Falealea o Tonga

242 views
Skip to first unread message

Sione M. Veituna

unread,
Sep 9, 2010, 2:09:38 AM9/9/10
to tasil...@googlegroups.com
mou fakamolemole kuo paau e misinio ia ko e subject kaivao eni mei fefe oku asi hake, takamuli oku virus ho misini ee


From: Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Thu, September 9, 2010 6:07:49 PM
Subject: Todd! Are you not aware that I get farty and bloated with a foamy latte!?

Takamuli,

ko me'a ia 'oku tau fiefia ai 'iate koe mo Maama Tupa, ko ho'o mo poto hono 'a'au mai e koloaa mei he ngaahi fu'u 'ai'anga-me'a na. pea vakai ta 'oku 'ataa pe keu fili falealea masii Takamuli, mana hena 2014 he he he,

ka 'e fili koaa 'a Fisi 'a fee Fakapulia, ko 'emau luelue atu pe eni ki he kuu hoko,, ha ha ha ko sii komisiona polisi heni kuo fetongi, pea ne kii fai mai e lauleaa he uike 2 kuo osi he lahi ange lotu ae kau polisi he tuli e crime, hihihihihiiiii,

mahalo ko e mo'oni ena ia fakapulia, sai pe kau he politika kae 'oua e li'aki e tefito'i kaveinga, hange ko e lau hake i Suva ni sai pe kau he lotu kae oua e li'aki ai e polisiiiiii..

moe 'ofa
Ma'ananga
mei he Police post i Nabua ha ha ha


From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Sent: Thu, September 9, 2010 5:57:59 PM
Subject: Re: Re: Re: Re: [tasilisili] Ko e Falealea 'o Tonga

Fakapulia, malo e ma'u fakamatala mahino pea taa 'oku 'ataa pe, kataki pe he ngaahi lafo hange kuo tukuhifo e kau Faifekau, ka 'oku mou kata loto mai he ngaahi fo'i fakanafala ko iaa ee.

malo.

takamuli.
---------------




> penisimani mone <peni...@gmail.com> wrote:
>
> Ko e pehee ko ia 'oku 'ikai poto ha faifekau, 'i Tonga ni pe 'i muli na,
> 'i
> he akoo, aleaa, social issues, laoo, falealeaa, party systemio, etc.,
> mahalo
> ko e fehu'i ia ke takitaha tali 'e he kau voters 'i he taimi filii, kae
> 'ikai 'i he taimi kimu'a he kanititeitii, hangee ko ia 'oku tau lavelave
> mai
> ai ha ni'ihi,...pea mahalo na'a 'oku lelei ke tau toe ki'i vakavakai
> lelei
> hifo pe pea tau toki lea pehee, siosio lelei pe Takamuli, he ko e me'a
> lelei
> 'ete toka'i mo faka'apa'apa ki he fa'ahinga kakai kotoa pe (if this is a
> public forum).
>

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili


Hunu Hunu

unread,
Sep 10, 2010, 4:03:29 PM9/10/10
to tasil...@googlegroups.com
Tafakula:
Fanongo ai kuo tali 'e he komiti konifelenisi 'a e kole 'a e kainga Niua, ke faka'ataa 'a Faifekau Dr. Taukei 'Ahomana ke ne fakafofonga'i e kainga ki falealea. Teu feinga ki he kainga 'Eua ke 'oua 'aupito na'a nau teitei fakakaukau ke fili koe masi'i Tafakula, he teke feinga ko e ma'a Ha'apai eeeeee...hunuhunu

2010/9/8 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>

Daphne Taukolonga

unread,
Sep 10, 2010, 5:10:31 PM9/10/10
to tasil...@googlegroups.com
Hunuhunu
 
Malo 'etau toe a'usia mai 'a e week end ko 'eni.  'Oku ou fiefia peau fakafeta'i kihe 'Otua 'i langi taupotu 'ihe ongoongo fakafiefia ko 'eni koe lotolahi ha faifekau ke kau kihe fili, pea mo kinautolu kotoa pe kuo 'osi 'ohake honau hingoa 'ihe tepile ni 'oku kau kihe fili, hange koe minisita ako.
 
Ko Tonga ia koe fonua 'oku 'ofa 'ihe christianity pea 'oku tulituli 'a e kakai 'oe fonua ke lalaka 'ihe ngaahi principles/akonaki 'a Sisu neongo si'etau toonounou.   Koe falealea 'o Tonga 'o hange  ko 'eku lave kimu'a atu ko 'enau sipinga taalanga'i 'a e ngaahi fa'unga 'oe fonua 'oku ta'efakasivilaise atu.   Koe 'aho ia 'e taha 'oku ou huu atu 'ihe falekoloa 'oku tu'u takai 'a e fa'ahinga 'o fanongo ki hono fakamafola mai ' ae ngaahi tipeiti 'a e falealea. 
 
Koe vakai 'oku si'i lolotonga lea 'a e taha 'o e kau Minisita 'o fakamatala lelei pe kihe me'a na'ane taukapo'i kae kaila atu 'a e taha ia 'o e kau fakafofonga, "tangutu ki lalo, ki'i vale fiepoto, koe 'ai he 'oku ke 'ilo ha me'a, fiepoto" na'ane toutou repeat 'ene setesi kae si'i hoko atu pe 'a e lea 'a e Minisita ko ia.  Koe Minisita na'e leaa, kuo lahi 'ae kakai kuo ne 'osi fakamo'ui 'i Tonga 'ihe ngaue na'ane fai ki mu'a pea toki hoko koe Minisita. 
 
ko hono fakatu'utamaki 'o e fa'ahinga 'ulungaanga 'o e kau falealea 'ihe anga 'o 'enau 'communication' 'ihe taimi 'oku nau tipeiti ai, 'oku ne hanga 'e ia 'o 'ako'i hala mo taa sipinga hala kihe to'utupu 'o Tonga.  Koe me'a 'ena 'oku ui koe matu'aki  'uluangaanga ta'efaka'apa'apa 'aupito pe 'a e fakafofonga na'ane fai 'a e lea ko 'ena pea 'oku malava ke fakakaukau 'a e to'utupu koe me'a lelei 'a e 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa.  Koe falealea 'o Tonga 'oku hoko ia koe 'icon' 'o e to'utupu 'o Tonga pea koe faka'ulia atu 'a e sipinga fetu'utaki 'ae fu'u kau fakakaukaua 'o e fonua, koe ma'ulalo atu 'ihe ma'ulalo ange fau 'ae verbal communication he taimi 'oku nau tipeiti ai.  
 
Koe mahu'inga ia ke tokolahi 'a e kakai 'oku poto 'ihe 'ulungaanga faka'apa'apa 'i falealea hange koe kau faifekau ketau sio 'ihe toka'i moe fefaka'apa'apa'aki neongo 'enau fehangahangai 'ihe fakakaukau.  Koe fa'ahinga ma'u'anga kelesi fakatevolo mo taa sipinga kovi.   Fakatauange ke kehe ange 'a e fo'i 'aliaki fo'ou 'oku 'amanaki ki ai 'a Tonga.
 
daphne
 
 


--- On Fri, 10/9/10, Hunu Hunu <hunu...@gmail.com> wrote:

Sione M. Veituna

unread,
Sep 11, 2010, 6:42:21 AM9/11/10
to tasil...@googlegroups.com
Hunu,

ka ko e toe haa, kapau kuo ha'u 'a ha'apai o fili i kolomotu'a koe ha 'e tapu ai ha alu atu 'a Eua 'o fili i Ha'apai,.....te ke ta'ofi 'e koe kau Eua kae fili kau ha'apai ia 'ia au, he he he he he he... ha'apai ai pe ki he 'auha! ha ha ha ha ha he ti vaikona mo seni eeee.


From: Hunu Hunu <hunu...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sat, September 11, 2010 8:03:29 AM

Subject: Re: [tasilisili] Falealea o Tonga

Epeli

unread,
Sep 11, 2010, 8:12:57 AM9/11/10
to tasil...@googlegroups.com

Malie Ma’ananga mate ai he ko e loto!!

 


From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Sione M. Veituna
Sent: Saturday, September 11, 2010 10:42 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Falealea o Tonga

 

Hunu,

ka ko e toe haa, kapau kuo ha'u 'a ha'apai o fili i kolomotu'a koe ha 'e tapu ai ha alu atu 'a Eua 'o fili i Ha'apai,.....te ke ta'ofi 'e koe kau Eua kae fili kau ha'apai ia 'ia au, he he he he he he... ha'apai ai pe ki he 'auha! ha ha ha ha ha he ti vaikona mo seni eeee.

 


From: Hunu Hunu <hunu...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sat, September 11, 2010 8:03:29 AM
Subject: Re: [tasilisili] Falealea o Tonga

Tafakula:
Fanongo ai kuo tali 'e he komiti konifelenisi 'a e kole 'a e kainga Niua, ke faka'ataa 'a Faifekau Dr. Taukei 'Ahomana ke ne fakafofonga'i e kainga ki falealea. Teu feinga ki he kainga 'Eua ke 'oua 'aupito na'a nau teitei fakakaukau ke fili koe masi'i Tafakula, he teke feinga ko e ma'a Ha'apai eeeeee...hunuhunu

 

--

Sione M. Veituna

unread,
Sep 11, 2010, 7:06:05 PM9/11/10
to tasil...@googlegroups.com
Kainga tasilisili oku tokangaekina e ta'u'ataaina, temokalati moe nga'unu 'a e politikale.. oku tau kau atu mo kinauotlu ihe Ikale he manatua sii ngaahi mo'ui ne mole he 9/11.

ko e kii fo'i article malie ena fekau'aki mo e ngaue'aki e totonu 'oku omi 'ehe Konistutone (First Amendment, USA Constitution) mo e freedom of speech o avert a non-sense action 'a e niihi oku nau peehee ke fai ha me'a ke tohoaki'i etau tokanga hange ko hono teu tutu e Tohitapu 'a e Mosilemi. Ka toho e fakatauhoa ne mei lava nai o prevent hono tutu o Nuku'alofa kapau ne ai ha niihi ne ngaue'aki e totonu oku omi ehe etau Konisitutone ke lea malohi mo fakaanga'i malohi e non-sense ko ia he hoko he 16/11. Oku tukuaki'i 'ehe niihi na'e 'ikai mei vela 'a Nuku'alofa ka ko e kau lea fakafepaki mei Pangi lahi ki Pangi sii. Anyway, tuku ke li atu ai pe e fehu'i ko eni,

What USA 9/11 and Tonga 16/11 has in common?. A lesson from 9/11 experiences maybe used to teach Tonga of its 16/11 experiment of democracy. please see the link below or the pasted article

http://www.cnn.com/2010/OPINION/09/10/balkin.first.amendment/index.html

moe ofa

Ma'ananga
Suva

Ps. ko eni oku ou toe paste atu pe i lalo na'a ikai lava ha niihi o open e link

Free speech helped avert Quran burning

tzleft.balkin.jpg
Editor's note:
Jack M. Balkin is Knight Professor of Constitutional Law and the First Amendment at Yale Law School. His latest book, edited with Reva B. Siegel, is "The Constitution in 2020." He blogs at Balkinization.


(CNN) -- The Rev. Terry Jones, the leader of a small congregation in Florida, recently announced he would burn copies of the Quran on September 11. A broad spectrum of figures in public life, including President Barack Obama and Gen. David Petraeus, urged him not to.

And soon, he said he wouldn't, offering a face-saving excuse.

What explains this turn of events? The answer could well be the First Amendment to the U.S. Constitution, the very same amendment that protects Jones' freedom of speech. The First Amendment allows -- in fact it encourages -- people to disagree with what Jones planned and to condemn it in public.

Whether one likes it or not, Jones has a First Amendment right to burn the Quran if he wants to. In 1989, the Supreme Court overturned a criminal conviction for burning an American flag, despite concerns that it would greatly offend people, including American veterans. If you can't be punished for burning an American flag, it's hard to see how the government could punish you for burning the Quran, the Bible or any other venerated object you own. And, unlike a Klansman who burns a cross on a black family's lawn, Jones was not threatening violence, which is unprotected by the First Amendment.


And yet, despite the government's inability to impose any kind of sanction, Jones stood down -- for now at least. The reasons why tell us a lot about how the American system of freedom of expression works in practice.

Public opinion may be a far more effective remedy than legal sanction; a criminal prosecution might have made Jones a martyr to his followers. Under the force of public reason he was shown for what he was -- a petty bigot.

In some European countries, Jones could have been punished for a hate crime had he followed through with his threat. These criminal laws are designed to enforce tolerance and prevent distrust and enmity between different groups. But the American constitutional system secures political and religious tolerance in a different way: It relies on more speech to counter the speech that is hateful and corrosive to democracy.

It's important to remember that political and religious tolerance is not a natural condition in human history. Much blood has been shed because people detest each others' race, politics and religion.

Indeed, the system of tolerance in the United States for people of different races and religions -- and now for people with different sexual orientations -- has resulted from long struggles in culture and politics. It has resulted from Americans' ability to protest, state their views in public and win people over. Tolerance for gays, for example, emerged because gay rights advocates used their First Amendment freedoms to organize, make their case and persuade other people against bigotry.

Instead of having the government punish people who say intolerant things, the American system relies on people to criticize each other for violating what they think are the proper norms of tolerance and equal respect in a democratic society. People will sometimes disagree about these norms, but that disagreement is also part of free expression.

This system is by no means perfect, and its imperfections seem most obvious when you are on the receiving end of another person's hate-filled screed.

Nevertheless, its advantage is that it allows social norms to evolve and adjust to new problems and new circumstances in ways that rigid criminal penalties cannot. It allows freedom for obnoxious people, but it also lets people object to demagogues and hate mongers and turn the weight of public opinion against them.

The best response to people like Jones is not to throw them in prison. Rather, it is to criticize their actions as contrary to our country's most hallowed traditions. Over the long run, using freedom of expression to promote tolerance and denounce intolerance is how Americans have preserved their experiment in democracy.

The opinions expressed in this commentary are solely those of Jack Balkin

Hunu Hunu

unread,
Sep 11, 2010, 10:08:11 PM9/11/10
to tasil...@googlegroups.com
Tafakula:
'Ikai ha fakaanga he toe liliu e loto 'o e tangata'eiki eeee. Ma'a lahi e ngaahi lesoni koia. Mahalo na'e kau ia he palomesi na'e fai, tukupaa ai pe ki he laui'Itaniti.
Palomesi neu 'oatu kiate koe 'iau ee,
tuifio ai e.......................................
hunuhunu

2010/9/11 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>

Sione M. Veituna

unread,
Sep 12, 2010, 4:38:28 AM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com
Kainga tasilisili

ko e kii fie'ilo pe ki he tupu'anga mo e 'uhinga 'o e lea Polata'ane, na'a 'oku ai ha taha 'iate kimoutolu 'oku fihia atu he'ene 'efinanga 'a e motu'a tupu'anga 'o e lea ko eni kuo tau ngaue mai 'aki?

Ai foki Koloti na'a 'oku ke longo pe mo e fu'u kopate lea Tonga hena, kae tuku'i mai!

ofa ne mou ma'u ha aho lelei he aho ni!

Ma'ananga


Taunaola Kei

unread,
Sep 11, 2010, 11:41:11 PM9/11/10
to tasil...@googlegroups.com
malo 'etau lava.
 
'Oku faikehekehe  'a e fili 'i Kolomotu'a moe fili mei Kolomotu'a.   
 
'E sai pe hono fili 'a e tangata 'o Ha'apai mei Kolomotu'a he'e kei pule pe 'a e 'Lose' 'o  Kolomotu'a  'ihe tangata Ha'apai. 
 
'Oku mahino heni 'a e matapoto 'a Kolomotu'a.
 
Taunaola Kei
 

 


From: Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sat, 11 September, 2010 8:42:21 PM

Subject: Re: [tasilisili] Falealea o Tonga

Hunu,

ka ko e toe haa, kapau kuo ha'u 'a ha'apai o fili i kolomotu'a koe ha 'e tapu ai ha alu atu 'a Eua 'o fili i Ha'apai,.....te ke ta'ofi 'e koe kau Eua kae fili kau ha'apai ia 'ia au, he he he he he he... ha'apai ai pe ki he 'auha! ha ha ha ha ha he ti vaikona mo seni eeee.


From: Hunu Hunu <hunu...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sat, September 11, 2010 8:03:29 AM
Subject: Re: [tasilisili] Falealea o Tonga

Tafakula:
Fanongo ai kuo tali 'e he komiti konifelenisi 'a e kole 'a e kainga Niua, ke faka'ataa 'a Faifekau Dr. Taukei 'Ahomana ke ne fakafofonga'i e kainga ki falealea. Teu feinga ki he kainga 'Eua ke 'oua 'aupito na'a nau teitei fakakaukau ke fili koe masi'i Tafakula, he teke feinga ko e ma'a Ha'apai eeeeee...hunuhunu


Saulisi Mafile'o

unread,
Sep 12, 2010, 6:46:13 PM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo e lelei masi'i Taunaola. Ko e anga pe foki 'etau talato. Ka kohono mo'oni, ko e taimi pe 'eni ia kuo kehe. Kuo 'ikai ke kei takitaha longoa'a pe hono fanga ki'i tefito'i 'akau. Pea kuo tau takitaha tu'u hake ai pe ke kumi 'uhinga. Ka ko hono mo'oni, kuo hala pe ha taha ia 'i Kolomotu'a.
malo,
 
 
----- Original Message -----

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Sep 12, 2010, 7:58:10 PM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com
faifekau 'oku 'amo atu e kau philolists 'i paenga ni! na'e fai pe e tuu-mo-hokohoka he paenga ni (tulou:) pea fkfeta'i na'e mahua mai e ng. fangu kae kei kovikovi'ia e ng. fangu 'e 'ihi!
 
hange 'oku te manini'ia ho'o fokotu'u mai si'oto tefito he lea Tonga ohi!
 
ko e mahalo pe!!
polata'ane = Pilitania ('ikai to e fehu'ia - "he la'a hopo 'o Felenite huhulu 'i Polata'ane" Q Salote 'i Pilitania)
 
transcription
britain = brətǽn - mahalo ko e ongo ia ki he kakai 'a e pu'aki : "palatane".
 
contextualised the transcription.
pola = maau, fonu mo mohu, malu (fale & fonua) etc
ta'ane = fita'a, amo atu, mafai, etc (ikata'ane, moata'ane, fkta'ane, etc)
ta'ane = socio-heirarchical status = king's language - mali 'i he fale 'o e tu'i: mafai mo e ngeia lahi.
 
sound & sense
fu'u tika 'aupito 'a e tonganisation ko 'eni!! 'oku ongo lelei pea ifo hono ngaue'aki! hange 'oku ongo superior ki he lea "Tonga". Ka 'oku 'ikai ke pehe foki, he hange 'oku saiange 'a Tongata'ane ia (neongo 'oku ongo nationalist)
 
toki tokoni mai pe!
 
'ofa atu ki he famili! 'oku ke 'i fee! Siale 'eni mo e kau Uitou lelei pe!!
 
koloti

 


2010/9/12 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>

pas...@genesischurch.org

unread,
Sep 12, 2010, 8:11:06 PM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Sione M Veituna,
 
'Oku ou kau au he tui 'oku faikehekehe pe 'ae 9/11meihe 16/11.Koe 9/11 koe tutu ia mei tu'a USA koe 16/11 koe tutu pe ia 'ehe Tonga 'a Tonga.
Mei fuoloa atu pea meihe ng. fonua kehekehe 'i mamani koe faalahi ange 'ae vaha'a oe masiva moe tu'umalie, ma'olunga meihe ma'ulalo,  siasi meihe masiva moe ma'ulalo kuo ofi leva e taimi ke tafuli mo fute kumi mo'ui a ha'a lauvale.
 
Koe ha leva e me'a tetau fai?Fefee kapau 'e toe langa 'a Tungii Arcade 'o 'oua 'e toe tu'u ai ha pisinisi kae 'ai ai ha ki'i Chapel koe malolo'anga kihe kau fononga 'oe Halataufa, falefaiva 'o hulu ai e 'uu faiva fakalotu ma'ae fanau ako ,loki faikava koe fetaulaki'anga, 'ofisi fale'i (Counselling center). Koha feitu'u ke fai ai ha malolo meihe ongosia ,havala moe 'ikai ha taumu'a he mo'ui.Hangee kiate au koe vela ia 'a Tungi Arcade koe "cry for help",hange kuo ongo'i 'ehe li'ekina kuo situ'a hono leuleumafana.
 
Fefee kapau tetau fili ha kau faifekau kuo pau kenau 'uluaki lau 'ae tohi koia 'a Dietrich Bonheffer "The cost of Discipleship"'oku 'ikai koe 'uhinga pe ia koe lau e tohi ko'eni ka koe 'uhii kuopau kete taukave'i 'ae 'Otua,Tuku .i Pouono,Sila 'o Tonga moe fuka foki. 'o mate ai.
SMV,'oku ou tui 'oku totonu ke hu ha taha tene lava 'o taukave'i 'a Sisu Tonga,'oua 'e toe 'omai 'a Sisu ia meiha feitu'u kehe, he 'e kehekehe ia moe kelekele, kakai moe potu tahi 'o Tonga.
 
Kuo tuku 'eni e fu'u kameli kake fakalanga mai 'eni,mana na'a ku sio 'ia koe 'i Mangia eee.sh


-----Original Message-----
From: "Sione M. Veituna" <svei...@yahoo.com>
Sent: Saturday, September 11, 2010 7:06pm
To: tasil...@googlegroups.com

Taunaola Kei

unread,
Sep 12, 2010, 10:27:28 PM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com
'Oku ou poupou atu kihe fokotu'u 'a Pastor.   'E hoko 'a e fokotu'u fakakaukau kuo ke 'omai kene fakama'ala'ala 'a e 'etimosifia 'o Tonga. 
 
Koe Mangia 'ena Mangia mo 'eni.
 
Taunaola Kei

Sione M. Veituna

unread,
Sep 12, 2010, 10:42:03 PM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com
Sikei,

kole atu kia Tanuola ke tomu'a 'ai mai ke mahino e kehekehe 'oe "i" mo e "mei" kae toki 'ai e pule 'a e Lose he taha 'oku toe ai ha taha iate kimoutolu e kehe ai,,... he he he he he.  osi mahino!

malo kainga e felafoaki
Ma'ananga



From: Saulisi Mafile'o <saul...@mlci.gov.to>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Mon, September 13, 2010 10:46:13 AM

Taunaola Kei

unread,
Sep 12, 2010, 11:15:12 PM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com
Ma'ananga
 
Ko 'eku fakamanatu ange kia Sikei koe tafihu 'a Kolomotu'a 'e toki mahino 'ihe 'osi 'a e fili.   'Oku 'ilo pe 'ehe lose takitaha hono tu'u'anga, lose tu'u tu'afale, lose tu'u lotofale, lose tu'u matafale.  'Oku 'ikai koe kanititeiti kotoa pe 'i Kolomotu'a 'e fili mei Kolomotu'a.  'Oku kei faka'ilonga fehu'i lahi 'aupito 'e Kolomotu'a pe ko hai kene fakafofonga'i kinautolu 'i falealea.  'Oku fiema'u ha taha tene fai ha ngaahi fokotu'u fakapotopoto ke tokoni'i 'aki 'a e kakai 'o e fonua.  
 
Taunaola Kei

From: Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Mon, 13 September, 2010 12:42:03 PM

Saulisi Mafile'o

unread,
Sep 12, 2010, 11:30:26 PM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com
Taunaola, tokanga atu mu'a ki he me'a oku tokanga mai ki ai 'a e faifekau. Ka ke toki tokanga mai ki he fakaangaanga 'a e tafihu. He ko e fo'i fakakaukau pe 'ena ia. Mahalo na'e mo'oni pe a he fualoa. He ko 'ena kuo feto'oaki 'a e "i" ia mo e "mei".malo mo e 'ofa atu, Fefe 'a Falelei masi'i 'Ofa atu ki ai. sikei

Sione M. Veituna

unread,
Sep 12, 2010, 11:36:02 PM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com
Sikei,

oua te ke toe 'ai 'e koe he 'oku ou malie'ia au he 'aliaki 'a Taunaola. fai pe mo tau a'u ki Novema kae toe tohi fo'ou hotau hisitolia hihihiihiiiiiiii, kau kii afe ange hee o fakalea ki he Faifekau meihe kaingalotu Senesi! ofa atu kia moua loua! Ngali ke fuu tokanga tama sikei ki he fili 'a Kolomotu'a... ha e 'uhinga......ha ha hahaha?

Ma'ananga

Sent: Mon, September 13, 2010 3:30:26 PM

Subject: Re: [tasilisili] Falealea o Tonga

Saulisi Mafile'o

unread,
Sep 12, 2010, 11:40:35 PM9/12/10
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau, kou fanongo atu mei he failesisita ko au 'oku ou faifili ai. Mahalo 'oku nau fiema'u ke mau takitaha foki ki hono kolo tupu'anga 'o takitaha tohi kakai ai. hahahahaha meimei hao ki'i me'a ia kia Taunaola, kuo ke toe  'ai 'e koe. 'Ai 'e koe Taunaola.
sikei

Daphne Taukolonga

unread,
Sep 13, 2010, 12:20:22 AM9/13/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo hono kei tafunaki 'a e loki ni.
 
S Hingano, 'oku ou mahu'inga 'ia 'ihe konga  na'ake pehe, koe tutu 'o Tungi Arcade koe 'cry for help'.   Na'aku kau 'ihe tui fakasaikolosia tatau mo koe.  Na'e hoko mo 'eku fifili'i,  koe haa na'e lolotonga 'iai pe 'a e mafai 'o e ongo fakafofonga falealea na'ana tu'u tonu pe 'ihe taimi na'e kamata ai hono tutu 'o Nuku'alofa kae 'ikai kena ta'ofi? 
 
'Oku 'ikai nai kena ma'u ha taukei faka-alea (communication/negiotiation) kena tu'umalohi 'aupito hono taukapo'i 'ena fakakaukau  'i falealea?   'Oku totonu nai ke fekau kena foki kinaua 'o fakalelei'i 'ene communication skills?
 
koe ha 'a e 'uhinga na'ana 'asi ai 'ihe uhouhonga 'o e taimi na'e 'ita ai 'a kinautolu na'anau tutu 'a Nuku'alofa he koe kamata 'enau fononga mai mei Pangai kae 'ikai kena ta'ofi? 
 
 Na'e 'ikai nai kena ma'u ha mafai faka-taki (leadership skills) kena malanga'i kihe fa'ahinga na'e 'ita ke 'oua tenau 'ita, mo fakahaa ange ha ngaahi alternatives kehe?  
 
Koe taki lelei 'oku ongo 'a e fanga sipi ki hono le'o!
 
'E 'fair' ke conclude koe 'ulungaanga fakaaoao (violent)  na'e kamata 'aki hono tafunaki 'a e tutu 'o Nuku'alofa, 'o kau ai moe tutu 'o tungi arcade.   
 
Kapau koe 'cry for help'  
 
who cried/cry for help? 
 
help from who? 
 
what kind of help?  
 
Koe people representative (fakafofonga falealea) na'e 'cry for help'? pe koe kakai na'anau practically tutu 'a Nuku'alofa?
 
Kapau koe people representative na'e cry for help, what kind of help? where/why do we conclude that they 'cry for help? 
 
Koe ha 'oku tau 'omai ai 'a muli ke faka'ata 'aki 'a Tonga?
 
Ko me'a na'e hoko 'i Tonga na'e mei malava ke tatali (patience) kae fai hano taalanga'i (negiotiate) 'a e 'uhinga na'e 'ikai ke fakahoko ai 'a e loto 'o kinautolu na'anau tutu 'a Nuku'alofa. 
 
koe masiva moe tu'umalie 'oku kamata ia meihe  'atamai 'o e Tonga!   Kapau 'e pehee 'ehe Tonga ko iaa 'oku tu'umalie pe ia, pea taa 'oku tu'umalie pe ia, regardless...Koe principles fakakalisitiane na'e akonekina 'aki kitautolu 'oku pehee 'ene lauu.   
 
Kapau koe 'cry for help' koe haa na'e 'ikai kenau oo ai 'o ma'u fale'i meihe kau faifekau 'o Tonga 'oku nau tuva mo fonu 'i Tonga?  Kuo nau sio lalo kinautolu kihe kau faifekau?
 
Koe haa 'oku tau fakatonuhia'i ai 'a e tutu 'o Nuku'alofa?
 
Fonu si'i kakai pisinisi 'i Tonga 'oku 'ikai toe 'iai ha'anau ma'u 'anga mo'ui 'ihe hili hono tutu 'a Nuku'alofa.
 
Koe tu'unga faka'ikonomika 'o Tonga 'oku 'uesia lahi faka'uli'ulia 'i hono tutu 'o Nuku'alofa 'o a'u ki he 'aho ni pea moe kaha'uu foki.
 
Kapau koe 'cry for help' 'a kinautolu na'a nau tutu 'a Nuku'alofa, koe haa na'e 'ikai ke 'oange ai 'a e 'reassurance'  'ehe ongo fakafofonga falealea na'e tu'u tonu ai 'ihe kamata 'o e tutu?
 
Koe ha na'e 'ikai ai kenau 'cry for help' pea nau fakahoko 'a e lau 'a e kau saikolosia kenau 'commit suicide' kanau tutu 'e kinautolu 'a e pisinisi 'a e kakai kehee? 'o iku moe mate 'ae kakai ai.  
 
Koe kakai violent mo aggressive, 'oku nau pehee 'e kinautolu 'oku langa mo operate 'a Tonga 'i honau 'atamaii, hili ko ia na'anau iku ki falehopo mo 'api popula.   They were pure acts of violence and aggresiveness!  (fakaaoao mo fakatikitato)
 
He'ikai ke kei pa'anga 'aki hano langa 'a Tonga 'okapau koe taimi pe 'e 'cry for help' 'a e kau fakafofonga tenau 'influence' both direct and indirect honau kau supporters ke act violently 'ihe kaha'u?
 
koe ngaahi fokotu'u fakakaukau atu pe 'ena.
 
 
daphne 
 
 
  
 
 
 
 
 
--- On Mon, 13/9/10, pas...@genesischurch.org <pas...@genesischurch.org> wrote:

pas...@genesischurch.org

unread,
Sep 13, 2010, 1:18:01 AM9/13/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Daphne,
 
'Oku ke fu'u totoatu pe koe ia,ko 'eku ki'i 'uhinga vaivai 'aku ia 'aa ena pe 'oku 'asi atu 'i he'eku lau,koe leuleumafana 'oe masiva,tukuhausia moe 'alu hee koe SIASI,pea ka momole 'olunga leva e SIASI ia pea 'e 'asi leva e natula totonu 'oe me'a vale.
 
Na'e faka'ofa 'a D.Bonhoffer he na'e tu'u tokotaha,kapau na'e tu'u mai e Palotisani moe Katolika pehee ne mei haofaki ha miliona 'oe kau Siu.Ne tu'u 'i fe Siasi he taimi 'o Lui14 ' Falanise? Monu'ia 'a Pilitania 'o hao meihe liukava lahi he hisitolia ka koe hu ki tu'a 'a Sione mo Salesi Wesley 'o tu'u moe masiva moe tukuhausia. Hono 'ikai faka'ofo'ofa koe kei lakoifie lelei Fale 'oe Tu'i Pilitania 'o a'u mai kihe ng. 'aho ni.
 
Koe "Cry for help"  'e 'ikai koe kovi kotoa pe 'oku fai mai 'eha taha 'oku 'uhinga ia kohoto fili ia,ka 'e lava pe kete read between lines that these people need something that only the SIASI,only Sesu Kilisito can give, kohono langa ha potu malolo'anga,ha fale fetaulaki'anga,ha fale feohi'anga 'oe fanau ako moe to'utupu,ha fale hufanga, ha potu ke fai ai ha lotu  lolotonga busy 'oe Halataufa. Kae 'ikai koha fale fakatupu pa'anga.
He ka 'ikai kapau tema ma'u mo Taunaola 'a SMV he Halataufa tema 'ohotokoua foki.sh

Daphne Taukolonga

unread,
Sep 13, 2010, 1:34:34 AM9/13/10
to tasil...@googlegroups.com
Fakamolemole atu Sifa koe fakalanga talanoa pe ka koe lahi ange hono talanoa'i koe lelei ange pe ia 'eku fakakaukau, hehehehe. 
 
'Oku mo'oni foki 'a e akonaki malie 'a Sisitoutai, koe tutu 'o Nuku'alofa 'oku ha'u mei ai 'a e lelei 'oku 'ikai ke fa'a laua.  'Oku ou tui foki 'oku 'ikai totonu ke fai ha mo'u nofoa 'ihe kuohili.  'Ihe taimi tatau,  'oku ou ilifia na'a toe tutu tu'o ua 'a Nuku'alofa 'okapau he'ikai ke fili 'e Kolomotu'a 'a e fakafofonga 'uluaki 'o Tonga 'ihe lolotonga ni.  Koe 'uhinga ia 'eku taukapo'i koe pukepuke 'o Tonga 'ihe taimi ni moe kaha'u 'oku fai ia 'ehe kau Takilotu 'o Tonga.
 
Na'aku kau foki au 'ihe tui koe 'cry for  help' 'o hange ko ho'o lave, pea koe ta'uni na'aku 'i Tonga ai peau talanoa moe ongo matu'a 'Initia (couple) pea koe faka'ofa atu 'eku fanongo ki si'ena fakamatala hono tutu 'a Nuku'alofa 'o kau ai mo 'ena sii pisinisi.   'Oku na si'i hee holo pe 'i Nuku'alofa.  Na'e kole mai 'a e husepaniti keu hanga mu'a 'o langa ha ki'i palepale ke nofo ai mo hono mali 'i Tonga peau talaange kena nofo kau foki mai 'o ngaue houa 'e 24 'aho 'e 7 ke lava ke ma'u ha seniti ke langa ha ki'i palepale kena si'i nofo ai.  Talu meihe 'eku fanongo kihe 'ena talanoa mo 'eku 'ilo meia kinaua 'ae ngaahi talanoa kehe 'o kau ai mo 'eku talanoa moe si'i fa'ahinga na'e tutu 'enau pisinisi peau toki fakatokanga'i 'a e si'isi'i 'eku 'ilo kihe ola 'o e tutu 'o Nuku'alofa.  
 
Mo'oni 'a e lau koe lahi ange 'eku 'ilo'i 'a e palopalema 'o e kakai na'e uesia 'ihe tutu koe lahi ange aipe ia 'eku 'ilo'i na'e si'isi'i 'eku 'ilo.

Daphne Taukolonga

unread,
Sep 13, 2010, 1:36:36 AM9/13/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo 'a e faiako, 'oku mahino mai.
 
'Ofa lahi atu kiate koe Sifa

Sisitoutai Taufa

unread,
Sep 13, 2010, 3:47:45 AM9/13/10
to tasil...@googlegroups.com
> *Na'e 'ikai nai kena ma'u ha mafai faka-taki (leadership skills) kena
> malanga'i kihe fa'ahinga na'e 'ita ke 'oua tenau 'ita, mo fakahaa ange
> ha ngaahi alternatives kehe? *
> **
> *_Koe taki lelei 'oku ongo 'a e fanga sipi ki hono le'o!_*
> --- On *Mon, 13/9/10, pas...@genesischurch.org
> tzleft.balkin.jpg*
> Editor's note:* Jack M. Balkin is Knight Professor of

> Constitutional Law and the First Amendment at Yale Law School. His
> latest book, edited with Reva B. Siegel, is "The Constitution in
> 2020
> <http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/Law/ConstitutionalLaw/?view=usa&ci=9780195387964>."
> He blogs at Balkinization. <http://balkin.blogspot.com//>
>
> //
>
> *
> *
> *(CNN)* -- The Rev. Terry Jones, the leader of a small
> /The opinions expressed in this commentary are solely those of
> Jack /Balkin
Sifa Hingano
Malo faifekau e fakamaama mai,pea mahino �upito � e ma� e matavai �ku
tafe mai mei ai � e ngaahi fakakaukau lelei mo �onga ki he fanongo mo
e lautohi fakalongolongo pe,pea ngali ia na� ke ma� lotu koe he sapate.

He ka lava � fetongi � Tungi Arcade � e ngaahi fakakaukau ko ena na� ke
fokotu� mai �ku malie lahi,ka �ku tau sio atu pe foki � ta�malava,,ka
ko e fakakaukau ia totoatu ia, mo e �fa Sisi T.

ke...@post.com

unread,
Sep 13, 2010, 3:03:55 PM9/13/10
to tasil...@googlegroups.com
Malie pea to e lesoni Koloti...
 
Pau pe 'oku 'ikai ha kaunga e "polata" ia ai e?

__________________________________________
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide

pas...@genesischurch.org

unread,
Sep 13, 2010, 4:40:39 PM9/13/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
'Oku ke mo'oni lahi 'aupito Daphne,he 'ikai ha fakatonuhia'i 'e taha 'ae tutu 'o Nuku'alofa,'e kei hala pe me'a ia na'e hala,pea kapau na'e iai ha kakai na'a nau poupoua 'ae ngaue pango ko'eni pea 'oku totou pe ke 'oange honau tautea totonu. Ka koe ha leva e me'a tetau fai kihe kaha'u?
 
'Oku 'iai e himi 'oku pehe "Monuu ka hoko mai ha kovi pe ha vaa'i faingata'a,ha'u ai mia ha fu'u malohi ha tokoni tetau lava".Kapau na'e 'ikai vela 'a Konistenitinopolo ne 'ikai mafola e poto 'i mamani,kapau na'e 'ikai vela 'a loto Lonitoni ne 'ikai ha ngaahi 'akiteki faka'ofo'ofa mo vave e fakalakalaka 'ihe kolo talaa ni. Koia  ai lolotonga e palani e kau akiteki ke toe huke 'a Nuku'alofa 'oku totonu ke palani fakalaumalie e Siasi he taimi ni pea tau palani moe kakai ke fili ki Falealea. Pea 'oku ou tui 'oku lelei ke fili ha kau faifekau tenau taukave'i 'a Sisu 'i Tonga pea na'e pekia ma'a Tonga pea kohono ngaahi anga fakafonua 'oku mahu'inga ketau ngaue'aki ki hono tau'olunga'i 'ae Ngeia moe langilangi 'oe "Otua.
 
Tau toe vakai kia Nehemaia pea tau teuteu ke langa 'ae Sino 'Atamai moe Laumalie.'Eeeeeeeemeni!!!

tv

unread,
Sep 13, 2010, 5:23:55 PM9/13/10
to tasil...@googlegroups.com
 vela ia 'a Tungi Arcade koe "cry for help",hange kuo ongo'i 'ehe li'ekina kuo situ'a hono leuleumafana.
 
Fefee kapau tetau fili ha kau faifekau kuo pau kenau 'uluaki lau 'ae tohi koia 'a Dietrich Bonheffer "The cost of Discipleship"'oku 'ikai koe 'uhinga pe ia koe lau e tohi ko'eni ka koe 'uhii kuopau kete taukave'i 'ae 'Otua,Tuku .i Pouono,Sila 'o Tonga moe fuka foki. 'o mate ai.
SMV,'oku ou tui 'oku totonu ke hu ha taha tene lava 'o taukave'i 'a Sisu Tonga,'oua 'e toe 'omai 'a Sisu ia meiha feitu'u kehe, he 'e kehekehe ia moe kelekele, kakai moe potu tahi 'o Tonga.
 
------------------------

Ko le atu ke 'ai ha tepile ke hiki ki ai e Pastor he koe "Falealea 'o Tonga" e tepile ko eni. Ko 'eku mahalo ko e 'uhinga 'a Veituna ki he Tongan Parliament, ka e 'ikai ko e "Tonga church conference".

Daphne Taukolonga

unread,
Sep 13, 2010, 8:09:36 PM9/13/10
to tasil...@googlegroups.com
TV mo Tasilisili
 
Malo 'etau toe a'usia 'a e pongipongi ni,  'oku ou fakatauange kemou ma'u ha 'aho lelei 'ihe 'aho ni foki.
 
Ko 'eku mahino'i  'eni 'a e lau 'a Pastor,  fakatatau kia Bonheffer
koe 'structure' pe founga 'o e fakakaukaui'i 'o Tonga 'e fakafuo 'ehe falealea fo'ou  'e ta'emaau ange ia 'ihe founga lolotonga.  Koe founga pe 'e taha 'e maau ai, koe kau faifekau moe kau taki lotu 'o Tonga 'oku nau ma'u 'a e mafai ke fakafa'utaha 'a Tonga 'ihe kaha'u.  toki fakatonutonu'i mai 'ena sh.
 
Koe ngaahi lea pe setesi 'oku tau ngaue'aki 'oku ne hanga 'o faka'ali'ali pe  talamai 'a e fakakaukau 'oku fa'o 'i hotau loto moe 'atamai pea 'e fakatatau pe foki ia kihe 'etau a'usia fakafo'ituitui.  
 
Koe falealea 'o Tonga kapau leva he'ikai ke 'build up' pe 'develop' 'o fou 'ihe 'ataakai 'oku ne hanga 'o 'promote' 'a e ngaahi 'principles' pe tokaateline 'a Kalaisi pea  'e nge'esi hina pe 'a e falealea.  'E totonu leva ke ui ia koe fale fakatevolo kae 'oua 'e toe 'ui koe falealea. 
 
Kapau tetau kei ui pe 'e kitautolu koe falealea 'e sai pe ia, ka ko hono fua 'o e alea 'ihe fale ko ia koe femotumotuhi, fetaaufehi'a 'aki, laui'i kovi'i 'a e toenga 'o e kakai 'oku te alea mo ia.  
 
'Oku hala 'a Tonga moha pa'anga ke talanoa'i 'i falealea, 'e mahino nai ia 'a fee?  
 
Koe fatongia 'o e falealea 'o Tonga 'oku totonu ketau hanga 'o mahino'i he kapau 'e 'ikai ketau mahino'i  ko 'etau 'bitter' ('ita) aipe kihe kau taki 'o e pule'anga 'o a'u kihe pa'angangalu.  Koe 'ita 'a e temokalati kihe pule'anga 'ihe lolotonga, 'e toe hoko atu 'a e 'ita ko ia 'ehe kakai, ka 'e mafuli 'o tuku 'enau 'ita kihe pule'anga kanau 'ita kihe temokalati 'ihe kaha'u.
 
Koe falealea 'o Tonga 'ihe 'ene tu'u kihe kaha'u, ko hono fatongia 'o'ona koe palani mo fulifulihi 'a e ngaahi founga ngaue 'a Tonga 'e malava kene langa hake 'a e fonua.  Kapau 'e 'alu kehe meihe kaveinga ko ia pea koe 'ange'ange 'a e puhi 'ea 'a e kalasi lolotonga 'ihe puhi 'ea 'a kinautolu 'e 'alu hake meihe fili ka hoko.  Koe palani lelei 'oku ne 'omai 'a e pa'anga kihe fonua, 'a 'eni 'oku totonu ke nofo taha ai 'a e falealea 'o Tonga kae tuku 'enau tau'aki ta'aki.  Koe ta'akii foki koe maha 'a e fakakaukau.   
 
Koe lau 'a Bonheffer,  kapau leva 'oku te malanga 'aki 'a e mo'ui kalusefai pe fua kolosi (suffering) 'i hono fakahoko 'ehe 'ete mo'ui (in actions) 'oku malava kete 'surrender' (tukulolo) kihe kelesi 'a e 'Otua pea 'oku totolo leva pe ngaue 'a e kelesi 'o hangee ha totolo 'a e levanii.  Fakatatau kihe lau 'a Bonheffer, koe 'uhinga ia 'oe longoa'a 'a Tonga, kau ai 'a e falealea  koe momole ngofua hono malanga'i 'a e kosipeli.   
 
daphne
 
 
 
 


--- On Mon, 13/9/10, tv <ti.va...@gmail.com> wrote:

From: tv <ti.va...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] Ko e Falealea 'o Tonga
To: tasil...@googlegroups.com

Henry Niumeitolu

unread,
Sep 14, 2010, 12:05:43 AM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
Fakamolemole kae lafoatu e fatongia mamafa ni, ko au elaona niumeitolu mo ha ki'i falukunga 'oku mau muimui'i e ngaue fakalotu hufia 'o e Fonua, talu mei hono fokotu'u e founga ni 'i he 2000 'e he ta'ahine Pilinisesi ko Nanasi-Pau'u Tuku'aho pea tapu moia pea moe kainga tasilisili kae fai atu pe ha ongoongo ki he lotu hufia 'oku mai fakahoko.
mei he 2005, lolotonga ia hono taukave'i e Pule'anga Fakatemokalati neu fai ai ha 'eke huhu kia sihova pe 'oku ne finangalo ke fai e liliu Pule'anga ni , koe tali na'aku ma'u koe 'ikai, peau 'eke ha folofola pea 'omai 'a Selemaia 9:12-18 etc, pea na'a mau ngaue ki ai he 'aho 15 'o Novema 2006 pea si'i tutu 'a Nuku'alofa he 'aho 16.
Na'e mahino kiate au immeadiately he fakamaama 'a e Laumalie Ma'oni'oni, koe 'uhinga 'a e 'ikai ke finangalo 'a e 'Otua ki he teu liliu, koe'uhi koe founga na'e ma'u 'e Tupou 1, 'one fa'u ai 'a e Konisitutone pea moe tukufonua ki Langi.
'Oku ha 'a e Tukufonua 'i he Efinanga 'a Masiu Moala, p213 pea moe Konisitutone 'a sione Latukefu neongo 'oku 'i he tohi fakapilitania.
Kae tukumu'a keu hiki atu ha ngaahi palakalafi mei he Po'opo'oi 'oe 1875-1877 na'a mahino ai 'a e faka'apa'apa'i 'e he 'Otua 'a e Tukufonua pea moe Konisitutone na'e fa'u 'e Tupou 1.
Mei he Po'oPo'oi  p11  KO E MALAGA AE KIGI, I HE HUFI AE FALE ALEA
 
P/1: JJIOTOOFAATU.
KI HE Houeiki kuo fakataha mai mei Toga ni, mo Haabai, mo Haafuluhao, mo Niua mo Niua; A e Houeiki oe kuonga mua a Haajiulagabo mo....bea moe houeiki o e kuonga ki mui ni,a Haamaafu mo........ae Houeiki kuo fakataha mai ki heni he aho ni. ofa atu. Oku ou behe oku totonu ke tau tomua fakafetai ki he Eiki, i he ene toe fakataha moui mai akitautolu, ke tau toe lava ki he e tau fakataha ni, aia kuo fuoloa e tau amanaki ki ai
 
p/4  Talu mei he fakataha naa tau fai i Vavau kuo hoko a fisi koe koga oe buleaga Bilitanaia,....ka koe mea oku ou fiefia ai i he kei ata ae hala o Toga, oku ikai te tau efihia mo ha buleaga malohi, ka oku tau melino moe g.buleaga kotoabe. Bea melino foki iatekitautolu. Bea ata ho tau hala ke laka ki mua i he g. mea fakasivilaiso, moe boto moe aga oe lotu, moe mea totonu
 
p/6  Bea talu mei he fakataha i Vavau, kuou tuutuuni ae sila fakabuleaga o hotau fonua ni, pbea kuo ave hono tatau ki he g.buleaga niihi ke nau meai ae sila fakabuleaga hotau fonua, bea koe lea 'oku tuu ai oku ou loto ke hoko koe lea oe haa Tu'i o Toga o taegata,bea koe lea koia "Koe Otua mo Toga ko hoku tofia"
 
p/7 Bea kuou tuutuuni foki ae fuka aaku faka-Tu'i, bea ko hoku loto ke hoko ia koe fuka 'a e Tui o Toga o taegata, koe fuka 'ae Haa Tuikanukubolu 'o lauikuonga.
 
kataki teu toe hoko atu 'ofa atu moe lotu 'elaona
 
--- On Tue, 14/9/10, Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote:

Daphne Taukolonga

unread,
Sep 14, 2010, 1:04:39 AM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
Niumeitolu
 
'Oku fakaofo atu 'a e fema'uma'utaki 'o e ngaahi a'usiaa.
 
'Oku ou fa'a fakakaukau au 'oku hangee ha fakamatalili'i moha faka'ita 'a e  fale 'o e Tu'i  'ihe kakai 'o Tonga 'a e 'amanaki ko 'eni ke fononga'i 'e  Tonga 'a e fa'unga fo'ou 'oku tau hanga ki ai.  Tenau  sai pe foki kinautolu he 'oku lahi 'enau pa'angaa, koe si'i kakai 'oku 'ikai ke 'iai hanau le'o pea 'ikai mahino kiate kinautolu  'a e nunu'a 'oe me'a 'oku nau vilitaki ki aii tenau inu 'a e nunu'a 'oe toonounou.  
 
 'E lava fefe ketau 'ilo 'ae lelei moe kovi ha fa'ahinga founga fakalele 'oha fonua? ko hono 'aii pe 'eni ke fakamalohi'i kitautolu ketau huuatu ai.
 
Niumeitolu, koe liliu 'oku ke talanoa mai ki aii,  'oku totonu ke 'a'a 'a e Kolomotu'a kotoa pea takitaha fakafehu'i hono 'uhingaa he koe founga pe ia 'e tu'u fakataha ai 'a  Kolomotu'a 'o fakaava pe tapuni 'a e matapaa na'e fakalika atu kiate koee.
 
daphne
 
 
 
daphne


--- On Tue, 14/9/10, Henry Niumeitolu <tali...@yahoo.co.uk> wrote:

tv

unread,
Sep 14, 2010, 1:53:34 AM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
'isaaaaaa ..... malo, malo ....
taamate'i aa 'e koe Kosilio 'a e ngaahi Siasi! ueeh, mahalo 'oku mahamahaki pee! lau ho'o hisitolia, pea mahalo kapau 'e toki maau ia pea teke mea'i ai fakafofonga ko e lahi e sausamate 'i mamani 'oku tukuaki'i ki he kehekehe 'a e ngaahi tui. (Ireland, Middle East, Africa .. etc)
lau moe tasilisili! 'ikai, kataki 'o lau pea ke ki'i 'oange ha faingamalie ke ki'i hao atu e tasilisili ka e 'oua te ke 'ai'ai tokotaha pe koe! 'oku mahino pee he tasilisili (in various level) 'a e kehekehe in theologies between us 'supposedly' christians (siasi kalisitiane?), pea ke 'uta ange ka feinga'i mai e ngaahi tokateline kehekehe (SDA, LDS, SUTT, SOT, Islam, AOG ... etc), ke nau talanoa'i ha me'a .... tautefito kihe ngaahi complex issue (abortion, gay marriage .. etc)

ka e he'ilo foki kimoutolu



2010/9/14 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>

Daphne Taukolonga

unread,
Sep 14, 2010, 2:02:00 AM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
Tevita Vaikona
 
na'e ai ke 'oua teu respond atu ki ho'o post ka koho mahu'inga 'eni 'oku ou respond atu ai. 
 
kataki 'oku ke 'ataa ki Tasilisili moe tokotaha kotoa, koe haa 'oku ke lau ai 'eku fakatalanoa?   'Oua na'ake toe fakaava ha'aku talanoa 'i Tasilisili ni he teke teketeke lili aipe.  Ko 'eku talanoa 'a'aku kihe kakai 'o Kolomotu'a 'oku nau 'i Tasilisili, hehehehehe.
 
'Oku ou interest au 'ihe topiki ko 'eni.  
 
 'Oua na'ake toe lomi tu'o ua mai he teu toe lomi atu.  'Ikai teke talanoa pe mu'a koe 'ihe me'a 'oku ke tui ki ai.   'osi mahino pe kiate au 'oku ke feel intimidated.   'Oku 'ikai teu 'amanaki au 'oku mahu'inga si'eku talanoa. 
 
ofa lahi atu kiate koe T Vaikona, 'ai mai ha vai 'oku melie kau fiemalie, hehehehe.
 
daphne
 


--- On Tue, 14/9/10, tv <ti.va...@gmail.com> wrote:

From: tv <ti.va...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] Ko e Falealea 'o Tonga
To: tasil...@googlegroups.com

Taunaola Kei

unread,
Sep 14, 2010, 2:23:23 AM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
Daphne, 'oku mau kau atu pe 'ihe tui talanoa fakalongolongo.  
 
Koe fa'a talanoa 'oku 'ikai koha faka'ilonga longoa'a.  Koe faka'ilonga mamahi'i fonua moe 'ofa ki Tonga. 
 
Mo'oni 'a e lau 'a e motu'a 'ihe Sopu 'o Taufa, ko ho'o fakalongolongo ko ho'o maha, pe koe 'ikai teke fie ngali vale 'ihe si'isi'i ho'o 'ilo, pe ko ho'o kaini kavea? 
 
Taunaola Kei


From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, 14 September, 2010 4:02:00 PM

Sisitoutai Taufa

unread,
Sep 14, 2010, 6:45:17 AM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
tv wrote:
> 'isaaaaaa ..... malo, malo ....
> taamate'i aa 'e koe Kosilio 'a e ngaahi Siasi! ueeh, mahalo 'oku
> mahamahaki pee! lau ho'o hisitolia, pea mahalo kapau 'e toki maau ia
> pea teke mea'i ai fakafofonga ko e lahi e sausamate 'i mamani 'oku
> tukuaki'i ki he kehekehe 'a e ngaahi tui. (Ireland, Middle East,
> Africa .. etc)
> lau moe tasilisili! 'ikai, kataki 'o lau pea ke ki'i 'oange ha
> faingamalie ke ki'i hao atu e tasilisili ka e 'oua te ke 'ai'ai
> tokotaha pe koe! 'oku mahino pee he tasilisili (in various level) 'a e
> kehekehe in theologies between us 'supposedly' christians (siasi
> kalisitiane?), pea ke 'uta ange ka feinga'i mai e ngaahi tokateline
> kehekehe (SDA, LDS, SUTT, SOT, Islam, AOG ... etc), ke nau talanoa'i
> ha me'a .... tautefito kihe ngaahi complex issue (abortion, gay
> marriage .. etc)
>
> ka e he'ilo foki kimoutolu
>
>
>
> 2010/9/14 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au
> <mailto:sioelina...@yahoo.com.au>>

>
> TV mo Tasilisili
>
> Malo 'etau toe a'usia 'a e pongipongi ni, 'oku ou fakatauange
> kemou ma'u ha 'aho lelei 'ihe 'aho ni foki.
>
> *Ko 'eku mahino'i 'eni 'a e lau 'a Pastor, fakatatau kia Bonheffer*
> *koe 'structure' pe founga 'o e fakakaukaui'i 'o Tonga _'e
> fakafuo_ 'ehe _falealea fo'ou 'e ta'emaau ange ia 'ihe founga
> lolotonga_. Koe founga pe 'e taha 'e maau ai,* *koe kau faifekau

> moe kau taki lotu 'o Tonga 'oku nau ma'u 'a e mafai ke
> fakafa'utaha 'a Tonga 'ihe kaha'u_._ toki fakatonutonu'i mai 'ena
> sh.*

>
> Koe ngaahi lea pe setesi 'oku tau ngaue'aki 'oku ne hanga 'o
> faka'ali'ali pe talamai 'a e fakakaukau 'oku fa'o 'i hotau loto
> moe 'atamai pea 'e fakatatau pe foki ia kihe 'etau a'usia
> fakafo'ituitui.
>
> Koe falealea 'o Tonga kapau leva he'ikai ke 'build up' pe
> 'develop' 'o fou 'ihe 'ataakai 'oku ne hanga 'o 'promote' 'a e
> ngaahi 'principles' pe tokaateline 'a Kalaisi pea 'e *_nge'esi
> hina_* pe 'a e falealea. 'E totonu leva ke ui ia koe fale

> fakatevolo kae 'oua 'e toe 'ui koe falealea.
>
> Kapau tetau kei ui pe 'e kitautolu koe falealea 'e sai pe ia, ka
> ko hono fua 'o e alea 'ihe fale ko ia koe femotumotuhi,
> fetaaufehi'a 'aki, laui'i kovi'i 'a e toenga 'o e kakai 'oku te
> alea mo ia.
>
> _*'Oku hala 'a Tonga moha pa'anga ke talanoa'i 'i falealea*_, *'e
> mahino nai ia 'a fee? *
>
> Koe fatongia 'o e falealea 'o Tonga 'oku totonu ketau hanga 'o
> mahino'i he kapau 'e 'ikai ketau mahino'i ko 'etau 'bitter'
> ('ita) aipe kihe kau taki 'o e pule'anga 'o a'u kihe
> pa'angangalu. Koe 'ita 'a e temokalati kihe pule'anga 'ihe
> lolotonga, 'e toe hoko atu 'a e 'ita ko ia 'ehe kakai, ka 'e
> mafuli 'o tuku 'enau 'ita kihe pule'anga kanau 'ita kihe
> temokalati 'ihe kaha'u.
>
> Koe falealea 'o Tonga 'ihe 'ene tu'u kihe kaha'u, ko hono fatongia
> 'o'ona koe _*palani mo fulifulihi 'a e ngaahi founga ngaue 'a
> Tonga 'e malava kene langa hake 'a e fonua*_. Kapau 'e 'alu kehe

> meihe kaveinga ko ia pea koe 'ange'ange 'a e puhi 'ea 'a e kalasi
> lolotonga 'ihe puhi 'ea 'a kinautolu 'e 'alu hake meihe fili ka
> hoko. Koe palani lelei 'oku ne 'omai 'a e pa'anga kihe fonua, 'a
> 'eni 'oku totonu ke nofo taha ai 'a e falealea 'o Tonga kae tuku
> 'enau tau'aki ta'aki. Koe ta'akii foki koe maha 'a e fakakaukau.
>
> Koe lau 'a Bonheffer, kapau leva 'oku te malanga 'aki 'a e mo'ui
> kalusefai pe fua kolosi (suffering) 'i hono fakahoko 'ehe 'ete
> mo'ui (in actions) 'oku malava kete 'surrender' (tukulolo) kihe
> kelesi 'a e 'Otua pea 'oku totolo leva pe ngaue 'a e kelesi 'o
> hangee ha totolo 'a e levanii. Fakatatau kihe lau 'a Bonheffer,
> koe 'uhinga ia 'oe longoa'a 'a Tonga, kau ai 'a e falealea koe
> momole ngofua hono malanga'i 'a e kosipeli.
>
> daphne
>
> *_ _*

>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
Kau Tasilisili
Mou fakamolemole pe �la si� kau fanongo,kuo te pahia kita he lau
kolomotu� � e kau toki nofo kolomotu� mai kimui ni,ko e kolomotu� pe �
taha �ku te lave� ko e tangata pe � taha pea ko e to� mo�ni pe ia �
�lipatetuta� � loto kolomotu�,pea kuo si� pekia e to� ni ka kuo toki
omai � e kau fie kolomotu� � tukuange puaka he kolo � nau �li�,pea
tukuaa hono fakatete� holo he �ku tau takitaha �fa pe mo polepole hono
ava�maka na� tupu mei ai he he he.

Fakamalo atu ki he lotu hufaki �ku ngaue mei ai � e fefine ko �laona mo
�ne kau ngaue,pea ko e me� lelei mo�ni ia,kae �ua mu� na� ngalo �ku �kai
ko kimoutolu pe �ku fai e lotu ko ia,mei mei ko e Tonga kotoa,pea na� mo
e kau Tonga nofo muli �ku nau kei kaveinga lotu �ki pe � e fonua Tonga
mo hono tu� mo e hou�iki.

Ko e potu tohi malie kuo ke tuku mai �ki Selemaia 9;13-18--na� ngaue
fakapalofita � Selemaia mo e ha� tu� lalahi � 3- King Siosaia -na ngaue
fakataha ki he fakalelei lotu �ku �loa he hisitolia he mo�i � e kakai
Hepelu,na� lelei lahi e fakalelei lotu mo e pule�nga he na� ngaue
fakataha � Selemaia mo e tu�-ko e fanga tamai � Siosaia kimu� ai na� nau
faka�taa � e ngaahi tui fakahiteni ki he fonua,pea ko e ngaue leva �
Siosaia ko hono faka�uha � e ngaahi lotu tamapua na� �mai he�ne fanga
kui mo e ngaahi tamai.

Ko e ha� tu� hono ua mo e tolu Sihoiakimi mo Setekaia-ko e ongo tama eni
na toe fakafoki e pule�nga mo e kakai ki he ngaahi angahala mo e tauhi
�itoli,tu�malie ange � e kau tu�malie,pea ko fakaloloma taha ko hono
toe li�kina ange � e masiva.ko eni � e ongo pule na� fai ai e fakahe
exile ki Papilone,ko e tautea mo e fai fakamaau ia � e �tua.

Ko e mo�ni � e potu foofola kuo ke tuku mai,kuo tafoki e kakai,kuo nau
li�ki � e lao � e �tua ,mei he tu� mo hono kakai. � fefe leva e siasi
mo e lotu? Na� huhuu � e Setekaia kia Selemaia-ke tuku aa e �ve tukuhau
ki Papilone,he kuo fakaha ange � he kau palofita kehee ke ta�fi,ko e
tali � Selemaia-�ku te�ki finangalo � e �tua ke foki e fakahe,na� �kai
tuitala � e tu� ki he palofita-pea ko e me� na� hoko-na� hange �
Selusalema ha tu�nga �to�ta,na� tangi mamahi � e palofita weeping
prophet he�ne sio ki he faka�fa- fakamanatu atu �ku �kai ko e kakai pe
kuo li�ki � e lao � e �tua,ka �ku kau ai � e tu� mo e hou�iki � e fonua
� fakatatau ki he potu folofola kuo tuku mai , mo e �fa ai pe Sisi T.

Lotopoha Jeruel

unread,
Sep 14, 2010, 8:03:35 AM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
malie lahi koloti pea ko e mo'oni e lave kuo ke fai ko 'eku manatu'i pe ko e lea ne tupu mei he fekau'aki 'a Tonga mo Pilitania pea 'ikai keu fkpapau'i pe ko e kuonga 'o hai e Tu'i ka 'oku mahalo koe tonu ena ia.
 
hange ko ho'o lave ki he lea "ta'ane" 'oku mo'oni na'e ngaue'aki pe ia ki he LAHI 'o 'uihnga ki ha fa'ahinga MAFI pe TO'A, pea toe MAHU'INGA 'AUPITO; ko e 'uhinga foki 'e taha 'o e "ta'ane" ko e MALI 'a ha tu'i he anga e nofo fktonga.
 
 Ko e konga foki neu ki'i malie'ia ai au ko e Pilitania ne 'iloa'aki e Pilitania Lahi (Great Britain). Pea ko e anga pe si'eku fakaofiofi pe na'a ko e POLATA'ANE ko hano fakatonga'i fktaha pe ia 'o e Great Britain kae 'ikai ko e Britain pe. Ko e taha foki na'a ko e 'uhinga ki he MALI 'a e kuini 'o Pilitania 'aia ne ha'ele ki ai 'a Tupou 3, 'a Kuini Salote. Pea 'e tau ia ki ho'o lave koloti.
 
kaikehe, ko e ki'i manatu pe eni ki he ngaahi 'uhinga matamata ne ngaue'aki ai e Polata'ane ki Pilitania Lahi, kae toki fktonutonu mai pe he ko e ki'i ma'u'angatala kuo fuoloa 'ene motu fano atu ka ko e manatu eni:
1). ko e lavame'a 'a e fonua ni
2). ko 'enau koloa'ia
3). ko e faka'ofo'ofa ('ikai keu fkpapau'i pe na'e 'uhinga e fk'ofo'ofa ko eni ki he fonua fklukufua pe ko e sio pe ia ki he lotofale 'o e Kuini Pilitani).
kataki 'o 'oatu ha ki'i fakamalu ki hena na'a 'uheina he fu'u 'uha lahi 'oku too.
 
ko e kaui talanoa atu pe.
 
'ofa atu mo e lotu
lotopoha.
2010/9/12 Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com>

tv

unread,
Sep 14, 2010, 12:14:18 PM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
Kataki ko 'eku seniti 'e 2 'a'aku koe fakamanatu atu pee - 'oku 'osi, pea na'e 'i ai pee ngaahi peletifoomu 'a e Siasi (ngaahi Siasi) ke fakahaa ai honau le'o mo fai mei ai honau fatongia (eg, Kosilio 'oe Ngaahi Siasi, tu'u 'i Vaololoa). Pea tau toka'i pee mu'a mo e fili 'a e kakai (both to parliament & to their conferences).

Ka te tau vilovilo he tasilisili ni 'o tau ninimo. Ko 'eku tui 'a'aku kapau 'oku pehee 'e ha taha ko hoo ui ki Falealea  pea 'ofa mai 'o lesisita pea kemipeini, tatau ai pee pe 'oku ke Faifekau, Setuata, Tikoni, pe tama ngoue, tama Kolomotu'a, tama 'Eua, pe mei fee pee. Tau pehee pee 'e hanga pee 'ehe kau voters 'o fakahaa honau loto pea tau tali ai pee.

Mahalo ko e me'a ke tau nga'unu ki ai ko e ngaahi kemipeini ke tau fanongo ki hono ngahi kakano.

Fili toki 'osi neu faingamalie 'o fanongo he ngaahi kemipeini. Ne lahilahi e malanga veesi folofola he malanga'i ha ngaahi me'a faka-politiki mo fakafalealea. 'Oku ma'u he 'aakaivi 'a e A3Z 'a e ngaahi malanga falealea ... ka faingamalie pea afe hake ki ai 'o vakai e hisitolia kei si'i ko ia 'o e fili falealea 'a Tonga.

Daphne, fakamolemole atu. ko e fakapikopiko pee he fa'a taipe loloa pea hangee kuo ongokehe tasilsili. ka e hoko atu pee ... hoko atu pee he 'oku 'ikai maumau e key delete ia

tino tahitu'a

unread,
Sep 14, 2010, 7:46:40 PM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com

Malo mu'a e lafo si'i kainga,
Fakamalo atu kia Daphne he kei longolongoa'a 'o kei faka'a'aa'i e fanga ni.

Oku 'amanaki 'eni ke tau fetaulaki mo ha tevolo. Ko e tevolo na'e talu 'etau tupu mo ia 'o laui senituli talu mei he 950 na'e malava pe ia ke tau handle. He neongo pe 'a e fa'a 'ita 'a ha'a Hou'eiki pea mo e kai pa'anga 'a e kau takii kimu'a ka 'oku malava pe ke nau fiu pea tuku. Oku tau 'amanaki kitautolu ki ha tevolo fo'ou 'a ia 'oku 'ikai ke tau 'ilo'i pe malava ke handle.

'E tau'ataina makehe 'a e to'utupu pea 'ikai ke malava ke nau tali ha fakalea'i kinautolu. Ko e Tohitapu pe me'afua lelei ke tau a'usia 'a hono tokateline.
Lau mai e lau 'a hai mo e lau 'a hai ka ke tau kei manatu'i ko e tangata pe ia.
Kae kehe tau nofo pe mo tatali ko e ha ha me'a 'e hoko.

Malo
Tino

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Sep 14, 2010, 8:04:42 PM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
Ko e 'uhinga tino??
 
tevolo fo'ou = temokalati = fekai 'a e kau taki = ngungulu ?
 
tevolo motu'a = nofo 'a kainga = fiu 'a e kau taki = tangulu fei 'umu?
 
tevolo 'ofa = ????
 
koia koaa Agustino!!?
 
mo e 'ofa...ko lika 'eni mo e "bitter fisi"
 
koloti

2010/9/15 tino tahitu'a <tino...@yahoo.com>

Hunu Hunu

unread,
Sep 14, 2010, 8:08:56 PM9/14/10
to tasil...@googlegroups.com
Ngali kuo tau fu'u tokanga ki he kau falealea. Kae hange pe ko e natula o e fale koia, ko e fale alea pe. Tonu ange ke tau tokanga ki he feitu'u 'oku fai ai e ngaue. Falengaue. Faifai pea mo'oni 'a e motu'a Ha'apai, ki'i tukunoa'i e favai, ka tau tokanga ki he me'a 'oku ma'u ai e fo'i topai..Mo e talamonuu atu ki he kau fili.......hunuhunu

2010/9/14 Sione 'Atupuha Koloti <sako...@gmail.com>

stan palu

unread,
Sep 16, 2010, 12:05:02 PM9/16/10
to tasil...@googlegroups.com
From: papaif...@gmail.com
> >
> > Kau Tasilisili
> Mou fakamolemole pe īŋŊla siīŋŊ kau fanongo,kuo te pahia kita he lau
> kolomotuīŋŊ īŋŊ e kau toki nofo kolomotuīŋŊ mai kimui ni,ko e kolomotuīŋŊ pe īŋŊ
> taha oku te laveīŋŊ ko e tangata pe īŋŊ taha pea ko e toīŋŊ mooni pe ia īŋŊ
> īŋŊlipatetutaīŋŊ o loto kolomotuīŋŊ,pea kuo siīŋŊ pekia e toīŋŊ ni ka kuo toki
> omai īŋŊ e kau fie kolomotuīŋŊ o tukuange puaka he kolo o nau sliīŋŊ,pea
> tukuaa hono fakateteīŋŊ holo he oku tau takitaha ofa pe mo polepole hono
> avaīŋŊmaka naīŋŊ tupu mei ai he he he.
-----------------------------------------------------------
 
Fakamalo atu Faifekau e fakamaama moe fakatokanga.....
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages