RE:...........KOE TOKONI KI HE KAU MALANGA Sapate 23/08/15...SAME 84

1,192 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Aug 17, 2015, 8:53:19 PM8/17/15
to TASILISILI, Kalino Latu, lutu...@gmail.com, filila...@hotmail.com, Paula Pole, kaniv...@gmail.com, paulaa...@gmail.com, Taulanga Kupu (WDHB), Ofa Mau, ape...@portsauthoritytonga.com
KOE TOKONI KI HE KAU MALANGA
Sapate 23/08/15
(…kataki ‘oku loloa ‘eni ki he malanga ka ke toki to’o atu pe ha fakakaukau ‘e fe’unga mo ho’o teuteu….)
 
 
Ngaahi Lesoni: Same 84; 1 Tu’i 8:22-30, 41-43; ‘Efeso 6:10-20; Sione 6:56-69
Ngaahi Himi: /590/578/581
 
Potu Folofola malanga: Same 84: 10 “He koha fo’i ‘aho ‘i he loto ‘aa ‘oku lelei hake ‘i ha afe’i ‘aho‘i ha potuange. Te u fili mu’a keu le’o matapa ‘i he fale ‘o hoku ‘Otua, ‘i ha’aku nofo ‘i he ngaahi teniti ‘o e Angahala.”
 
Kaveinga: “Kehe pe keu ofi atu hoku la’aa mo fakauu
 
 
Talateu
Koe taha ‘oe ngaahi maa’imoa ‘ae La’a kuo unga fonua ‘ae Tama tu’i ko Taufa’ahau Tupou 1V ‘i he’ene manatu melie ki he taimi na’a ne kei hoko ai koe tamasi’i ako ‘oe Kolisi ko Tupou. Koe laumalie ‘o ‘ene maa’imoa ni ko ‘ene toe faka’amuange mai ke ne toe hoko mai ko ha tamasi’i ako lolotonga. Koe’uhii tokua koe ngaahi manatu melie na’e ‘i hono finangalo ki he ngaahi kelesi ‘oe fakalotofale’ia fakalaumalie ‘ae kau ngaue ‘oe Kolisi ko Tupou ‘i Nafualu ‘i he taimi ‘oe ako hiva ‘a e Kolisi he ngaahi houa tali ui fokotu’u ‘oe ‘aho ko ia. Pea tokua ko ‘eni ‘ene Manatu melie... “Ke u toe talia mai si’a ui, ke u hiva he kuaea (Choir) he po’uli, ko sioto kakala tapu ke hu’i, koe fiefia’anga si’eku mo’ui.” Ko Tevita koe tangata ia ‘oe Tapanikale he koe hakenga moe hifonga ia ‘o ha monu’ia ma’a ‘Isileli kotoa. Ki he fatu Same ni koe potu ‘oe “ma’u’anga ‘oe kelesi” mei a “Mohu kelesi.” Ko hotau teunga ke fotu’aki he lotoa’a ‘oe Palasi Fakatu’i koe ta’ovala ka ki he loto’aa ‘oe Fale ‘oe ‘Otua ‘oku no’o ki hotau laumalie ‘aki ‘ae “Kelesi’ia” mo “Kalaisi’ia.Ki he laumalie ‘oe fatu same ni ka fakama’opo’opo ‘ae ngaahi ‘aho kotoa ‘ene mo’ui koe koto muna ‘ataa pe koe’uhii pe koe fungani ‘oe feohi mo hono ‘Otua ‘i hono fale tapu ni. Ki he fatu same ni “He ko ha fo’i ‘aho ‘i he loto ‘aa ‘oku lelei hake ‘i ha afe’i ‘aho‘i ha potuange. Te u fili mu’a ke u le’o matapa ‘i he fale ‘o hoku ‘Otua, ‘i ha’aku nofo ‘i he ngaahi teniti ‘o e Angahala.”
 
Vete ‘oe potu tohi
 
Koe taha ‘eni ‘oe ngaahi Same ‘e 4 ‘oe ha’a Kola /korah (Same 84, 85, 87, 88: puka hono 2 ‘oe Same 42-49) pea matamata ko hono puipuitu’a ‘oe Same ni na’e fakalanga mai ia mei he talanoa ‘oku ha he tohi Nomipa 16. Ko e “Pule ‘o e Hiva” hangee ko ia ‘oku ‘ilo’i  mo tohi’aki ‘e he  Same ni, na’e tuku ia kia ‘Esafe mo hono kainga. Pea ko honau fatongia ‘o nautolu, ke nau hanga ‘o fakaongo atu ‘a e fakafeta’i ‘o e ‘Eiki ki he kakai kotoa pee mei Mo’unga Saione, koe ‘afio’anga ‘o Sihova. Na’e fili ‘e Tevita ‘ae kau Livai ke nau fai ‘ae hiva fakafeta’i moe fakamalo ‘oe Temipale ‘o Sihova ‘o pehee koe “pule hiva” kinautolu. Ka ‘oku mahino mei he Same ko eni ko ‘Esafe ia ko kinautolu ia ‘ae pule ‘oe hiva (1 Kalonikali 16:7). Matamata koe fatongia fakalukufua pe ia ‘o ha kau hiva ‘oe Temipale ko ‘enau “fakaongo atu” ki mamani ‘ae “Fakamalo’ia moe fakafeta’ia ‘o Sihova mei he Temipale. Pea kapau na’e fa’u ia ki ha fa’ahinga tukunga mo’ui pe he hisitolia moe mo’ui ‘a ‘Isileli pe koe taimi ‘o Mosese pe ko Tevita pea na’a mo Solomone.
 
Ka na’e pehe ‘a e faka’anaua ‘a e kakai ‘Isileli ki ha mo’ui mei he ngaahi potu fonua kehekehe na’a nau ngaue mo nofo ai ‘o tatau pe ‘i he nofo hopoate moe Fakahe. He na’a nau tui koe Temipale pe ‘o Sihova koe potu pe ia ‘e taha ‘oku fai ai ‘a e mo’ui ‘a e fe’ao mo si’o nau ‘Otua. Koe potu ‘o e veteange moe Tau’ataina. Koe kelekele ‘o e tala tukunga he koe konga fonua na’e ‘ikai matua’i ka koe fonua ne ‘omi mei langi. Koe kelekele ia nae fatu ai ‘enau Kovinanite moe ‘Otua pea fakama’u’aki ha tukupa ke tauhi ‘a e ngaahi fekau ke tuputupu’a. Koe Temipale ‘o e tui kuo mapelu ke fai’aki honau Fakalelu. Ko e ‘Inisenisi ‘o e Fakamolemole angahala ‘io koe potu ‘o e fiefia’anga moe ‘Otua. Pea hangea koe si’i fakahahaunu ‘a si’i kau nofo hopoate mei Papilone. He tokua ko hono fakalelu ‘o ‘enau mamahi koe ngaahi ongo mei he filo ‘enau ngaahi Ha’ape, mo ‘enau faka’anaua peheange mai ko e afo ‘emau tangi ni, ‘oku fanifo atu he kaupeau ongo ‘o e fekitengaki, he’ilo na’a ma’alifekina mai ha Kalofiama ‘o e  fu’u Falehau ni pea malingi mai ha ‘amanaki’anga kene fakalelu si’a loto ‘o ha mo’ui ‘oku kumihufanga.  
 
 Koe lelei hake ‘oe ‘aho ‘e taha....
 
‘Oku pehee koe Same ni na’e fa’u ia ‘e King Tevita ‘i he taimi na’a ne hola vavale ai mei Selusalema ‘i hono tuli ia ‘e hono foha ko ‘Apisalome. Kapau koe fakaofiofi ia ‘oe ma’u’anga fakamatala pea ta ‘oku ne huhua mai ‘ae fa’ahinga lelei ‘oe malu ‘ene mo’uii koe’uhii koe ‘iate ia ma’u pe ‘ae ‘Otua. Kapau koe Temipale ‘eni na’e langa ‘e Solomone pea  ‘oku mahino na’e ‘ikai ko hono fakahoko ‘o e lotu fakafeta’i ni ‘e Solomone koe’uhi ko e fu’u fale kuo langa, (1 Tu’i 8) ka ko e me’a na’e mahu’inga ko hono fakafonu ‘e he kololia ‘o e ‘Eiki ‘a e fale ‘o e ‘Eiki (2 Kalonikali 7:2). Pea ko e kololia ‘o Sihova, ‘oku tatau tofu pee ia mo e “huafa” ‘o Sihova pea mo e “lelei” ‘o Sihova.  ‘Oku ‘a’au ‘e he fatu same ni ki he ngaahi lelei ‘oe lelei ‘o Sihova he fale kuo langa ni. Koe fale ‘oku ‘afio tu’u ma’u ‘ae hoifua’anga ‘oe ‘Otua. ‘Oku faka hingoa ‘e he fatu Same ni ‘ae ‘Otua koe La’aa pea mo Fakauu. “he ko Sihova ‘Elohimi koe La’aa moe fakauu ia....” (v 11).
 
 
Hangee koe fatongia tu’u ma’u ‘oe La’aa fakamatelie ki he tangata moe me’a mo’ui kotoa pe ‘oku pehee moe ‘afio tu’u ma’u ‘ae maama ‘ae ‘Otua ki he kakai kuo nau ‘aunofoange ki hono faletapu. Koe Maama he ‘oku ne ‘omi tuhulu ki he’enau laka pea moe maama ke ne fakamafana’i moe hala fononga ‘oe kakai tui ki he kenani ‘oe Tala’ofa (Hepelu 13:5; Matiu 28:20). ‘Oku ‘ikai ngata pe he’ene hoko koe Maama ka koe Sila (Shield) foki ia ke ne fakauu ai he taimi ‘oku hoko ai ‘ae faingata’a (Same 34:7; 1 Pita 1:5). Ki he fatu same ni koe fale ‘oe fakakakao’anga ‘oe palomesi ‘ae ‘Otua. Ki he fatu same ni kuopau ke ‘omi ‘e he ‘Eiki ‘ae ongo koloa faka’itaniti ma’a kinautolu ‘oku fie nofo ki he fale ‘oe ‘Otua. Koe 1. Koe “Kelesi” ke tau ma’u ia lolotonga ‘etau fononga ki he fale ‘oe ‘Otua pea ko hono 2 koe “Kololia” te tau ma’u ia ‘i he taimi te tau a’u ai ki ‘api ‘a ia koe fale ‘oe ‘Otua  (v 11). Koe ongo koloa ‘oku ne tokoni’i ‘ae lolotonga pea moe ‘amanaki lelei ki he kaha’u pea ‘oku tu’unga kotoa pe ia mei he finangalo lelei ‘ae ‘Eiki ke tau ma’u ‘ae mo’ui ta’engata.
 
Koe mohu me’a ‘oe fale ‘o Sihova.
 
Koe ‘Otua ko Sihova mohu hositee...koe “’Otua ‘oe ngaahi Mo’unga” pe “‘Otua Mohu me’a” (All Sufficient God). Koe ‘Otua ‘oku ‘ikai hama ha me’a he koe “’Otua ‘oe kakato” ia ‘io he ‘oku ne feau ‘ae sino, ‘atamai moe laumalie... “’Oku holi hoku laumalie ‘io ‘oku ne pongia he fiema’u ‘ae ngaahi loto’aa ‘o Sihova; Ko hoku loto ni mo hoku kakano ni ‘oku na tangi ki he ‘Otua mo’ui” (v 2). Koe taha ‘oe ngaahi lelei ‘oe Fale ‘oe ‘Otua koe feau ‘ae fiema’u kotoa ‘ae kakai ‘oku nau ‘umusi ke hu ki he ‘afio’anga ‘oe ‘Otua ( Luke 12:32). Koe ‘Otua ‘oku ne Fafanga mo tauhi’i...’oku ne tapuaki’i mo ako’i kitautolu ke tau falala kiate ia pea ke tau mohe ‘i he malu hono nima (Matiu 6:24-33). Pea talu ai moe fakaava’aki ‘e he Fatu Saame ni ’ene talaloto ‘o e pongipongi ni “’E Sihova mohu Hosite, hono ‘ikai faka’ofo’ofa ‘a ho ngaahi nofo’anga. ‘Oku holi hoku Laumalie ‘io ‘oku ne pongia he fiema’u ‘a e ngaahi loto’a ‘o Sihova.” Koe fa’ahinga ifo’i Kelesi ‘eni ‘oku hoholi mo tutui mai ki ai ‘a e kakai kuo nau ‘umisi ki he ‘Ofa ‘a e ‘Otua... pea ki he fatu same ni  “’E Sihova monu hositee, monu’iaa ka koe tangata ‘oku falala kiate koe” (v 12). Koe monu’ia ko ia ‘oku fakalea’i ‘e Dr. Molitoni “Monu’ia ‘ae nofo langi ‘enau mataa me’a masani, monu’ia ‘ae lotu heni anuanu he lelei, fonu si’o fale ee he kelesi kehekehe tafe ‘a Vaiola ai koe matapa ‘o Langi” (Himi 578:2)
 
Koe Fale ‘o Sihova koe potu ‘oe malolo’anga
1 Tu’i 8:22-30, 41-43
 
“Seuke kuo ma’u fale ‘e he ki’i manupuna moe pekepeke hano pununga pea kuo ne tuku ki ai hono fanganga ‘o foki ki ho ngaahi feilaulau’anga” (v 3). Koe pununga mo’ui (nest) moe malolo’anga ki he kau pilikimi ki he Kenani ‘oku lau.  Ki he fatu same ni kapau kuo ma’u fale ai ‘ae ongo ki’i manupuna pea fokotu’u ai ‘e he pekepeka hono pununga pea koe’uhii koe malu ‘oe fale ‘oe ‘Otua kuo ne fetuku mo tauhi ai hono fanganga. Ko ‘eni foki ‘ae nofo’anga na’e tuku ki ai ‘e Mosese ‘ae kakai ‘Isileli ki mu’a pea ne pekia “’Ei, ko koe homau nofo’anga ki he to’utangata moe to’utangata....” (same 90:1). Ki he fatu Same koe ongo ki’i pekepeka ni neongo ‘oku ‘ikai ko ha feitu’u totonu ‘eni kia kinaua ka na’a na ‘ilo pau ‘e ma’u ‘ae  fakauuuu/ malolo pea moe me’a tokoni.  ‘Oku ha mei he talanoa ‘ia 1 Tu’i 8:22-30 ‘ae lotu fakatapui ‘e he Tu’i ko Solomone ‘ae Temipale na’e langa koe fakakakato foki ‘ae visione ‘ene tamai ko King Tevita. Fakatokanga’iange ‘ae “fale” moe “teniti” he lau ‘ae fatu Same ni. Koe fale ‘e tolonga ka koe teniti ‘oku fakataimi pe. Koe fakakaukau ai pe ia ki he ‘uhinga na’e kole ai ‘ae fatu Same ni ke le’o matapaa he fale ‘oku tolonga ‘o ta’engata ‘i ha’ane nofo he teniti fakataimi ‘oe angahala. ‘Oku si’i hono lelei pea mole vave hono mahu’inga. Ka koe fale ‘o Sihova ‘oku ta’engata hono me’a kotoa.
 
 
Na’a ne kolea ke hoko ‘ae fale ni koe potu ke fanongoa ‘ae lotu ‘a hono kakai pea ‘ikai ia ko ia pe ka koe fale hufanga’anga ki ha si’a kau ’auhee mai ‘isa ki ha muli mo ha ‘aunofo mai ...“Pea koe’uhii koe muli foki ‘a ia ‘oku ‘ikai ke kau ki ho kakai ‘Isileli ka ha’u ia mei he fonua mama’o koe’uhii ko ho huafa...’io ka ha’u ia ‘o lotu ki he fale ni ke fanongoa ‘ae ‘Afiona mei langi  ko ho ‘afio’anga pea ke fakaai ‘ae ngaahi me’a ‘oku tautapa ai kiate koe ‘ae si’i muli ni...” (1 T’ui 8:41-43). Koe kole kuo kakato pea napangapangamalie he kuo kau mai mo tu’a Teniti ‘io ‘a si’i Sentaile he siakale ‘oku talanga’i ai ‘a e malu moe fiefia ‘ae fa’ahinga kuo fakamonu’ia ‘e he ‘Otua.  Koe feitu’u ia ‘o e mo’ui mo ma’ui’ui he koe Falehufanga ma’ae kumi hufanga...’io koe potu ‘o e pikipikihama kae vaevaemanava koe fefakahaa’aki’aki ha ongokatea pea vaevaemelenga (Matiu 11:28; Loma 10:13). Koe fakakaukau ia ‘ae fatu same ‘ae ‘ikai tatapuni fale pe fakangatangata ki ha fa’ahinga kakai pe ‘e taha ‘ae fale ‘oe ‘Otua.  Kainga na’a ‘oku hoko ‘etau ngaahi tu’utu’u ni fakasiasi ke ne sese’e mo fakangatangata ‘ae faingamalie ‘o ha fa’ahinga kakai ‘oku nau si’i fiema’u ha malolo mo ha mo’ui mei he ngaahi loto fale ‘oe Siasi. Na’e ‘osi tuli ‘e ha setuata ‘o ha fai’anga lotu ha fu’u konaa na’a ne mohe he fakafaletolo ‘oe falelotu kae toki kamata ‘enau lotuu. Ka na’e ‘uhinga ‘ae fu’u konaa ke si’i malu ai pea mo kau foki he ma’u’anga kelesi he pongipongi ko ia. Na’a ‘oku tau fue e namu kau lotu kae folo fua e kameli.
 
 
Koe Tapanikale / Siasi mo Kalaisi he ‘aho ni
 
 
Koe fale tapu ‘oe ‘Otua ‘oku lea ki ai ‘ae fatu same koe Tapanikale pea koe tapanikale ko ia ‘oku tau fa’a ui’aki hotau ngaahi falelotu he ‘aho ni. Koe ongo feitu’u ni ‘e ua ‘oku ha sino ia he fakakaukau ‘oe Siasi. Kapau leva kuo fakatahataha ‘ae kakai lotu mo’oni ‘o fai ha lotu mo ha huu fakamatoato ‘i he falelotu pe ‘i ha toe potuange pea ‘oku ‘ikai mo ha toe feitu’u ‘i mamani ‘e ofiange ki langi ka koe potu ‘oku fai mo’oni ai ‘enau lotu. Koe fakakaukau ia hangee ko ia na’e hoko ‘i he “too ‘ae ‘ofa ‘i Utui Vava’u” pehee tokua na’e lotu ‘ae fu’u kakai ni ‘o a’u ki he po’uli pea nau hiva pea nau ongo’i ha ngaahi mafana makehe te’eki tu’o taha ke nau a’usia.  Koe Tapanikale/ Temipale/ Ngaahi falelotu/ Ngaahi Siasi Fakakalisitiane koe ngaahi feitu’u ‘oku ma’u ai ‘ae “’malolo’anga moe amanaki’anga...ma’u’anga tokoni...koe feohi’anga ‘oe kakai tui...koe potu ‘oe ngaohi’anga kakai ke mo’ui taau...koe teuteu’anga mo’ui...koe petani ki he tu’u ki mu’a moe tu’u ki mui... Koe kakai ‘ae ‘Otua ‘oku totonu ke nau ‘ofa’i ‘ae Siasi he koe Sino ha mai ia ‘oe ‘Eiki. Te tau fakahaa’i ia ‘i ha’a tau ma’unga nofo ki ai (Hepelu 10:25)....pea ‘ikai ngata ai kae fiefia foki he fononga ki he fale ‘o Sihova (Same 1`22:1). Me’a pangoo pe ka kuo tau ngaohi ‘ae ngaahi Siasi he ‘aho ni koe potu ke akonaki’i ai ‘ae taaufehi’a pea moe mo’ui fe’au’auhi. Koe ‘aho ni ‘oku ‘ikai mo ha toe me’a fakamamahi taha ka koe ngaahi to’onga mo’ui hala mo kaakaa ‘ae kakai ‘oe Siasii. Kuo hoko ia ko ‘ete ki’i income ma’a hoto familii.
 
 
Koe Siasi koe me’a’ofa mahu’inga ia ma’a kitautolu ‘ae ‘Otua. Kainga neongo ‘etau mahu’inga’ia mo taki taha mateaki’i ‘ae ngaahi tokateline moe tuku fakaholo ‘o hotau ngaahi siasi taki taha ka he’ikai te tau kei fiema’u ai pe mo mahu’inga’ia he ngaahi Siasi. Koe’uhii kuopau ke ngata pea ‘osi ‘ae mo’ui ni pea kuopau ke tau hiki leva kitautolu ‘oku tui ki he ‘api kuo ‘osi teuteu mai ‘e hotau ‘Otua. Koe Siasi koe “Sino ha mai ia ‘o Kalaisi” pea ko Kalaisi ‘ae Siasi pea ko ‘eni ‘ene fakaafe “Ha’u kiate au ‘a kimoutolu kotoa pe ‘oku fakaongosia mo mafasia pea te u fakamalolo kimoutolu...”  Koe Siasi mo’oni koe “ma’u ‘a Kalaisi ki he’etau mo’ui he ko Kalaisi ‘ae Temipale.” Koe temipale ia na’e ‘ikai langa ia ‘e ha nima ‘a ha tangata. Pea koe Temipale ia ‘oku ne fe’ungamalie moe lahi ‘oe ‘Otua he ko ia foki hono hoifua’anga. Kehe pe keu ofi atu hoku la’aa mo fakauu
 
 
 
Fakaakonaki
 
 
 
Koe toko taha falala ‘Otua ‘oku ne fononga ‘i he malohi moe ivi ‘oe ‘Otua (Matiu 6:33). “’Oku nau ‘alu ‘i he malohi ki he malohi....” (v 7). ‘Oku ‘ikai puli ‘ia kitautolu ‘a e faingata’a fau ‘o e fie foki ki he loto’a ‘o e kenani ‘o e Tala’ofa ‘a ee ‘oku fakatalutalu’aki ‘a e kau Helo he mala’e ‘o e falala ‘Otua. Koe kau to’a he tau moe fili lahi he koe fili ke ‘ofa’i moe kou’ahe na’e pekalae kae toe fulihi atu.  Ko e kau Pilikimi na’a nau tavai ma’ae kau muiaki mai. Ka nau ka fou atu ‘i ha faingata’a te nau ngaohi ke faingofua; ka nau ka fou atu ‘i ha mamahi mo ha tu’utamaki te nau ngaohi ia koe koto fiefia ‘io pea ko honau ngaahi lo’i fofonga te nau liliu ia koe ngaahi pupunga matavai koe ‘enau koloa ia ma’ae kau muiaki. ‘Io pea neongo kotoa ‘a e ngaahi hu’a tamaki ni ‘oku kei Hu’a melie’a noa pe ia ‘i ha afe’i ‘aho ‘i ha toe potuange. Koe ‘Aho ‘e taha ‘eni ‘oe kaiha’a ‘akau mo Sisu he funga Kolosi koe ‘inasi ai pe he Fiefia’anga ta’engata mo hono ‘Eiki. ‘Io Kehe pe keu ofi atu hoku la’aa mo fakauu. Koeha hono ‘aonga kiate koe mo au ke ma’u ‘a mamani kotoa kae mole ai hotau laumalie? Koeha ha me’a ‘e toe fakatau mai ‘aki hotau laumalie?
 
 
Pea toki ongo mai ‘a e hikuhikule’o ‘ene tala loto “Ta ‘e toupili mai ‘a e lelei ki hoku ngaahi ‘aho kotoa pea ko ‘eku nofo ‘i he fale ‘o Sihova ‘e fai pe ‘o Lauikuonga.” ‘Oku fokotu’u mai ‘e Paula ‘i he’ene ‘Ipiseli ki he kakai ‘Efeso koe founga ‘o e ‘inasi he Loto ‘aa ‘o e Mo’ui Ta’engata koe fe’ao ma’u pe moe ngaahi teunga tau ‘o e ‘Otua ‘a Faitotonu, Mo’ui ma’oni’oni, ‘Ofa, Fa’a Kataki pea moe tui koe ngaahi naunau faka’itaniti ia. Ko e fili kuo tau fokotu’u ke tau fononga mai ‘i he talanoa ni ‘oku ne fakae’a mai heni ‘ae ‘ulungaanga ‘e ua koe feitu’u ‘e taha ‘oku fakataimi pea koe feitu’u ‘e taha ‘oku ta’engata. ‘Oku fakataipe mai heni ‘e he Fatu Saame ko ia ‘oku nofo he Teniti ‘oe angahala kuopau ke fakangatangata mo fakataimi ‘a hono me’a kotoa. Ko ia’oku pole ke nofo ki he fale ‘o Sihova ‘oku ta’engata ‘ene me’a kotoa. Kainga koe koloa pe ‘e taha ‘oku te ma’u ‘oku ta’engata koe “’Ofa ‘ae ‘Otua” tu’unga pe ‘ia Kalaisi toko taha. Ko Kalaisi ko ia ‘ae Temipale moe fale ‘oe ‘Otua he ‘oku ne fe’unga malie pe mo ia. 
 
Fakama’opo’opo
 
“He koha fo’i ‘aho ‘i he loto ‘aa ‘oku lelei hake ‘i ha afe’i ‘aho‘i ha potuange. Te u fili mu’a keu le’o matapa ‘i he fale ‘o hoku ‘Otua, ‘i ha’aku nofo ‘i he ngaahi teniti ‘o e Angahala.” Ki he fatu same ni koe ngaahi monu’ia moe fiefia mo’oni ‘oe fale ‘o Sihova he’ikai toe ma’u ia ‘i ha feitu’u ‘i mamani ngata pe ‘i he’etau ma’u ‘ae “Maa ‘oe mo’ui ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi he ko ia toko taha pe te ne mafai ke “fakaofi’aki hono ta’ata’a” kitautolu angahala ke fetaulaki moe fakamolemole ‘ae ‘Otua. Kainga faingamalie ke “keina leva” ‘ae “maa ‘oe mo’ui” telia ‘ae fakangatangata hotau taimi. He koe fakakaukau ia ‘oe “keina” koe ‘Ohofi leva ‘ae mo’ui ko Kalaisi ‘e he mo’ui ko kitaua ke tau ma’u ai ‘ae “mo’ui.” Pea hangee ko e tala loto ko ia ‘ae fatu Same 27: 4 “Kuo u kole meia Sihova ha me’a pe ‘e taha, ko ia pe teu kumi ki ai; keu nofo ‘i he fale ‘o Sihova ‘i he ‘aho kotoa pe ‘eku mo’ui; ke siofia ‘ae faka’ofo’ofa ‘ae ‘Eiki, mo fakalaulauloto ‘i hono palasi.” Pea toki humaki mai ‘e he fatu same ni ha’ane tatau ka koe talamonu’ia ki ha kau muiaki mai ‘ae hala ni “’E Sihova mohu hositee, monu’ia ‘ae tangata ‘oku falala kiate Koe! (v 12). Kainga ke pehe ni mu’a ‘etau tala loto he malanga ni “Ke u ‘i he ‘Eiki pe! Si’i tala’ofa ia, te te kaveinga’aki pe kae ‘oua ke a’usia, he mo’u fononga au kau hanga hanga fai! ‘o hiki hiki teniti ‘o fai ki Hevani” (Himi 383:7) Ke tau lotu “’Eiki ke ke manatu mu’a ‘emau nofo ni ‘i tu’a. Fano ‘ae sikaina ee, ‘ai ke fonu ai ho fale; Ka mau laka atu heni, Tupu ai pe he Kelesi, toki a’u he taka mu’a, mata’ia ‘ae ‘Otua…..’Emeni!
 
 
Kavauhi
 



 
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages