KOE TOKONI KI HE KAU MALANGA
Sapate 23/08/15
(…kataki ‘oku loloa ‘eni ki he malanga ka ke toki
to’o atu pe ha fakakaukau ‘e fe’unga mo ho’o teuteu….)
Ngaahi Lesoni: Same 84; 1 Tu’i 8:22-30, 41-43; ‘Efeso 6:10-20;
Sione 6:56-69
Ngaahi Himi: /590/578/581
Potu Folofola malanga: Same 84: 10 “He koha fo’i ‘aho ‘i he loto ‘aa ‘oku lelei hake ‘i ha
afe’i ‘aho‘i ha potuange. Te u fili
mu’a keu le’o matapa ‘i he fale ‘o hoku
‘Otua, ‘i ha’aku nofo ‘i he ngaahi teniti ‘o e Angahala.”
Kaveinga: “Kehe pe keu ofi atu hoku
la’aa mo fakauu”
Talateu
Koe
taha ‘oe ngaahi maa’imoa ‘ae La’a kuo unga fonua ‘ae Tama tu’i ko Taufa’ahau Tupou 1V ‘i he’ene manatu
melie ki he taimi na’a ne kei hoko ai koe tamasi’i ako ‘oe Kolisi ko Tupou. Koe laumalie ‘o ‘ene maa’imoa ni ko ‘ene toe
faka’amuange mai ke ne toe hoko mai ko ha tamasi’i ako lolotonga. Koe’uhii
tokua koe ngaahi manatu melie na’e ‘i hono finangalo ki he ngaahi kelesi ‘oe fakalotofale’ia fakalaumalie ‘ae kau ngaue ‘oe Kolisi ko Tupou ‘i
Nafualu ‘i he taimi ‘oe ako hiva ‘a e Kolisi he ngaahi houa tali ui fokotu’u
‘oe ‘aho ko ia. Pea tokua ko ‘eni ‘ene Manatu melie... “Ke u toe talia mai si’a ui, ke u hiva he kuaea (Choir) he po’uli, ko
sioto kakala tapu ke hu’i, koe fiefia’anga si’eku mo’ui.” Ko
Tevita koe tangata ia ‘oe Tapanikale he
koe hakenga moe hifonga ia ‘o ha monu’ia ma’a ‘Isileli kotoa. Ki he fatu Same ni
koe potu ‘oe “ma’u’anga ‘oe kelesi”
mei a “Mohu kelesi.” Ko hotau teunga
ke fotu’aki he lotoa’a ‘oe Palasi Fakatu’i koe ta’ovala ka ki he loto’aa ‘oe
Fale ‘oe ‘Otua ‘oku no’o ki hotau laumalie ‘aki ‘ae “Kelesi’ia” mo “Kalaisi’ia.”
Ki he laumalie ‘oe fatu same ni ka fakama’opo’opo
‘ae ngaahi ‘aho kotoa ‘ene mo’ui koe koto
muna ‘ataa pe koe’uhii pe koe
fungani ‘oe feohi mo hono ‘Otua ‘i hono fale tapu ni. Ki he fatu same ni “He
ko ha fo’i ‘aho ‘i he loto ‘aa ‘oku lelei hake ‘i ha afe’i ‘aho‘i ha potuange. Te
u fili mu’a ke u le’o matapa ‘i he
fale ‘o hoku ‘Otua, ‘i ha’aku nofo ‘i he ngaahi teniti ‘o e Angahala.”
Vete ‘oe potu tohi
Koe taha ‘eni ‘oe ngaahi Same
‘e 4 ‘oe ha’a Kola /korah (Same 84,
85, 87, 88: puka hono 2 ‘oe Same 42-49) pea matamata ko hono puipuitu’a ‘oe Same
ni na’e fakalanga mai ia mei he talanoa ‘oku ha he tohi Nomipa 16. Ko e “Pule ‘o e Hiva” hangee ko ia ‘oku
‘ilo’i mo tohi’aki ‘e he Same ni, na’e tuku ia kia ‘Esafe mo hono
kainga. Pea ko honau fatongia ‘o nautolu, ke nau hanga ‘o fakaongo atu ‘a e fakafeta’i
‘o e ‘Eiki ki he kakai kotoa pee mei Mo’unga Saione, koe ‘afio’anga ‘o
Sihova. Na’e fili ‘e Tevita ‘ae kau Livai ke nau fai ‘ae hiva fakafeta’i moe
fakamalo ‘oe Temipale ‘o Sihova ‘o pehee koe “pule hiva” kinautolu. Ka ‘oku mahino mei he Same ko eni ko ‘Esafe
ia ko kinautolu ia ‘ae pule ‘oe hiva
(1 Kalonikali 16:7). Matamata koe fatongia fakalukufua pe ia ‘o ha kau hiva ‘oe
Temipale ko ‘enau “fakaongo atu” ki
mamani ‘ae “Fakamalo’ia moe fakafeta’ia
‘o Sihova mei he Temipale. Pea kapau na’e fa’u ia ki ha fa’ahinga tukunga
mo’ui pe he hisitolia moe mo’ui ‘a ‘Isileli pe koe taimi ‘o Mosese pe ko Tevita
pea na’a mo Solomone.
Ka na’e pehe ‘a e faka’anaua
‘a e kakai ‘Isileli ki ha mo’ui mei he ngaahi potu fonua kehekehe na’a nau
ngaue mo nofo ai ‘o tatau pe ‘i he nofo hopoate moe Fakahe. He na’a nau tui koe
Temipale pe ‘o Sihova koe potu pe ia ‘e taha ‘oku fai ai ‘a e mo’ui ‘a e fe’ao
mo si’o nau ‘Otua. Koe potu ‘o e veteange moe Tau’ataina. Koe kelekele ‘o e
tala tukunga he koe konga fonua na’e ‘ikai matua’i ka koe fonua ne ‘omi mei
langi. Koe kelekele ia nae fatu ai ‘enau Kovinanite moe ‘Otua pea fakama’u’aki
ha tukupa ke tauhi ‘a e ngaahi fekau ke tuputupu’a. Koe Temipale ‘o e tui kuo
mapelu ke fai’aki honau Fakalelu. Ko e ‘Inisenisi ‘o e Fakamolemole angahala
‘io koe potu ‘o e fiefia’anga moe ‘Otua. Pea hangea koe si’i fakahahaunu ‘a
si’i kau nofo hopoate mei Papilone. He tokua ko hono fakalelu ‘o ‘enau mamahi
koe ngaahi ongo mei he filo ‘enau ngaahi Ha’ape, mo ‘enau faka’anaua peheange
mai ko e afo ‘emau tangi ni, ‘oku fanifo atu he kaupeau ongo ‘o e fekitengaki,
he’ilo na’a ma’alifekina mai ha Kalofiama ‘o e fu’u Falehau ni pea malingi mai ha
‘amanaki’anga kene fakalelu si’a loto ‘o ha mo’ui ‘oku kumihufanga.
Koe
lelei hake ‘oe ‘aho ‘e taha....
‘Oku
pehee koe Same ni na’e fa’u ia ‘e King Tevita ‘i he taimi na’a ne hola vavale
ai mei Selusalema ‘i hono tuli ia ‘e hono foha ko ‘Apisalome. Kapau koe fakaofiofi ia ‘oe ma’u’anga
fakamatala pea ta ‘oku ne huhua mai ‘ae fa’ahinga lelei ‘oe malu ‘ene mo’uii
koe’uhii koe ‘iate ia ma’u pe ‘ae ‘Otua. Kapau koe Temipale ‘eni na’e langa ‘e
Solomone pea ‘oku
mahino na’e ‘ikai ko hono fakahoko ‘o e lotu fakafeta’i ni ‘e Solomone koe’uhi
ko e fu’u fale kuo langa, (1 Tu’i 8) ka ko e me’a na’e mahu’inga ko hono fakafonu
‘e he kololia ‘o e ‘Eiki ‘a e fale ‘o e ‘Eiki (2 Kalonikali 7:2).
Pea ko e kololia ‘o Sihova, ‘oku tatau tofu pee ia mo e “huafa” ‘o Sihova pea mo e “lelei”
‘o Sihova. ‘Oku ‘a’au ‘e he fatu same ni ki he ngaahi lelei ‘oe lelei ‘o
Sihova he fale kuo langa ni. Koe fale
‘oku ‘afio tu’u ma’u ‘ae hoifua’anga ‘oe ‘Otua. ‘Oku faka hingoa ‘e he fatu
Same ni ‘ae ‘Otua koe La’aa pea mo Fakauu. “he ko Sihova ‘Elohimi koe
La’aa moe fakauu ia....” (v 11).
Hangee koe fatongia tu’u ma’u ‘oe La’aa fakamatelie ki he tangata
moe me’a mo’ui kotoa pe ‘oku pehee moe ‘afio
tu’u ma’u ‘ae maama ‘ae ‘Otua ki he kakai kuo nau ‘aunofoange ki hono faletapu.
Koe Maama he ‘oku ne ‘omi tuhulu ki
he’enau laka pea moe maama ke ne fakamafana’i
moe hala fononga ‘oe kakai tui ki he kenani ‘oe Tala’ofa (Hepelu 13:5;
Matiu 28:20). ‘Oku ‘ikai ngata pe he’ene hoko koe Maama ka koe Sila (Shield) foki ia ke ne fakauu ai he taimi ‘oku hoko ai ‘ae
faingata’a (Same 34:7; 1 Pita 1:5). Ki he fatu same ni koe fale ‘oe
fakakakao’anga ‘oe palomesi ‘ae ‘Otua.
Ki he fatu same ni kuopau ke ‘omi ‘e he ‘Eiki ‘ae ongo koloa faka’itaniti ma’a kinautolu ‘oku fie nofo ki he fale ‘oe
‘Otua. Koe 1. Koe “Kelesi” ke tau
ma’u ia lolotonga ‘etau fononga ki he fale ‘oe ‘Otua pea ko hono 2 koe “Kololia” te tau ma’u ia ‘i he taimi te
tau a’u ai ki ‘api ‘a ia koe fale ‘oe ‘Otua
(v 11). Koe ongo koloa ‘oku ne tokoni’i
‘ae lolotonga pea moe ‘amanaki lelei
ki he kaha’u pea ‘oku tu’unga kotoa pe ia mei he finangalo lelei ‘ae ‘Eiki ke
tau ma’u ‘ae mo’ui ta’engata.
Koe mohu me’a ‘oe fale ‘o
Sihova.
Koe ‘Otua ko Sihova mohu
hositee...koe “’Otua ‘oe ngaahi Mo’unga” pe “‘Otua Mohu me’a” (All Sufficient God). Koe ‘Otua ‘oku ‘ikai hama
ha me’a he koe “’Otua ‘oe kakato” ia
‘io he ‘oku ne feau ‘ae sino, ‘atamai moe
laumalie... “’Oku holi hoku laumalie ‘io ‘oku ne pongia he
fiema’u ‘ae ngaahi loto’aa ‘o Sihova; Ko hoku loto ni mo hoku kakano ni ‘oku na tangi ki he ‘Otua mo’ui” (v 2).
Koe taha ‘oe ngaahi lelei ‘oe Fale ‘oe ‘Otua koe feau ‘ae fiema’u kotoa ‘ae kakai ‘oku nau ‘umusi ke hu ki he ‘afio’anga ‘oe ‘Otua ( Luke 12:32). Koe ‘Otua
‘oku ne Fafanga mo tauhi’i...’oku ne
tapuaki’i mo ako’i kitautolu ke tau
falala kiate ia pea ke tau mohe ‘i he malu hono nima (Matiu 6:24-33). Pea talu
ai moe fakaava’aki ‘e he Fatu Saame ni ’ene talaloto ‘o e pongipongi ni “’E
Sihova mohu Hosite, hono ‘ikai faka’ofo’ofa ‘a ho ngaahi nofo’anga. ‘Oku holi
hoku Laumalie ‘io ‘oku ne pongia he fiema’u ‘a e ngaahi loto’a ‘o Sihova.” Koe
fa’ahinga ifo’i Kelesi ‘eni ‘oku
hoholi mo tutui mai ki ai ‘a e kakai kuo nau ‘umisi ki he ‘Ofa ‘a e ‘Otua...
pea ki he fatu same ni “’E Sihova monu hositee, monu’iaa ka koe tangata
‘oku falala kiate koe” (v 12). Koe monu’ia ko ia ‘oku fakalea’i ‘e Dr. Molitoni “Monu’ia ‘ae nofo langi
‘enau mataa me’a masani, monu’ia ‘ae lotu heni anuanu he lelei, fonu si’o fale
ee he kelesi kehekehe tafe ‘a Vaiola ai koe matapa ‘o Langi” (Himi 578:2)
Koe
Fale ‘o Sihova koe potu ‘oe malolo’anga
1 Tu’i
8:22-30, 41-43
“Seuke
kuo ma’u fale ‘e he ki’i manupuna moe pekepeke hano pununga pea kuo ne tuku ki
ai hono fanganga ‘o foki ki ho ngaahi feilaulau’anga” (v 3). Koe pununga mo’ui (nest) moe malolo’anga ki
he kau pilikimi ki he Kenani ‘oku lau.
Ki he fatu same ni kapau kuo ma’u
fale ai ‘ae ongo ki’i manupuna pea fokotu’u ai ‘e he pekepeka hono pununga pea koe’uhii koe malu ‘oe fale ‘oe ‘Otua kuo
ne fetuku mo tauhi ai hono fanganga.
Ko ‘eni foki ‘ae nofo’anga na’e tuku ki ai ‘e Mosese ‘ae kakai ‘Isileli ki mu’a
pea ne pekia “’Ei, ko koe homau nofo’anga ki he to’utangata moe
to’utangata....” (same 90:1). Ki he fatu Same koe ongo ki’i pekepeka ni neongo
‘oku ‘ikai ko ha feitu’u totonu ‘eni kia kinaua ka na’a na ‘ilo pau ‘e ma’u ‘ae fakauuuu/ malolo pea moe me’a tokoni. ‘Oku ha
mei he talanoa ‘ia 1 Tu’i 8:22-30
‘ae lotu fakatapui ‘e he Tu’i ko Solomone ‘ae Temipale na’e langa koe
fakakakato foki ‘ae visione ‘ene tamai ko King Tevita. Fakatokanga’iange ‘ae “fale”
moe “teniti” he lau ‘ae fatu Same ni. Koe fale ‘e tolonga ka koe teniti ‘oku fakataimi
pe. Koe fakakaukau ai pe ia ki he ‘uhinga na’e kole ai ‘ae fatu Same ni ke le’o
matapaa he fale ‘oku tolonga ‘o ta’engata ‘i ha’ane nofo he teniti fakataimi ‘oe
angahala. ‘Oku si’i hono lelei pea mole vave hono mahu’inga. Ka koe fale ‘o Sihova
‘oku ta’engata hono me’a kotoa.
Na’a ne kolea ke hoko ‘ae fale ni koe potu ke fanongoa ‘ae lotu ‘a
hono kakai pea ‘ikai ia ko ia pe ka koe fale
hufanga’anga ki ha si’a kau ’auhee mai ‘isa ki ha muli mo ha ‘aunofo mai
...“Pea koe’uhii koe muli foki ‘a ia ‘oku ‘ikai ke kau ki ho kakai ‘Isileli ka
ha’u ia mei he fonua mama’o koe’uhii ko ho huafa...’io ka ha’u ia ‘o lotu ki he
fale ni ke fanongoa ‘ae ‘Afiona mei langi
ko ho ‘afio’anga pea ke fakaai ‘ae ngaahi me’a ‘oku tautapa ai kiate koe
‘ae si’i muli ni...” (1 T’ui 8:41-43). Koe kole kuo kakato pea napangapangamalie he kuo kau mai mo tu’a Teniti ‘io ‘a
si’i Sentaile he siakale ‘oku talanga’i ai ‘a e malu moe fiefia ‘ae fa’ahinga
kuo fakamonu’ia ‘e he ‘Otua. Koe feitu’u
ia ‘o e mo’ui mo ma’ui’ui he koe Falehufanga ma’ae kumi hufanga...’io koe
potu ‘o e pikipikihama kae vaevaemanava
koe fefakahaa’aki’aki ha ongokatea pea
vaevaemelenga (Matiu 11:28; Loma 10:13). Koe fakakaukau ia ‘ae fatu same ‘ae
‘ikai tatapuni fale pe fakangatangata ki ha fa’ahinga kakai pe ‘e taha ‘ae fale
‘oe ‘Otua. Kainga na’a ‘oku hoko ‘etau
ngaahi tu’utu’u ni fakasiasi ke ne sese’e mo fakangatangata ‘ae faingamalie ‘o ha fa’ahinga kakai ‘oku nau si’i
fiema’u ha malolo mo ha mo’ui mei he ngaahi loto fale ‘oe Siasi. Na’e ‘osi tuli
‘e ha setuata ‘o ha fai’anga lotu ha fu’u konaa na’a ne mohe he fakafaletolo
‘oe falelotu kae toki kamata ‘enau lotuu. Ka na’e ‘uhinga ‘ae fu’u konaa ke
si’i malu ai pea mo kau foki he ma’u’anga kelesi he pongipongi ko ia. Na’a ‘oku
tau fue e namu kau lotu kae folo fua e kameli.
Koe
Tapanikale / Siasi mo Kalaisi he ‘aho ni
Koe fale tapu ‘oe
‘Otua ‘oku lea ki ai ‘ae fatu same koe
Tapanikale pea koe tapanikale ko ia ‘oku tau fa’a ui’aki hotau ngaahi falelotu he ‘aho ni. Koe ongo feitu’u
ni ‘e ua ‘oku ha sino ia he
fakakaukau ‘oe Siasi. Kapau leva kuo
fakatahataha ‘ae kakai lotu mo’oni ‘o fai ha lotu mo ha huu fakamatoato ‘i he
falelotu pe ‘i ha toe potuange pea ‘oku ‘ikai mo ha toe feitu’u ‘i mamani ‘e ofiange ki langi ka koe potu ‘oku fai mo’oni ai ‘enau lotu. Koe
fakakaukau ia hangee ko ia na’e hoko ‘i he “too ‘ae ‘ofa ‘i Utui Vava’u” pehee tokua na’e lotu ‘ae fu’u kakai
ni ‘o a’u ki he po’uli pea nau hiva pea nau ongo’i ha ngaahi mafana
makehe te’eki tu’o taha ke nau a’usia. Koe Tapanikale/ Temipale/
Ngaahi falelotu/ Ngaahi Siasi Fakakalisitiane koe ngaahi feitu’u ‘oku ma’u ai
‘ae “’malolo’anga moe amanaki’anga...ma’u’anga
tokoni...koe feohi’anga ‘oe kakai tui...koe potu ‘oe ngaohi’anga kakai ke mo’ui
taau...koe teuteu’anga mo’ui...koe petani ki he tu’u ki mu’a moe tu’u ki mui...
Koe kakai ‘ae ‘Otua ‘oku totonu ke nau ‘ofa’i ‘ae Siasi he koe Sino ha mai ia
‘oe ‘Eiki. Te tau fakahaa’i ia ‘i ha’a tau ma’unga
nofo ki ai (Hepelu 10:25)....pea ‘ikai ngata ai kae fiefia foki he fononga ki he fale ‘o Sihova (Same 1`22:1). Me’a
pangoo pe ka kuo tau ngaohi ‘ae ngaahi Siasi he ‘aho ni koe potu ke akonaki’i
ai ‘ae taaufehi’a pea moe mo’ui fe’au’auhi. Koe ‘aho ni ‘oku ‘ikai mo ha toe
me’a fakamamahi taha ka koe ngaahi to’onga mo’ui hala mo kaakaa ‘ae kakai ‘oe
Siasii. Kuo hoko ia ko ‘ete ki’i income ma’a hoto familii.
Koe Siasi koe me’a’ofa mahu’inga ia
ma’a kitautolu ‘ae ‘Otua. Kainga neongo ‘etau mahu’inga’ia mo taki taha
mateaki’i ‘ae ngaahi tokateline moe tuku fakaholo ‘o hotau ngaahi siasi taki
taha ka he’ikai te tau kei fiema’u ai pe mo mahu’inga’ia he ngaahi Siasi.
Koe’uhii kuopau ke ngata pea ‘osi ‘ae
mo’ui ni pea kuopau ke tau hiki leva
kitautolu ‘oku tui ki he ‘api kuo ‘osi teuteu mai ‘e hotau ‘Otua. Koe Siasi
koe “Sino ha mai ia ‘o Kalaisi” pea
ko Kalaisi ‘ae Siasi pea ko ‘eni
‘ene fakaafe “Ha’u kiate au ‘a kimoutolu kotoa pe ‘oku fakaongosia mo mafasia
pea te u fakamalolo kimoutolu...” Koe
Siasi mo’oni koe “ma’u ‘a Kalaisi ki
he’etau mo’ui he ko Kalaisi ‘ae Temipale.” Koe temipale ia na’e ‘ikai langa
ia ‘e ha nima ‘a ha tangata. Pea koe Temipale ia ‘oku ne fe’ungamalie moe lahi
‘oe ‘Otua he ko ia foki hono hoifua’anga. Kehe pe keu ofi atu hoku la’aa
mo fakauu
Fakaakonaki
Koe toko taha falala ‘Otua ‘oku ne fononga ‘i he malohi moe ivi ‘oe ‘Otua (Matiu 6:33).
“’Oku nau ‘alu ‘i he malohi ki he malohi....” (v 7). ‘Oku ‘ikai puli ‘ia
kitautolu ‘a e faingata’a fau ‘o e fie foki ki he loto’a ‘o e kenani ‘o e
Tala’ofa ‘a ee ‘oku fakatalutalu’aki ‘a e kau Helo he mala’e ‘o e falala ‘Otua.
Koe kau to’a he tau moe fili lahi he koe fili ke ‘ofa’i moe kou’ahe na’e
pekalae kae toe fulihi atu. Ko e kau
Pilikimi na’a nau tavai ma’ae kau muiaki
mai. Ka nau ka fou atu ‘i ha faingata’a
te nau ngaohi ke faingofua; ka nau
ka fou atu ‘i ha mamahi mo ha
tu’utamaki te nau ngaohi ia koe koto
fiefia ‘io pea ko honau ngaahi lo’i fofonga te nau liliu ia koe ngaahi
pupunga matavai koe ‘enau koloa ia ma’ae kau muiaki. ‘Io pea neongo kotoa ‘a e
ngaahi hu’a tamaki ni ‘oku kei Hu’a melie’a noa pe ia ‘i ha afe’i ‘aho
‘i ha toe potuange. Koe ‘Aho ‘e taha
‘eni ‘oe kaiha’a ‘akau mo Sisu he funga Kolosi koe ‘inasi ai pe he Fiefia’anga
ta’engata mo hono ‘Eiki. ‘Io Kehe pe
keu ofi atu hoku la’aa mo fakauu. Koeha hono ‘aonga kiate koe mo au ke ma’u
‘a mamani kotoa kae mole ai hotau laumalie? Koeha ha me’a ‘e toe fakatau mai ‘aki
hotau laumalie?
Pea toki ongo mai ‘a e hikuhikule’o ‘ene tala loto “Ta ‘e toupili
mai ‘a e lelei ki hoku ngaahi ‘aho kotoa pea ko ‘eku nofo ‘i he fale ‘o Sihova
‘e fai pe ‘o Lauikuonga.” ‘Oku fokotu’u mai ‘e Paula ‘i he’ene ‘Ipiseli ki he
kakai ‘Efeso koe founga ‘o e ‘inasi he Loto ‘aa ‘o e Mo’ui Ta’engata koe fe’ao
ma’u pe moe ngaahi teunga tau ‘o e ‘Otua ‘a Faitotonu, Mo’ui ma’oni’oni, ‘Ofa, Fa’a Kataki pea moe tui koe
ngaahi naunau faka’itaniti ia. Ko e fili kuo tau fokotu’u ke tau fononga mai ‘i
he talanoa ni ‘oku ne fakae’a mai heni ‘ae ‘ulungaanga ‘e ua koe feitu’u ‘e taha ‘oku fakataimi pea koe
feitu’u ‘e taha ‘oku ta’engata. ‘Oku
fakataipe mai heni ‘e he Fatu Saame ko ia ‘oku nofo he Teniti ‘oe angahala
kuopau ke fakangatangata mo fakataimi ‘a hono me’a kotoa. Ko ia’oku pole ke
nofo ki he fale ‘o Sihova ‘oku ta’engata ‘ene me’a kotoa. Kainga koe koloa pe
‘e taha ‘oku te ma’u ‘oku ta’engata koe “’Ofa
‘ae ‘Otua” tu’unga pe ‘ia Kalaisi
toko taha. Ko Kalaisi ko ia ‘ae Temipale
moe fale ‘oe ‘Otua he ‘oku ne fe’unga malie pe mo ia.
Fakama’opo’opo
“He koha fo’i ‘aho ‘i he loto ‘aa ‘oku lelei hake ‘i ha
afe’i ‘aho‘i ha potuange. Te u fili
mu’a keu le’o matapa ‘i he fale ‘o hoku
‘Otua, ‘i ha’aku nofo ‘i he ngaahi teniti ‘o e Angahala.” Ki he fatu same
ni koe ngaahi monu’ia moe fiefia mo’oni
‘oe fale ‘o Sihova he’ikai toe ma’u ia ‘i ha feitu’u ‘i mamani ngata pe ‘i
he’etau ma’u ‘ae “Maa ‘oe mo’ui ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi he ko ia toko
taha pe te ne mafai ke “fakaofi’aki hono
ta’ata’a” kitautolu angahala ke fetaulaki moe fakamolemole ‘ae ‘Otua. Kainga
faingamalie ke “keina leva” ‘ae “maa ‘oe mo’ui” telia ‘ae fakangatangata
hotau taimi. He koe fakakaukau ia ‘oe “keina” koe ‘Ohofi leva ‘ae mo’ui ko Kalaisi ‘e he mo’ui ko kitaua ke tau ma’u ai ‘ae “mo’ui.” Pea
hangee ko e tala loto ko ia ‘ae fatu Same 27: 4 “Kuo u kole meia Sihova ha me’a
pe ‘e taha, ko ia pe teu kumi ki ai; keu
nofo ‘i he fale ‘o Sihova ‘i he ‘aho kotoa pe ‘eku mo’ui; ke siofia ‘ae
faka’ofo’ofa ‘ae ‘Eiki, mo fakalaulauloto ‘i hono palasi.” Pea toki humaki mai ‘e he fatu same ni ha’ane tatau ka koe talamonu’ia ki ha kau muiaki mai ‘ae
hala ni “’E Sihova mohu hositee, monu’ia
‘ae tangata ‘oku falala kiate Koe! (v 12). Kainga ke pehe ni mu’a ‘etau
tala loto he malanga ni “Ke u ‘i he ‘Eiki pe! Si’i tala’ofa ia, te te
kaveinga’aki pe kae ‘oua ke a’usia, he mo’u fononga au kau hanga hanga fai! ‘o
hiki hiki teniti ‘o fai ki Hevani” (Himi 383:7) Ke tau lotu “’Eiki ke ke manatu
mu’a ‘emau nofo ni ‘i tu’a. Fano ‘ae sikaina ee, ‘ai ke fonu ai ho fale; Ka mau
laka atu heni, Tupu ai pe he Kelesi, toki a’u he taka mu’a, mata’ia ‘ae ‘Otua…..’Emeni!
Kavauhi