Ko 'Aisea 50:4-9 moe kau teu malanga

1,008 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Mar 30, 2009, 9:02:41 PM3/30/09
to tasil...@googlegroups.com

 ‘Aisea 50:4-9

Fai ‘e

Semisi Kava

 

“Tau lotu ‘Eiki ha’ele mai ‘o fakamaama ho mau ngaahi ongo’anga ke hu ‘ae maama ‘ae ‘Afiona ki homau Laumalie. Ha’ele mai ‘o fakalea ho’o Folofola ke ne kilala hake ‘ae kau ongosia Fakalaumalie ko kimautolu ‘Emeni.”

 

Malo e lelei si’i kau malanga moe kau Kalisitiane kotoa pe he loki ni. ‘Oku ou ‘amanaki pe na’a mou fiefia mo mohu Kelesi’ia ‘i ha’a mou tokoni ki hano Talanoa’i atu ‘ae ‘OFA ‘ae ‘Otua he uike kuo mahili. Pea malo fau mo hono teu ‘etau ngaahi ngaue ki he’etau ngaahi ma’u’anga kelesi. Koe ‘uhinga foki ia hono fakalea ‘e Toketa Molitoni ‘ae ngaahi fakataha’anga fakalotu koe “Ma’u’anga kelesi” koe’uhi ‘oku ‘amanaki ‘ae kau Kalisitiane te nau ha’u ‘o ma’u ha’anau Kelesi. ‘Oku tau hoko atu ‘i he uike ni ki he Tohi ‘ae Palofita ko ‘Aisea. ‘Oku mahu’inga foki ke tau toe tokanga’iange mo ‘etau fa’ahi ta’u fakalotu ‘oku tau lolotonga fononga ai. Koe sapate hono 6 ‘oe Leniti pea ‘oku tau fakaofi atu ki Kalevalio mo hono Fakakoloa. Teu feinga pe ke fai hano ki’i Lave’i atu ‘ae fa’unga ‘oe Tohi ni neongo he’ikai ala makupusi ‘e hoku mafai fakangatangata ‘ae koloa kanokato ‘oe fatu tohi ni ka ‘oku ou tui pe  ki hano lave’i  na’a ala tokoni pe ki ha’atau fakaofiofi faka’uhinga ki he natula totonu ‘oe fekau ‘oku tau feinga ke tatala mai (unveil) mei he ‘ai’anga koloa fakalaumalie ‘oku fufuu ‘i he Tohi ni ‘i he tokoni mai ‘ae Laumalie ‘oe ‘Eiki. ‘Oku tau ‘amanaki potalanoa he lesoni ‘oe uike ni ‘ia ‘Aisea 50:4-9.

 

Ko hano lave’i ‘oe Tohi ni.

Koe tohi ni ‘oku ‘i ai ha vahe ‘e 66 pea kuo fokotu’utu’u ia ‘e he kau fakatotolo Tohitapu ki ha ngaahi kuonga lalahi ‘e 3 ‘a ia koe ‘Aisea 1.vahe 1-39, ‘Aisea 2. vahe 40-55 pea mo ‘Aisea 3 vahe 56-66.[1] Koe hingoa ‘Aisea ‘oku ‘uhinga koe “Koe fakamo’ui ‘ae ‘Otua” pe “Koe ‘Otua koe fakamo’ui”[2] Na’a ne malanga mo fai palofisai ki Siuta mo Selusalema ‘i he ta’u 742-701 KM pea koe taha ia ‘oe kau palofita ‘oe senituli 8.[3] Na’e ‘i ai hono ongo foha ‘e 2 ‘a ia ko Sea-sisupe (Shearjashub) ko hono ‘uhinga koe “’E ‘i ai ha ni’ihi ‘e toe foki”(A remnant shall return) (7:3) pea mo Meha-sala-hase-pase(Mahershalal-hashbaz) ‘a ia ko hono ‘uhinga “’Oho ‘o vete vave ‘o fa’ao”(The spoil speeds, the prey hastes)(8:3).[4] ‘Oku ‘uhinga ‘eku tokangaekina ‘ae ongo foha ‘o ‘Aisea pea mo hono ‘uhinga he ‘oku ne faka’imisi ai ‘ae uho moe tefioto’i malohinga moe fakamamafa ‘oe Tohi ni. ‘Oku ha kakato ia he ongo me’a lalahi ‘e ua ‘oku ene ke fai ‘e Sihova ki ‘Isileli mo Siuta 1. Koe taki popula ‘o fakahee ki ha fonua muli pea ‘oku ‘asi ‘ae fakakaukau ko ia ‘i he hingoa ‘o “Meha-sala-hase-pase.” 2. ‘E ‘i ai foki mo ha ni’ihi ‘e toe foki ki ‘api hili ‘ae Fakahee ko ia, pea ko kinautolu ia te nau fatongia’aki hono toe langa ‘oe Temipale kuo maumau’i pea hange ko ia ‘oku ‘asi he hingoa hono foha fika 2 “Sea-sisupi.” Koe taimi faingata’a ‘aupito ‘ae taimi na’e fakahoko fatongia ai ‘a ‘Aisea ‘ene ngaahi valoki moe malanga matu’aki malohi, koe’uhi he koe taimi ‘eni na’e to ai ‘ae Pule’anga Tokelau pe ‘Isileli fakataha moe kamata ‘oe totongi tukuhau ki he nima ‘oe pule’anga Siuta (2Tu’i17:2 Kalonikali 28:21) 

 

'Oku feliliuaki e 'imisi 'o e to 'a 'Isileli. Ha 'i he vahe 2:6-22, ko e mofuike pea na'e fai 'a e ngaahi lea ko ia 'i he kamata 'o 'ene ngaue (9:9-10). Fakamatala 'a e vahe 1-5, ko e tautea 'o "Siuta mo Selusalema" 'e hoko pe ia 'ia kinautolu—talangata'a ki he ngaahi me'a 'o e lotu, ta'e faitotonu 'i he mo'ui 'a e kakai, holoa 'a e tu'unga 'o ha'a ma'olunga. Matamata ne hoko 'a e ngaahi lea ni lolotonga e pule 'a Siotame. 'I he tafa'aki 'e taha, ko e ngaahi lea felave'i mo Sea-sisupi (10:22-23), 'oku ne hanga ki he tukunga 'o ha tau,  matamata ko e fakatokanga ia ne fai 'e 'Aisea felave'i mo e tau mo Amoni (II Kalonikali 27:5.) [5]

 

'I he konga kimu'a 'o 'ene ngaue ne valoki'i 'e 'Aisea 'a e 'afungi loto ki ai, angakovi, pea mo e ta'etauhi lotu 'a e kakai. Ne meimei tefito 'e ne tokanga ki he faihala mo fakamalohi 'a e kau taki lotu moe kau taki ‘oe Pule’anga. Ko e makatu'unga ia 'o 'ene tala tautea 'e hoko mai ha mofuike, tau, mo e fakahe.[6] Ko e ngata'anga pe 'o e vaa'i taimi ko eni 'oku ne ui ai mo uki 'a e falala mo e tui kia Sihova ko honau taha'i malu'anga (7:4, 9; 8:12-13). Kaekehe 'i he pule 'a Hesekaia, ne hiki 'a e vakai 'a e palofita ki ha mo'oni mama'o atu.  Ko e tefito'i ngaue 'e tefito ai 'a 'ene ngaue, ko hono fakahoko 'a e taumu'a 'a Sihova 'i he hisitolia.  Mo'oni, na'a ne 'a'au e faihala 'a e kau taki fakapolitikale (social injustice) (28:14-15; 29:15-16; 30:1-5; 31:1-3), polepole, ta'elotu, mo e faikovi (22:15-25; 28:1-21; 29:9-14). 'I he ta'u 714-711, ne si'i ha'ane laulea felave'i mo e faihala mo fakamalohi 'i he sosaieti. Ka ‘i he lolotonga ‘enau nofo popula ‘i Papilone na’e feinga pe ‘a ‘Aisea ke fakaloto lahi’i kinautolu ‘oku te’eki puli e kaveinga folau pea moe fakamelomelo ‘oe mo’ui fakatu’amelie he ‘oku ‘ikai ko Sihova ‘oku mama’o mei tekinautolu ka ko ‘enau to’onga mo’ui ‘oku nau mama’o ai mei he Sihova. Koe founga pe koe toe fetukutuku pea hiki moe faliki ‘o tauhi pe ‘ae ngaahi Konisitutone ‘oe ‘Otua ‘oe fakatu’amelie.

 

Te u feinga pe heni keu ki’i fakamamafa nounou ‘ia ‘Aisea 2 ‘a ia koe vahe 40-55 he ko ia ‘oku fakamamafa ai ‘ae lesoni ‘oe uike ni (‘Aisea 50:4-9a). Ko ‘Aisea 2 ‘oku fonu he fakatu’amelie kae tautautefito ki he’ene ngaahi palofisai fekau’aki tonu moe pau ke nau toe foki mei he fakahee ki Papilone ki honau fonua tupu’anga na’e foakiange ‘e Sihova ma’a nautolu. Koe taha foki ‘ae ngaahi taukave ‘a ‘Aisea ki he kakai ni ke nau mahino’i koe ngaahi me’a kotoa pe ‘oku hoko mo na’e hoko kiate kinautolu na’e makatu’unga kotoa pe he anga ‘enau tauhi va moe ‘Otua. Ko hono taki popula kinautolu ‘e Nepakanesa pea mo hono fakafoki kinatolu ‘e Kolesi (44:28) ki honau fonua na’e makatu’unga kotoa pe mei he tauhi mo ta’e tauhi ‘ae ngaahi Konisitutone ‘ae ‘Otua.[7] ‘Oku ou tui na’a ‘oku kamata ke fakasisi mai ‘e ‘Aisea 2 ha ngaahi fakatokanga mo ha faakamanatu kene ofongi hotau ngaahi ‘alunga takitaha pe ‘oku tau kau he teu ke taki popula ‘ehe angahala pe kuo tau lolotonga ngaue popula ma’ae angahala pe kuo tau kau he ma’u faingamalie ‘o fanongo he ngaahi malanga ‘oe fakatu’amelie ‘ae Palofita ni pea tau kau ai he foki mei he angahala. ‘Oku toki hanga ‘e Ma’ake 1:1-3 ‘o fakatautau kitautolu ki he founga ‘oe ‘inasi he fakatu’amelie na’e kalakalanga ki ai ‘ae Masi’i ko ‘eni ko Seaa koe “..koe le’o ‘o ha tokotaha ‘oku kalanga he toafa, mou teuteu ‘ae ha’ele’anga ‘o Sihova; fakatonutonu hono ngaahi ‘alunga.”

 

Koe taha ‘oe ngaahi malohinga ‘o ‘Aisea 2 ko ‘ene tasilisili mai ‘ae ngaahi Hiva ‘oe Sevaniti. 1. Hiva ‘oe Sevaniti (42:1-4) 2. Hiva ‘oe Sevaniti (49:1-6) 3. Hiva e Sevaniti (50:4-11) 4. Hiva ‘oe Sevaniti (52:13-53:12) ‘a ia ‘oku toki ha hono kotoa ‘o lamakona pea lafa’afa’aki pea ngingikohu ‘ae fakakaukau ‘oe Sevaniti falengamamahi ‘ia Sisu Kalaisi. Koha fakakaukau fakalotukalafi leva kuo lalanga ‘i he maama ‘oe hiki tohi ‘o ‘Aisea 2 ‘oku ne fakamanatu mai koe kakai kuo fonu hakitekita ‘enau hofangahau he fakatu’amelie ki he kaha’u ‘oe toe ‘inasi he melie ‘oe ‘Ofa ‘ae ‘Otua ‘oku toka ‘enau ‘amanaki he mohenga’i Kelesi ‘oe ‘Ofa ‘a Kalaisi. Pea koe hoko mai ‘ae faingata’a moe faingamalie fakatou’osi he taimi kuo ‘osi, taimi lolotonga moe taimi kaha’u ‘oe hisitolia ‘oe fononga pilikimi ‘oe si’i kau pilikimi ‘oku puketu’u ia he fakatoumafi ‘oe aoniu ‘oe ‘Otua ‘o fakafalala kakato pe he’ene ‘Ofa.

TEOLOSIA ‘OE TUI 'A E PALOFITA

Kia 'Aisea, ko Sihova ko e Taha'i 'Otua Langilangi mo 'ikai ala fakamatala'i, ko e 'Eiki Aoniu.  Ko hono lahi 'oku tatau ia mo 'ene fakamaau totonu (5:16).  Ko e ma'oni'oni pe 'e tu'u 'i hono 'ao.  Pea ko hono manako 'a e kau talangofua ki hono finangalo.  'Oku ne fotu mo mahiki hake 'i ha to e 'Otua. Na'a ne tokanga'i 'a e fakangatangata mo e kovi 'a hono kakai.  'Oku 'ikai kei 'aonga 'a e feilaulau mo e fakama'a 'o e ngaahi ouau 'o e temipale; kuo pahia mo fiu 'a e 'Otua ia ai.  He 'oku fai loungutu pe 'enau lotu, ka 'i honau loto 'oku 'ikai (1:14; 29:13).  Ko e me'a 'oku finangalo ki ai 'a Sihova ia, ko e ke nau ma'a, 'oua 'e to e fai angahala pea ako ke failelei (1:16). Kaekehe, ko 'Isileli ko e kakai fili.  Hange 'a 'Isileli kia Sihova ha fanau kuo ne tauhi mo hakeaki'i (1:2-3); hange ha ngoue vaine ne tu'u 'i he kelekele mahu (5:1-7).  Ne 'ikai tefito e sio 'a 'Aisea ki hono fili 'o 'Isileli mei he tukufakaholo 'o e 'Ekisoto, ka na'a ne vakai fakalukufua pe. Ko ha kakai kuo angahala mo ta'ema'a 'e 'ikai ha nau faingamalie 'i he fakamaau pea moe pule’anga ‘oe ‘Otua.  'E hoko mai ha "'aho" 'a ia 'e faka'auha ai kinautolu 'i he 'ao 'o 'Elioni.  Ko e tautea 'e makatu'unga 'i he hoko mai 'a e ma'oni'oni 'a e 'Otua. Kaekehe, neongo 'e 'i ai ha faka'auha, 'e 'ikai 'aupito li'aki 'e Sihova hono kakai.  Ko 'ene taumu'a pe ke tautea ko e 'uhi ke nau to e foki kiate ia. Ko ha hiki mei he tautea ki he tala'ofa, 'e makatu'unga 'i he TUI, 'a ia ko e faka'ilonga 'o hono tali 'a 'ene pule mo e mateuteu ke talangofua ki hono finangalo.  Kia 'Aisea, ko e Talangofua ko ia 'a e makatu'unga mo e makatuliki 'o e mo'ui (7:4, 9). Kotoa 'ene ngaahi fekau ne fakataumu'a ke hoko 'a Siuta 'o hange ko ia na'e totonu ke nau 'i ai, ko e kakai 'a e 'Otua.

 

 

Koha ki’i tokoni

Potu Folola ‘Aisea 50:4 “Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ’oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”

 

‘Oku tau fononga’ia ‘ae fa’ahi ta’u Leniti pe koe kamata’anga ‘oe mamahi ‘a Kalaisi pea kuo tau a’u mai ‘eni ki he Sapate hono 6 ‘a ia ‘oku fa’a ‘iloa koe Sapate Paame. Talu mei he hihiki hake ‘ae vahe 40 pe koia ‘ae kamata’anga ‘o ‘Aisea 2 pea moe toutou ongona ‘oe peauongo ‘oe tala ‘oe fakatau’ataina pea moe fakalelu ki Selusalema kuo totongi hono mo’ua ‘e Sihova. Pea hokohoko mai he toenga ‘oe ngaahi vahe ni ‘ae toutou ma’ali fekina ‘oe afo faka’amanaki ni moe ongo’i ‘ehe palofita ni hangehange ‘oku ta’ehounga’ia e kakai ni he fai me’a lava ‘ae ‘Otua ma’a nautolu pea mo hono fakafokiange honau tau’ataina ne mole. ‘Oku ngaue’aki ‘e he fatu tohi ni e lea Fa’e heni ‘o faka’ilonga’i ‘ae natula ‘ofa ta’emamaotu ‘ae ‘Otua ki he fanau ni. ‘Oku e’a mei he vahe 50 ni ‘ae Folofola ‘ae ‘Otua ‘o fakafou mai ‘i he’ene palofita lea ta’eufi ko ‘eni kene ofongi ‘ae tu’unga mo’ui ‘ae kakai kuo ne fai hono fakatau’ataina mei he nofo hopoate. Pea ‘oku hanga ‘ehe Palofita ni ‘o toe valoki’i fefeka ‘ae kakai ni he ta’e hounga’ia pehe kuo nau fai ni. “Koe ha ‘oku pehe ai; kuo u ha’u ka ‘oku ‘ikai ha taha? Kuo u ui kae ‘ikai ha tali? Koe ha??? ‘Oku nounou koaa hoku nima ke fakamo’ui? ‘Oku ou ta’e ha ivi ke fakahaofi? ‘Isileli ‘oku ‘ikai koe kovi ‘a’aku koe kovi pe ia ‘amoutolu. Pea toki fakaongo atu ‘e ‘Aisea ‘ae Folofola ‘ae ‘Otua Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ’oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”  Hange ko ia ‘oku tokanga ki ai ‘etau veesi malanga.

 

 

Koe ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia

Koe fakakaukau ‘oe ‘elelo ‘oe tama ako heni koe Fakahinohino, tokoni’i pea moe Fakamo’oni’i. Ko ia ‘ae ngaahi kupukupu’i lea ‘oku ne ofongi pea fanguna e tukunga mo’ui ‘oe ‘Isileli ‘o fekau’aki mo ‘enau tauhi honau va moe ‘Otua na’a ne fai honau fakatau’ataina. Koe lea ongosia (weary) heni ‘oku talanao ia ki ha kakai ‘oku mole ‘ae ‘amanaki pea ngatetetu’u ’enau mo’ui he ‘akilotoa ‘ehe ngaahi ha’i ‘ae Fili. Pea ‘i he tu’unga mo’ui ko ia ‘oku fiema’u ke ongona ha le’o ‘oku faka’amanaki ke langolango ki he si’i kau to ki lalo.  Koe fehu’i mahu’inga heni ke tomu’a tali pe koe ha ‘ae makatu’unga malohi ‘oha tokotaha ke ne ma’u ‘ae mafai moe ivi ke lea ‘o fakanonga ai si’i kau ongosia? Koe malohinga tefitoi ia ‘oe lea ni ma’ae ongosia ‘oku ‘ikai ko ha lea na’e fatufatu pea tufotufa tatau ka koe fakataulama ia mei loto tatau. ‘Io he “ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ‘oe tamaako” ‘Oku fakalea ‘e Toketa Molitoni ‘ae instructed tongue koe ‘elelo ‘oe tama ako. He koeha ‘ae ‘elelo ‘oe tama ako? Koe ‘elelo ‘oe tama ako koha ‘elelo na’e ‘osi ako’i ke angimui ki he fakahinohino ’ene faiako. ‘Oku talanoa heni ‘a ‘Aisea ia koe ‘elelo ‘oe tama ako “Koha tokotaha kuo ne lolotonga fononga’i mai ‘e ia ‘ae ‘ilo ko ia kuo ‘osi fakataukei ia ki ai.” Koe taukei moe fakataulama na’e fai ‘e ‘Aisea na’a ne fononga mai pe ia mo ia talu hono ui ia ki he lakanga Palofita ni.  Koe tokotaha kotoa pe kuo ui ‘ehe ‘Otua ki he’ene ngaue kuopau kene ‘inasi he ongo me’a lalahi ‘e ua. Koe ‘uluaki koe fekau ke tala pea ko hono ua koe malohi ke tala’aki e fekau ko ia. Koe malohinga ia ‘o ‘Aisea he talanoa ni ko ‘ene fakatou ‘inasi he ongo mafai ko ‘eni. Koe telinga ‘oe tama ako ko hono malohinga koe fanongo tokanga. Pea ‘oku tupu ‘ehe fanongo tokanga ‘ae ma’u kakato e fekau ke tala moe malohi ke tala’aki e fekau ko ia.

 

Fefe hotau ngaahi faleongo na’a koe tukia’anga ia ‘etau ngaue ki he ongosia koe ‘ikai te tau mateuteu ke fanonga lelei ki he fekau ‘oku hakeaki’i’aki e ongosia. Ki he Palofita ni koe fanongo ko ia ‘ae tefito’i vaivai’anga ‘o ‘Isileli. Koe ‘uhinga ia ‘enau hee mei he Konisituone ‘ae ‘Otua pea fai ai honau taki popula koe ‘ikai tonu ‘enau fanongo ki he Folofola ‘ae ‘Otua.

 

Na’e kakato mo ngingila ‘ae fakakaukau ni ‘ia Kalaisi he na’a ne ma’u lelei ‘ae fekau mei he Tamai ke tala ki he tangata “Koe fakamo’ui ki he Fa’ahinga ‘oe tangata” pea moe malohi ke ne tala’aki e fekau ko ia ko ‘ene ikuna ‘a mamani ‘i Kalevale. “Na’a ku tuku hoku tu’a ki he kau ta, mo hoku kou’ahe ki he kau fusikava, na’e ‘ikai teu fufu hoku mata mei he fakama fuape moe ‘anuhia. Ka ko ‘Atonai Sihova tene tokoni’i au, ‘aee na’e ‘ikai teu tuku ke lava’i au ‘e hoku fakamaa, ko ia ai na’a ke ngaohi hoku mata ke hange ha makahunu ‘ou ‘ilo ‘e ‘ikai lava hoku fakamaa.” (Aisea 50: 6-7)

 

Fefe ‘etau ngaahi malanga ‘oku fai ‘oku tau tokoni’i nai e ongosia pe kuo hoko ia koe mamahi’anga ‘oe si’i kakai kuo nau fie hola mai ki he malu ‘o ‘Atonai. Fakatokanga’iange koe lea ‘oku tokoni’i’aki e ongosia koe lea ‘oku aoao he koe ngaahi lea ki he tokoni “..keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia.” Fakatokanga’iange koe ‘elelo ‘oe tama ako ‘oku ne filifili lea ke tokoni’i moe hakeaki’i ka ‘oku ‘ikai koe laiki mo tamate’i ‘ae ongosia. Fefe taimi ‘oku tau ‘ahia ha mamahi koha ‘apisia hotau kaunga fononga. Taimi lahi koe fai pe koe fatongia pea koha tu’utu’uni fakatalasiti (Sympathy) Koe lea ‘oku tau fai ki he ongosia koe fakaai pe mo fakakakato fatongia. Fefe kapau teke hanga ‘oe tui ‘ae suu ‘oe tokotaha mamahi keke ongo’i e me’a ‘oku ne ongo’i pea ke sio’aki e me’a ‘oku ne si’i sio’aki (Empathy). Na’e feinga ‘a Sisu he hala ki ‘Emeasi kene kau fakataha mo e ongo ako ne na fononga ai. Na’a ne feinga ke nau oo fakataha kene ongo’i ‘ena ongo he me’a kuo hoko. Pea fielau ‘ae vela hona loto he na’a nau kaungaa fononga fakataha mo Sisu. Talamai ‘e Hepelu 2:7 “..Kai kehe na’a ne fakamasivesiva’i ‘e ia Ia he’ene to’o ‘ae anga ‘oe tamaio’eiki mo ‘ene hoko ‘i he tatau ‘oe tangata..”‘E pehe ‘ae ongo’i nonga ‘ae ongosia he fai mo’oni ‘etau feohi he Fakalotu. Na’a kuo fu’u malohi e tala tu’utu’uni kae mole ‘ae le’o mafana ‘oe fakatauhi sipi.

 

Fefe nai si’i hoko mai ‘ae ‘Alo ki mamani na’e fakaalaala nai mei he’etau angahala? ‘Ikai!! Ko hotau monu’ia’anga ko e hoko mai ‘a Kalaisi koe ‘Imanuela koe taha ‘iate kitautolu kene kaunga mamahi mo ia ‘oku mamahi pea kaunga fiefia mo ia ‘oku fiefia he koe Satai ia koe ‘Otua ‘oku fe’unga malie mo hotau ‘alunga. Tokanga ki he’etau fa’a talanoa moe fakafeohi na’a kuo hoko ia koe mamahi’anga moe mafasia’anga si’otau kaunga Pilikimi ‘oku fai. Ko hotau tefito’i fakamatala koe tokoni’i moe hakeaki’i. Ko ia ‘oku ‘ilo’aki kitautolu koe kakai ‘oku angimui ki he finangalo ‘oe ‘Otua. ‘Oku makatu’unga ‘etau vaivai mo to nounou ko ia mei he ‘ikai te tau tomu’a ako ke ‘ilo’i ‘ae founga ‘ae ‘Otua ke tokoni’i’aki e ongosia ‘ia Sisu Kalaisi “Ha’u kiate au ‘a kimoutolu kotoa pe ‘oku fakaongosia mo mafasia pea teu fakamalolo kimoutolu. ‘Ai ‘eku ioke kiate kimoutolu pea mou ako ‘iate au; he ‘oku ou fa’a kataki mo angafakaatu’a pea te mou ‘ilo ha malolo ‘i homou Lauamalie. He koe ioke ‘a’aku ‘oku molu, pea koe kavenga ‘a’aku ‘oku ma’ama’a” (Matiu 11:28). Kia ‘Aisea na’e ‘ikai ko hano mafai ke tokoni’i’aki e ongosia ka “Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au…” Tau feinga ke tau tomu’a huhuu kia ‘Atonai ke tau ma’u ivi mo Mohu Kelesi’ia mei he’ene Folofola he ko ia ‘ae lea ‘oku fakaofo, lea ‘oku vovo he koe fu’ufu’unga mo’ui ia kene tokoni’i ‘ae ongosia. ‘EMENI

 

‘Oku ou ‘oatu ai pe heni ‘eku fakamalo atu kiate kimoutolu kotoa pe kuo mou mail hangatonu mai ‘o fakamalo ki he fietokoni ‘oku fai atu. Fakamantu atu ai pe ke lau tokanga[8] mo toutou lau ho’o Folofola pea ke talanaoa’i atu ke malie ki ho’o ngaahi kaunga pilikimi ‘ae fu’u ‘Ofa ‘ae ‘Otua ‘oku fai ma’atautolu he uike kotoa pe. ‘Ofa ke mou ma’u ha uike lelei mo mohu tapuekina.

 

Abdul



[1] Ko ‘Aisea 1 ‘oku mahino koe hiki tohi ia ‘ehe Palofita ko ‘Aisea(senituli 8km) pea ko ‘Aisea 2 matamata koe hikitohi ia ‘e ha taha ‘oe fanauako ‘a ‘Aisea ‘a ia na’e kau ‘I he fakahee ki Papilonepea pehe foci ki he tokotaha na’a ne hikitohi ‘a ‘Aisea 3.

[2] Koe tefito’I lea fakahepelu koe iasa (yasha) ‘a ia koe fakahaofi pe “fakamo’ui” pe “ke ma’u ha tokoni” (to get help). Koe tefito’i lea ia ‘oku ha’u mei ai ‘ae ngaahi hingoa lahi hange koe “Siosiua” (Fakamo’ui) Koe lea koe “Hosanna” koe tupu mo ia mei he “yasha” ‘a ia ‘oku ‘uhinga koe “Ke fakamo’ui mu’a” (vakai ki he Same 118:25)

[3] Ko 'Aisea, ko e tokotaha matu'otu'a fakalaumalie. Na'a ne ngaue hange ko ha 'eiki nai ki hono kakai.  Na'a ne poto'i lea mo ma'u mafai ke akonaki, 'o taau mo ha 'amipasitoa 'a e 'Otua Taupotu. Hange ko Selemaia mo 'Isikeli, matamata ko e taula'eiki ia kimu'a, he ko 'ene visone mei he 'Otua ne hoko mai ki he feitu'u me'a'anga 'o ha'a taula'eiki, ko e "vaha'a 'o e fale-hu'anga mo e 'olita" (Sioeli 2:17). Tu'unga heni 'a e malava ke ne fekau ki he taula'eiki lahi 'i Selusalema ke hiki 'a e ngaahi fakamatala (8:2), pea ne faingofua ke ne valoki'i fakataha 'a e kau taula'eiki mo e kau taki kehe 'i he fonua (28:7), pea na'a ne fakae'a 'ene maheni mo e ngaahi ouau 'i he temipale.

[4] ‘Oku tuhu ‘ae fakakaukau ni ki he vave ‘oe ‘oho mai ‘a ‘Asilia ke hamusi ‘a Samelia; te’eki ke poto ‘ae tamasi’i ‘i he lau “’Eku Tamai, ‘eku fa’e” ‘e fetuku ‘ae koloa ‘o Tamasikusi moe vete ‘o Samelia ‘i he ‘ao ‘oe Tu’i Silia. (Selemaia 6:1-32; Maika 1:10-15)

[5] Tefito 'i he 'uhinga ne lahi fe'unga pe hono foha ko Sea-sisupi 'i he ta'u 734 ke ne fakafe'ao 'a 'ene tamai ki he'ene fakataha mo Ahasi (7:3), 'oku mahino mei ai ne fai 'a e ngaahi lea ni kimu'a 'i ha ngaahi ta'u pea toki fanau'i 'a e tama ni mo fakahingoa (cf.8:1, 3).

[6] Fakamatala 'a e 1:1, ne ngaue 'a e palofita ko 'Aisea fe'unga mo e pule 'a e kau tu'i 'e fa 'i Siuta –'a ia ko 'Usaia (Asalaia), Siotame, Ahasi, mo Hesekaia. Ko e taimi ofi taha ki he pule 'a e kau tu'i ko eni 'o Siuta 'oku anga pehe ni: Usaia, 783-742; Siotame, tu'i fakale'o, 750-742, tu'i, 742-735; Ahasi, 735-715; Hesekaia, 715-687.  Ko hono ui 'o 'Aisea ki he fatongia faka-palofita, ne hoko 'i he ta'u faka'osi 'o e pule 'a Usaia.

[7] 'I he ngaahi me'a kotoa ko eni ne hoko ne tokanga'i 'e 'Aisea kuo me'angaue'aki 'e Sihova 'a e tu'i 'Asilia ki hono fakangata mo tautea 'a e angahala 'a Siuta.  'I he taimi tatau ko e polepole 'a 'Asilia 'e fakamo'ulaloa'i 'o ka kakato 'a e taumu'a 'a e 'Otua ne tuku ke ne fai (10:5-16; 37:22-29). Ko hono fakahoko ko ia 'o e taumu'a 'a e 'Otua ne fiema'u ke to e mo'ui pe 'a Selusalema, pea ke mole atu 'a e ongosia mo e kavenga 'o e mafai pule (invader)—14:24-27; 29:7-8; 30:30-31; 31:4-5. Ko e aofangatuku eni 'o e ngaue fakapalofita 'a 'Aisea.

 

[8] Koe lau fakalaumalie mo lau tokanga ‘oku ‘ikai ha me’a fakaako ia ai very simple 1. Kuopau keke TUI KOE ki he mo’oni ‘oe Tohitapu. Ko ‘ete lau ‘ae Tohitapu koe Tohitapu ka ‘oku ‘ikai koe comic pe koha magazine. 2. Hanga ‘o Lotu’i ho’o lau folofola kole ki he ‘Eiki kene fakamaama mai ‘ae konga tohi ‘oku ke lau. Fakakaukau ‘oku ke ene keke tofanga he lea mai ‘ae ‘Eiki kiate koe ‘i he’ene Folofola HE KOE FOLOFOLA TONU IA ‘AE ‘EIKIII!!! Kau malanga Koe ki’i Tohitapu ‘eni kuo ‘ave holo he ngalu’ea kuo ‘i ai tokua ‘ene to nounou in some reasons koe ki’i Tohitapu tatau pe kuo ne ‘osi Fokotu’u ‘e ia ‘ae mate, ta’ofi moe vela, fakangata moe tahi pea ‘eve’eva moe pipiki hotau ki’i fonua tupu’anga. Maliee eeeh!! Tau fakafeta’i pe kitautolu ia kau malanga kuo ‘osi hoko mai ‘a Satai ia koe fe’unga ke tau ma’u kotoa pe ai ‘ae KAKATO. Tau fakahu aa e fanga sipi ki loto’aa he kuo ha’u ‘ae po’ulii. Na’a hoko mai ‘ae taimi talihu ‘oku tau kei femo’uekina pe he fakatonutonu nofo’anga pea ‘eke atu ‘ae toto ko ia ‘o si’i kau ongosia he fononga’anga. Meia Senesi kia Fakaha koe ma’u ‘ae mo’ui ta’engata ‘oku ‘ikai ha kaunga ia ha siasi ki ai. Ko e kakai pe ia kuo foo honau kofu he ta’ata’a ‘oe LAMI he koe LOTO LELEI PE MO LOTO MA’A pe ia ‘e SIO PAU“Kau fai ta’e ‘ilo mu’a ‘o faafaa hoku hala koe TUI ‘oku faingofua he ‘alu ‘o mamata koe oo po’uli moe ‘Otua he maama kae tokotaha ‘oku ‘ilo ‘eku Tamai neu tuku pe ki ai ‘ou fiemalie ke ‘ilo pe tu’unga ofi mai, ‘OKU ‘ILO ‘EKU TAMAI.



Enjoy a better web experience. Upgrade to the new Internet Explorer 8 optimised for Yahoo!7. Get it now..

sfaupula

unread,
Mar 30, 2009, 9:52:09 PM3/30/09
to tasil...@googlegroups.com
malo faifekau e teuteu. ko e ki'i fifili leka pe eni ia pe koeha nai e 'talangata'a ki he ngaahi me'a 'o e lotu' ne kau 'i hono fktupu e houhau 'o sihova ke ne tautea'i ai si'i siuta?
 
ko e fifili pe

Iki Tausinga

unread,
Mar 30, 2009, 10:34:57 PM3/30/09
to tasil...@googlegroups.com

Misi

Malo mu’a e faka’inasi kuo fakaa’ua’u mai, pea malo mu’a e mo’ui.

Pea ke piki ma’u aipe he Abdul kamau feinga atu ketau kaunga piki kiai.

Pea ke ki’i taha si’i hifo aipe kia ‘Aisea 49:1-7. Koe Tusite ia ‘oe uike TAPU, ‘ikai ke kovi ia keke ‘ano fu’u epu mai aipe moe uike TAPU, ke tokoni mai ki he ki’i fatongia ‘oe uike TAPU.

 

‘ofa atu kihe famili, iki tausinga.

 

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Semisi Kava
Sent: Tuesday, March 31, 2009 2:03 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Ko 'Aisea 50:4-9 moe kau teu malanga

 

 ‘Aisea 50:4-9

Fai ‘e

Semisi Kava

 

“Tau lotu ‘Eiki ha’ele mai ‘o fakamaama ho mau ngaahi ongo’anga ke hu ‘ae maama ‘ae ‘Afiona ki homau Laumalie. Ha’ele mai ‘o fakalea ho’o Folofola ke ne kilala hake ‘ae kau ongosia Fakalaumalie ko kimautolu ‘Emeni.”

 

Malo e lelei si’i kau malanga moe kau Kalisitiane kotoa pe he loki ni. ‘Oku ou ‘amanaki pe na’a mou fiefia mo mohu Kelesi’ia ‘i ha’a mou tokoni ki hano Talanoa’i atu ‘ae ‘OFA ‘ae ‘Otua he uike kuo mahili. Pea malo fau mo hono teu ‘etau ngaahi ngaue ki he’etau ngaahi ma’u’anga kelesi. Koe ‘uhinga foki ia hono fakalea ‘e Toketa Molitoni ‘ae ngaahi fakataha’anga fakalotu koe “Ma’u’anga kelesi” koe’uhi ‘oku ‘amanaki ‘ae kau Kalisitiane te nau ha’u ‘o ma’u ha’anau Kelesi. ‘Oku tau hoko atu ‘i he uike ni ki he Tohi ‘ae Palofita ko ‘Aisea. ‘Oku mahu’inga foki ke tau toe tokanga’iange mo ‘etau fa’ahi ta’u fakalotu ‘oku tau lolotonga fononga ai. Koe sapate hono 6 ‘oe Leniti pea ‘oku tau fakaofi atu ki Kalevalio mo hono Fakakoloa. Teu feinga pe ke fai hano ki’i Lave’i atu ‘ae fa’unga ‘oe Tohi ni neongo he’ikai ala makupusi ‘e hoku mafai fakangatangata ‘ae koloa kanokato ‘oe fatu tohi ni ka ‘oku ou tui pe  ki hano lave’i  na’a ala tokoni pe ki ha’atau fakaofiofi faka’uhinga ki he natula totonu ‘oe fekau ‘oku tau feinga ke tatala mai (unveil) mei he ‘ai’anga koloa fakalaumalie ‘oku fufuu ‘i he Tohi ni ‘i he tokoni mai ‘ae Laumalie ‘oe ‘Eiki. ‘Oku tau ‘amanaki potalanoa he lesoni ‘oe uike ni ‘ia ‘Aisea 50:4-9.

 

Ko hano lave’i ‘oe Tohi ni.

Koe tohi ni ‘oku ‘i ai ha vahe ‘e 66 pea kuo fokotu’utu’u ia ‘e he kau fakatotolo Tohitapu ki ha ngaahi kuonga lalahi ‘e 3 ‘a ia koe ‘Aisea 1.vahe 1-39, ‘Aisea 2. vahe 40-55 pea mo ‘Aisea 3 vahe 56-66.[1][1] Koe hingoa ‘Aisea ‘oku ‘uhinga koe “Koe fakamo’ui ‘ae ‘Otua” pe “Koe ‘Otua koe fakamo’ui”[2][2] Na’a ne malanga mo fai palofisai ki Siuta mo Selusalema ‘i he ta’u 742-701 KM pea koe taha ia ‘oe kau palofita ‘oe senituli 8.[3][3] Na’e ‘i ai hono ongo foha ‘e 2 ‘a ia ko Sea-sisupe (Shearjashub) ko hono ‘uhinga koe “’E ‘i ai ha ni’ihi ‘e toe foki”(A remnant shall return) (7:3) pea mo Meha-sala-hase-pase(Mahershalal-hashbaz) ‘a ia ko hono ‘uhinga “’Oho ‘o vete vave ‘o fa’ao”(The spoil speeds, the prey hastes)(8:3).[4][4] ‘Oku ‘uhinga ‘eku tokangaekina ‘ae ongo foha ‘o ‘Aisea pea mo hono ‘uhinga he ‘oku ne faka’imisi ai ‘ae uho moe tefioto’i malohinga moe fakamamafa ‘oe Tohi ni. ‘Oku ha kakato ia he ongo me’a lalahi ‘e ua ‘oku ene ke fai ‘e Sihova ki ‘Isileli mo Siuta 1. Koe taki popula ‘o fakahee ki ha fonua muli pea ‘oku ‘asi ‘ae fakakaukau ko ia ‘i he hingoa ‘o “Meha-sala-hase-pase.” 2. ‘E ‘i ai foki mo ha ni’ihi ‘e toe foki ki ‘api hili ‘ae Fakahee ko ia, pea ko kinautolu ia te nau fatongia’aki hono toe langa ‘oe Temipale kuo maumau’i pea hange ko ia ‘oku ‘asi he hingoa hono foha fika 2 “Sea-sisupi.” Koe taimi faingata’a ‘aupito ‘ae taimi na’e fakahoko fatongia ai ‘a ‘Aisea ‘ene ngaahi valoki moe malanga matu’aki malohi, koe’uhi he koe taimi ‘eni na’e to ai ‘ae Pule’anga Tokelau pe ‘Isileli fakataha moe kamata ‘oe totongi tukuhau ki he nima ‘oe pule’anga Siuta (2Tu’i17:2 Kalonikali 28:21) 

 

'Oku feliliuaki e 'imisi 'o e to 'a 'Isileli. Ha 'i he vahe 2:6-22, ko e mofuike pea na'e fai 'a e ngaahi lea ko ia 'i he kamata 'o 'ene ngaue (9:9-10). Fakamatala 'a e vahe 1-5, ko e tautea 'o "Siuta mo Selusalema" 'e hoko pe ia 'ia kinautolu—talangata'a ki he ngaahi me'a 'o e lotu, ta'e faitotonu 'i he mo'ui 'a e kakai, holoa 'a e tu'unga 'o ha'a ma'olunga. Matamata ne hoko 'a e ngaahi lea ni lolotonga e pule 'a Siotame. 'I he tafa'aki 'e taha, ko e ngaahi lea felave'i mo Sea-sisupi (10:22-23), 'oku ne hanga ki he tukunga 'o ha tau,  matamata ko e fakatokanga ia ne fai 'e 'Aisea felave'i mo e tau mo Amoni (II Kalonikali 27:5.) [5][5]

 

'I he konga kimu'a 'o 'ene ngaue ne valoki'i 'e 'Aisea 'a e 'afungi loto ki ai, angakovi, pea mo e ta'etauhi lotu 'a e kakai. Ne meimei tefito 'e ne tokanga ki he faihala mo fakamalohi 'a e kau taki lotu moe kau taki ‘oe Pule’anga. Ko e makatu'unga ia 'o 'ene tala tautea 'e hoko mai ha mofuike, tau, mo e fakahe.[6][6] Ko e ngata'anga pe 'o e vaa'i taimi ko eni 'oku ne ui ai mo uki 'a e falala mo e tui kia Sihova ko honau taha'i malu'anga (7:4, 9; 8:12-13). Kaekehe 'i he pule 'a Hesekaia, ne hiki 'a e vakai 'a e palofita ki ha mo'oni mama'o atu.  Ko e tefito'i ngaue 'e tefito ai 'a 'ene ngaue, ko hono fakahoko 'a e taumu'a 'a Sihova 'i he hisitolia.  Mo'oni, na'a ne 'a'au e faihala 'a e kau taki fakapolitikale (social injustice) (28:14-15; 29:15-16; 30:1-5; 31:1-3), polepole, ta'elotu, mo e faikovi (22:15-25; 28:1-21; 29:9-14). 'I he ta'u 714-711, ne si'i ha'ane laulea felave'i mo e faihala mo fakamalohi 'i he sosaieti. Ka ‘i he lolotonga ‘enau nofo popula ‘i Papilone na’e feinga pe ‘a ‘Aisea ke fakaloto lahi’i kinautolu ‘oku te’eki puli e kaveinga folau pea moe fakamelomelo ‘oe mo’ui fakatu’amelie he ‘oku ‘ikai ko Sihova ‘oku mama’o mei tekinautolu ka ko ‘enau to’onga mo’ui ‘oku nau mama’o ai mei he Sihova. Koe founga pe koe toe fetukutuku pea hiki moe faliki ‘o tauhi pe ‘ae ngaahi Konisitutone ‘oe ‘Otua ‘oe fakatu’amelie.

 

Te u feinga pe heni keu ki’i fakamamafa nounou ‘ia ‘Aisea 2 ‘a ia koe vahe 40-55 he ko ia ‘oku fakamamafa ai ‘ae lesoni ‘oe uike ni (‘Aisea 50:4-9a). Ko ‘Aisea 2 ‘oku fonu he fakatu’amelie kae tautautefito ki he’ene ngaahi palofisai fekau’aki tonu moe pau ke nau toe foki mei he fakahee ki Papilone ki honau fonua tupu’anga na’e foakiange ‘e Sihova ma’a nautolu. Koe taha foki ‘ae ngaahi taukave ‘a ‘Aisea ki he kakai ni ke nau mahino’i koe ngaahi me’a kotoa pe ‘oku hoko mo na’e hoko kiate kinautolu na’e makatu’unga kotoa pe he anga ‘enau tauhi va moe ‘Otua. Ko hono taki popula kinautolu ‘e Nepakanesa pea mo hono fakafoki kinatolu ‘e Kolesi (44:28) ki honau fonua na’e makatu’unga kotoa pe mei he tauhi mo ta’e tauhi ‘ae ngaahi Konisitutone ‘ae ‘Otua.[7][7] ‘Oku ou tui na’a ‘oku kamata ke fakasisi mai ‘e ‘Aisea 2 ha ngaahi fakatokanga mo ha faakamanatu kene ofongi hotau ngaahi ‘alunga takitaha pe ‘oku tau kau he teu ke taki popula ‘ehe angahala pe kuo tau lolotonga ngaue popula ma’ae angahala pe kuo tau kau he ma’u faingamalie ‘o fanongo he ngaahi malanga ‘oe fakatu’amelie ‘ae Palofita ni pea tau kau ai he foki mei he angahala. ‘Oku toki hanga ‘e Ma’ake 1:1-3 ‘o fakatautau kitautolu ki he founga ‘oe ‘inasi he fakatu’amelie na’e kalakalanga ki ai ‘ae Masi’i ko ‘eni ko Seaa koe “..koe le’o ‘o ha tokotaha ‘oku kalanga he toafa, mou teuteu ‘ae ha’ele’anga ‘o Sihova; fakatonutonu hono ngaahi ‘alunga.”

 

Koe taha ‘oe ngaahi malohinga ‘o ‘Aisea 2 ko ‘ene tasilisili mai ‘ae ngaahi Hiva ‘oe Sevaniti. 1. Hiva ‘oe Sevaniti (42:1-4) 2. Hiva ‘oe Sevaniti (49:1-6) 3. Hiva e Sevaniti (50:4-11) 4. Hiva ‘oe Sevaniti (52:13-53:12) ‘a ia ‘oku toki ha hono kotoa ‘o lamakona pea lafa’afa’aki pea ngingikohu ‘ae fakakaukau ‘oe Sevaniti falengamamahi ‘ia Sisu Kalaisi. Koha fakakaukau fakalotukalafi leva kuo lalanga ‘i he maama ‘oe hiki tohi ‘o ‘Aisea 2 ‘oku ne fakamanatu mai koe kakai kuo fonu hakitekita ‘enau hofangahau he fakatu’amelie ki he kaha’u ‘oe toe ‘inasi he melie ‘oe ‘Ofa ‘ae ‘Otua ‘oku toka ‘enau ‘amanaki he mohenga’i Kelesi ‘oe ‘Ofa ‘a Kalaisi. Pea koe hoko mai ‘ae faingata’a moe faingamalie fakatou’osi he taimi kuo ‘osi, taimi lolotonga moe taimi kaha’u ‘oe hisitolia ‘oe fononga pilikimi ‘oe si’i kau pilikimi ‘oku puketu’u ia he fakatoumafi ‘oe aoniu ‘oe ‘Otua ‘o fakafalala kakato pe he’ene ‘Ofa.

TEOLOSIA ‘OE TUI 'A E PALOFITA

Kia 'Aisea, ko Sihova ko e Taha'i 'Otua Langilangi mo 'ikai ala fakamatala'i, ko e 'Eiki Aoniu.  Ko hono lahi 'oku tatau ia mo 'ene fakamaau totonu (5:16).  Ko e ma'oni'oni pe 'e tu'u 'i hono 'ao.  Pea ko hono manako 'a e kau talangofua ki hono finangalo.  'Oku ne fotu mo mahiki hake 'i ha to e 'Otua. Na'a ne tokanga'i 'a e fakangatangata mo e kovi 'a hono kakai.  'Oku 'ikai kei 'aonga 'a e feilaulau mo e fakama'a 'o e ngaahi ouau 'o e temipale; kuo pahia mo fiu 'a e 'Otua ia ai.  He 'oku fai loungutu pe 'enau lotu, ka 'i honau loto 'oku 'ikai (1:14; 29:13).  Ko e me'a 'oku finangalo ki ai 'a Sihova ia, ko e ke nau ma'a, 'oua 'e to e fai angahala pea ako ke failelei (1:16). Kaekehe, ko 'Isileli ko e kakai fili.  Hange 'a 'Isileli kia Sihova ha fanau kuo ne tauhi mo hakeaki'i (1:2-3); hange ha ngoue vaine ne tu'u 'i he kelekele mahu (5:1-7).  Ne 'ikai tefito e sio 'a 'Aisea ki hono fili 'o 'Isileli mei he tukufakaholo 'o e 'Ekisoto, ka na'a ne vakai fakalukufua pe. Ko ha kakai kuo angahala mo ta'ema'a 'e 'ikai ha nau faingamalie 'i he fakamaau pea moe pule’anga ‘oe ‘Otua.  'E hoko mai ha "'aho" 'a ia 'e faka'auha ai kinautolu 'i he 'ao 'o 'Elioni.  Ko e tautea 'e makatu'unga 'i he hoko mai 'a e ma'oni'oni 'a e 'Otua. Kaekehe, neongo 'e 'i ai ha faka'auha, 'e 'ikai 'aupito li'aki 'e Sihova hono kakai.  Ko 'ene taumu'a pe ke tautea ko e 'uhi ke nau to e foki kiate ia. Ko ha hiki mei he tautea ki he tala'ofa, 'e makatu'unga 'i he TUI, 'a ia ko e faka'ilonga 'o hono tali 'a 'ene pule mo e mateuteu ke talangofua ki hono finangalo.  Kia 'Aisea, ko e Talangofua ko ia 'a e makatu'unga mo e makatuliki 'o e mo'ui (7:4, 9). Kotoa 'ene ngaahi fekau ne fakataumu'a ke hoko 'a Siuta 'o hange ko ia na'e totonu ke nau 'i ai, ko e kakai 'a e 'Otua.

 

 

Koha ki’i tokoni

Potu Folola ‘Aisea 50:4 “Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ’oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”

 

‘Oku tau fononga’ia ‘ae fa’ahi ta’u Leniti pe koe kamata’anga ‘oe mamahi ‘a Kalaisi pea kuo tau a’u mai ‘eni ki he Sapate hono 6 ‘a ia ‘oku fa’a ‘iloa koe Sapate Paame. Talu mei he hihiki hake ‘ae vahe 40 pe koia ‘ae kamata’anga ‘o ‘Aisea 2 pea moe toutou ongona ‘oe peauongo ‘oe tala ‘oe fakatau’ataina pea moe fakalelu ki Selusalema kuo totongi hono mo’ua ‘e Sihova. Pea hokohoko mai he toenga ‘oe ngaahi vahe ni ‘ae toutou ma’ali fekina ‘oe afo faka’amanaki ni moe ongo’i ‘ehe palofita ni hangehange ‘oku ta’ehounga’ia e kakai ni he fai me’a lava ‘ae ‘Otua ma’a nautolu pea mo hono fakafokiange honau tau’ataina ne mole. ‘Oku ngaue’aki ‘e he fatu tohi ni e lea Fa’e heni ‘o faka’ilonga’i ‘ae natula ‘ofa ta’emamaotu ‘ae ‘Otua ki he fanau ni. ‘Oku e’a mei he vahe 50 ni ‘ae Folofola ‘ae ‘Otua ‘o fakafou mai ‘i he’ene palofita lea ta’eufi ko ‘eni kene ofongi ‘ae tu’unga mo’ui ‘ae kakai kuo ne fai hono fakatau’ataina mei he nofo hopoate. Pea ‘oku hanga ‘ehe Palofita ni ‘o toe valoki’i fefeka ‘ae kakai ni he ta’e hounga’ia pehe kuo nau fai ni. “Koe ha ‘oku pehe ai; kuo u ha’u ka ‘oku ‘ikai ha taha? Kuo u ui kae ‘ikai ha tali? Koe ha??? ‘Oku nounou koaa hoku nima ke fakamo’ui? ‘Oku ou ta’e ha ivi ke fakahaofi? ‘Isileli ‘oku ‘ikai koe kovi ‘a’aku koe kovi pe ia ‘amoutolu. Pea toki fakaongo atu ‘e ‘Aisea ‘ae Folofola ‘ae ‘Otua Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ’oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”  Hange ko ia ‘oku tokanga ki ai ‘etau veesi malanga.

 

 

Koe ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia

Koe fakakaukau ‘oe ‘elelo ‘oe tama ako heni koe Fakahinohino, tokoni’i pea moe Fakamo’oni’i. Ko ia ‘ae ngaahi kupukupu’i lea ‘oku ne ofongi pea fanguna e tukunga mo’ui ‘oe ‘Isileli ‘o fekau’aki mo ‘enau tauhi honau va moe ‘Otua na’a ne fai honau fakatau’ataina. Koe lea ongosia (weary) heni ‘oku talanao ia ki ha kakai ‘oku mole ‘ae ‘amanaki pea ngatetetu’u ’enau mo’ui he ‘akilotoa ‘ehe ngaahi ha’i ‘ae Fili. Pea ‘i he tu’unga mo’ui ko ia ‘oku fiema’u ke ongona ha le’o ‘oku faka’amanaki ke langolango ki he si’i kau to ki lalo.  Koe fehu’i mahu’inga heni ke tomu’a tali pe koe ha ‘ae makatu’unga malohi ‘oha tokotaha ke ne ma’u ‘ae mafai moe ivi ke lea ‘o fakanonga ai si’i kau ongosia? Koe malohinga tefitoi ia ‘oe lea ni ma’ae ongosia ‘oku ‘ikai ko ha lea na’e fatufatu pea tufotufa tatau ka koe fakataulama ia mei loto tatau. ‘Io he “ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ‘oe tamaako” ‘Oku fakalea ‘e Toketa Molitoni ‘ae instructed tongue koe ‘elelo ‘oe tama ako. He koeha ‘ae ‘elelo ‘oe tama ako? Koe ‘elelo ‘oe tama ako koha ‘elelo na’e ‘osi ako’i ke angimui ki he fakahinohino ’ene faiako. ‘Oku talanoa heni ‘a ‘Aisea ia koe ‘elelo ‘oe tama ako “Koha tokotaha kuo ne lolotonga fononga’i mai ‘e ia ‘ae ‘ilo ko ia kuo ‘osi fakataukei ia ki ai.” Koe taukei moe fakataulama na’e fai ‘e ‘Aisea na’a ne fononga mai pe ia mo ia talu hono ui ia ki he lakanga Palofita ni.  Koe tokotaha kotoa pe kuo ui ‘ehe ‘Otua ki he’ene ngaue kuopau kene ‘inasi he ongo me’a lalahi ‘e ua. Koe ‘uluaki koe fekau ke tala pea ko hono ua koe malohi ke tala’aki e fekau ko ia. Koe malohinga ia ‘o ‘Aisea he talanoa ni ko ‘ene fakatou ‘inasi he ongo mafai ko ‘eni. Koe telinga ‘oe tama ako ko hono malohinga koe fanongo tokanga. Pea ‘oku tupu ‘ehe fanongo tokanga ‘ae ma’u kakato e fekau ke tala moe malohi ke tala’aki e fekau ko ia.

 

Fefe hotau ngaahi faleongo na’a koe tukia’anga ia ‘etau ngaue ki he ongosia koe ‘ikai te tau mateuteu ke fanonga lelei ki he fekau ‘oku hakeaki’i’aki e ongosia. Ki he Palofita ni koe fanongo ko ia ‘ae tefito’i vaivai’anga ‘o ‘Isileli. Koe ‘uhinga ia ‘enau hee mei he Konisituone ‘ae ‘Otua pea fai ai honau taki popula koe ‘ikai tonu ‘enau fanongo ki he Folofola ‘ae ‘Otua.

 

Na’e kakato mo ngingila ‘ae fakakaukau ni ‘ia Kalaisi he na’a ne ma’u lelei ‘ae fekau mei he Tamai ke tala ki he tangata “Koe fakamo’ui ki he Fa’ahinga ‘oe tangata” pea moe malohi ke ne tala’aki e fekau ko ia ko ‘ene ikuna ‘a mamani ‘i Kalevale. “Na’a ku tuku hoku tu’a ki he kau ta, mo hoku kou’ahe ki he kau fusikava, na’e ‘ikai teu fufu hoku mata mei he fakama fuape moe ‘anuhia. Ka ko ‘Atonai Sihova tene tokoni’i au, ‘aee na’e ‘ikai teu tuku ke lava’i au ‘e hoku fakamaa, ko ia ai na’a ke ngaohi hoku mata ke hange ha makahunu ‘ou ‘ilo ‘e ‘ikai lava hoku fakamaa.” (Aisea 50: 6-7)

 

Fefe ‘etau ngaahi malanga ‘oku fai ‘oku tau tokoni’i nai e ongosia pe kuo hoko ia koe mamahi’anga ‘oe si’i kakai kuo nau fie hola mai ki he malu ‘o ‘Atonai. Fakatokanga’iange koe lea ‘oku tokoni’i’aki e ongosia koe lea ‘oku aoao he koe ngaahi lea ki he tokoni “..keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia.” Fakatokanga’iange koe ‘elelo ‘oe tama ako ‘oku ne filifili lea ke tokoni’i moe hakeaki’i ka ‘oku ‘ikai koe laiki mo tamate’i ‘ae ongosia. Fefe taimi ‘oku tau ‘ahia ha mamahi koha ‘apisia hotau kaunga fononga. Taimi lahi koe fai pe koe fatongia pea koha tu’utu’uni fakatalasiti (Sympathy) Koe lea ‘oku tau fai ki he ongosia koe fakaai pe mo fakakakato fatongia. Fefe kapau teke hanga ‘oe tui ‘ae suu ‘oe tokotaha mamahi keke ongo’i e me’a ‘oku ne ongo’i pea ke sio’aki e me’a ‘oku ne si’i sio’aki (Empathy). Na’e feinga ‘a Sisu he hala ki ‘Emeasi kene kau fakataha mo e ongo ako ne na fononga ai. Na’a ne feinga ke nau oo fakataha kene ongo’i ‘ena ongo he me’a kuo hoko. Pea fielau ‘ae vela hona loto he na’a nau kaungaa fononga fakataha mo Sisu. Talamai ‘e Hepelu 2:7 “..Kai kehe na’a ne fakamasivesiva’i ‘e ia Ia he’ene to’o ‘ae anga ‘oe tamaio’eiki mo ‘ene hoko ‘i he tatau ‘oe tangata..”‘E pehe ‘ae ongo’i nonga ‘ae ongosia he fai mo’oni ‘etau feohi he Fakalotu. Na’a kuo fu’u malohi e tala tu’utu’uni kae mole ‘ae le’o mafana ‘oe fakatauhi sipi.

 

Fefe nai si’i hoko mai ‘ae ‘Alo ki mamani na’e fakaalaala nai mei he’etau angahala? ‘Ikai!! Ko hotau monu’ia’anga ko e hoko mai ‘a Kalaisi koe ‘Imanuela koe taha ‘iate kitautolu kene kaunga mamahi mo ia ‘oku mamahi pea kaunga fiefia mo ia ‘oku fiefia he koe Satai ia koe ‘Otua ‘oku fe’unga malie mo hotau ‘alunga. Tokanga ki he’etau fa’a talanoa moe fakafeohi na’a kuo hoko ia koe mamahi’anga moe mafasia’anga si’otau kaunga Pilikimi ‘oku fai. Ko hotau tefito’i fakamatala koe tokoni’i moe hakeaki’i. Ko ia ‘oku ‘ilo’aki kitautolu koe kakai ‘oku angimui ki he finangalo ‘oe ‘Otua. ‘Oku makatu’unga ‘etau vaivai mo to nounou ko ia mei he ‘ikai te tau tomu’a ako ke ‘ilo’i ‘ae founga ‘ae ‘Otua ke tokoni’i’aki e ongosia ‘ia Sisu Kalaisi “Ha’u kiate au ‘a kimoutolu kotoa pe ‘oku fakaongosia mo mafasia pea teu fakamalolo kimoutolu. ‘Ai ‘eku ioke kiate kimoutolu pea mou ako ‘iate au; he ‘oku ou fa’a kataki mo angafakaatu’a pea te mou ‘ilo ha malolo ‘i homou Lauamalie. He koe ioke ‘a’aku ‘oku molu, pea koe kavenga ‘a’aku ‘oku ma’ama’a” (Matiu 11:28). Kia ‘Aisea na’e ‘ikai ko hano mafai ke tokoni’i’aki e ongosia ka “Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au…” Tau feinga ke tau tomu’a huhuu kia ‘Atonai ke tau ma’u ivi mo Mohu Kelesi’ia mei he’ene Folofola he ko ia ‘ae lea ‘oku fakaofo, lea ‘oku vovo he koe fu’ufu’unga mo’ui ia kene tokoni’i ‘ae ongosia. ‘EMENI

 

‘Oku ou ‘oatu ai pe heni ‘eku fakamalo atu kiate kimoutolu kotoa pe kuo mou mail hangatonu mai ‘o fakamalo ki he fietokoni ‘oku fai atu. Fakamantu atu ai pe ke lau tokanga[8][8] mo toutou lau ho’o Folofola pea ke talanaoa’i atu ke malie ki ho’o ngaahi kaunga pilikimi ‘ae fu’u ‘Ofa ‘ae ‘Otua ‘oku fai ma’atautolu he uike kotoa pe. ‘Ofa ke mou ma’u ha uike lelei mo mohu tapuekina.

 

Abdul



 


Enjoy a better web experience. Upgrade to the new Internet Explorer 8 optimised for Yahoo!7. Get it now..

 



[1][1] Ko ‘Aisea 1 ‘oku mahino koe hiki tohi ia ‘ehe Palofita ko ‘Aisea(senituli 8km) pea ko ‘Aisea 2 matamata koe hikitohi ia ‘e ha taha ‘oe fanauako ‘a ‘Aisea ‘a ia na’e kau ‘I he fakahee ki Papilonepea pehe foci ki he tokotaha na’a ne hikitohi ‘a ‘Aisea 3.

[2][2] Koe tefito’I lea fakahepelu koe iasa (yasha) ‘a ia koe fakahaofi pe “fakamo’ui” pe “ke ma’u ha tokoni” (to get help). Koe tefito’i lea ia ‘oku ha’u mei ai ‘ae ngaahi hingoa lahi hange koe “Siosiua” (Fakamo’ui) Koe lea koe “Hosanna” koe tupu mo ia mei he “yasha” ‘a ia ‘oku ‘uhinga koe “Ke fakamo’ui mu’a” (vakai ki he Same 118:25)

[3][3] Ko 'Aisea, ko e tokotaha matu'otu'a fakalaumalie. Na'a ne ngaue hange ko ha 'eiki nai ki hono kakai.  Na'a ne poto'i lea mo ma'u mafai ke akonaki, 'o taau mo ha 'amipasitoa 'a e 'Otua Taupotu. Hange ko Selemaia mo 'Isikeli, matamata ko e taula'eiki ia kimu'a, he ko 'ene visone mei he 'Otua ne hoko mai ki he feitu'u me'a'anga 'o ha'a taula'eiki, ko e "vaha'a 'o e fale-hu'anga mo e 'olita" (Sioeli 2:17). Tu'unga heni 'a e malava ke ne fekau ki he taula'eiki lahi 'i Selusalema ke hiki 'a e ngaahi fakamatala (8:2), pea ne faingofua ke ne valoki'i fakataha 'a e kau taula'eiki mo e kau taki kehe 'i he fonua (28:7), pea na'a ne fakae'a 'ene maheni mo e ngaahi ouau 'i he temipale.

[4][4] ‘Oku tuhu ‘ae fakakaukau ni ki he vave ‘oe ‘oho mai ‘a ‘Asilia ke hamusi ‘a Samelia; te’eki ke poto ‘ae tamasi’i ‘i he lau “’Eku Tamai, ‘eku fa’e” ‘e fetuku ‘ae koloa ‘o Tamasikusi moe vete ‘o Samelia ‘i he ‘ao ‘oe Tu’i Silia. (Selemaia 6:1-32; Maika 1:10-15)

[5][5] Tefito 'i he 'uhinga ne lahi fe'unga pe hono foha ko Sea-sisupi 'i he ta'u 734 ke ne fakafe'ao 'a 'ene tamai ki he'ene fakataha mo Ahasi (7:3), 'oku mahino mei ai ne fai 'a e ngaahi lea ni kimu'a 'i ha ngaahi ta'u pea toki fanau'i 'a e tama ni mo fakahingoa (cf.8:1, 3).

[6][6] Fakamatala 'a e 1:1, ne ngaue 'a e palofita ko 'Aisea fe'unga mo e pule 'a e kau tu'i 'e fa 'i Siuta –'a ia ko 'Usaia (Asalaia), Siotame, Ahasi, mo Hesekaia. Ko e taimi ofi taha ki he pule 'a e kau tu'i ko eni 'o Siuta 'oku anga pehe ni: Usaia, 783-742; Siotame, tu'i fakale'o, 750-742, tu'i, 742-735; Ahasi, 735-715; Hesekaia, 715-687.  Ko hono ui 'o 'Aisea ki he fatongia faka-palofita, ne hoko 'i he ta'u faka'osi 'o e pule 'a Usaia.

[7][7] 'I he ngaahi me'a kotoa ko eni ne hoko ne tokanga'i 'e 'Aisea kuo me'angaue'aki 'e Sihova 'a e tu'i 'Asilia ki hono fakangata mo tautea 'a e angahala 'a Siuta.  'I he taimi tatau ko e polepole 'a 'Asilia 'e fakamo'ulaloa'i 'o ka kakato 'a e taumu'a 'a e 'Otua ne tuku ke ne fai (10:5-16; 37:22-29). Ko hono fakahoko ko ia 'o e taumu'a 'a e 'Otua ne fiema'u ke to e mo'ui pe 'a Selusalema, pea ke mole atu 'a e ongosia mo e kavenga 'o e mafai pule (invader)—14:24-27; 29:7-8; 30:30-31; 31:4-5. Ko e aofangatuku eni 'o e ngaue fakapalofita 'a 'Aisea.

 

[8][8] Koe lau fakalaumalie mo lau tokanga ‘oku ‘ikai ha me’a fakaako ia ai very simple 1. Kuopau keke TUI KOE ki he mo’oni ‘oe Tohitapu. Ko ‘ete lau ‘ae Tohitapu koe Tohitapu ka ‘oku ‘ikai koe comic pe koha magazine. 2. Hanga ‘o Lotu’i ho’o lau folofola kole ki he ‘Eiki kene fakamaama mai ‘ae konga tohi ‘oku ke lau. Fakakaukau ‘oku ke ene keke tofanga he lea mai ‘ae ‘Eiki kiate koe ‘i he’ene Folofola HE KOE FOLOFOLA TONU IA ‘AE ‘EIKIII!!! Kau malanga Koe ki’i Tohitapu ‘eni kuo ‘ave holo he ngalu’ea kuo ‘i ai tokua ‘ene to nounou in some reasons koe ki’i Tohitapu tatau pe kuo ne ‘osi Fokotu’u ‘e ia ‘ae mate, ta’ofi moe vela, fakangata moe tahi pea ‘eve’eva moe pipiki hotau ki’i fonua tupu’anga. Maliee eeeh!! Tau fakafeta’i pe kitautolu ia kau malanga kuo ‘osi hoko mai ‘a Satai ia koe fe’unga ke tau ma’u kotoa pe ai ‘ae KAKATO. Tau fakahu aa e fanga sipi ki loto’aa he kuo ha’u ‘ae po’ulii. Na’a hoko mai ‘ae taimi talihu ‘oku tau kei femo’uekina pe he fakatonutonu nofo’anga pea ‘eke atu ‘ae toto ko ia ‘o si’i kau ongosia he fononga’anga. Meia Senesi kia Fakaha koe ma’u ‘ae mo’ui ta’engata ‘oku ‘ikai ha kaunga ia ha siasi ki ai. Ko e kakai pe ia kuo foo honau kofu he ta’ata’a ‘oe LAMI he koe LOTO LELEI PE MO LOTO MA’A pe ia ‘e SIO PAU“Kau fai ta’e ‘ilo mu’a ‘o faafaa hoku hala koe TUI ‘oku faingofua he ‘alu ‘o mamata koe oo po’uli moe ‘Otua he maama kae tokotaha ‘oku ‘ilo ‘eku Tamai neu tuku pe ki ai ‘ou fiemalie ke ‘ilo pe tu’unga ofi mai, ‘OKU ‘ILO ‘EKU TAMAI.

ke...@post.com

unread,
Mar 30, 2009, 11:42:20 PM3/30/09
to tasil...@googlegroups.com
semisi:


> [8][8] Koe lau fakalaumalie mo lau tokanga ‘oku ‘ikai ha me’a
> fakaako ia ai very simple 1. Kuopau keke TUI KOE ki he mo’oni
> ‘oe Tohitapu. Ko ‘ete lau ‘ae Tohitapu koe Tohitapu ka ‘oku
> ‘ikai koe comic pe koha magazine. 2. Hanga ‘o Lotu’i ho’o
> lau folofola kole ki he ‘Eiki kene fakamaama mai ‘ae konga tohi
> ‘oku ke lau. Fakakaukau ‘oku ke ene keke tofanga he lea mai
> ‘ae ‘Eiki kiate koe ‘i he’ene Folofola HE KOE FOLOFOLA TONU
> IA ‘AE ‘EIKIII!!!

===

'ouaa...fakamafana e huluhulu pea ki he fakakohukohu kuo hili hake. Malo e fie'aonga

loke


__________________________________________
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide


--
Be Yourself @ mail.com!
Choose From 200+ Email Addresses
Get a Free Account at www.mail.com

Sisilia Thomas

unread,
Mar 31, 2009, 1:24:16 AM3/31/09
to tasil...@googlegroups.com




semisi wrote:

..................tofanga he lea mai ‘ae ‘Eiki kiate koe ‘i he’ene Folofola HE KOE FOLOFOLA TONU
> IA ‘AE ‘EIKIII!!! 

===
Óku hanga é he pupungalea í ólungaa ó fakamanatu mai á e fuofua fehuí émau úluaki assignment he Introduction to Scriptures (2001) í he kolisi (UTC), mahalo óku kei manatuí pe é Lief & Maile. Ko e fehuí fekaua'ki mo e Tohitapu pe ko e Word of God or Word of Man. Pea hangee kiate au ne tau ósi covered eni he ngaahi taú atu ko ee. Naé maalie atu á e ngaahi taalanga he foí kaveinga!  Pea ne aú ia ó upset á e niíhi he ne nau omi pe ki loki ako mo énau fixed ideas fekauáki mo e kaveinga talanoa.  Pea ko e mahino ne u aú sia he ósi ó e gaahi taalanga, ko e Tohitapu kuo fakamaanava ko e folofola á e Ótua/Éiki, ka naé hiki é he nima ó e tangata í hono life-setting, pea liliu pe fakatonuleaí é he tangata ki he ngaahi lea (languages) kehekehe í honau different life-settings.  Kaikehe ko e anga pe ó e vakai mokosia atu mei he veé vaitafe (Hawkesbury).  Ófa atu, Sisilia.


__________________________________________


Yahoo!7 recommends that you update your browser to the new Internet Explorer 8. Get it now..

penisimani mone

unread,
Mar 31, 2009, 10:53:15 AM3/31/09
to tasil...@googlegroups.com


2009/3/30 <ke...@post.com>


semisi:

> [8][8] Koe lau fakalaumalie mo lau tokanga ‘oku ‘ikai ha me’a
> fakaako ia ai very simple 1. Kuopau keke TUI KOE ki he mo’oni
> ‘oe Tohitapu. Ko ‘ete lau ‘ae Tohitapu koe Tohitapu ka ‘oku
> ‘ikai koe comic pe koha magazine. 2. Hanga ‘o Lotu’i ho’o
> lau folofola kole ki he ‘Eiki kene fakamaama mai ‘ae konga tohi
> ‘oku ke lau. Fakakaukau ‘oku ke ene keke tofanga he lea mai
> ‘ae ‘Eiki kiate koe ‘i he’ene Folofola HE KOE FOLOFOLA TONU
> IA ‘AE ‘EIKIII!!!

===

'ouaa...fakamafana e huluhulu pea ki he fakakohukohu kuo hili hake. Malo e fie'aonga

loke
--------------------
Manatu ai Loke ki ha pehee 'e ha mo'unga'i tangata 'o e lotuu kau ki hono founga lau totonu 'o e Tohi Tapuu ko e - "Faith seeks understanding," pea mahalo 'e kehe pe ia mei ha founga lau "Misunderstanding seeking faith." Ko e lau koaa eni 'a Augustine, pe ko e lau pe ia 'a'aku? 'Ofa Loke 'o tokoni mai ee. 'E fai koaa ha kai pola he tanakitu'ungaa?
--
fakapulia

Sisilia Thomas

unread,
Mar 31, 2009, 6:29:26 PM3/31/09
to tasil...@googlegroups.com
"Faith seeking Understanding" ko e lau ia á Anslem.  Hangee kiate au ko 'ene fakatonuleaí ia á e Theology [Teolosia pe Tala-Ótua].  Naá ku maalieía hono fulihi é he lecturer á Siaátoutai heéne malanga naá ku fanongo ai he 2007 í Tonga na, ko e "Ünderstanding seeking Faith". Kaikehe ko e anga pe ó e kauitalanoa atu atu mei he veé vaitafe, mo e teuteu lele pe naá hake mai ó taafea!  Ófa atu, Sisilia.


From: penisimani mone <peni...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 1 April, 2009 1:53:15 AM
Subject: [tasilisili] Re: Ko 'Aisea 50:4-9 moe kau teu malanga

The new Internet Explorer 8 optimised for Yahoo!7: Faster, Safer, Easier. Get it now..

hamilto...@paradise.net.nz

unread,
Mar 31, 2009, 7:28:58 PM3/31/09
to tasil...@googlegroups.com
Quoting Sisilia Thomas <ttu...@yahoo.com.au>:

"Faith seeking Understanding" ko e lau ia á Anslem.  Hangee kiate au
ko 'ene fakatonuleaí ia á e Theology [Teolosia pe Tala-Ótua].  Naá
ku maalieía hono fulihi é he lecturer á Siaátoutai heéne malanga
naá ku fanongo ai he 2007 í Tonga na, ko e "Ünderstanding seeking
Faith". Kaikehe ko e anga pe ó e kauitalanoa atu atu mei he veé
vaitafe, mo e teuteu lele pe naá hake mai ó taafea!  Ófa atu,
Sisilia.

----


From: penisimani mone <peni...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 1 April, 2009 1:53:15 AM
Subject: [tasilisili] Re: Ko 'Aisea 50:4-9 moe kau teu malanga

> Manatu ai Loke ki ha pehee 'e ha mo'unga'i tangata 'o e lotuu kau ki


> hono founga lau totonu 'o e Tohi Tapuu ko e - "Faith seeks
> understanding," pea mahalo 'e kehe pe ia mei ha founga lau
> "Misunderstanding seeking faith." Ko e lau koaa eni 'a Augustine, pe ko
> e lau pe ia 'a'aku? 'Ofa Loke 'o tokoni mai ee. 'E fai koaa ha kai pola
> he tanakitu'ungaa?
--
> fakapulia

--------------------
'Oku manatu ki he malanga 'a e Faifekau ko Tavake Tupou 'i he taimi na'e
Palesiteni ai he Siasi Metotisi NZ. Na'e ngaue 'aki ai 'e Tavake 'a e lau mei
he Tohi "Faith Seek Understaing" 'o pehee 'oku fakaava 'e Sisu 'a e matapa kae
tapuni 'e he Siasi.

Ko kimoutolu 'oku fiema'u ha tatau o e "Faith Seek Understaing" pea fetu'utaki
mai kia Lone ke ne scan atu ha konga 'o e tohi.

mo e ofa mei he Nursing Chapel
hausia i moana taufui

Sisilia Thomas

unread,
Mar 31, 2009, 8:24:18 PM3/31/09
to tasil...@googlegroups.com
Malo Hausia, taa ko ena óku ala maú taétotongi pe ha tatau (copy) mei hena, kae íkai ha íloí.  Ka kuo fokotuú he ngaahi faletohi Aussie á e tohi ko ena "Faith seeking Understanding" (by Daniel Migliore).  Ko ia koaa?  Hangee kiate au naé toe í ai á e revised version ki mui ni mai. Í ai mo e tohi naé faú é Rev Dr Gordon Dicker ko e "Faith and Understanding" he laine pe ko ena á Migliore.  Ófa atu, Sisilia.


From: "hamilto...@paradise.net.nz" <hamilto...@paradise.net.nz>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 1 April, 2009 10:28:58 AM

penisimani mone

unread,
Mar 31, 2009, 9:20:49 PM3/31/09
to tasil...@googlegroups.com
2009/3/31 Sisilia Thomas <ttu...@yahoo.com.au>
Malo Hausia, taa ko ena óku ala maú taétotongi pe ha tatau (copy) mei hena, kae íkai ha íloí.  Ka kuo fokotuú he ngaahi faletohi Aussie á e tohi ko ena "Faith seeking Understanding" (by Daniel Migliore).  Ko ia koaa?  Hangee kiate au naé toe í ai á e revised version ki mui ni mai. Í ai mo e tohi naé faú é Rev Dr Gordon Dicker ko e "Faith and Understanding" he laine pe ko ena á Migliore.  Ófa atu, Sisilia.
----------
Malo Hausia mo Sisilia, mo 'ofa mai, ka 'i ai ha ngaahi motu'i tohi manusinusi hena pea mo 'ofa 'o taanaki pea lii mai ke mau laulau ai 'i vao,  ko e 'aatungaa ee tuhu mapee ia 'e fai atu e fanauu ia he foluaa 'i tu'a telekitonga ee. Malo e tokoni, ka 'oku 'i ai nai ha fa'ahinga reading of the text ko e theological reading? Ko e feinga pe ke ofe'i mai 'a Anslem ke tau kia Abdul.
--
fakapulia

Daphne Taukolonga

unread,
Mar 31, 2009, 10:18:39 PM3/31/09
to tasil...@googlegroups.com
Abdul
 
Malo 'a e ngaue lahi 'i hono fakama'opo'opo mai 'a e tohi 'a 'Aisea, pea koe fotunga 'oe fakamatala 'oku ke 'omai 'oku mahino koe taimi looloa na'ake nofo hifo 'o fatu ai.  koe taha 'eni 'o e ngaahi perspectives 'oku mahino mai kia kimautolu ko 'eni kau lau namoa 'o e Prospect Basin.   
 
1) Koe language na'e ngaue 'aki 'e 'Aisea na'e fu'u malohi (harsh)..     
 
2) Na'e 'iai 'a e taimi na'e nofo popula ai 'a 'Aisea, pea koe 'language' na'ane ngaue 'aki 'ihe taimi na'e nofo pilisone ai na'e kehekehe ia meihe 'language' na'ane ngaue 'aki 'ihe taimi na'e 'ikai ke nofo pilisone ai. 
 
3) Koe 'ngaahi behavour' 'o e kakai na'e 'identify' 'e 'Aisea 'ihe kuonga ko ia neongo 'a e pekia 'a Sisu, 'oku kei hokohoko mai pe 'a e fakama'unga 'a e kau malanga tokolahi 'ihe ngaahi behaviour tatau pea nau ngaue 'aki 'a e ngaahi 'harsh tone' tatau.
 

4)  Potu Folola ‘Aisea 50:4 “Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ’oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”

 
Toe lave mai mu'a kihe ngaahi issues ko 'ena?
 
malo
 


From: Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tuesday, 31 March, 2009 12:02:41 PM
Subject: [tasilisili] Ko 'Aisea 50:4-9 moe kau teu malanga

Koha ki’i tokoni

Potu Folola ‘Aisea 50:4 “Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ’oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”

 

Pea toki fakaongo atu ‘e ‘Aisea ‘ae Folofola ‘ae ‘Otua Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ’oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”  Hange ko ia ‘oku tokanga ki ai ‘etau veesi malanga.

 

 Koe ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia

Fefe ‘etau ngaahi malanga ‘oku fai ‘oku tau tokoni’i nai e ongosia pe kuo hoko ia koe mamahi’anga ‘oe si’i kakai kuo nau fie hola mai ki he malu ‘o ‘Atonai. Fakatokanga’iange koe lea ‘oku tokoni’i’aki e ongosia koe lea ‘oku aoao he koe ngaahi lea ki he tokoni “..keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia.” Fakatokanga’iange koe ‘elelo ‘oe tama ako ‘oku ne filifili lea ke tokoni’i moe hakeaki’i ka ‘oku ‘ikai koe laiki mo tamate’i ‘ae ongosia. Fefe taimi ‘oku tau ‘ahia ha mamahi koha ‘apisia hotau kaunga fononga. Taimi lahi koe fai pe koe fatongia pea koha tu’utu’uni fakatalasiti (Sympathy) Koe lea ‘oku tau fai ki he ongosia koe fakaai pe mo fakakakato fatongia. Fefe kapau teke hanga ‘oe tui ‘ae suu ‘oe tokotaha mamahi keke ongo’i e me’a ‘oku ne ongo’i pea ke sio’aki e me’a ‘oku ne si’i sio’aki (Empathy). Na’e feinga ‘a Sisu he hala ki ‘Emeasi kene kau fakataha mo e ongo ako ne na fononga ai. Na’a ne feinga ke nau oo fakataha kene ongo’i ‘ena ongo he me’a kuo hoko. Pea fielau ‘ae vela hona loto he na’a nau kaungaa fononga fakataha mo Sisu. Talamai ‘e Hepelu 2:7 “..Kai kehe na’a ne fakamasivesiva’i ‘e ia Ia he’ene to’o ‘ae anga ‘oe tamaio’eiki mo ‘ene hoko ‘i he tatau ‘oe tangata..”‘E pehe ‘ae ongo’i nonga ‘ae ongosia he fai mo’oni ‘etau feohi he Fakalotu. Na’a kuo fu’u malohi e tala tu’utu’uni kae mole ‘ae le’o mafana ‘oe fakatauhi sipi.

 

Fefe nai si’i hoko mai ‘ae ‘Alo ki mamani na’e fakaalaala nai mei he’etau angahala? ‘Ikai!! Ko hotau monu’ia’anga ko e hoko mai ‘a Kalaisi koe ‘Imanuela koe taha ‘iate kitautolu kene kaunga mamahi mo ia ‘oku mamahi pea kaunga fiefia mo ia ‘oku fiefia he koe Satai ia koe ‘Otua ‘oku fe’unga malie mo hotau ‘alunga. Tokanga ki he’etau fa’a talanoa moe fakafeohi na’a kuo hoko ia koe mamahi’anga moe mafasia’anga si’otau kaunga Pilikimi ‘oku fai. Ko hotau tefito’i fakamatala koe tokoni’i moe hakeaki’i. Ko ia ‘oku ‘ilo’aki kitautolu koe kakai ‘oku angimui ki he finangalo ‘oe ‘Otua. ‘Oku makatu’unga ‘etau vaivai mo to nounou ko ia mei he ‘ikai te tau tomu’a ako ke ‘ilo’i ‘ae founga ‘ae ‘Otua ke tokoni’i’aki e ongosia ‘ia Sisu Kalaisi “Ha’u kiate au ‘a kimoutolu kotoa pe ‘oku fakaongosia mo mafasia pea teu fakamalolo kimoutolu. ‘Ai ‘eku ioke kiate kimoutolu pea mou ako ‘iate au; he ‘oku ou fa’a kataki mo angafakaatu’a pea te mou ‘ilo ha malolo ‘i homou Lauamalie. He koe ioke ‘a’aku ‘oku molu, pea koe kavenga ‘a’aku ‘oku ma’ama’a” (Matiu 11:28).. Kia ‘Aisea na’e ‘ikai ko hano mafai ke tokoni’i’aki e ongosia ka “Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au…” Tau feinga ke tau tomu’a huhuu kia ‘Atonai ke tau ma’u ivi mo Mohu Kelesi’ia mei he’ene Folofola he ko ia ‘ae lea ‘oku fakaofo, lea ‘oku vovo he koe fu’ufu’unga mo’ui ia kene tokoni’i ‘ae ongosia. ‘EMENI

 

Abdul


 

hamilto...@paradise.net.nz

unread,
Mar 31, 2009, 11:05:26 PM3/31/09
to tasil...@googlegroups.com
Malo Faifekau Sisilia> Mou kataki pe mo Sami and Lief 'o tatanaki atu ha'aku
tikite vakapuna kau lava atu au mo e tatau 'o e tohi. Pea 'e lava ke 'oatu ai
mo e tatau 'o e tohi ki he ngaahi fetu'u kia takamuli pea mo mapuhoi.

mo e ofa mei he Nursing Chapel
hausia

ke...@post.com

unread,
Apr 1, 2009, 5:04:14 AM4/1/09
to tasil...@googlegroups.com
FAkapulia:


> Manatu ai Loke ki ha pehee 'e ha mo'unga'i tangata 'o e lotuu kau ki hono
> founga lau totonu 'o e Tohi Tapuu ko e - "Faith seeks understanding," pea
> mahalo 'e kehe pe ia mei ha founga lau "Misunderstanding seeking faith." Ko
> e lau koaa eni 'a Augustine, pe ko e lau pe ia 'a'aku?

---

'Oku ke 'osi 'ilo pe 'e koe Fakapulia 'a e ngaahi fakatalanoa pea ko e haa ha'aku me'a ke u toe lau.

Na'e 'i ai pe mo e 'motto' 'a Augustine ko e 'Faith seeking understanding' 'o hange ko ho'o lau, pea na'e kehe pe ia mo Anselm 'i he fakakaukau 'o e 'ha'ao'. Hoko mai 'a Thomas Aquinas, ma'u 'ene "fulihi" meia Aokositaine, "I understand in order to believe". Ko eku ma'u ia ka kuo fai e hola takai holo he ngaahi lea fakapapalangi...'ouaa fakamafana pe Fakapulia.

Ka fakafekau'aki mo e fakatonulea 'a Abdul ki he 'lau fakalaumalie' pea 'e palopalema kiate au, ka 'oku ou faka'apa'apa pe 'i he 'uhinga 'oku 'i ai e fa'ahinga 'context' 'oku ngaue'aki ki ai 'ene fakatonulea...ka 'oku kei fakamafana pe.

Ko e "tui" ko e me'a ohi pea 'i hono anga ko ia 'oku 'i ai hono faingamalie ke 'seek' pea mo 'active'. Ko e lave ne fai 'e Abdul, "Kuopau keke TUI KOE..." 'oku palopalema 'i he tafa'aki 'e taha 'i he fakakaukau kuo hoko e tui ko tapuni'anga 'o e manava 'o e ni'ihi lau Tohitapu. 'E fe'unga e kai talo ia mo e kakai lalahi, ka ko e mono atu ha fo'i talo ki ha pepe pea 'e 'ikai toe 'i ai hano 'ai ka ko e fakamalohi'i pe (abuse). Pea hange kiate au ko e kehekehe ai pe ia 'o "Faith seeking understanding" 'a Augustine pea mo Anselm. Ko e taha ne 'search within his memory' pea taha ne 'search through his mind'.

ko e fakamahalo pe,

penisimani mone

unread,
Apr 1, 2009, 6:01:34 AM4/1/09
to tasil...@googlegroups.com
2009/4/1 <ke...@post.com>
Ka fakafekau'aki mo e fakatonulea 'a Abdul ki he 'lau fakalaumalie' pea 'e palopalema kiate au, ka 'oku ou faka'apa'apa pe 'i he 'uhinga 'oku 'i ai e fa'ahinga 'context' 'oku ngaue'aki ki ai 'ene fakatonulea...ka 'oku kei fakamafana pe.

Ko e "tui" ko e me'a ohi pea 'i hono anga ko ia 'oku 'i ai hono faingamalie ke 'seek' pea mo 'active'. Ko e lave ne fai 'e Abdul, "Kuopau keke TUI KOE..." 'oku palopalema 'i he tafa'aki 'e taha 'i he fakakaukau kuo hoko e tui ko tapuni'anga 'o e manava 'o e ni'ihi lau Tohitapu. 'E fe'unga e kai talo ia mo e kakai lalahi, ka ko e mono atu ha fo'i talo ki ha pepe pea 'e 'ikai toe 'i ai hano 'ai ka ko e fakamalohi'i pe (abuse). Pea hange kiate au ko e kehekehe ai pe ia 'o "Faith seeking understanding" 'a Augustine pea mo Anselm. Ko e taha ne 'search within his memory' pea taha ne 'search through his mind'.
----------
Malo Loke, pea 'oku fai e mahino 'i ho'o 'omi fakaikiiki comparative pehe na 'a e ngaahi tafa'akii ke tau mamata ki ai, pea taa ne 'ikai pe ha taha ia 'e lave ki ha Misunderstanding seeking faith ka ko au pe ia ee, he mahalo 'e nifi 'a e si'i tui 'a e ta'emahinoo, kae nafa 'a e mahino 'a e ta'etuii, pea fakamalo lahi atu kiate kimoutolu ne mou afea mai 'a e Faith, Seeking and Understanding,
--
fakapulia

Message has been deleted

Ben Mysterymann

unread,
Apr 3, 2009, 5:14:47 PM4/3/09
to tasil...@googlegroups.com


4)  Potu Folola ‘Aisea 50:4 “Ko ‘Atonai Sihova kuo ne ‘omi kiate au ‘ae ‘elelo ’oe tama ako, keu ‘ilo ‘ae ngaahi lea ke tokoni’i’aki e ongosia: ‘oku ne fafangu au he pongipongi kotoa pe, ‘oku ne ue’i hoku telinga ke fanongo hange ha tama ako.”


Interestingly the "'elelo 'oe tama ako" koe origin 'oe knowledge kotoa pe koe 'Otua. Ko ia ai 'oku totonu ke 'oua 'e 'Ave 'ae ako ia 'o fakamavahe'i mei he to'onga mo'ui faka-kalisitiane. 'Oku totonu ke promote 'ehe ako 'ae Pule'anga 'oe 'Otua. He koe ako koe one of the many venues that brings to the hearts and minds of human being the (knowledge of God)  pe koe 'oku ui fakapapalangi koe theology.  Koe Theology koe fo'i lea pe ia 'oku ne express 'ae reality (knowledge of God) na'e 'osi mahino pe ia ki he kakai kalisitiane talu mei he 'uluaki Senituli. 

Koe "elelo 'oe  tama ako" hono 'uhinga 'e taha 'i he context pe ko 'eni 'oku tau talanoa ai: koe matavai 'oe mo'ui. Koe matavai 'oe mo'ui, 'oku taha pe ko Sisuu. Pea ko 'ene mahino koe 'a to'onga mo'ui 'a Sisuu ki he loto moe 'atamai 'oe kalisitiane 'oku 'otomatiki pe 'ae redirect 'ae mo'ui ia 'o hanga ki matavai 'oe mo'ui. Ko e hanga koe 'ae kalisitiane ki he founder ( Sisuu) ''oku 'ikai koe mafuli 'o hanga ki ha reality 'oku exterior but interior. Pe ko e awaken 'e mata 'oe kalisitiane ki he 'afio 'a Sisuu 'i hono loto talu mei he conception. He has been with us from day one. The impact of original sin in our lives 'oku ne hanga 'o fakauihi kitautolu mei 'afio 'a Sisuu 'i hotau loto.  Ka tau toki kumi 'a Sisuu he fetu'u kehe kehe kae 'ikai ke tau tafoki 'o Sio ki he takele 'o 'e tau loto kovi, taaufehi'a moe laulanu pehe ki he ngaahi lavelavea kotoa pe na'e cause 'e hotau cultural trainings, educational training, even religious training, 'oku tonumia ai 'a Sisuu.

'Oku hanga 'ehe ngaahi lavelavea ko 'eni 'o fakahala'i 'etau ngaahi judgements, pea  mo fakavaivai'i kitautolu mei hono pursue ngaahi virtues kehekehe 'oku tukumai ko e ngaahi fou'anga ki hotau fakamo'ui.

Koe ngaahi emotional wounds na'aku lave ki ai 'i 'olunga 'oku nau  form 'ae emotional program 'oku ne tanu 'a "Sisuu pe koe matavai 'oe mo'ui, pe koe 'elelo 'oe tama poto" 'i he takele hotau loto. 'Oku fiem'au ke tau maindful of our wounds and how we response to them so that the Voice of Jesus can be heard and lived as it should be.

--- On Tue, 3/31/09, Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote:
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages