Veesi malanga΄: Matt 20:32
32 Pea tu‘u ‘a Sīsū, ‘o lea ange kiate kinaua, ‘o pehē, Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku mo holi ke u fai ma‘amoua?[1]
Kaveinga
Kehenga ‘a Tonga Lahi Na’e Folaua, Kae Kite Noa ai ‘a ‘Eua
Talateu
‘Oku talanoa ‘etau lesoni΄, '29 Pea ‘i he‘enau ‘alu atu mei Selikō, na‘e muimui kiate ia ha fu‘u kakai tokolahi. Ko Selikō eni na’e fuofua fakahoko ai ‘e Siosiua mo ‘Isileli ‘enau tau he’enau fuofua tu’uta ki he fonua ‘o e Tala’ofa΄ (Josh 6). Ko e kolo eni ne fakahaofi mei ai ‘a e fefine fe’auaki ko e kui ‘a Sisu ko Lehapi mo hono famili (Mat 1:5),΄ koe’uhi ko ‘ene tui mo fakahaofi ‘a e kau asiasi ‘Isileli΄. Ko e kolo foki eni na’e toe langa ki mui ‘e Hieli, ko e tangata Pēteli: na‘e fai hono tanu pou ‘aki hono ‘uluaki foha ko ‘Apilami, ‘o ne fokotu‘u ‘aki hono ngaahi matanikolo hono foha ki mui ko Sēkupi; ‘o hangē ko e folofola ‘a Sihova na‘a ne talatuki’i ‘ia Siosiua foha ‘o Nuni (Josh 6:26; 1Kings 16:34). Ko e kolo eni na’e mana ai ‘a ‘Ilaisa ‘i hono ma’u’anga vai΄ pea melie ai ‘o ‘ikai toe pa’a pe tamatō (hhf) ‘a hono kakai fefine na’e feitama΄ (2Kings 2:21).
‘Oku lave ‘a Ma’ake na’e
fakamo’ui ‘e Sisu ha tangata kui ko Patimiosi ‘i he’ene ‘alu atu mei Selikoo΄
(Mk 10:46), kae lau ‘e Luke na’e fakamo’ui ia ‘i he’ene ‘alu atu ki Selikoo΄,
pea mo fakamo’ui ‘a Sakeasi ‘i loto Selikō (Lk 18:35; 19:9). Pea ko Matiu eni
‘oku ne fakamatala ki ha fakamo’ui ‘e Sisu ha ongo tangata kui ‘i he’ene ‘alu
atu mei Selikoo΄. Ko ia, neongo ko e kolo vaivai pe eni mo fa’a ongoongo kovi
mei mu’a ‘o hangē pe ko hotau ngaahi kolo takitaha, kae ‘oua pe ke fou mai ai
pe nofo’ia ‘e ‘a Sisu, pea tupu ai ha monu’ia, ‘o lahi hono tapuaki.
Na’e taumu’a e fononga ‘a Sisu ia ki Selusalema ‘o ‘ikai ko Selikō, ke pekia mo toetu, kae ‘ikai ke fakamo’ui ha kui, ke fakamo’ui ‘a mamani kae ‘ikai ke fakamo’ui ‘a Selikō; he kuo ne tala kimu’a he vahee - 18 Ko eni ‘oku tau ‘alu ki Selusalema; pea ‘e tuku atu ‘a e Fanautama ‘a Tangata ki he hou‘eiki taula‘eiki mo e kau sikalaipe; pea te nau fakamāumatea ia; 19 pea te nau tuku atu ia ki he kau Senitaile ke nau taukaea ia, mo haha, mo kalusefai; pea ‘i hono tolu ‘o e ‘aho ‘e fokotu‘u ia (Mat 20:18-19). Ka koe’uhi ko e pau ke ne fou atu ‘i he kolo vaivai ko eni, pea nau fakamonū ai honau koloa. He ko e mavahe atu eni ‘a Sisu mei Selikō ki Selusalemā, ko ‘ene ‘alu ‘osi΄ eni ‘o ‘ikai ha toe foki mai, hanau toe faingamalie, ko e taha’i mataikoloa΄ eni. He ‘ia Sisu, ‘oku tupu mei ai ha monū’ia, ha potu pe te ne a’u ki ai. Hangē ha ngoue ‘uheina, ‘o lahi hono tapuaki (468:4). Kehenga ‘a Tonga Lahi na’e fie folaua, Kae kite noa ai ‘a ‘Eua.
Fakalakalaka
30 Pea tā ko e ongo kui ‘oku na nofo ‘i he ve‘ehala; pea ‘i he‘ena fanongo ‘oku me‘a ange ‘a Sīsū, na‘a na kalanga ‘o pehē, ‘Alo‘ofa mai, Hako ‘o Tēvita ē! 31 Ka ka lolomi kinaua ‘e he kakai ke na fakalongo pē: ka ka ‘āsili ai ‘ena kalanga, ‘Eiki, ‘alo‘ofa mai! Hako ‘o Tēvita ē!
‘Oku hā ‘ena tui΄ ‘i he’ena kalanga΄:
1) Ko Sisu ‘oku ‘alo’ofa[2]
2) Ko Sisu ko e Hako ‘o
Tevita pe Misaia, pea ‘i he lolomi kinaua ‘e he kakai΄, na’a na toe ‘asili
tanaki atu; 3) Ko Sisu ko e ‘Eiki΄ ia.
1) Ko e “‘alo’ofa΄” ko e fa’ahinga ‘ofa ia pe tokoni ‘oku tau fai pe fai ‘e he ‘Otua΄ ki ha taha pe kakai faingata’a’ia. Ko e taha ia ‘o e ngaahi ‘ulungaanga ia ‘o hotau ‘Otua΄, pea ko ia eni ‘oku tautapa ki ai ‘a e ongo kui ni. Ko ia pe na’e fakamo’oni ki ai ‘Sihova ma’ana pe ki ‘Isileli΄ - 6 ‘Io, na‘e hā‘ele ange ‘a e ‘Eiki ‘i hono ‘ao, ‘o ne folofola, Ko Sihova, ‘a Sihova ‘Otua, ‘Alo‘ofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ‘i he Kelesi mo e Mo‘oni; 7 ‘oku ta‘ofi meesi ma‘a e ngaahi toko afe,b ‘oku ne fakamolemole ‘a e kovi mo e talangata‘a mo e angahala, ka ‘e ‘ikai ‘aupito te ne faka‘atā ‘a e halaia; (Exo 34:6)…mo e fakamo’oni ‘a e Same - 11 He hangē ko e mā‘olunga ‘a e langi ki he fonua, ‘Oku pehē ‘a e lahi ‘o ‘ene ‘alo‘ofa Kiate kinautolu ‘oku ‘apasia kiate ia (Same 103:11). Ko e ‘ulungaanga eni na’e fili ai ‘e Tevita - 13 Pea pehē, ‘e Tēvita kia Kata, Kuo u ‘efihia ‘aupito: ka u tō mu‘a ki he nima ‘o e ‘Eiki, he ‘oku lahi ‘aupito ha‘ana ‘alo‘ofa; kae ‘oua na‘a ku tō ki he nima ‘o e tangata (1Cho 21:13). Pea ko ia pe eni ‘oku tau tautapa ki ai mo e ongo kui ni - ‘Alo‘ofa mai!
Ko e ko hotau faingata’a’ia’anga
mo e ongo kui ni ko e mo’ui po’ulia, ‘o ‘ikai ‘inasi he maama pe mamata ki ha
me’a’ofa ‘a e ‘Otua. Na’e po’uli pe kotoa, nge’esi mo anganoa, pea malo pe ‘ofa
mai ‘a e kakai, ka na’a tau fu’u fiema’u ha ‘alo’ofa ‘a e ‘Otua – “Ke Maama
Mai!” ‘Oku tau po’ulia he mo’ui΄, he famili΄, he siasi΄, pea ‘ikai ha’atau fu’u
tokoni lahi he ‘ekonomika΄ pe langa fakalakalaka΄, ka ko ‘etau fakapiko pe ki
he kakai he tataki holo kitautolu, ke ‘omi ki ha ve’ehala ke tau hanganoa ai, ka
nau ‘atā ki ha’anau ngaue. Ko e mo’ui pe he ‘alo’ofa ‘a e kakai. Fakafeta’i,
na’a tau kei ma’u ‘ene me’a’ofa ko e fanongo. Na’a tau fanongo ai ki ha
ongoongo lelei, ki ha Kosipeli, ‘o Sisu ‘o Nasaleti, ko e hako ia ‘o Tevita, ko
e Misaia, te ne lavanoa ke ne faka’ā kitautolu. Me’apango ‘oku ‘i Kaleli ia,
pea ‘ikai ha taha te ne fie ‘ave kitatolu ki ai. Pea tau nofo aipe mo e
faka’anaua, pehē ange mai ke ne ‘i heni ‘o tokoni, ke tokoni’i ‘etau vaivai, pe
fakalelu he mamahi.
Ka ko e ‘aho ni kuo ne fou mai heni ‘a Sisu….’oi seuke!..’aaa!...ko e toki ‘aho, ko e faingamalie ē..6 Vivili ai leva ki he ‘Eiki lolotonga ‘oku ala ma‘u, Ui kiate ia lolotonga ‘ene kei ofi: 7 Ke li‘aki ‘e he angahala hono ‘alunga, Mo e tangata kovi ‘ene ngaahi fakakaukau: Pea ke ne foki ki he ‘Eiki, Pea te ne ‘alo‘ofa kiate ia; ‘Io, ki hotau ‘Otua, He lōlahi ‘ene fakamolemole (Isa 55:6-7). Na’a ko ‘ene ha’u faka’osi΄ eni, na’a kuo fiu he o’i? Pea toki tu’u ‘a e ongo kui ni ‘o kalanga - ‘Alo‘ofa mai, Hako ‘o Tēvita ē! Pehē ange mai ko kitautolu ia!
2) Ko e “Hako ‘o Tevita” (Mat
2:4-5; Lk 4:21) na’e ‘uhinga ia ki he Siu΄ ko e Misaia, ko e Kalaisi, ko e
tokotaha 1) kuo pani pe fakanofo, 2) te ne pekia, 3) te ne toetu’u, (Lk 24:6), 4)
te ne fakamo’ui. Na’e tokolahi ‘a e kau fie Misaia΄ ka ko Sisu pe na’e pani mo
fakanofo ki he tu’unga ko ia΄. Na’e tokolahi ‘a e kau fie mate fakamisaia΄ ka
ko Sisu pe na’e kalusefai he kolosi΄. Na’e tokolahi ‘a e kau mate fie misaia΄
ka ko Sisu pe na’e toetu’u mei he pekia΄. Na’e ‘ikai ha taha ‘e toetu’u he kau
mate fie misaia΄, ka ko Sisu pe na’e pekia koe’uhi ko ‘etau ngaahi hia΄, pea
fokotu’u koe’uhi ko hotau fakatonuhia΄ (Rom 4:25). Ko ia na’e kalanga ‘a e ongo
kui΄ ‘i he tui, ko Sisu ko eni΄ ko e Hako ‘o Tevita, ko e Misaia, ko e
fakamo’ui.
3) Na’e toe kalanga ‘a e ongo kui΄ ko Sisu ko e “’Eiki”[3]. ‘Oku ‘uhinga ia, ko Sisu ko e pule, ko ia ‘oku faitu’utu’uni he me’a kotoa pe, mo ma’u e mafai he me’a mo e tokotaha kotoa pe, mo ma’u e faka’apa’apa kotoa pe. Pea neongo na’e lolomi kinaua ‘e he kakai΄ ke na longo, kae ‘asili ai ‘ena kalanga΄ - Ko Sisu ko e ‘Eiki ‘o ‘etau mo’ui…’ikai ko Sisa, ‘ikai ko Helota…’oku ‘eiki ‘a Sisu mo fahu he fakatupu΄, he Lao΄, he ko-‘eni΄ mo e kaha’u΄, he ko e Misaia΄ ia, ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua mo’ui (Mat 16:16). Ko e pesona ia hono ua ‘o e Tolu-Taha’i-‘Otua΄, ‘o ne ‘i ai ‘i he kamata’anga΄, ‘o feangainga mo e Tamai΄ talu mei ‘itaniti, pea na’e ‘Otua ‘a Folofola, ‘a Sisu ko eni΄ (Jn 1:1). Pea neongo ko ‘ene fou mai eni ke ‘alu ke kalusefai ‘i Selusalema, ka ko e ‘Eiki΄ ia. Mo’oni ‘a e himi΄ - Ko Sisu ‘a e huafa lahi, ‘O ‘ikai hano ua. ‘Ikai ha taha ke tatau, Ha taha ke kakunga…Ongo malie ‘a e hufa, Ki he kakai mamahi. Mahu’i ai ‘a e ilifia, ‘O tuku ai ‘a e tangi…Fanongo fiefia ki ai, ‘A si’i kau lotofo’i. He ko e to’a ‘a Sisu ia, Ko e Mafi ke tokkoni (385:3,4,5)
Pea na’e hā? Fakafeta’i! 32
Pea tu‘u ‘a Sīsū, ‘o lea ange kiate kinaua, ‘o pehē, Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku mo
holi ke u fai ma‘amoua? Ko Sisu ‘oku ‘ikai tu’u noa, pea ko ‘ene fononga ‘a na
ki Selusalema. Ka na’a ne tu’u, na’a ne afe, na’a ne afeitaulalo, na’a ne
fanongoa e kalanga mo e tautapa faka’ofa ko eni, pea ne toe lea kiate kinaua,
‘o fehu’i, ‘o tokanga, ‘o fietokoni, ‘o toka’i. Ko e pehē ke ‘oua te ne tu’u΄
he hono nifi ‘a hono fakamatala totonu atu ‘e he ongo kui΄ ‘a hono mo’oni ‘o
Sisu, mo e ‘uhinga totonu ‘o e fononga ki Selusalema΄, pea mo e tu’unga totonu
‘o e kole΄ ko ha’ane ‘alo’ofa pe, ko ha’ane meesi pe, ko ha’ane afeitaulalo pe
ki ‘Eua.
Ko e ‘eke tatau na’e fai ‘e Sisu he vahe ni kimu’a, ki he fa’e΄ mo ‘ene ongo tama, pea na’a nau kole ke takitaha ‘e he’ene ongo tama΄ ‘a e tafa’aki ‘o Sisu ‘i ha’ane ‘afio ‘i hono Pule’anga΄. Ko e tala ange pe ‘e Sisu ko e ō eni ki Selusalema ‘o kalusefai΄ ka nau kei fakakaukau kinautolu ko e ō eni ‘o fokotu’u pule’anga, ‘o langilangi’ia… Hala lahi! Pea ‘i he hokosia ‘a e taimi kalusefai΄ ke na takitaha ai ‘a e tafa’aki ‘o Sisu na’a na kole ki ai, ‘oku na lolotonga toi mai na ua he vao΄ (Lk 23:49). ΄Ka na’e kei ‘oange pe ‘e Sisu ‘a e faingamalie ke nau lea mo fakamatala ma’a nautolu - Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku ke holi ki ai? He te mo lava koā ke inu ‘i he ipu ‘oku ou teu inu ai?
Pehē mo eni, ‘oku kei
‘oange pe ‘e Sisu ki he taha muimui kotoa pe, mo e ongo kui ko eni ha
faingamālie ke na lea ma’anaua , 36..he neongo ko ha fo‘i lea papūnoa ‘a e
kakai, ka te nau fakamatala ki ai ‘i he ‘Aho Fakamaau: 37 he ko ‘etau ngaahi
lea΄ ‘e tautau ki ai ha’atau tonuhia, pea ko ‘etau ngaahi lea΄ ‘e tautau ki ai
ha’atau halaia. ke ne fakamatala ma’ana, he ko ‘etau lea΄ ‘e tautau ai ‘a hotau
fakamaau’i΄ (Mat 12:36). Ko ia na’e tu’u ‘a Sisu ‘o lea ange kiate kinaua - Ko
e hā ‘a e me‘a ‘oku mo holi ke u fai ma‘amoua?
33 Pea na pehē ki ai, ‘Eiki, ke faka‘ā homa poko‘i mata ni. Ko e tali΄ pe ta’etali΄ ko e me’a pe ia ‘a e feitu’una, ka ko ‘ema holi΄ ia ke ke fai ma’amaua΄. Fakangata ā ‘ema mo’ui po’ulia΄, ‘a ‘ema ta’emamata ki he faka’ofo’ofa ‘o e fakatupu ‘a e ‘Afiona, ‘a ‘ema fakahela ki he kakai kehe΄, ‘a ‘ema ta’ealatokoni ki he ‘ekonomika mo e fakalakalaka ‘o e famili΄. ‘Eiki, faka’ā homa poko’i mata ni, ka ma lava ‘o mamata atu, mo muimui atu kiate koe ki Kalevale. ‘Eiki e, ke faka‘ā homa poko‘i mata ni.
34 Pea langa ‘a e fatu ‘o
Sīsū ‘i he ‘ofa, he ‘oku ‘ofa ‘a e ‘Otua΄ ki he kakai faingata’a’ia΄. Ko ia
na’a ne tohi he Lao΄ - 14 Tapu ho‘o kape
ki he tuli, mo ho‘o ‘ai ha tūkia‘anga ‘i he ‘ao ‘o e kui, ka te ke ‘apasia ki
ho ‘Otua: ko Sihova au (Lev 19:14)… 18 Mala‘ia ā ka ko ia ‘oku ne takihee‘i ‘a e kui mei he hala. Pea
‘e pehē ‘e he kakai kotoa, ‘Ēmeni (Deut 27:18)…Mo’oni e Same - 8 Ko Sihova ‘oku
ne ngaohi ‘a e kui ke sio; Ko Sihova ‘oku ne puke hake ‘a e mapelu ki lalo; Ko
Sihova ‘oku ne ‘ofa ki he kau mā‘oni‘oni; (Same 146:8)…Pea kei palofisai ‘a
‘Aisea - 18 Pea ‘i he taimi ko ia ‘e ongo‘i ‘e he tuli ‘a e lea ‘o e tohi, pea
‘e sio ‘e he mata ‘o e kui mei he nenefu mo e po‘uli ‘oku nau ‘i ai (Isa
29:18). Ko e ‘aho ni ia, ‘i he fanongoa ‘e Sisu ‘a e tautapa ‘a e ongo tuli ko
eni, na’e langa ‘a e fatu ‘o Sīsū ‘i he
‘ofa kiate kinaua.
‘Oku ‘ikai ko e langa pe fatu΄ he ‘ofa kae ‘ikai te ne lava ke fai ha tokoni, ‘ikai, ko e langa eni e fatu΄ he ‘ofa pea ne alasi hona ngaahi fo‘i mata: pea na ‘ā leva, ko e ongo nima eni na’a ne ngaohi mei he efu e kelekele΄ ‘a e tangata΄ he fakatupu΄, ‘a e telinga΄ ke fanongo΄, mo e mata΄ ke sio΄, kuo ne alasi hona ngaahi fo’i mata΄, pea na ‘ā leva, pea na mamata leva. Ko e Misaia eni ne pani mo fakanofo pau ke ‘alu mo e ongoongolelei ki he masiva: 19 kuo ne fekau ke fanongonongo ‘a e tukuange ki he pōpula, mo e ‘ā ki he kui; ke fekau ‘a e ta‘eliekina ke ‘alu kuo tau‘atāina; ke fanongonongo ‘a e ta‘u ‘o e hōifua ‘a e ‘Eiki (Lk 4:18-19), kuo ne alasi hona mata΄ pea na ‘ā leva…seuke!...ko e ‘aho fakamaama, ‘A e loto po’ulia. Ke ulo ‘Eiki ho sikaina, ‘O fakamaamangia (637:5)…pea na ‘ā leva…’aaa!...Kalaisi ke ke me’a mai, ‘A e ‘aofia homau langi. Nenefu pea puli ai, ‘A e ngaahi maama ‘o mamani…ka e Hā koe Sisu hoku loto, Kuo ‘aho ai ‘a e tu’uapō!...Hopo ‘i homau laumālie, Mole ai kovi fulipē (473:2)…fakafeta’i!..pea na ‘ā leva, pea kite noa ai ‘a ‘Eua.
Pea na’a na foki leva ki
hona takitaha ‘api? ‘Ikai…ka…‘o na muimui kiate ia. Na’e ‘ikai pe ko ha fononga
eni ‘a Sisu ki ‘Eua…’isa!..ki Selikō, ka ki Tonga Lahi…’isa…ki Selusalema, ke tuku
atu ai ‘a e Fanautama ‘a Tangata ki he hou‘eiki taula‘eiki mo e kau sikalaipe;
pea te nau fakamāumatea ia; 19 pea te nau tuku atu ia ki he kau Senitaile ke
nau taukaea ia, mo haha, mo kalusefai; pea ‘i hono tolu ‘o e ‘aho ‘e fokotu‘u
ia (Mat 20:18-19). Ka ‘i he’etau lave noa he fakamo’ui ‘a e ‘Otua, ko hono
taau΄ pe ia ke tau muimui atu kiate ia.
Kuo folofola ‘a Sisu ki he lao ‘o ha muimui kiate ia - Ka ai ha taha ‘oku ne fie muimui mai, 1) ke ne mātu‘aki hangē ha mateaki, 2) pea ke ne fua hono kolosi, 3) pea ke ne hoko ko hoku lahi (Mat 16:24)... 1) ke ne tomu’a faka’ikai’i ‘e ia ‘a ia pe, 2) ke ne fua hono kolosi pe ‘o’ona, 3) pea ke ne muimui kia Sisu he ‘aho kotoa pe. Ko e 3 ko ia΄ ke te fua kotoa pe he taimi pe ‘e taha, he ‘oku lahi pe ‘a e kau muimui ‘oku nau mateaki pe kae ‘ikai fie fua ha kolosi, pe fua kolosi pe kae ‘ikai muimui pe mateaki…’o na muimui kiate ia…’o tau mateaki, fua kolosi, pea tau muimui kia Sisu he ‘aho kotoa pe…ko e fononga eni ki Selusalema, ki he kalusefai, ‘e hā…te ke muimui ai? …Muimui te te muimui, Faingofua, faingata’a, te te ‘ahi’ahi. Hala tau he mate pe mo’ui, Ka ‘i ai ‘a Sisu te te ‘alu ‘auha ai…’o na muimui kiate ia.
Fakamā’opo’opo
Si’i kainga, ko hai ‘iate
kitautolu ‘oku ne lau ‘oku ne ‘ā, pea ‘oku ‘ikai te ne fie kau he kalanga ‘o e
‘aho ni - ‘Eiki, ‘alo‘ofa mai! Hako ‘o Tēvita ē!? Tau toe Vakai lelei pe, na’a
‘oku mo’oni pe ‘a Sisu – 41…, Ka ne mou kui, pehē ‘oku ‘ikai ha‘amou angahala:
ka ko eni ‘oku mou pehē, ‘Oku mau ‘ā; tā ‘oku nofo ma‘u ho‘omou angahala (Jn
9:41). Mahalo ‘oku ‘’ikai ko ha talanoa pe eni ki ha ongo kui ‘i he taimi ‘o e
kei ‘i mamani ‘a Sisu, ka ko e talanoa foki eni ‘o kitautolu mo e Siasi΄ he
‘aho ni. 8 He Kapau ‘oku tau pehē ‘oku ‘ikai ha‘atau angahala, tā ‘oku tau
kākaa‘i ‘a kitautolu, pea ‘oku ‘ikai ‘iate kitautolu ‘a e mo‘oni (Jam 1:8). ‘Oku
‘ikai te tau ma’oni’oni ‘i ha me’a ‘oku tau fai atu kia Sisu, ka ‘oku ma’oni’oni
‘a e Siasi΄ ‘i he ngaahi me’a ‘oku fai mai ‘e Sisu ki he Siasi΄, kiate
kitautolu; ‘i he’ene faiako, ‘i he’ene fakamo’ui mahaki, ‘i he’ene malanga, ‘i
he’ene pekia, ‘i he’ene toetu’u, pea ‘i he’ene hufekina, pea ‘i he’ene
fakamaau. Ka ‘oku tau kalanga aipe he ‘aho kotoa - ‘Eiki, ‘alo‘ofa mai! Hako ‘o
Tēvita ē! Tala atu, ‘e tu’u ‘a Sisu, ‘e ‘eke mai ‘e Sisu, pea te ne fakamo’ui
kitautolu ‘oku tui΄. Ha’u kia Sisu, Ha’u kia Sisu, Kainga ‘oku kumi. Ha’u kia
Sisu, ha’u kia Sisu, Te ne fakamo’ui. Tui leva, tui leva, Ki he ta’ata’a. Ha’u
kia Sisu, ha’u kia Sisu, Te ne fakama’a.
32 Pea tu‘u ‘a Sīsū, ‘o lea ange kiate kinaua, ‘o pehē, Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku mo holi ke u fai ma‘amoua?
Kehenga ‘a Tonga Lahi Na’e Folaua, Kae Kite Noa ai ‘a ‘Eua...’EMENI
[1] ‘Oku ou fili ‘a e veesi ni koe’uhi ko e folofola tonu pe ia ‘a Sisu ‘i he potutohi ni. ‘Oku ou tui, ‘e ‘ikai taau keu fili ha veesi ko e lea pe ia ‘a ha tangata, pe ko e fakamatala pe ia ‘a e ‘Evangalio ko Matiu, kae tuku ‘a e veesi ‘oku folofola hangatonu ai ‘a Sisu Kalaisi ki ha taha, pea kiate kitautolu foki, neongo ‘ene ngali si’i pe ta’emahu’inga, teu fiefia pe au keu malanga pe ai.
‘Oku lahi ‘a e ngaahi koloa kehekehe he toenga ‘o e potutohi΄, ko ia ku ou fakakaukau keu ‘ahi’ahi malanga fakalakalaka heni, na’a malava ai keu katoi ai mo e ngaahi koloa kehekehe ‘o e veesi takitaha.
[2][2] evlee,w eleeo 1) to have mercy on 2) to help one afflicted or seeking aid 3) to help the afflicted, to bring help to the wretched 4) to experience mercy
[3] ku,rioj kurios 1) he to whom a person or thing belongs, about which he has power of deciding; master, lord 1a) the possessor and disposer of a thing 1a1) the owner; one who has control of the person, the master 1a2) in the state: the sovereign, prince, chief, the Roman emperor 1b) is a title of honour expressive of respect and reverence, with which servants salute their master 1c) this title is given to: God, the Messiah