Rev: "Koe ha na'e toe ke fai ki he'eku ngoue'anga vaine" 'Aisea 5:1-7

156 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Sep 25, 2011, 5:41:55 AM9/25/11
to tasil...@googlegroups.com, Taniela Lole, fanof...@gmail.com, Paula Pole
Ma’ae kau lautohi fakalongolongo 
Aisea 5:1-7
“Kau fai ha hiva ‘o kau ki hoku ‘ofa’anga, ‘ine? Koe hiva ‘a hoku mamana ‘oku kau ki he’ene ngoue vaine. Tokua na’e ma’u ‘e hoku ‘ofa’anga ha ngoue vaine ‘i ha fo’i tumutumu na’e kelekele mahu” (5 :1)
Ko hoku ‘ofa’anga na’e ‘i ai ‘ene ngoue’anga vaine (‘Aisea 3:14; Same 80:8) – Koe kakai Siu koe kakai ‘oe “Kovinanite” koe kakai na’e “Nasili” ma’ae ‘Otua, koe kakai ne tuku mavahe mei he ngaahi pule’anga ke ‘iloa ai ‘ae ‘Otua ‘e he ngaahi pule’anga. Koe kakai na’e makehe honau tauhi (Matiu 20:1; 21:33).[1] Koe fo’i ma’olunga ‘oku fai ai ae ngoue ‘oku fakalea ‘e ‘Aisea koe “tumutumu” na’e kelekele mahu.” ‘Oku fakamatala (poetically) ‘e he lea tumutumu ‘ae fakakaukau ‘oe fakamavahe’i ‘ae tafa’aki moe tafa’aki mei lalo ki ‘olunga. ‘Oku lea ‘ae “tumutumu” ki ha faingamalie ‘’tokangaekina’’ ‘oku tofanga ai ha taha. Ki he ngoue vaine ‘i he fo’i tumutumu ni na’a ne faingamalie ki he la’aa, ‘ea lelei, moe ‘uha pea ‘ilo’i ngofua ha fili ‘oku tu’u ke ta pea ‘ikai ia ko ia pe ka ko hono le’ohii ‘oku mata ngofuaange. ‘Oku fakamatala ‘e he lea “mahu” ‘ae lahi moe ma’ongo’onga ‘oe teuteu na’e fai ki he konga kelekele ni (Hiva ‘oe Hiva 6:3; 8:11-12; ‘Aisea 61:10, pea mo Hiva ‘oe Hiva 1:4; 4:10) pea ‘oku taau pe ia ke lahi pehee he koe ‘Ofa’anga ia hono Laumalie.
“Pea ne huo fakamolu ia ‘one tufi ‘ae maka ‘o fetuku ‘o ne too ai ‘ae vaine fungani, ‘o ne langa ‘i loto ha fale le’o, ‘Io na’a ne taa ‘i he makafoki ha tata’o’anga uaine, ‘one ‘amanaki ko hono fua koe kalepi hufaki ka ta ko hono fua koe kalepi vao” (5 :2)
‘Oku ‘ikai koha pulopula na’e pae’i pe savolo’i mai ka koe “best from the better” ‘io ‘ae ‘’fungani’’ he na’e malu pehe hono ngaohi ‘oe ‘aa koe ene atu ‘ae pulopula  ‘oku faka’ange’ange (Heb: soreequ) ‘io he ko hono mamana pea mo hono ‘ofa’anga ke fakatoka pe too he kelekele kuo taau mo’oni (Senesi 49:11; Fakamaau 16:4). Na’e ‘osi to ‘e he ‘Otua ha kau Peteliake koe ngaahi pulopula fungani ‘ae ‘Epalahame, ‘Aisake, Sekope, Mosese, Siosiua moe kau Fakamaau ‘i he lotolotonga ‘oe fanau ‘Isileli ko hono kaveinga ke hoko ‘enau to’onga mo’ui taau koe ‘ilo’anga ia ‘oe ‘Otua ‘e he ngaahi pule’anga (ngaahi fonua Senitaile). Foakiange moe Lao ‘oku faka’ange’ange (Siasi) matu’aki haohaoa, fokotu’u mo ha kau tauhi (Peteliake etc) ke nau pukepuke ‘ae alanga fale kuo fokotu’u ni ke kei tu’u ma’u hono mahu’inga ki he ‘Otua (Selemaia 2 :21). Na’e pelepelengesi hono tauhi he na’e ne tufi e makamaka ‘o laku ki tu’a telie ha fakafe’atungia ki he‘ene tutupu he ko hono kaveinga ke fua mai koe ‘’kalepi hufaki.’’
Na’a ne langa mo ha taua ‘i he lotolotonga ‘oe ngaoue’anga (Siuta) pe ko ha fale le’o pe Niuvakai ke ne taulama’i ‘ae mama’o moe ofi ‘ae fili (Matiu 21:33). Na’e ‘ikai langa ki ha tuliki na’a fu’u mama’o ha feitu’u kae ofi ha feitu’u pe fiehi’a ki he taha kae fakahoholoto ki he taha. Ka na’a ne langa ‘i honau lotolotonga ke tu’otu’oni tatau pea mo potupotu tatau mei ai ‘ene tokanga ke fakatou ‘inasi pe ai ‘ae angahala moe ma’oni’oni ‘io koe Petani kihe ma’olunga mo masiva.  Koe  taua  koe Temipale ia ‘aee ‘oku totonu ke ‘i ai ma’u pe ‘ae kau Taula’eiki ke fai mei ai honau fakataulama ki he hoifu’anga ‘oe ‘Otua. Koe fale na’e palomesi ‘e he ‘Otua ke fotu ai hono sikaina ki hono kakai (mei he maama ‘oe Fuakava Motu’a) ‘io koe hifonga moe hakenga ‘oe hoifua’anga ka koe feimalie’anga ma’a hono kakai. Koe tata’o’anga uaine ko hono ‘Olita ia he Temipale ‘aee ‘oku hifo ki ai ‘ae ngaahi feilaulau ‘oku ne fakafetaulaki ‘a ‘’Loto tatau’’ pea mo ‘’Tu’a tatau’’
Na’e pau pe ke ‘aa’i ke fakamahino koe ngoue ‘oku tauhi he na’e ‘ikai ke li’aki. Koe ‘aa na’e keli ki lalo fonua hono ngaahi pou pea hangee ko hono talanoa hono feinga’i ‘ae ki’i fu’u “maka hili taha” ‘o Fotuha’a pea ‘ikai ha’ane ngaue ‘e taha pea ko hono lea fielau he koe maka ne “ta tefito mei ama” he ‘oku fokotu’u hono malohinga ‘o pukepuke mei ngaahi pou tuki ‘oe fonua. Na’e pau pe ia ke malohi mo pau pehe hono ngaohi ‘oe ‘aa ‘oe ngoue’anga vaine he koe ‘aa’i ‘oe ngoue mamana. Koe fakakaukau ‘oe ‘aa heni koe Lao ‘ae ‘Otua.
Na’a ne ‘amanaki foki ko hono fua koe “Kalepi hufaki” kae ta ko hono fua koe “Kalepi vao.” Koe kalepi hufaki na’e ‘amanaki ki ai ‘ae ‘Otua mei he kakai na’a ne fili pea ‘ikai ia ko ia pe ka na’a nau fiefia mo kaimelie he mahu pea malu ‘ae ngoue’anga ni (Ma’ake 11:12). ‘Oku ui ‘e he hahake lotoloto ‘ae fa’ahinga ‘oe kalepi vao ni koe 'wolf-grapes' pea ‘oku ou tui matamata ‘e kainga atu moe Kalepi ‘oku ui koe kalepi ‘o Sotoma he ‘oku nau feitu’u atu pe (Teutalonome 32:32-33; 2 Tu’i 4:39-41). Taimi ‘e taha ‘oku fa’a kuihi ‘e he’ene failau mo ‘ene lanu mata ma’ui’ui mai ‘io ‘e hono fotunga mo matamata lotu ‘ae tefito’i koloa ‘oku tali ki ai ‘ae tangata fa’a ‘aee ‘oku ne tala ‘ae kehekehe ‘oe “kalepi vao moe kalepi hufaki” (Kaletia 5: 22-23).
“Pea ko ‘eni ‘ae nofo Selusalema moe tangata Siuta mou fakamaau mu’a ‘iate kimaua mo ‘eku ngoue vaine” (5 :3)
Koe uki ‘oe fakamaau ‘oku tu’unuku mai ke nau fai mai ha fakamatala kakato mo ma’opo’opo he koe hopo lahi ‘oku ene ke fai (‘Aisea 1:18; Maika 6:3. sio kia Matiu 21:40-41 “Pea ka ‘iloange ai ‘e hoko mai ‘ae ‘Eiki ‘oe ngoue vaine koe ha tene fai ki he kau fa’a ko ia? Pea ne pehe kiate ia, Te ne faka’auha fakalielia’i ‘ae kau fakalielia ko ia pea tene tuku ke lisi ‘ehe kau ngoue ‘e ha kau fa’a kehe, ‘a ia koe fa’ahinga te nau ‘ange hono ‘inasi he taimi totonu. (Teutalonome 32:6; Siope 15:6; Luke 19:22; Loma 3:4).
“Koe ha na’e toe ke fai ki he’eku ngoue vaine ‘a ia na’e ‘ikai teu fai? Koeha na’e pehee ai? ‘Amanaki au ki he fua kalepi hufaki kae fua ‘e ia koe kalepi vao.’’ (5 :4)
Mou ‘ofa mai kau tasilisili ‘o tokoni atu ki hono tali ‘ae fehu’i ‘ae fu’u Siana na? He koe Siuta nofo Selusalema kitautolu he ‘aho ni. Kainga koe fehu’i ni ‘oku ou ongo’i ‘oku taimi lolotonga mai. Pea hangee koe punake ‘e taha ‘’Kuo ha kuo ha kuo tau hoholo pehe ai ‘o kava hopo leva ‘ae numelali?’’ Koehaa koaa ha toe veve na’e ta’e kakato? ‘Oku ‘i ai koaa ha ‘elementi ‘oe “Ta’e kakato” he taimi ‘oku ‘i ai (presence)  ‘a Katoi” pe koha feto’oto’oaki ‘a hono finangalo ki ha me’a kuo finangalo ki ai?  Na’e fakakakato kotoa ‘ehe ‘Otua ‘ae founga ke ma’u ai ‘e he tangata ‘ae “Fakamo’ui ma’ae angahala” pea tu’u ma’u ‘ene meesi pea mo ‘ene faitotonu ki he lelei taha ma’ae tangata. Koeha na’e pehee ai? Kau Siana! moe kau Fefine! he paenga ni fakamolemole ka ke tali hake ai pe he taimi ni ‘ae ‘uhinga ‘oku tau kei pehe ni ai kia Sihova? Pea hangee koe liliu ‘oe lea latina he ouau lotu ‘ae kainga Katolika “Ko ha’aku pe Angahala! Ko ha’aku pe angahala!”
“Pea ko ‘eni kau tala mu’a kiate kimoutolu ‘ae me’a ‘oku ou teu fai ki he’eku ngoue vaine; ‘ave hono ‘aa ‘o tuku ke kaikai ai ‘ae fangamanu; holoki hono ‘aa maka ‘o tuku ke malaekina.” “Pea teu tuku ke lala, ‘e ‘ikai ‘auha ni, pea ‘e ‘ikai ke keli pea ‘e ‘alu hake ‘ae ‘akau talatala moe ‘akau veli! Pea te u fekau ki he ngaahi ‘ao ke ‘oua te nau toe tuku hifo ha ‘uha ki ai.” (5:6)
Koe fekau ke tala ki he kakai na’e nau fatongia’aki ke tauhi ke matauhi ‘ene ngoue ‘anga (Same 80:12-13). Fakamahino he veesi ni ko hai ia ‘oku ‘a’ana ‘ae ngoue ni. Koe lea “Pea te u tuku…” ko ha fo’i “command” ‘oku ne talamai ko hai ia... ‘io ko Sihova ia mei he Ta’ehamai (Matiu 21:43; Luke 17:22). Koe ngaahi monu’ia moe lelei na’e fakanaunau ‘aki ‘e he Tokotaha na’e ‘a’ana ‘ae ngoue’anga ni ‘aki ‘ene ngoue mamana kuo tatala pea to’o kotoa ia. Kainga ko hono fakamatala totonu ia ‘oha fonua/ Siasi/ famili kuo nau situ’a meia Sihova ‘e… tatala pea to’o kotoa…pea ‘e “Lala.” ‘Ikai toe tuku mai ha ‘uha! ‘isa ha kau Palofita! (‘Emosi 8:11) ke ne fakakakato ‘ae ngaahi palofisai ‘i he lolotonga pea moe hili ‘oe taki popula (…holoki hono ngaahi ‘aa maka ‘o tuku ke malaekina…) ki Papilone ‘ia Selemaia, ‘Isikeli, Taniela, Hakeai pea mo Sakalaia. Kae toki talunga moe toki hoko mai ‘ae ngoue mamana ‘oe Fuakava Fo’ou ‘a Sisu Kalaisi ke ne toki fu’ifu’i ‘aki hono ta’ata’aa ‘ae kelekele kakaa ko au mo koe koha tuinga louifi ke ne lolou ‘ae houhau ‘ae ‘Otua ne tu’u fakafaleloa ma’a taua.
“He koe ngoue vaine ‘a Sihova Sapaoti koe fale ‘o ‘Isileli ia, pea koe tangata Siuta ko ‘ene ma’ala mamana: pea ‘i he’ene ‘amanaki ki he fakalao, uoi! Koe faluku pe; na’a ne ‘amanaki ki he faitotonu, kae uoke! Koe tangi kaila ee” (5 :7)
Ko hano lave’i ‘oe talanoa fakatata ni pea ‘oku ou fokotu’u atu ‘ae vessi 7 ke ne fai hotau fakama’opo’opo ki he talanoa ni. ‘Oku sio ‘ae fakakaukau ni ki he fakamaau ‘ae ‘Otua pea mo ‘ene faitotonu he kuopau ke matu’aki faitotonu ‘ae tangata kotoa pe ‘i he ‘ao ‘oe fakamaau’anga he koe naunau ia ‘oe fakamaau’anga ‘oe ‘Otua koe “Fakamaau totonu” pea ‘oku toki “…fai ai e sivi e tau lelei anga kotoa ‘oe ngaue heni toki fai ange ‘ae fakapale’i…”
Koe fakamaau ‘ae ‘Otua ‘oku “Fair and Square” pea ‘oku totonu pe ia ke ‘uhinga malie ki he ‘Isileli koe’uhi koe huluhulu moe fakataukei ‘ae fu’u Lao ma’ongo’onga (fekau ‘e 10) na’e ‘osi foaki ke fai’aki honau tataki ki he fakamaau totonu ‘ae ‘Otua (Teutalonome 4:8). Pea ‘oku totonu pe ia ke ‘oua na’a tau tala’a mo hamumu noa ai he ‘oku tau ma’u ‘ae ngaahi me’a’ofa ni. 1. Hoko mai ‘a Sisu Kalaisi ke ne fetongi ‘ae houhau ma’a taua koe kalepi vao 2. Tohitapu ke ne huluhulu mo fakataukei’i ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua 3. Laumalie Ma’oni’oni pea mo hotau fakahaohao’i. Ka toki ‘i ai pe si’o loto ke nofo ko ‘ene fie hopoate pe ! Tala ‘e he Laumalie ‘oku mo’oni pe ko hotau fakama’a kuo fai ‘e he ta’ata’a !
Ko hono mo’oni na’e siva ‘ae ‘amanaki ‘ae Tauhi ngoue he na’a ne “‘amanaki ki he fakalao, uoi! Koe faluku pe” ‘ae si’i kakai masiva mo tukuhausia ‘oe fonua. Kainga koe taha ‘eni ‘ae tefito’i angahala ‘oe kakai fili ni ki he ‘Otua ko ‘enau fakaehaua ‘ae totonu ‘o si’i kau masiva. ‘Oku ha ‘ae ngaahi to’onga fulukivanu ni ‘i he taimi ‘oku nau fakafehalaki ai ‘ae ngaahi me’a fua ke lahi ‘enau tupu mei he totongi ‘oku ‘oange ma’ae masiva. ‘Oku ou tui ‘e ala ‘uhinga pe ‘ae ta’anga ‘oe Tohi ni mo hono fakakaukau ‘o tefito ‘i he kakai Siu he kuonga Kainga na’e pehee pea ‘oku pehee pea ‘e pehee foki ‘ae fekumi mai ‘a e ‘Otua ‘ia Sisu Kalaisi ki ha faitotonu mei kalauni ‘o ‘ene fakatupu kae uoke! koe tangi kaila ee “Kalusefai ia ! Kalusefai Ia!! (Matiu 27:23-24). ‘Emeni!!
 
…Fakatuaange ke mou ma’u ha uike lelei pea mo ha ivi lahi ke fai’aki ‘ene ngaue….Ko ‘etau ma’u’anga ivi fakalaumalie…lau folofola, lotu lilo pea fa’a ‘aukai foki….’Oku ou ‘ofa atu kiate kimoutolu hono kotoa pe…
 
Kavauhi


[1] Koe fakakaukau ni ‘oku matamata (5:1-30) koe kuonga ‘o ‘Usaia pea moe Pule’anga ‘Asilia pea pehe kiha tokoni meia ‘Ahasi ‘oku lea ki ai ‘a ‘Aisea 2 mo e 3 (‘Aisea 5:15-16; 2:17; 5:1 pea mo ‘Aisea 3:14; 5:26; 7:18; 5:25; 9:12; 7; 8)
 

siosaia piutau

unread,
Sep 25, 2011, 5:05:13 PM9/25/11
to tasilisili ngaluope
kavauhi 'ikai ma'u ha lea fe'unga ia ke fakamalo atu 'aki 'i he fakakoloa mai e tepile ni he uike kotoa pe, tauange ke taulofu'u atu 'a e maama mo e kelesi mo e 'ofa 'a e 'Eiki 'o fakafonu 'aki ho'o mo'ui moho famili 
lotu mo e 'ofa atu
saia


Date: Sun, 25 Sep 2011 02:41:55 -0700
From: semis...@yahoo.com.au
Subject: [tasilisili] Rev: "Koe ha na'e toe ke fai ki he'eku ngoue'anga vaine" 'Aisea 5:1-7
To: tasil...@googlegroups.com; taniela...@gmail.com; fanof...@gmail.com; Paula...@destex.co.nz
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

penisimani mone

unread,
Sep 30, 2011, 10:16:21 AM9/30/11
to tasil...@googlegroups.com
Kavauhi:
Kainga ko hono fakamatala totonu ia ‘oha fonua/ Siasi/ famili kuo nau situ’a meia Sihova ‘e… tatala pea to’o kotoa…pea ‘e “Lala.” ‘Ikai toe tuku mai ha ‘uha! ‘isa ha kau Palofita! (‘Emosi 8:11) ke ne fakakakato ‘ae ngaahi palofisai ‘i he lolotonga pea moe hili ‘oe taki popula (…holoki hono ngaahi ‘aa maka ‘o tuku ke malaekina…) ki Papilone ‘ia Selemaia, ‘Isikeli, Taniela, Hakeai pea mo Sakalaia. Kae toki talunga moe toki hoko mai ‘ae ngoue mamana ‘oe Fuakava Fo’ou ‘a Sisu Kalaisi ke ne toki fu’ifu’i ‘aki hono ta’ata’aa ‘ae kelekele kakaa ko au mo koe koha tuinga louifi ke ne lolou ‘ae houhau ‘ae ‘Otua ne tu’u fakafaleloa ma’a taua.
------
Malo Kavauhi mo Saia e malanga, tau lau aipe mo takitaha maafana aipe 'i hotau ngaahi takitaha fonua...mo'oni 'a e himii - ka ne ke hiki 'ia au, 'o 'ikai toe 'a'ahi mai, tonu hekina pe ho'o 'alu, hoku fo'ui kuo fai...ka 'ia Sisu Kalaisi...o'i keu 'unu'unu atu, filihi hoku 'atamai...fakafeta'i aipe ki he 'Eiki 'ofa...
 
...ko e kole atu pe Kavauhi meia kimautolu manako he fanongo malanga Kosipelii, ke ke kataki pe kae fai mai pe mu'a 'etau ngaahi malangaa he kosipeli 'o e uikee, ko e kole atu pe...malo e ngaue...mo e 'ofa aipe..

2011/9/25 siosaia piutau <siosai...@hotmail.com>



--
fakapulia

Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages