Hunuhunu
Malo 'etau toe a'usia mai 'a e week end ko 'eni. 'Oku ou fiefia peau fakafeta'i kihe 'Otua 'i langi taupotu 'ihe ongoongo fakafiefia ko 'eni koe lotolahi ha faifekau ke kau kihe fili, pea mo kinautolu kotoa pe kuo 'osi 'ohake honau hingoa 'ihe tepile ni 'oku kau kihe fili, hange koe minisita ako.
Ko Tonga ia koe fonua 'oku 'ofa 'ihe christianity pea 'oku tulituli 'a e kakai 'oe fonua ke lalaka 'ihe ngaahi principles/akonaki 'a Sisu neongo si'etau toonounou. Koe falealea 'o Tonga 'o hange ko 'eku lave kimu'a atu ko 'enau sipinga taalanga'i 'a e ngaahi fa'unga 'oe fonua 'oku ta'efakasivilaise atu. Koe 'aho ia 'e taha 'oku ou huu atu 'ihe falekoloa 'oku tu'u takai 'a e fa'ahinga 'o fanongo ki hono fakamafola mai ' ae ngaahi tipeiti 'a e falealea.
Koe vakai 'oku si'i lolotonga lea 'a e taha 'o e kau Minisita 'o fakamatala lelei pe kihe me'a na'ane taukapo'i kae kaila atu 'a e taha ia 'o e kau fakafofonga, "tangutu ki lalo, ki'i vale fiepoto, koe 'ai he 'oku ke 'ilo ha me'a, fiepoto" na'ane toutou repeat 'ene setesi kae si'i hoko atu pe 'a e lea 'a e Minisita ko ia. Koe Minisita na'e leaa, kuo lahi 'ae kakai kuo ne 'osi fakamo'ui 'i Tonga 'ihe ngaue na'ane fai ki mu'a pea toki hoko koe Minisita.
ko hono fakatu'utamaki 'o e fa'ahinga 'ulungaanga 'o e kau falealea 'ihe anga 'o 'enau 'communication' 'ihe taimi 'oku nau tipeiti ai, 'oku ne hanga 'e ia 'o 'ako'i hala mo taa sipinga hala kihe to'utupu 'o Tonga. Koe me'a 'ena 'oku ui koe matu'aki 'uluangaanga ta'efaka'apa'apa 'aupito pe 'a e fakafofonga na'ane fai 'a e lea ko 'ena pea 'oku malava ke fakakaukau 'a e to'utupu koe me'a lelei 'a e 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa. Koe falealea 'o Tonga 'oku hoko ia koe 'icon' 'o e to'utupu 'o Tonga pea koe faka'ulia atu 'a e sipinga fetu'utaki 'ae fu'u kau fakakaukaua 'o e fonua, koe ma'ulalo atu 'ihe ma'ulalo ange fau 'ae verbal communication he taimi 'oku nau tipeiti ai.
Koe mahu'inga ia ke tokolahi 'a e kakai 'oku poto 'ihe 'ulungaanga faka'apa'apa 'i falealea hange koe kau faifekau ketau sio 'ihe toka'i moe fefaka'apa'apa'aki neongo 'enau fehangahangai 'ihe fakakaukau. Koe fa'ahinga ma'u'anga kelesi fakatevolo mo taa sipinga kovi. Fakatauange ke kehe ange 'a e fo'i 'aliaki fo'ou 'oku 'amanaki ki ai 'a Tonga.
daphne
|
Malie Ma’ananga mate ai he ko e loto!!
From:
tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Sione M. Veituna
Sent: Saturday, September 11, 2010
10:42 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Falealea
o Tonga
Hunu,
ka ko e toe haa, kapau kuo ha'u 'a ha'apai o fili i kolomotu'a koe ha 'e tapu
ai ha alu atu 'a Eua 'o fili i Ha'apai,.....te ke ta'ofi 'e koe kau Eua kae
fili kau ha'apai ia 'ia au, he he he he he he... ha'apai ai pe ki he 'auha! ha
ha ha ha ha he ti vaikona mo seni eeee.
From: Hunu Hunu
<hunu...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sat, September 11, 2010
8:03:29 AM
Subject: Re: [tasilisili] Falealea
o Tonga
Tafakula:
Fanongo ai kuo tali 'e he komiti konifelenisi 'a e kole 'a e kainga Niua, ke
faka'ataa 'a Faifekau Dr. Taukei 'Ahomana ke ne fakafofonga'i e kainga ki
falealea. Teu feinga ki he kainga 'Eua ke 'oua 'aupito na'a nau teitei
fakakaukau ke fili koe masi'i Tafakula, he teke feinga ko e ma'a Ha'apai
eeeeee...hunuhunu

(CNN) -- The Rev. Terry Jones, the leader of a small congregation in Florida, recently announced he would burn copies of the Quran on September 11. A broad spectrum of figures in public life, including President Barack Obama and Gen. David Petraeus, urged him not to.
And soon, he said he wouldn't, offering a face-saving excuse.
What explains this turn of events? The answer could well be the First Amendment to the U.S. Constitution, the very same amendment that protects Jones' freedom of speech. The First Amendment allows -- in fact it encourages -- people to disagree with what Jones planned and to condemn it in public.
Whether one likes it or not, Jones has a First Amendment right to burn the Quran if he wants to. In 1989, the Supreme Court overturned a criminal conviction for burning an American flag, despite concerns that it would greatly offend people, including American veterans. If you can't be punished for burning an American flag, it's hard to see how the government could punish you for burning the Quran, the Bible or any other venerated object you own. And, unlike a Klansman who burns a cross on a black family's lawn, Jones was not threatening violence, which is unprotected by the First Amendment.
And yet, despite the government's inability to impose any kind of sanction, Jones stood down -- for now at least. The reasons why tell us a lot about how the American system of freedom of expression works in practice.
Public opinion may be a far more effective remedy than legal sanction; a criminal prosecution might have made Jones a martyr to his followers. Under the force of public reason he was shown for what he was -- a petty bigot.
In some European countries, Jones could have been punished for a hate crime had he followed through with his threat. These criminal laws are designed to enforce tolerance and prevent distrust and enmity between different groups. But the American constitutional system secures political and religious tolerance in a different way: It relies on more speech to counter the speech that is hateful and corrosive to democracy.
It's important to remember that political and religious tolerance is not a natural condition in human history. Much blood has been shed because people detest each others' race, politics and religion.
Indeed, the system of tolerance in the United States for people of different races and religions -- and now for people with different sexual orientations -- has resulted from long struggles in culture and politics. It has resulted from Americans' ability to protest, state their views in public and win people over. Tolerance for gays, for example, emerged because gay rights advocates used their First Amendment freedoms to organize, make their case and persuade other people against bigotry.
Instead of having the government punish people who say intolerant things, the American system relies on people to criticize each other for violating what they think are the proper norms of tolerance and equal respect in a democratic society. People will sometimes disagree about these norms, but that disagreement is also part of free expression.
This system is by no means perfect, and its imperfections seem most obvious when you are on the receiving end of another person's hate-filled screed.
Nevertheless, its advantage is that it allows social norms to evolve and adjust to new problems and new circumstances in ways that rigid criminal penalties cannot. It allows freedom for obnoxious people, but it also lets people object to demagogues and hate mongers and turn the weight of public opinion against them.
The best response to people like Jones is not to
throw them in prison. Rather, it is to criticize their actions as
contrary to our country's most hallowed traditions. Over the long run,
using freedom of expression to promote tolerance and denounce
intolerance is how Americans have preserved their experiment in
democracy.
Malo hono kei tafunaki 'a e loki ni.
S Hingano, 'oku ou mahu'inga 'ia 'ihe konga na'ake pehe, koe tutu 'o Tungi Arcade koe 'cry for help'. Na'aku kau 'ihe tui fakasaikolosia tatau mo koe. Na'e hoko mo 'eku fifili'i, koe haa na'e lolotonga 'iai pe 'a e mafai 'o e ongo fakafofonga falealea na'ana tu'u tonu pe 'ihe taimi na'e kamata ai hono tutu 'o Nuku'alofa kae 'ikai kena ta'ofi?
'Oku 'ikai nai kena ma'u ha taukei faka-alea (communication/negiotiation) kena tu'umalohi 'aupito hono taukapo'i 'ena fakakaukau 'i falealea? 'Oku totonu nai ke fekau kena foki kinaua 'o fakalelei'i 'ene communication skills?
koe ha 'a e 'uhinga na'ana 'asi ai 'ihe uhouhonga 'o e taimi na'e 'ita ai 'a kinautolu na'anau tutu 'a Nuku'alofa he koe kamata 'enau fononga mai mei Pangai kae 'ikai kena ta'ofi?
Na'e 'ikai nai kena ma'u ha mafai faka-taki (leadership skills) kena malanga'i kihe fa'ahinga na'e 'ita ke 'oua tenau 'ita, mo fakahaa ange ha ngaahi alternatives kehe?
Koe taki lelei 'oku ongo 'a e fanga sipi ki hono le'o!
'E 'fair' ke conclude koe 'ulungaanga fakaaoao (violent) na'e kamata 'aki hono tafunaki 'a e tutu 'o Nuku'alofa, 'o kau ai moe tutu 'o tungi arcade.
Kapau koe 'cry for help'
who cried/cry for help?
help from who?
what kind of help?
Koe people representative (fakafofonga falealea) na'e 'cry for help'? pe koe kakai na'anau practically tutu 'a Nuku'alofa?
Kapau koe people representative na'e cry for help, what kind of help? where/why do we conclude that they 'cry for help?
Koe ha 'oku tau 'omai ai 'a muli ke faka'ata 'aki 'a Tonga?
Ko me'a na'e hoko 'i Tonga na'e mei malava ke tatali (patience) kae fai hano taalanga'i (negiotiate) 'a e 'uhinga na'e 'ikai ke fakahoko ai 'a e loto 'o kinautolu na'anau tutu 'a Nuku'alofa.
koe masiva moe tu'umalie 'oku kamata ia meihe 'atamai 'o e Tonga! Kapau 'e pehee 'ehe Tonga ko iaa 'oku tu'umalie pe ia, pea taa 'oku tu'umalie pe ia, regardless...Koe principles fakakalisitiane na'e akonekina 'aki kitautolu 'oku pehee 'ene lauu.
Kapau koe 'cry for help' koe haa na'e 'ikai kenau oo ai 'o ma'u fale'i meihe kau faifekau 'o Tonga 'oku nau tuva mo fonu 'i Tonga? Kuo nau sio lalo kinautolu kihe kau faifekau?
Koe haa 'oku tau fakatonuhia'i ai 'a e tutu 'o Nuku'alofa?
Fonu si'i kakai pisinisi 'i Tonga 'oku 'ikai toe 'iai ha'anau ma'u 'anga mo'ui 'ihe hili hono tutu 'a Nuku'alofa.
Koe tu'unga faka'ikonomika 'o Tonga 'oku 'uesia lahi faka'uli'ulia 'i hono tutu 'o Nuku'alofa 'o a'u ki he 'aho ni pea moe kaha'uu foki.
Kapau koe 'cry for help' 'a kinautolu na'a nau tutu 'a Nuku'alofa, koe haa na'e 'ikai ke 'oange ai 'a e 'reassurance' 'ehe ongo fakafofonga falealea na'e tu'u tonu ai 'ihe kamata 'o e tutu?
Koe ha na'e 'ikai ai kenau 'cry for help' pea nau fakahoko 'a e lau 'a e kau saikolosia kenau 'commit suicide' kanau tutu 'e kinautolu 'a e pisinisi 'a e kakai kehee? 'o iku moe mate 'ae kakai ai.
Koe kakai violent mo aggressive, 'oku nau pehee 'e kinautolu 'oku langa mo operate 'a Tonga 'i honau 'atamaii, hili ko ia na'anau iku ki falehopo mo 'api popula. They were pure acts of violence and aggresiveness! (fakaaoao mo fakatikitato)
He'ikai ke kei pa'anga 'aki hano langa 'a Tonga 'okapau koe taimi pe 'e 'cry for help' 'a e kau fakafofonga tenau 'influence' both direct and indirect honau kau supporters ke act violently 'ihe kaha'u?
koe ngaahi fokotu'u fakakaukau atu pe 'ena.
daphne
|
Fakamolemole atu Sifa koe fakalanga talanoa pe ka koe lahi ange hono talanoa'i koe lelei ange pe ia 'eku fakakaukau, hehehehe.
'Oku mo'oni foki 'a e akonaki malie 'a Sisitoutai, koe tutu 'o Nuku'alofa 'oku ha'u mei ai 'a e lelei 'oku 'ikai ke fa'a laua. 'Oku ou tui foki 'oku 'ikai totonu ke fai ha mo'u nofoa 'ihe kuohili. 'Ihe taimi tatau, 'oku ou ilifia na'a toe tutu tu'o ua 'a Nuku'alofa 'okapau he'ikai ke fili 'e Kolomotu'a 'a e fakafofonga 'uluaki 'o Tonga 'ihe lolotonga ni. Koe 'uhinga ia 'eku taukapo'i koe pukepuke 'o Tonga 'ihe taimi ni moe kaha'u 'oku fai ia 'ehe kau Takilotu 'o Tonga.
Na'aku kau foki au 'ihe tui koe 'cry for help' 'o hange ko ho'o lave, pea koe ta'uni na'aku 'i Tonga ai peau talanoa moe ongo matu'a 'Initia (couple) pea koe faka'ofa atu 'eku fanongo ki si'ena fakamatala hono tutu 'a Nuku'alofa 'o kau ai mo 'ena sii pisinisi. 'Oku na si'i hee holo pe 'i Nuku'alofa. Na'e kole mai 'a e husepaniti keu hanga mu'a 'o langa ha ki'i palepale ke nofo ai mo hono mali 'i Tonga peau talaange kena nofo kau foki mai 'o ngaue houa 'e 24 'aho 'e 7 ke lava ke ma'u ha seniti ke langa ha ki'i palepale kena si'i nofo ai. Talu meihe 'eku fanongo kihe 'ena talanoa mo 'eku 'ilo meia kinaua 'ae ngaahi talanoa kehe 'o kau ai mo 'eku talanoa moe si'i fa'ahinga na'e tutu 'enau pisinisi peau toki fakatokanga'i 'a e si'isi'i 'eku 'ilo kihe ola 'o e tutu 'o Nuku'alofa.
Mo'oni 'a e lau koe lahi ange 'eku 'ilo'i 'a e palopalema 'o e kakai na'e uesia 'ihe tutu koe lahi ange aipe ia 'eku 'ilo'i na'e si'isi'i 'eku 'ilo. |
Malo 'a e faiako, 'oku mahino mai.
'Ofa lahi atu kiate koe Sifa |
He ka lava � fetongi � Tungi Arcade � e ngaahi fakakaukau ko ena na� ke
fokotu� mai �ku malie lahi,ka �ku tau sio atu pe foki � ta�malava,,ka
ko e fakakaukau ia totoatu ia, mo e �fa Sisi T.
Fefee kapau tetau fili ha kau faifekau kuo pau kenau 'uluaki lau 'ae tohi koia 'a Dietrich Bonheffer "The cost of Discipleship"'oku 'ikai koe 'uhinga pe ia koe lau e tohi ko'eni ka koe 'uhii kuopau kete taukave'i 'ae 'Otua,Tuku .i Pouono,Sila 'o Tonga moe fuka foki. 'o mate ai.SMV,'oku ou tui 'oku totonu ke hu ha taha tene lava 'o taukave'i 'a Sisu Tonga,'oua 'e toe 'omai 'a Sisu ia meiha feitu'u kehe, he 'e kehekehe ia moe kelekele, kakai moe potu tahi 'o Tonga.
TV mo Tasilisili
Malo 'etau toe a'usia 'a e pongipongi ni, 'oku ou fakatauange kemou ma'u ha 'aho lelei 'ihe 'aho ni foki.
Ko 'eku mahino'i 'eni 'a e lau 'a Pastor, fakatatau kia Bonheffer
koe 'structure' pe founga 'o e fakakaukaui'i 'o Tonga 'e fakafuo 'ehe falealea fo'ou 'e ta'emaau ange ia 'ihe founga lolotonga. Koe founga pe 'e taha 'e maau ai, koe kau faifekau moe kau taki lotu 'o Tonga 'oku nau ma'u 'a e mafai ke fakafa'utaha 'a Tonga 'ihe kaha'u. toki fakatonutonu'i mai 'ena sh.
Koe ngaahi lea pe setesi 'oku tau ngaue'aki 'oku ne hanga 'o faka'ali'ali pe talamai 'a e fakakaukau 'oku fa'o 'i hotau loto moe 'atamai pea 'e fakatatau pe foki ia kihe 'etau a'usia fakafo'ituitui.
Koe falealea 'o Tonga kapau leva he'ikai ke 'build up' pe 'develop' 'o fou 'ihe 'ataakai 'oku ne hanga 'o 'promote' 'a e ngaahi 'principles' pe tokaateline 'a Kalaisi pea 'e nge'esi hina pe 'a e falealea. 'E totonu leva ke ui ia koe fale fakatevolo kae 'oua 'e toe 'ui koe falealea.
Kapau tetau kei ui pe 'e kitautolu koe falealea 'e sai pe ia, ka ko hono fua 'o e alea 'ihe fale ko ia koe femotumotuhi, fetaaufehi'a 'aki, laui'i kovi'i 'a e toenga 'o e kakai 'oku te alea mo ia.
'Oku hala 'a Tonga moha pa'anga ke talanoa'i 'i falealea, 'e mahino nai ia 'a fee?
Koe fatongia 'o e falealea 'o Tonga 'oku totonu ketau hanga 'o mahino'i he kapau 'e 'ikai ketau mahino'i ko 'etau 'bitter' ('ita) aipe kihe kau taki 'o e pule'anga 'o a'u kihe pa'angangalu. Koe 'ita 'a e temokalati kihe pule'anga 'ihe lolotonga, 'e toe hoko atu 'a e 'ita ko ia 'ehe kakai, ka 'e mafuli 'o tuku 'enau 'ita kihe pule'anga kanau 'ita kihe temokalati 'ihe kaha'u.
Koe falealea 'o Tonga 'ihe 'ene tu'u kihe kaha'u, ko hono fatongia 'o'ona koe palani mo fulifulihi 'a e ngaahi founga ngaue 'a Tonga 'e malava kene langa hake 'a e fonua. Kapau 'e 'alu kehe meihe kaveinga ko ia pea koe 'ange'ange 'a e puhi 'ea 'a e kalasi lolotonga 'ihe puhi 'ea 'a kinautolu 'e 'alu hake meihe fili ka hoko. Koe palani lelei 'oku ne 'omai 'a e pa'anga kihe fonua, 'a 'eni 'oku totonu ke nofo taha ai 'a e falealea 'o Tonga kae tuku 'enau tau'aki ta'aki. Koe ta'akii foki koe maha 'a e fakakaukau.
Koe lau 'a Bonheffer, kapau leva 'oku te malanga 'aki 'a e mo'ui kalusefai pe fua kolosi (suffering) 'i hono fakahoko 'ehe 'ete mo'ui (in actions) 'oku malava kete 'surrender' (tukulolo) kihe kelesi 'a e 'Otua pea 'oku totolo leva pe ngaue 'a e kelesi 'o hangee ha totolo 'a e levanii. Fakatatau kihe lau 'a Bonheffer, koe 'uhinga ia 'oe longoa'a 'a Tonga, kau ai 'a e falealea koe momole ngofua hono malanga'i 'a e kosipeli.
daphne
|
|
Fakamolemole kae lafoatu e fatongia mamafa ni, ko au elaona niumeitolu mo ha ki'i falukunga 'oku mau muimui'i e ngaue fakalotu hufia 'o e Fonua, talu mei hono fokotu'u e founga ni 'i he 2000 'e he ta'ahine Pilinisesi ko Nanasi-Pau'u Tuku'aho pea tapu moia pea moe kainga tasilisili kae fai atu pe ha ongoongo ki he lotu hufia 'oku mai fakahoko.
mei he 2005, lolotonga ia hono taukave'i e Pule'anga Fakatemokalati neu fai ai ha 'eke huhu kia sihova pe 'oku ne finangalo ke fai e liliu Pule'anga ni , koe tali na'aku ma'u koe 'ikai, peau 'eke ha folofola pea 'omai 'a Selemaia 9:12-18 etc, pea na'a mau ngaue ki ai he 'aho 15 'o Novema 2006 pea si'i tutu 'a Nuku'alofa he 'aho 16.
Na'e mahino kiate au immeadiately he fakamaama 'a e Laumalie Ma'oni'oni, koe 'uhinga 'a e 'ikai ke finangalo 'a e 'Otua ki he teu liliu, koe'uhi koe founga na'e ma'u 'e Tupou 1, 'one fa'u ai 'a e Konisitutone pea moe tukufonua ki Langi.
'Oku ha 'a e Tukufonua 'i he Efinanga 'a Masiu Moala, p213 pea moe Konisitutone 'a sione Latukefu neongo 'oku 'i he tohi fakapilitania.
Kae tukumu'a keu hiki atu ha ngaahi palakalafi mei he Po'opo'oi 'oe 1875-1877 na'a mahino ai 'a e faka'apa'apa'i 'e he 'Otua 'a e Tukufonua pea moe Konisitutone na'e fa'u 'e Tupou 1.
Mei he Po'oPo'oi p11 KO E MALAGA AE KIGI, I HE HUFI AE FALE ALEA
P/1: JJIOTOOFAATU.
KI HE Houeiki kuo fakataha mai mei Toga ni, mo Haabai, mo Haafuluhao, mo Niua mo Niua; A e Houeiki oe kuonga mua a Haajiulagabo mo....bea moe houeiki o e kuonga ki mui ni,a Haamaafu mo........ae Houeiki kuo fakataha mai ki heni he aho ni. ofa atu. Oku ou behe oku totonu ke tau tomua fakafetai ki he Eiki, i he ene toe fakataha moui mai akitautolu, ke tau toe lava ki he e tau fakataha ni, aia kuo fuoloa e tau amanaki ki ai
p/4 Talu mei he fakataha naa tau fai i Vavau kuo hoko a fisi koe koga oe buleaga Bilitanaia,....ka koe mea oku ou fiefia ai i he kei ata ae hala o Toga, oku ikai te tau efihia mo ha buleaga malohi, ka oku tau melino moe g.buleaga kotoabe. Bea melino foki iatekitautolu. Bea ata ho tau hala ke laka ki mua i he g. mea fakasivilaiso, moe boto moe aga oe lotu, moe mea totonu
p/6 Bea talu mei he fakataha i Vavau, kuou tuutuuni ae sila fakabuleaga o hotau fonua ni, pbea kuo ave hono tatau ki he g.buleaga niihi ke nau meai ae sila fakabuleaga hotau fonua, bea koe lea 'oku tuu ai oku ou loto ke hoko koe lea oe haa Tu'i o Toga o taegata,bea koe lea koia "Koe Otua mo Toga ko hoku tofia"
p/7 Bea kuou tuutuuni foki ae fuka aaku faka-Tu'i, bea ko hoku loto ke hoko ia koe fuka 'a e Tui o Toga o taegata, koe fuka 'ae Haa Tuikanukubolu 'o lauikuonga.
kataki teu toe hoko atu 'ofa atu moe lotu 'elaona
--- On Tue, 14/9/10, Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au> wrote: |
Niumeitolu
'Oku fakaofo atu 'a e fema'uma'utaki 'o e ngaahi a'usiaa.
'Oku ou fa'a fakakaukau au 'oku hangee ha fakamatalili'i moha faka'ita 'a e fale 'o e Tu'i 'ihe kakai 'o Tonga 'a e 'amanaki ko 'eni ke fononga'i 'e Tonga 'a e fa'unga fo'ou 'oku tau hanga ki ai. Tenau sai pe foki kinautolu he 'oku lahi 'enau pa'angaa, koe si'i kakai 'oku 'ikai ke 'iai hanau le'o pea 'ikai mahino kiate kinautolu 'a e nunu'a 'oe me'a 'oku nau vilitaki ki aii tenau inu 'a e nunu'a 'oe toonounou.
'E lava fefe ketau 'ilo 'ae lelei moe kovi ha fa'ahinga founga fakalele 'oha fonua? ko hono 'aii pe 'eni ke fakamalohi'i kitautolu ketau huuatu ai.
Niumeitolu, koe liliu 'oku ke talanoa mai ki aii, 'oku totonu ke 'a'a 'a e Kolomotu'a kotoa pea takitaha fakafehu'i hono 'uhingaa he koe founga pe ia 'e tu'u fakataha ai 'a Kolomotu'a 'o fakaava pe tapuni 'a e matapaa na'e fakalika atu kiate koee.
daphne
daphne
|
Tevita Vaikona
na'e ai ke 'oua teu respond atu ki ho'o post ka koho mahu'inga 'eni 'oku ou respond atu ai.
kataki 'oku ke 'ataa ki Tasilisili moe tokotaha kotoa, koe haa 'oku ke lau ai 'eku fakatalanoa? 'Oua na'ake toe fakaava ha'aku talanoa 'i Tasilisili ni he teke teketeke lili aipe. Ko 'eku talanoa 'a'aku kihe kakai 'o Kolomotu'a 'oku nau 'i Tasilisili, hehehehehe.
'Oku ou interest au 'ihe topiki ko 'eni.
'Oua na'ake toe lomi tu'o ua mai he teu toe lomi atu. 'Ikai teke talanoa pe mu'a koe 'ihe me'a 'oku ke tui ki ai. 'osi mahino pe kiate au 'oku ke feel intimidated. 'Oku 'ikai teu 'amanaki au 'oku mahu'inga si'eku talanoa.
ofa lahi atu kiate koe T Vaikona, 'ai mai ha vai 'oku melie kau fiemalie, hehehehe.
daphne |
|
|
|
Fakamalo atu ki he lotu hufaki �ku ngaue mei ai � e fefine ko �laona mo
�ne kau ngaue,pea ko e me� lelei mo�ni ia,kae �ua mu� na� ngalo �ku �kai
ko kimoutolu pe �ku fai e lotu ko ia,mei mei ko e Tonga kotoa,pea na� mo
e kau Tonga nofo muli �ku nau kei kaveinga lotu �ki pe � e fonua Tonga
mo hono tu� mo e hou�iki.
Ko e potu tohi malie kuo ke tuku mai �ki Selemaia 9;13-18--na� ngaue
fakapalofita � Selemaia mo e ha� tu� lalahi � 3- King Siosaia -na ngaue
fakataha ki he fakalelei lotu �ku �loa he hisitolia he mo�i � e kakai
Hepelu,na� lelei lahi e fakalelei lotu mo e pule�nga he na� ngaue
fakataha � Selemaia mo e tu�-ko e fanga tamai � Siosaia kimu� ai na� nau
faka�taa � e ngaahi tui fakahiteni ki he fonua,pea ko e ngaue leva �
Siosaia ko hono faka�uha � e ngaahi lotu tamapua na� �mai he�ne fanga
kui mo e ngaahi tamai.
Ko e ha� tu� hono ua mo e tolu Sihoiakimi mo Setekaia-ko e ongo tama eni
na toe fakafoki e pule�nga mo e kakai ki he ngaahi angahala mo e tauhi
�itoli,tu�malie ange � e kau tu�malie,pea ko fakaloloma taha ko hono
toe li�kina ange � e masiva.ko eni � e ongo pule na� fai ai e fakahe
exile ki Papilone,ko e tautea mo e fai fakamaau ia � e �tua.
Ko e mo�ni � e potu foofola kuo ke tuku mai,kuo tafoki e kakai,kuo nau
li�ki � e lao � e �tua ,mei he tu� mo hono kakai. � fefe leva e siasi
mo e lotu? Na� huhuu � e Setekaia kia Selemaia-ke tuku aa e �ve tukuhau
ki Papilone,he kuo fakaha ange � he kau palofita kehee ke ta�fi,ko e
tali � Selemaia-�ku te�ki finangalo � e �tua ke foki e fakahe,na� �kai
tuitala � e tu� ki he palofita-pea ko e me� na� hoko-na� hange �
Selusalema ha tu�nga �to�ta,na� tangi mamahi � e palofita weeping
prophet he�ne sio ki he faka�fa- fakamanatu atu �ku �kai ko e kakai pe
kuo li�ki � e lao � e �tua,ka �ku kau ai � e tu� mo e hou�iki � e fonua
� fakatatau ki he potu folofola kuo tuku mai , mo e �fa ai pe Sisi T.
Oku 'amanaki 'eni ke tau fetaulaki mo ha tevolo. Ko e tevolo na'e talu 'etau tupu mo ia 'o laui senituli talu mei he 950 na'e malava pe ia ke tau handle. He neongo pe 'a e fa'a 'ita 'a ha'a Hou'eiki pea mo e kai pa'anga 'a e kau takii kimu'a ka 'oku malava pe ke nau fiu pea tuku. Oku tau 'amanaki kitautolu ki ha tevolo fo'ou 'a ia 'oku 'ikai ke tau 'ilo'i pe malava ke handle.
'E tau'ataina makehe 'a e to'utupu pea 'ikai ke malava ke nau tali ha fakalea'i kinautolu. Ko e Tohitapu pe me'afua lelei ke tau a'usia 'a hono tokateline.
Lau mai e lau 'a hai mo e lau 'a hai ka ke tau kei manatu'i ko e tangata pe ia.
Kae kehe tau nofo pe mo tatali ko e ha ha me'a 'e hoko.
Malo
Tino