Re: "Uike Tapu /Takai lolo" mo Sione 12:1-11

781 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Apr 17, 2011, 11:54:58 PM4/17/11
to tasil...@googlegroups.com

“Koe takai lolo”

Sione 12:1-11

 

 

.....Fakatulou atu ai pe mo kimoutolu kotoa pe he paenga ni kae ‘ata mu’a keu kamata'i atu 'ae "Uike Tapu" 'oe ta'u fakakoloa ni kae toki fai mai hotau fakakoloa mei mui ‘e ha’a taukei Fakalaumalie....

 

Koe talanoa ni ‘ene ha ‘ia Sione 12:1-3, 11:2 koe feitu’u ko Petani pea ko Mele ‘a e Fefine na’a ne takai ‘aki ‘a e lolo ‘a e va’e ‘o Sisu ‘a ia ko Sione pe kuo ne fakahingoa. Koe kai ‘i he Fale ‘o Lasalosi, Mele mo Ma’ata ka ‘oku ‘ikai koe fale ‘o e motu’a kilia ko saimone hili ‘a e Toetu’u ‘a Lasalosi mei he mate. ‘Oku ‘ikai ke fakamahino heni ‘e Sione pe na’e hua’i pe na’e foa’i ka koe me’a pe ‘oku ne fakaha na’a ne takai ‘aki ‘a e lolo koe na’ati mo’oni ‘a ia ‘oku tatau nai hono mahu’inga mo ngaue labour he ta’u ‘e 1 ‘a e va’e ‘o Sisu pea ‘oku na fai tatau ai mo Luke he konga ko ia. Koe fotunga na’e sio’aki ‘e Sione kihe takai lolo ni ‘oku ne fakamahu’inga’i ‘a e tu’u’anga moe kamata’anga ‘o e Laumalie ‘o e foki ki he ‘Otua ‘i he angavaivai moe fakatomala, koe loto kuo fonu he lavelavea pea  moe mo’ui kuo hakitekita he ‘A’apa-ki-Sia.

 

Na’e ‘osi ‘afio’i pe ‘e Sisu ‘oku lolotonga ene mai ‘ae kau taki Siu ke puke ia (Sione 11:53,57) ka koe me’a pango kuo hu’u ‘ene fononga ia ‘a’ana ki Petani ‘a ia koe maile pe nai ‘e 2 mei he nofo’anga hono ngaahi fili. Why? Koe’uhi pe he na’a ne fu’u fiema’u kene ma’u ha ki’i faingamalie kene feohi ai mo si’ono ngaahi kaungame’a ‘io ‘a Ma’ata, Mele pea mo si’i Lasalosi. ‘

 

Hange ko ia kuo mou mea’i koe talanoa ni foki ‘oku toe hiki pe ia Matiu 26:6-13, Ma’ake 14:3-9, Luke 10:38-42. Ka ’oku ou tui ‘e ‘ikai ha fu’u feto’oaki ‘ae hono hiki ‘oe talanoa ni pea mo ia kuo hiki tohi ‘e Luke 7:36-50, hange ko ia na’e fakahoko ‘i he fale ‘o Saimone koe Falesi, fale ‘o Saimone koe kilia (Ma’ake 14:3). Ko Luke vahe 7 na’a ne pehe koe talanoa ni na’e hoko ia ‘i Kaleli lolotonga ia ‘oku matamata koe talanoa ni ne hoko ia ‘i Siutea. ‘Oku tui ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha feto’oaki he ongo Saimone ni he koe Hingoa Saimone koe hingoa ‘oku common hono ngaue’aki he ‘aho ko ia. I he taimi te tau hanga ai ‘o fakatahataha’i ‘ae ngaahi talnoa ni ‘e 3 pea ‘oku mahino na’e fakatou hanga ‘e Mele ‘o takai lolo ‘ae va’e mo ‘ulu ‘o Sisu

 

‘Oku mahu’inga foki ke fakatokanga’i koe Mele ‘o Petani ‘oku talanoa ki ai ‘ae talanoa ni na’e ‘ikai ke kau ia he kau fefine na’a nau hanga ‘o takai lolo ‘a e sino ‘o Sisu he fonua loto (Ma’ake 16:1). ‘I he ‘uhinga ko ia ‘oku ho’ata mai ‘ae tomu’a fai ‘e Mele ‘ene fakafotunga’i ‘ene hounga’i kia Sisu te’eki ke tomui. Na’a ne foakiange ha “Lose” (Lolo) ma’a Sisu lolotonga ‘oku ne kei mo’ui ka ‘oku ‘ikai ko ‘ene toki ha’u mo ia ki hono me’afaka’eiki. Ko ‘ene fakaha’i ‘ene ‘Ofa ki he ‘Eiki ‘i he potu fakapule’anga ‘isa ‘i he ha’oha’onga ‘o ha kakai tokolahi na’e fai ta’e teteki pea navei li’aki mo’ui he koe fotu ‘ae fiemo’ui. Pea na’e to hono koloa mei he fofonga ‘o Sisu “…koe ngaue lelei ia ‘oku ne fai kiate au…” ‘ikai ia ko ia pe ka na’a ne toe malu’i ‘ae Fefine “ Kaka pehe ‘e Sisu tuku ai pe ‘ae fefine: koe ha ‘oku mou fakamamahi ai kiate ia?...” (Matiu 26:10; Ma’ake 14:6).

 

Kia Sione ko e taimi na’e hoko mai ai ‘a Mele ki he va’e ‘o Sisu na’a ne to’o mo’ona ‘ae nofo’anga ‘oe popula. Ki he fefine Siu ‘oku ‘ikai ngofua ke nau tukuange honau la’i ‘ulu ‘i he ngaahi feitu’u fakapule’anga ka koe si’i fefine na’a ne angavaivai kae fakatoka atu hono langilangi he ve’e va’e hono ‘Eiki ‘isa ‘ae va’e pe ‘e taha te ne mafai ke moloki ‘ae ‘ulu ‘oe ngata (‘ene angahala). Kia Sione na’e ha’u ta’e fakaafe’i pe ‘a e Fefine ni he na’a ne ‘osi ‘ilo’i fakapapau’i koe va’e pe ‘eni  ke taumala mai ai ‘ae angahala ke kau he pue ‘oe fakaafe ki he mo’ui ta’engata. Ki he Laumalie ‘o e Fefine ni na’a ne ongo’i ko ‘ene me’a e na’a ne fakamavae’aki ia moe ‘ofa ‘a e ‘Otua kae musu kihe Angahala ‘a ‘ene koloa mahu’inga koe lolo ‘aee na’a ne puketu’u ‘ene tokanga kihe angahala, koe lou’ulu ‘a ee na’a ne fakalalata’i ‘ae angahala , koe lo’imata na’e fa’a tangiloi’aki ki hono ngaahi ‘ofa’anga kimu’a, na’a ne luva kotoa ia ‘o hu’i he to’ukupu ‘o Kalaisi. ‘Io pea neongo na’e fakaanga’i pea ta’emahino ki he tokolahi ‘ene angafai ka koe fotunga ai pe ia ‘e fehangahangai mo ha kakai kuo foaki ‘enau lelei taha ma’a Kalaisi (1 Kolinito 11:15).

 

Koe ngaue ko ia na’e fai ‘e Mele koe Tapuaki ma’a Sisu koe teu ‘ene pekia ke fakamolemole ’ae Angahala pea koe tapuaki foki ma’a Mele koe ‘ene ‘inasi he fakamolemole ko ia. Koe tapuaki ki he famili ‘ae ‘ala’alaha pea ngangatu ‘ae fakahoifua ‘oe feilaulau ‘e tali ‘ehe ‘Otua (Filipai 4:18); pea ki he’aho ni foki ‘oku kei ta’imalie hotau mamani he Kelesi ‘oe Tapuaki ko ia. Hange koe fakalotolahi mei he Tohi Palovepi 10:7 "The memory of the just is blessed, but the name of the wicked shall rot." "’Oku ngangatuange ‘ae hingoa ‘oe lelei ‘i he lolo takai, moe ‘aho ‘oe pekia ‘i he ‘aho hoto fanau’i” (Koheleti 7:1). Ko e ongo koloa ni na’e fa’ofale kotoa he mo’ui ‘a si’i fefine ni.

 

‘I he taimi ‘oku tau vakai lelei ia ki he talanoa ni ‘oku hanga ‘e kakai ‘oku fai ki ai ‘ae talanoa ni ‘o fakasipinga ha fa’ahinga kakai ‘e tolu. ‘Uluaki ko Ma’ata ‘oku ne teuteu ha ngaue ke talitali’aki ‘a Sisu. Ko Mele ‘oku ne fakafotunga ‘ae founga ‘etau hu moe lotu ki hotau ‘Otua (Hepelu 13:16),  pea ko Lasalosi ‘oku hoko ia koha fakamo’oni fakahaha ma’a Kalaisi he na’e ‘aukolo mai ‘ae kakai ki Petani ke mamata tonu he tangata na’e fakamo’ui ‘e Sisu mei he mate (Sione 11:9-11). ‘I hano fakahoa mo Sione Papitaiso na’e ‘ikai tene fai ha mana ka na’e hanga pe ‘e he’ene malanga moe to’onga mo’ui ‘o ‘omi ‘ae kakai kia Sisu (Sione 10:40-42.). Ko ki tautolu he paenga ni ‘oku uki ki ha mo’ui fo’ou (Loma 6:4) koe’uhi kuo tau kaunga fokotu’u mo Kalaisi mei he mate (Efeso 2:1-10; Kolose 3:1) pea ke tau hoko ai koe kau Kalisitiane ‘oku mo’ui fakangatatau kia Kalaisi he Lotu, Ngaue moe Fakamo’oni.

 

‘I he talanoa ni koha efiafi fakakoloa mo fakafiefia ki he ki’i famili ni ka na’e hoko ‘ae fakafili ‘a Siutasi moe kau ako ke ne ‘omi ai ha matu’aki fakalotolahi kia Sisu he’ene teuteu atu ke fehangahangai moe ngaahi ha’aha’a ‘oe uike faka’osi pea ne toki a’u ki he Kolosi. ‘Oku fiema’u ke tau sivisivi’i lelei ‘ae anga ‘etau fakafeangai ki he ‘Eiki pe ‘oku ne ‘omi ha fiefia ma’ana ‘i he teu atu ‘ene uike mamahi moe hanga mai ‘a Kalevale ‘o fou ‘i he’etau LOTU, NGAUE moe FAKAMO’ONI.

 

Talamonu atu ai pe si'i kau laukonga ki he uike mamahi ko 'eni 'o Kalaisi ka kuo hoko ia koe vaikau'aki ma'a ta ua he 'aho ni.

 

Kavauhi

mohetaulanga kupu

unread,
Apr 18, 2011, 12:08:42 AM4/18/11
to tasil...@googlegroups.com
MALO FAIFEKAU HONO TEUTEU E ME'ATOKONI FAKALAUMALIE KI HE UIKE TAPU, MAU KOLOA 'IA AI. 'OFA MOE LOTU. sENIALE.


From: Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Mon, 18 April, 2011 3:54:58 PM
Subject: [tasilisili] Re: "Uike Tapu /Takai lolo" mo Sione 12:1-11
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Sepesi H Piukala

unread,
Apr 19, 2011, 4:07:20 AM4/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Semisi.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Semisi Kava
Sent: Monday, 18 April 2011 1:55 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Re: "Uike Tapu /Takai lolo" mo Sione 12:1-11

--
Reply all
Reply to author
Forward
Message has been deleted
0 new messages