
me'a kotoa ki he 'Otua. Pea na'a tau nofo malu mo melino mai ai. Nongo
pe na'e lahi 'a e ngaahi vaivai, ka 'oku tau tuli pe.
Mate ma'a Tonga; Ki he lelei Taha; Tonga mo'unga ki he Loto:
Na'e nau tokoni lahi 'aupito ke fakaloto lahi, pea na'e malava he
fa'ahinga fakakaukau ko 'eni 'o lavame'a ai 'a e ni'ihi tokolahi he
ngaahi mala'e kehekehe. Pea 'oku te faka'amu pe kita ke kei mo'ui 'aki
pe fa'a hinga loto ko 'eni 'e he Tonga.
Tokanga'i 'a e lausi'i na'a too: Ko e moto mo 'ena homou muifonua
Takamuli mo Tefinii. Pea ko e mohenga ia 'oku fakamafana'i mo moemoe'i
ai 'a e ngaue mo e me'a kotoa pe 'a e tu'unga matu'a mo e finematu'a
'ho mou muifonua, ko ia koaaa?
Malo, ko e 'oatu pe ko e kau'i talanoa atu he kaveinga kuo 'omai.
'ofa atu ai pe mo e hufia.
sikei
Kuo fuoloa 'ene tafia e muifonua ia, malo pe ho'omou kei kataki.
Ko Seni mo TV 'ae ongo tangata lelei he mala'e ni ka e pango ko'ena hoha'a'ia he kau kohikohi .
tau fakaongoongo pe kiate kinaua , pea mo e kau kohikohi he'ikai tuku foki ia.
'ofa atu.
takamuli.
---------------
Takamuli, tuku 'a e lau lanuu moe tukulalo, fu'u ta'elotu 'aupito ia, ko fee 'a e talaki 'ae ongoongo lelei ia?
hehehehe.
|
|
Hoko atu pe ho'omou talanoa he 'oku faka'ofo'ofa kotoa pe tukukehe e kaveinga ni,'oku ou malie'ia he talanoa 'a Tv mo Seni .
'ofa atu.
takamuli.
-------------------
________________________________
Ben Mysterymann ,
Ben Misiteli , 'oku ou fa'a manako ke lau ho'o ngaahi post 'ihe
'uhinga pe taha Ben , he 'oku hangehangee kiate au 'oku ke gay , koe
taimi kotoa pe 'oku ke fktalanoa ai 'oku ou manatu au ia kia Nafe ,
heee,heee, sai pe foki Ben he kuo fkngofua he ngaahi Siasi ni'ihi e
fa'ahingani ke nau kau hono malanga'i e kosipeli , kou fkafe'i koe
keke fkfofonga'i kitautolu 'ihe madigra 'oe ta'uni , haaa,haaa, pea
kapau teke loto lelei kiai pea ke fkfetu'utaki mai ke tuitui atu ha'o
fo'i mano'o keke tui he 'aho temou laka ai , haaa,haaa, vakai na'a ke
'ita Ben he 'oku ngali tonu pe 'eku fkmahamahalo 'aku ia , moe 'ofa
atu ai pe , Semisi Ta'ai
On Jan 6, 12:16 am, Ben Mysterymann <tongama...@yahoo.com> wrote:
> kapau 'oku tala atu 'eha kau papalngi'oku 'i ai ha me'a koe political theology... tala ange koe fakaninimo 'oe enlightenment.. and figure that out... 'e anga fefe ho'o fahi e teolosia politikale, moe teolosia economic etc.. lolotonga ko ia koe tangata pe fefine 'oku taha pe... te tau fakavahevahe'i 'enau ngaahi mo'ui ko 'eni.... koe vale ngangau ia 'e motu'a Patele koee pe koe faifekau ne hingoa ko kou gi tou.. you think there fore you exist.. to'o ai 'ae 'otua mei he ekuasoni 'oe mo'ui faka kalisitiane... ka nau toki fahifahi kitautolu he ngaahi senituli.. koe 'uhinga ia ne pehe ai 'e Tupou 1 'oku sai pe hono tamate'i 'a si'i kainga 'o Hule, ngele'ia, pea mo pea.. 'oku 'ikai ko TUPOU 1 ne fehalaaki koe kau misinale .... nau toki faakatonutonu atu 'i he matapaa ki hevani... BUT I KNOW THIS ONE THING HE A GOD OF LOVE.... if choose otherwise that is our palopalemo.... he is waiting for us to say sorry!!!
>
> ________________________________
> From: Sepesi H Piukala <sep...@optusnet.com.au>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Tue, January 5, 2010 6:39:06 PM
> Subject: RE: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
>
> Seni malo e moúi malo mo e fakamaama.
>
>
>
> Sepesi H. Piukala
> Ph: +61401 590 917
> Email: sep...@optusnet.com.au
>
> Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
> *****************************************************************************************************************************************
>
>
>
> -----Original Message-----
> >From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of seni taniela
> >Sent: Tuesday, 5 January 2010 4:26 AM
> >To: tasil...@googlegroups.com
> >Subject: Re: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
>
> >1 The priests the Levites, even all the tribe of Levi, shall have no portion nor inheritance with Israel: they shall eat the offerings of Jehovah made by fire, and his inheritance. 2 And they shall have no inheritance among their brethren: Jehovah is their inheritance, as he hath spoken unto them.
> >Deut 18:1-2 (ASV)
> >"'E 'ikai ma'u 'e he kau Livai taula'eiki, 'io 'a e matakali Livai kotoa, ha 'inasi pe tofi'a fakataha mo ha'a Isileli: te nau kai 'a e ngaahi feilaulau tutu 'a Sihova mo hono 'inasi. Ka 'e 'ikai hano tofi'a 'i he lotolotonga 'o hono kainga: KO SIHOVA PEE HONO TOFI'AA, 'o hangee ko 'ene folofola kiai"
> >Teut. 18:1-2
> >
> >Hangehangee ko e motoo 'oku fa'o ai e deep profound political theology.
> >
> >1) Hangehangee ko e borrow 'e Tupou 1 e fakakaukauu 'o 'etau motoo meia Teutalonome. 'Oku ne fakataha'i e theology and politics. Mahalo na'a ne fakakaukau he is both a political leader and also a levite. Ko hono ui 'o e 'Otua ko hono tofi'a 'oku fakafolofola pea mohu
> >
> >2) Kapau 'oku tau palopalema'ia he hangee 'oku individualistic pea singular e "HOKU" ka 'oku fit in pee ia mo e political system..pea kapau te tau feinga ke liliu e HOKU ke HOTAU, tau feinga fakataha mo e kau Temoo ke liliu mei he monarchy ki ha pule fakatemokalati.
> >
> >3)'I he taiami tatau, kapau ko e faka'amu ko e moto..hangee ia ha visone...ke mo'oni e fakakaukauu he mo'ui 'a e Tongaa kotoa, taa 'e lava lelei ke hoko tau lotu ke mo'oni e motoo he mo'ui fakafo'ituituii 'o hangee ko 'etau ngaue'aki e Same 23...Ko hoku (HOTAU) tauhi 'a Sihova..'Oku 'ikai ko e moto pee ma'a Tupou ka ki he Tonga kotoa--keu lau 'e au Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a
> >
> >4) Me'a nii 'oku mo'oni e moto 'a Amelika "IN GOD WE TRUST" 'i he mo'ui e kakai kotoa 'o Amelika???'Ikai. Kapau 'e liliu ki he Ko e 'Otua mo Tonga ko hotau tofi'a, me'a nii 'e toe mo'oniange???'Ikai. Ka 'oku lelei ke hoko e moto pee visone ia e Tonga? 'Ikai hano kovi
> >
> >5) Kapau te tau fakatonulea e 'uhinga e "tofi'a ki a Sihova" ko e hoko 'a Sihova ko e mo'ui'anga. Ta he'ikai teu palopalema'ia he ui 'a e 'Otuaa mo Tonga ko hoku mo'ui'anga (tofi'a)..
> >
> >6) mei he fakakaukau tofi'a mo e inasi ihe folofola i 'olungaa, mahalo 'oku lelei ange pee tofi'aa
> >
> >
>
> ________________________________
> From: Sepesi H Piukala <sep...@optusnet.com.au>
>
>
>
> >To: tasil...@googlegroups.com
> >Sent: Sun, 3 January, 2010 4:12:33 PM
> >Subject: RE: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
>
> >Óku 'iai e puipuituá lelei ó e fakalea ko eni óku fai ki ai e tokanga "ko
> >hota ínasi", ko e tutu ó nukuálofa ko e feingatau maólunga ia ki he liliu.
>
> >Ne tauí é Tupou 1 úluaki e fonua óne claim e meá kotoa maána pea óku kei í
> >he Konisitutone áe feingatau á Tupou 1, ko e puipuituá lelei ia ó éne
> >tukufonua, Ótua mo Tonga ko hoku Tofiá.
>
> >Óku totonu pe ke kau he liliu fakapolitikale áe liliu ó e moto ó ka kuo taau
> >ke liliu, pe lahi hono ngaahi kovi ó e fakalea ki he kakai ó e fonua pehe ki
> >hono haáhaá ó e claim tokotaha é he tuí á e Ótua mo Tonga ko hono tofiá.
>
> >takamuli
>
> >Sepesi H. Piukala
> >Ph: +61401 590 917
> >Email: sep...@optusnet.com.au
>
> >Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham,
> >the God of Issac and the God of Jacob."
> >****************************************************************************
> >*************************************************************
>
> >--
> >'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> >Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> >Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
> >Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili
>
> >________________________________
>
> See what's on at the movies in your area. Find out now. -->'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> >Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> >Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
> >Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili--
>
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili- Hide quoted text -
>
> - Show quoted text -- Hide quoted text -
Malo Seni.
Kau memipa, koe fakamatala 'eni ia 'oku secondhand kihe tokolahi ka koe vahevahe. 'Oku mahu'inga 'aupito 'aupito 'a e 'debate' fakafekiki he 'oku hounga pea mahu'inga 'a e kehekehe 'a e 'uhinga.
Koe 'uhinga ia 'oku faingata'a'ia ai 'a e tokolahi hotau kakai 'ihe taimi 'oku hokomai ai 'etau ako mei Tonga kihe ngaahi fonua muli ni he 'oku fiema'u ke malava 'ehe tokotaha ako 'o tipeiti'i (debate) 'ene fakakaukau 'ihe fo'i fakamatala pe 'e taha. 'Oku tupu ai 'a e fo'i vave 'a e tokolahi mei faleako, he 'oku 'ikai ngata pe 'ihe palopalema 'o e English, 'oku hoani mai 'aki 'a e toonounou 'i he si'isi'i 'a e taukei kihe tipeiti (debate/critical analysis).
Ko Tonga 'oku 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa kapau 'e fakafekiki ha taha moha taha, tautefito kihe fa'ahinga fakafekiki ko 'eni 'oku tau sio ai 'ihe tepile ni, ka 'oku poupoui'i ia 'ihe 'ulungaanga 'o e Uesite kae tautefito ki faleako. Tukukehe pe 'a e fa'ahinga fakafekiki 'e ni'ihi kuo a'u kihe personal.
'Oku fa'a fakakata 'aki 'a e 'ulungaanga koe 'angaua' 'i Tonga ka koe founga fakafaleako kapau 'oku te fakamatala kiha fa'ahinga 'issue' kuopau kete 'angaua', 'angatolu', pe 'angafaa' (tu'u 'o fakamatala meihe tuliki kehekehe), 'aia kuopau kete lava 'o 'argue' pea te toe malava pe 'o tu'u meihe tafa'aki 'e taha 'o toe fakaikai'i 'a e fo'i fakakaukau na'ate 'uluaki fokotu'u, 'e lahi ange ai hoto maaka.
'Oku 'ikai ke faingofua 'a e founga ko 'eni, 'oku malava 'o develop 'i faleako, he ka 'ikai kete taukei 'ihe founga ni koe me'a 'e hoko, 'e vave ma'u pe hoto nima ke to'o hake 'a e nge'esi kapa 'o tolo 'aki 'a e tokotaha 'oku 'ikai ke tui tatau mo kita.
Fakataataa, 'oku tupu 'a e malohi 'a e fakamatala 'a Seni meihe tafa'aki 'oku tu'u ai koe 'uhi koe malohi 'a e fakamatala 'a Misiteli meihe 'ene tafa'aki.
'Oku tupu 'a e fakafekiki 'a Misiteli koe 'uhi koe lelei 'a e fakamatala 'a Seni.
'Oku hanga 'ehe kehekehe 'ena fakamatala fakatoloua 'o 'awaken' 'a e fakakaukau 'a e tokotaha fanongo pea mo kinaua pe foki.
Ko hona mo'ua ia 'onaua kia kitautolu, koe lahi ange 'ena ako, 'oku na toki 'ilo'i pe 'a e si'isi'i 'ena 'ilo 'ihe 'ena fakafekiki, hehehehe, koe lau ia 'a e motu'a ko lokua mei homau kolo. Na'e pehee 'e lokua, koe lahi ange 'etau ako koe lahi ange ia 'etau hanga 'o 'ilo'i 'a e si'isi'i 'etau 'ilo.
'Oku lavengamalie 'a Tasilisili ni 'ihe ngaahi taalanga 'oku fai 'e Seni mo Misiteli, pea 'oku ou fakamalo ai kiate kinaua 'ihe tukumai hona taimi ma'a kitautolu.
Kapau tetau fakatokanga'i fakalelei, neongo 'ena fakafekiki ka 'oku toe hanga pe 'e Seni ia 'o malu'i 'a Misiteli, pea 'oku tatau pe mo Misiteli, 'oku ne 'osi 'ilo pe 'e ia 'a e taimi kene toe huumai 'o malu'i 'a Seni. Ko 'ena ngaue 'oku fai ko 'ena faka'ali'ali mai meihe tafa'aki kehekehe kiate kitautolu 'a e lelei 'o e 'ilo fakafaleako.
koe sio talanoa atu pe moe poupou.
daphne
|
Tuku pee 'ema tauvakuu 'amaua pea ka ha atu ai 'ema seselee pea ko
kimaua pee ia.
Tukukehe kapau ko e fakakata fakakava Tonga pee ia...pea mahalo kapau
te tau kata..ka 'e mo'oni e lauu--'behind the smiles there is always a
tear" he kuo tau hae maamalie hifo ha loto hotau kaungaa pilikimii
'oku 'ofa u'uu'u ai hotau Fakamo'uii, he 'oku ai hono hingoa 'e taha
"the Defender of the Defenseless"
Feefee ke tau foki pee ki he kaveingaa.
Sorry atu Peni.
Maloo Seni mo Ben pea 'oku 'ikai koha hua fkkavatonga ia Seni ka koe
ki'i tauvaku fkeau pe ia , haaa,haaa , kaikehe koe fo'i fkmalohi 'ena
kuo tuku mai ke fai ha sio kiai , ka koe ki'i fklanga hake 'a peni
'oku ki'i ifoifo ia kiate au , kae hei'ilo kia kimoutolu he 'e toe
kehe ange ho'o mou sio 'a moutolu ia he 'oku mou toe maama ange
kimoutolu , haaa,haaa
,moe 'ofa atu ai pe kia ki moua , Semisi Ta'ai
On Jan 11, 2:50 pm, seni taniela <seni15...@yahoo.com.au> wrote:
> Kataki pe tokoua Semisi Ta'ai 'oua mu'a e fai e fakakata tamoloki pehe'i e ngeia hotau tokoua ko Penii.
>
> Tuku pee 'ema tauvakuu 'amaua pea ka ha atu ai 'ema seselee pea ko kimaua pee ia.
>
> Tukukehe kapau ko e fakakata fakakava Tonga pee ia...pea mahalo kapau te tau kata..ka 'e mo'oni e lauu--'behind the smiles there is always a tear" he kuo tau hae maamalie hifo ha loto hotau kaungaa pilikimii 'oku 'ofa u'uu'u ai hotau Fakamo'uii, he 'oku ai hono hingoa 'e taha "the Defender of the Defenseless"
>
> Feefee ke tau foki pee ki he kaveingaa.
>
> Sorry atu Peni.
>
> ________________________________
> From: Semisi Ta'ai <weas_ma_kaz...@hotmail.com>
> > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili-Hide quoted text -
>
> > - Show quoted text -- Hide quoted text -
>
> > - Show quoted text -
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili
>
> __________________________________________________________________________________
> See what's on at the movies in your area. Find out now:http://au.movies.yahoo.com/session-times/- Hide quoted text -
later
Ben Mysterymann
Ben tapu ange mo koe , 'oku ke kohu mai kiate au heee,heee, he ko 'ena
'oku tete ho'o lea , 'oku ke pehee mai , mo ta'ata'alo atu kia Pita mo
Pula , koe Pula ia ko 'eku pula'i 'e au koe ke kula ho kou'ahe ,
heee,heee, haaa,haaa, moe 'ofa atu ai pe kiate koe Ben pea malo moe
kei fkkohukohu mai e fo'i sikaleti ke tau fetutu'aki ai , 'ofa atu ai
pe kiate koe Tokoua
Semisi Ta'ai
On Jan 11, 1:22 am, Ben Mysterymann <tongama...@yahoo.com> wrote:
> He'ikai ke mole e mataka 'oe kainga ko 'eni hono 'ai ke tau omi 'o sei hellow 'ata'ataaa pe mo ta'ata'alo atu kia pita mo pula... laku mai ha me'a ke tau talanoa ai pe ko 'ene maha pe stand peee pea 'oku 'ata pe keke fakalele ha pulu kehe... koe webside ia ke lele pe... te mau toe sipela atu??? ka 'oku 'ikai koe 'uhinga ia, koe 'uhinga ke 'omi ho'o ma'uu he 'oku 'aonga... pea koe ha hano kovi ka 'oku 'ikai sai'ia ai ha taha ia!! KOE WEBSIDE 'ENI IA 'A'AU MO HO'O ki'i fakakaukauu... !! bro ..no offence ee.. koe feinga pe ke mahino 'eku poini....
>
> later
>
> ________________________________
> From: Sailosi Alofi <sailosi.al...@hotmail.com>
Malo 'aupito 'ofa atu moe lotu.
Kolo
On Jan 9, 9:31 pm, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
> Kolomaile
>
> Malo 'a e fakahaahaa hiki me'a mamafa. toe foki pe 'o lau 'eku fakamatala ko 'ena kia Sami na'ake 'omai 'i lalo ke mahino kiate koe. koe 'ai ai ho'o tali pasi 'ikai keke fokotu'u talanoa mo ho'o faka-kittykatty. 'Unu kimui kae tuku ho'o tu'u mu'a he teke kalakala noa'ia koe 'ihe taimi 'oku fai ai 'a e kole 'information'.
>
> daphne
>
>
>
>
> --- On Sat, 9/1/10, koloma...@bigpond.com <koloma...@bigpond.com> wrote:
>
> From: koloma...@bigpond.com <koloma...@bigpond.com>
Koloti
'Oku ou fakatokanga'i pe.....ka na'e ngalo ke talaatu 'oku 'ange'ange 'ena 'i heni, hehehehe.
'Oku ou monuu'ia au he 'oku ou lave 'ihe koloa 'o Tasilisili ni koe faleako mo'oni, 'oku fai 'a e ako 'ihe 'ete toonounou pea toe fakalelei'i ange ai 'a e 'ulungaanga fakafeohi.
Koe 'aho kehe 'a e 'aho ni mei 'aneafi, pea fe'unga pe ia he koe 'Otua 'oku lahi 'ene 'Ofa pea opeope atu, tau lavengamalie 'ihe 'ene Kelesi 'ihe 'aho kotoa. Fielau 'ene folofola 'aki kihe kakai 'Isileli 'ihe fononga 'ihe toafa, 'mou kai pe 'a e me'akai 'o e 'ahoni pea 'oua 'e tuku taunga ki 'apongipongi'.
Fakatatau kihe 'eku tui fakafo'ituitui, ko 'eku fakatonulea kihe 'uhinga 'a Tupou I kihe moto 'a Tonga, ko hono fakalea 'e taha, Koe 'Otua mo Tonga ko hoko Mo'ui'anga (tofi'a). Koe 'Otua Haamai (Visible) 'ihe kakai 'o e fonua, moe 'Otua Ta'eHaamai (Invisible/Grace) ko hoku Mo'ui'anga. 'Oku nau (Divinity-tolu taha'i 'Otua) hanga 'o 'auhani 'a e mo'ui 'a e Kalisitiane Tonga kihe Haohaoaa moe Katokatoaa.
daphne |
Ben Mysterymann
Ben , kou tala kiate koe ke tuku ia he 'oku kovi ia , haaa,haaa,
'oku ke ofi pe keu tautau 'aki koe ho talausese 'akapulu viviku pe ko
hai 'ia kimoua 'e uluaki momoa eee, 'ofa atu ai pe kiate koe , pea ke
'ofa 'o 'alu kiha ki'i pakipaki haaa,haaa pea ke tali mai hena he teu
heka atu , heee,heee
Semisi Ta'ai
On Jan 12, 1:27 pm, Ben Mysterymann <tongama...@yahoo.com> wrote:
> Hehehehee!! S. Ta'ai tuku e talahu'i eee!! na'aku fu'u mapu'i koe ke toe talua mai ki he saoa 'o fakaheka atu au ki falemohe... kau toe uipi 'aki koe fu'u talasee 'akapulu viviku... ke oma ho'o talua... mahalo kuo fu'u lahi he taimi ni eee...!! vave ke ke tu'u 'o solo e "heilala kilitoto" he taimi ni... sai pe ia Seni koe fai pe he ta'e'ilo...!!!
>
> Ko hono faingata'a kiate au keu hanga 'o tali 'oku authentic 'ae claim ko ia 'oku 'i ai 'ae political theology moe ekonomika teolosia, neongo 'oku 'i ai e ngaahi view pehee, ko hono 'uhinga he koe concept ia koe 'oe teolosia 'oku toka ia he totality 'oe relationship 'ae 'Otua moe fa'ahinga 'oe tangata... pea koe loto malie 'oe relationship ko ia koe "Agape" unconditional love... nothing less than that.... 'oku 'ikai ke hanga 'ehe politikale ia moe 'ekonomika 'o makupusi lolotoo 'oe "unconditional Love" lau 'a shakespear na'a ne pehe koe politikale ia koe "foul Game" pea 'oku 'i ai moe lau 'e taha ki he pa'anga pe koe koloa koe "root ia 'oe Evil" pea 'e fakafoki ki hoo lau 'e taha 'e Seni na'e pehee 'oku 'i ai pe taimi 'oku necessary ai 'ae evil... 'a ia ko 'eku fakatonulea ki ai 'oku pehe 'e hanga 'e he ola 'o 'etau calculation 'o fakatonuhi'a 'ae mean koe ki ai... 'a 'e a'u pe 'o lelei pe hano to'o e mo'ui 'a taha kapau 'e lelei ia ki he
> tokolahi... kae lolotonga pe ko ia 'oku lahi pe he ngaahi options kehe ia ke explore ke 'oua na'a mole ai ha mo'ui... kau ai e me'a tau... hange ko ia 'i he hahake lotoloto... koe fo'i myth koe na'e kamata 'aki e tau koe pehee ko hono faka'auha 'oe kau tautoitoi kae melino mo safe 'a mamani... ko 'eni kuo hoko ai 'o mole e mo'ui 'ae tokolahi kae tautautfito ki he innocent people... ka na'e lahi pe engaahi options kehekehe ia.... koe me'a pe tene fakatonuhi'a e tau koe 'ahi ha fa'ahinga me'a hange koe ekonomika moe politikale teolosia... ke justify 'aki.... e to'onga vale ko ia....
>
> koe lafo atu pe ki he'etau topiki... S. Ta'ai tuku eee!! hehehehe
>
> ________________________________
> ...
>
> read more »- Hide quoted text -
Sam Pakofe wrote:
> malie lahi Seni,,, pea kuou fakamalo atu he tuku mai e tafa'aki
> negative moe positive ketau sio ai, pea malie moe " tu'uma'u" he me'a
> 'oku te tui kiai..
>
> he oku fakalotolahi ia kihe 'etau fononga ...poupou atu kiai..
>
> sami.
>
> *From:* seni taniela <seni...@yahoo.com.au>
> *To:* tasil...@googlegroups.com
> *Sent:* Thu, 21 January, 2010 6:25:31 PM
> *Subject:* Re: [tasilisili] Re: Ko e 'Otua mo Tonga ko hoku tofi'a/'inasi?
>
> *From:* *Ben Mysterymann <tonga...@yahoo.com>*
> Ko hono faingata'a kiate au keu hanga 'o tali 'oku authentic 'ae claim
> ko ia 'oku 'i ai 'ae political theology moe ekonomika teolosia,
> neongo 'oku 'i ai e ngaahi view pehee, ko hono 'uhinga he koe concept
> ia koe 'oe teolosia 'oku toka ia he totality 'oe relationship 'ae
> 'Otua moe fa'ahinga 'oe tangata... pea koe loto malie 'oe relationship
> ko ia koe "Agape" unconditional love... nothing less than that....
> 'oku 'ikai ke hanga 'ehe politikale ia moe 'ekonomika 'o makupusi
> lolotoo 'oe "unconditional Love" lau 'a shakespear na'a ne pehe koe
> politikale ia koe "foul Game" pea 'oku 'i ai moe lau 'e taha ki he
> pa'anga pe koe koloa koe "root ia 'oe Evil" pea 'e fakafoki ki hoo lau
> 'e taha 'e Seni na'e pehee 'oku 'i ai pe taimi 'oku necessary ai 'ae
> evil... 'a ia ko 'eku fakatonulea ki ai 'oku pehe 'e hanga 'e he ola
> 'o 'etau calculation 'o fakatonuhi'a 'ae mean koe ki ai... 'a 'e a'u
> pe 'o lelei pe hano to'o e mo'ui 'a taha kapau 'e lelei ia ki he
> tokolahi...
> ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
> * Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au>
> *
> ko e taumu'a totonu 'o e fekumi 'o e politikalee ko e *kumi ki he
> lelei fakalukufua pe "common good"* ka *ko e fili(enemy) malohi
> faufaua 'o e kau politikalee(politicians) ko e "self-interest."*
> Koe'uhii ne tokolahi e kau taki politikale he hisitolia 'o a'u mai ki
> he 'aho ni ne malohiange 'enau siokita 'o tupu ai 'enau kalusefai e
> "common good" ke ma'u pee 'enau "private good" ko e 'uhinga ia e lau
> negative e tokolahi he hisitoliaa (eg. Shakespeare) 'o a'u mai ki he
> 'aho ni (eg. Paul Keating) 'o pehee ko e politikale ko e "foul game"
> pee "it's a game." *Ko hono ngaue kovi'aki pe va'inga'aki e
> politikalee koe issue kehe pee ia* mei he politikalee as *"means" by
> which people determine which views prevail." *Hangee pee ia ko e lau
> 'a Marx ko e "lotu ko e opiamu ki he kakaii" makatu'unga
> he ngauekovi'aki 'e he kau lotu e lotuu. That's a strawman argument.
> **
> Lava lelei ke tau sio negative ki he politkale koe'uhii ko e ngauekovi
> 'a e kau ta'e'apasia 'Otuaa ka 'o kapau te tau muimui kumi 'i he
> politikalee ki he "common good" ko e lelei tahaa ke fakaafe'i e 'Otuaa
> ki loto politkale. Pea kapau ko e fili kaukaua e kau politikalee ko e
> "self-interests" ko e 'Otuaa pee 'oku malohi fe'unga ke ne lava 'o
> fakatau'ataina kitautolu meiate kitautolu.
>
> Ko e taha e pole mahu'inga 'a Obama lolotonga
> ene kemipeinii, neongo 'oku 'ikai keu poupou ki he'ene paati mo 'ene
> founga politikale, ko 'ene pehee " “Do we participate in a *politics
> of cynicism* or a *politics of hope*?” Malo pee 'ai e fo'ilea "hope"
> See what's on at the movies in your area. Find out now
> <http://au.rd.yahoo.com/movies/mailtagline/*http://au.movies.yahoo.com/session-times/>.
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
> See what's on at the movies in your area. Find out now
> <http://au.rd.yahoo.com/movies/mailtagline/*http://au.movies.yahoo.com/session-times/>.
Ben, Seni mo Sami
Na'e 'iai hoku kaungaa ako, ko hono hingoa ko Peni Langi 'oku nofo 'i Sene ni. Na'e ako 'ihe Maquarie University 'i NSW 'o graduate Masters 'ihe Political Science. 'Oku ou lave'i kuo 'ova hake 'ihe toko 100 'a e kakai Tonga kuo 'osi lava 'o nau nofo fonua 'i 'Aositelelia ni ko hono tokoni'i fakapepa 'e Peni Langi 'enau ngaahi applications visa. Na'e 'ikai totongi 'ene ngaue 'ofa kihe kakai pea 'oku toe ngauee fakatonulea ma'ae pule'anga 'o kau ai mo 'ene ngaaue kihe ngaahi legal cases kehekehe 'i falehopo. Ko Peni Langi mei Foa Ha'apai, na'e ako 'i 'Atenisi pea ne toki folau mai 'o hoko atu 'ene ako 'i muli ni.
Na'aku 'eke kia Peni Langi kene talamai mu'a ha taha 'o e ngaahi definition kihe 'politics' 'e malava ke mahino ngofua kiate au. Na'ane talamai koe 'politics is an art and/or study of possibilities'.
Koe fatongia (function) 'o e founga pule'i (management) ko hono palani'i (plan) pe fatufatu 'a e kaha'u 'o e fonua 'o fakatatau kihe tokolahi 'o e kakai, fakatatau kihe koloa 'oku malava ke pule ki ai, moe haa fua 'a e ngaahi fekitoa 'oku totonu ke a'u ki ai 'a e palani. 'E hoko atu ki ai mo hano fokotu'utu'u 'a e ngaahi ngaue ke fakahoko 'o fakatatau ki hono ngaahi kaveinga pe taumu'aa 'o e palanii (organise). 'E hoko atu ki ai mo fakakaukaui'i ko hai tene fakahoko 'a e ngaahi fokotu'utu'u 'o fakatatau kihe 'enau ngaahi poto fakangauee koe 'uhi ke malava ke 'achieve' 'a e kaveinga (staffing). 'E hoko atu mo hono feinga'i ke tukutaha 'a e fakakaukau (direct) ke fononga'i 'o a'usia 'a e taumu'a.
Seni, Sami mo Ben, koe tokotaha kalisitiane na'e akonekina lelei mei 'api mo falelotu 'ihe sapate kotoaa pea ne mo'ui 'aki 'a Kalaisi 'ihe 'aho kotoa, 'oku 'ikai ke fakataimi 'ene sio 'aki 'a Kalaisi 'ihe 'ene mo'ui 'o tatau aipe ia pe 'oku politika pe pisinisi pe tauhi falelotu 'ataa'ataa pee.
Koe 'uhinga foki hono lau koe 'foul game' 'a e politika he koe kau ta'etui 'Otua na'anau fai 'ae lea ko iaa pea 'oku fakatu'utaamaki he koe kau public figures pea kuo hoko 'enau lea koe ngaahi fo'i mo'oni kihe tokolahi. Mou manatu'i koe kalisitaine tokolahi na'e akonekina kinautolu kenau 'faith in action' kuo a'u 'eni ia kihe tu'unga ko ia pe 'oku le'olahi pea hangee ia kuo ne ma'u 'e ia 'a e mo'oni.
Koe tokotaha mo'ui 'ia Kalaisi 'oku ne 'apply' fakalongolongo pe 'ene tui 'ihe taimi 'oku politika ai moe taimi 'oku pisinisi ai. Ko hono mahino'i 'a e ngaahi 'possiblities' pea 'oku faingofua ange ai hono 'manage' (plan, organise, staffing, etc.etc.) 'oha fa'ahinga system pe.
daphne |
|
|
|
|
|
|
Malo étau lava ki he áho ni. Náa ku pehee é au ko John Thomas naá ne kamata á e Uesiliana í Tonga (1822 or 1826?), ko e misinale Metotisi ia. Pea u manatu ki heéku fuofua tuúta atu ki NZ he early 70s, naá ku álu pe ó lotu Metotisi, pea u hiki mai ki heni (Aust), kuo Uniting á e siasi é tolu Metotisi (Methodist), Presbyterian & Congregational. Pea u Uniting ai pe ó aú ki he áho ni.
Óku íkai ke mahino kiate au faifekau (SH) hoó fokotuú ko ena ke fokotuú ha Metotisi í Tonga, ó hangee ia kuo kehe á e Metotisi mei he Uesiliana. Kaikehe ko e anga pe ó e fifili.
|
|