Ko 'ete feinga ke fakatonutonu'i mai 'a Sisu kihe 'culture' 'a Tonga, 'oku kehe hono ola (outcomes) meihe 'ete feinga ke fakatonutonu'i 'a e culture 'a Tonga mo Mamani kia Sisu.
Koe taha 'a e kehekehe 'o e kosipeli 'o Matiu mo Luke. Ko Matiu koe Siu pea na'e fakamama'u 'ene 'reflection' 'ihe context ko Sisu ma'ae kau Siu pee. Ko Luke koe senitaile, pea na'a ne taukapo'i ko Sisu ma'ae Siu moe Non-Siu. Ko Matiu na'e fakalokolo pe 'ene 'reflection'. Ko Luke na'e faka-international/universal. 'Oku 'ilonga ia 'ihe 'ena 'omai 'a e tohi hohoko pe tukufakaholo 'o Sisu. Kamata'i mai 'e Matiu meia 'Epalahame, kamata'i mai 'e Luke meia 'Atama. Koe kamata mai meia 'Epalahame 'e Matiu, 'uhinga pe ia kihe kakai Siu, koe hako 'o 'Epalahame. 'Oku fele 'a e 'literally' kau Siu 'i Tonga koe hako 'o 'Epalahame. Koe 'uhinga 'a e kamata mai 'e Luke meia 'Atama ko 'ene taukapo'i ia koe fa'ahinga 'o e tangata koe ha'u meihe 'Otua, 'oku 'ikai ke 'iai ha 'avahevahe. Ko
kitautolu fa'ahinga 'o e tangata 'oku tau fusi 'a e 'avahevahe.
Koe teolosia, 'Sisu koe Haua' 'oku universal, 'oku 'ikai ke fakamama'u kihe 'culture' 'a Tonga 'oku fakataumu'a kihe tokotaha kotoa, Tonga moe 'ikai Tonga, hange koe fakafehoanaki 'o Matiu mo Luke.
'Oku totonu ketau hanga 'o fakafaikehekehe'i 'a e fa'ahinga 'i Tonga 'oku penipeni mo fakavalevale ka 'oku nau foki pe ki honau ngaahi 'api 'iha 'osi ha ngaahi 'aho meihe kau 'haua mo'oni' (fa'ahinga 'oku li'ekina mo'oni pea nau si'i takatakai aipe 'o iku 'o ma'u famili atu 'a e ni'ihi). 'Oua mu'a tetau nusi fakataha 'a e fakavalevale 'a e kalasi 'oku nofo noa'ia 'ikai ke oo 'o too ha fu'u manioke meihe fa'ahinga 'oku si'i li'ekina (haua mo'oni),
'Oku ou tui 'oku kei 'appropriate' pea fakapotopoto pe 'a e kaveinga ia, 'Sisu koe haua', koe Haua mo'oni 'i Tonga koe fa'ahinga na'e 'abuse/neglect' ngaahi kovi'i 'i 'api, tatau pe moe haua 'o muli ni, Tonga pe Non-Tonga. 'Oku a'u pe kihe 'aho ni hono taukapo'i 'ehe fa'ahinga tokolahi koe taamali moe lea kovi'i moe ngaahi kovi'i 'a e fanau 'oku kei lelei pe tokua koe tauhi faka-Tonga. Ko 'etau hanga ia 'o fakasi'isi'i mai 'a Sisu kihe 'etau 'culture'.
Koe fakalea'i ko 'Sisu koe haua', 'e malava ke ha'u meihe tu'unga mo'ui 'e ua. Koe 'uluaki koe tokotaha 'oku 'ikai pe ke tui ia kihe hifo mai 'a e 'Otua 'ia Sisu ke kilala hake 'ae fa'ahinga 'o e tangata. Ko hono ua koe lea 'ae tokotaha 'oku maheni pe kaume'a fafale mo Sisu. Malie 'a e tauakapo'i 'a e kaveinga ni pea 'oku ou tui koe ha'u tonu meihe laumalie kuo ne foki ki 'api.
Koe 'uhinga ia 'oku fepaki ai 'a e 'Sisu koe Haua' moe fakatonulea 'a e tokolahi, ko 'etau feinga tukuingata ke fakatonutonu'i mai 'a Sisu kihe 'etau 'culture'. Na'e folofola 'aki 'e Sisu, ko ho'o 'ofa kihe li'ekina (haua) ko ho'o 'ofa ia kiate au. Koe kau 'Isileli na'anau 'Haua' 'ihe Toafa 'ihe ta'u 'e 40 (wanderers)?
daphne
|
hehehehe, Veituna,
ko Sami kuone kamata'i mai hono faka'ataaa ke tukuange 'a e Vaimo'ui ke mapunopuna, hangee koe fakamatala kihe 'symbolise' 'o e 'tamapua'. Koe Kelesi 'oku 'ikai koha kamata'i 'eha tangata, koe me'a'ofa. 'Oku 'ataa 'a e tokotaha kotoa ki ai, fa'ahinga na'e lau 'ae pepa moe fa'ahinga na'e 'ikai ke lau. hehehehe, 'ai mu'a ke mahino hono lau tulemohe'i, koe ha kuo toe 'ohovale ai 'ihe kehekehe 'a e ngaahi fakatonulea? hehehehehe
daphne
|
|
1) Koe fehu'i 'a Sami, 'e lelei ange ketau ui 'a Sisu koe 'angahala'? (sinner) pe koe 'haua'? (wanderer)
2) Koe fehu'i 'e taha 'oku 'arise' meihe fehu'i 'a Sami, 'E lelei ange ketau lau kitautolu koe 'angahala' (sinner) pe koe 'haua'? (wanderer)
3) Fakamanatu mai 'ehe teolosia 'Sisu koe Haua', he'ikai lau 'a Tupou V koe 'haua' (hufanga atu) he 'oku 'ikai ko Sisu ia.
Kataki pe kau 'oatu 'a e ki'i fehu'i moe tali ko 'eni ke 'highlight' 'aki 'a e ngaahi fakakaukau 'i 'olunga 'oku 'omai 'ehe teolosia ni.
Sisu: 'E Faka'aki'akimui, 'alu 'o tala ki mamani koe Haua au, ka teke kamata mei Tonga. |
|
(kataki koe ki'i accident 'o 'oatu konga ai 'a e post kimu'a).
|
|
|
|
... Sisu: 'Alu pe koe he teke toki mahino'i 'a e konga lahi 'o e 'uhinga
> 'eku fekau keke fakahaa koe haua au 'i hono 'aka holo koe.
>
> daphne
-----
Matamata ko e taha ia 'o e fakamanatu 'a jh 'i he ngaahi uike kuo tau situ'a
mei ai. Ko e fakakaukau 'o e Sisu Haua 'e ala tokoni ia ki he kakai 'oku nau
lau ko e haua kinautolu 'i he hikihiki teniti. Matamata 'e alaaanga ange mo
faingofua ki he kakai 'oku lau ko e haua kinautolu ke talanoa ki he 'Eiki 'i
he mohenga mo e 'imisi 'o e Sisu Haua.
Mahalo 'e tanaki atu pe ki he ngaahi imisi anga maheni:
Tauhi Sipi, Vaine Mo'onia, Hala etc.
mo e 'ofa mei he Nursing Chapel
hausia
malo .
sepesi.
Rev. Sisitoutai
'Oku ou nofo ma'u pe 'o malie'ia ho'o hanga 'o fakatupu 'a e fakakaukau 'ihe taimi kotoa 'oku ke 'asi ai 'i Tasilisili ni.
Sisi, 'oku ou fakatokanga'i 'oku kamata ke 'reveal' mo 'unwrap' 'a e teolosia loloto ni. Fielau hono folofola 'aki 'e Sisu, 'ka 'oku ke fie muimui mai kiate au, kuopau keke situ'a kihe me'akotoa pea ke fua ho kolosi 'o muimui mai'. Ko hono fakalea 'e taha, 'oku tupu 'etau mafasia 'ihe taimi lahi ko 'etau fua 'etau ngaahi ouau fakafonua (customs/cultures), hange ko hono fakatonulea'i 'a e ngaahi lea (definition of language/words) 'o fakatatau kihe fa'ahinga 'ataakai pe nofo fakasosiale kuo tau anga maheni ai. 'Oku nau fu'u fakamamafa 'ihe taimi lahi ki hotau 'atamai moe loto 'o faingata'a ketau tahataha atu kihe loloto.
'Oku ou fakatauange ketau hanga mu'a 'o faka'ataa ke fakahaa mamalie mai 'ehe Laumalie Ma'oni'oni 'a 'ene 'uhinga na'ane fakafou mai ai 'a e Teolosia ni 'o tau laveingamalie ai kitautolu kakai 'o Tonga.
Sisi, ko hai ia tene toe fakafepaki'i 'oku 'ikai ke totonu ke ui 'a Sisu koe angahala he na'e 'ikai ke 'iai ha'ane angahala. Fefe kapau tetau ui 'a Sisu koe Haua? 'Oku ongo kovi mo ia kiate kitautolu ko hono 'uhinga 'oku 'ikai ke fetaulaki 'ae lea ko ia moe 'etau 'culture'.
Fefe kapau ko Sisu tonu 'oku ne talamai koe Haua ia?
'Oku tau mo'oni foki kitautolu, na'e totonu ke (literally) 'i heni tonu 'a Sisu ketau 'eke ki ai pe koe haa 'oku ne talamai ai koe Haua ia? Fielau hono 'omai 'a e tamapua 'o hangee koe lau 'a Sami ke symbolise 'aki 'a Sisu 'i mamani, ko hotau natula fakatangata ketau toki siotonu pe 'o hange ko Tomasi pea tau toki tui.
Koe lea malie 'a Sisu kia Pita moe kau 'aposetolo, 'mou tahataha atu kihe loloto'. Na'e 'uluaki talaatu foki 'e Pita koe 'aho ee moe 'ikai pe ke ma'u ha ika. Koe anga maheni ia 'a Pita 'ihe taumata'u, na'anau fai honau lelei taha kuo nau anga ki ai, talamai 'e Sisu, tahataha atu kihe loloto he'ilo na'ake 'ilo'i ai 'oku toe lahi ange 'a e 'Otua 'iate koe Pita. Na'e fiu 'a Pita moe kau 'aposetolo hono taanaki 'a e ika.
Fakamanatu mai 'e Hausia 'a e Tauhisipi lelei, na'ane tuku 'a e fanga sipi 'e 99 kane 'alu 'ihe 'aho moe po 'o kumi 'a e sipi na'e wander-haua. Mahalo na'e fehu'i ange 'ae ki'i sipi ni, koe ki'i wanderer foki, 'E hoku Tauhi koe ha na'e faingofua ai kiate koe keke foua mai 'a hoku hala? Ketau sio mai ha tali 'a e Tauhi, 'koe faingofua 'eku kumi koe ki'i wanderer-haua koe 'uhi ko 'eku ma'u 'a e loto moe fakakaukau faka-wanderer (fakahaua) koe founga pe ia teu mahino'i ai 'a e vaa'ihala na'ake fou ai 'as a wanderer-haua.
'Oku tupu 'etau kape fifisi 'i hono lau ko Sisu koe Haua ko 'etau toe fakakaukau kihe kakai kehee. Ko kitautolu koe kau Haua 'ihe 'Ao 'o e 'Otua, ko fee hotau 'Api ma'u? 'Oku tau lolotonga wander-haua fakalaumalie. Koe lau 'ae folofola, .... 'oku 'iate kitautolu ma'u pe 'a Kalasi, 'oku si'i haua fakataha ai pe 'a Sisu 'ihe 'aho moe po kotoa mo kitautolu.
Hangehange 'oku tokanga mai 'a e Teolosia ni ke tuku aa 'etau fakamaau'i 'a e haua 'a e kakai kehee, katau 'uluaki 'ilo'i kitautolu, he koe founga ia 'e faingofua ai ketau hounga'ia 'ihe teolosia moe fekau 'o e 'Sisu Tonga'. 'Oku 'ikai koe Sisu 'hisitolia' 'oku tau talanoa ki ai, koe Sisu 'o e lolotonga (the here and now). Ko kinautolu koee 'oku 'ikai ke maheni mo Sisu 'lolotonga' 'oku nau kai kape fifisi taha 'ihe teolosia 'Sisu koe Haua'.
Folofola 'a Sisu kia Pita moe kau 'aposetolo, ...'tahataha atu kihe loloto' ....talamai 'ehe tangata fa'u himi, 'Sisu 'oku ke mahulu hake 'ihe me'a fulipe pe', kuo ho'ataa ai hoku loto kotoa, 'through Christ, in Christ, with Christ', 'oku 'ikai keu nofo 'i Tonga, 'oku ou nofo 'ia Sisu, ko Sisu-Tonga. Ko au Sisu koe 'wanderer-Haua, na'aku Haua fakataha mo koe 'ihe Toafa pea 'oku ou lolotonga wanderer-haua fakataha mo koe 'ihe lolotonga ('here and now').
Talamai 'ehe foha maumau koloa, 'na'aku foki atu ki 'apii, ta na'ane si'i 'alu fakataha pe mo au, na'ane si'i faka'anaua pe ko fe nai ha 'aho teu fie foki ai ki 'api he ko 'ene kaveinga pe taumu'a pe ia 'e taha kema foki ki 'api. Folofola mai 'a Sisu, 'ko ho'o 'ofa kihe masiva moe wanderer-haua ko ho'o 'ofa ia kiate au'.
Malo 'a e ma'u koloa 'i hono fakafou mai 'ihe Teolosia ni. Koe taha 'o e ngaahi fekau 'oku mahino mai, 'ofa kihe si'i hifo pe koe haua pe 'outcast' pe koha toe taha pee, koe 'uhinga ia na'aku lata ai kiate kinautolu, 'o hange koe lau 'a Sami. Ko ho'o 'ofa kiate kinautolu ko hoku ngaahi 'ofa'anga ko ho'o 'ofa ia kiate au.
Koe taha 'o e ngaahi tala'ofaa moe fakaafe 'a e 'Sisu koe Haua', 'koe lahi ange 'etau 'ilo 'a e kakai kehe, koe faingata'a ange ia ketau 'realise' koe kau wanderers fakalaumalie kitautolu.
daphne |
|
|
|
To: tasil...@googlegroups.com |
|
Rev. Sisitoutai
'Oku ou nofo ma'u pe 'o malie'ia ho'o hanga 'o fakatupu 'a e fakakaukau 'ihe taimi kotoa 'oku ke 'asi ai 'i Tasilisili ni.
Sisi, 'oku ou fakatokanga'i 'oku kamata ke 'reveal' mo 'unwrap' 'a e teolosia loloto ni. Fielau hono folofola 'aki 'e Sisu, 'ka 'oku ke fie muimui mai kiate au, kuopau keke situ'a kihe me'akotoa pea ke fua ho kolosi 'o muimui mai'. Ko hono fakalea 'e taha, 'oku tupu 'etau mafasia 'ihe taimi lahi ko 'etau fua 'etau ngaahi ouau fakafonua (customs/cultures), hange ko hono fakatonulea'i 'a e ngaahi lea (definition of language/words) 'o fakatatau kihe fa'ahinga 'ataakai pe nofo fakasosiale kuo tau anga maheni ai. 'Oku nau fu'u fakamamafa 'ihe taimi lahi ki hotau 'atamai moe loto 'o faingata'a ketau tahataha atu kihe loloto.
'Oku ou fakatauange ketau hanga mu'a 'o faka'ataa ke fakahaa mamalie mai 'ehe Laumalie Ma'oni'oni 'a 'ene 'uhinga na'ane fakafou mai ai 'a e Teolosia ni 'o tau laveingamalie ai kitautolu kakai 'o Tonga.
Sisi, ko hai ia tene toe fakafepaki'i 'oku 'ikai ke totonu ke ui 'a Sisu koe angahala he na'e 'ikai ke 'iai ha'ane angahala. Fefe kapau tetau ui 'a Sisu koe Haua? 'Oku ongo kovi mo ia kiate kitautolu ko hono 'uhinga 'oku 'ikai ke fetaulaki 'ae lea ko ia moe 'etau 'culture'.
Fefe kapau ko Sisu tonu 'oku ne talamai koe Haua ia?
'Oku tau mo'oni foki kitautolu, na'e totonu ke (literally) 'i heni tonu 'a Sisu ketau 'eke ki ai pe koe haa 'oku ne talamai ai koe Haua ia? Fielau hono 'omai 'a e tamapua 'o hangee koe lau 'a Sami ke symbolise 'aki 'a Sisu 'i mamani, ko hotau natula fakatangata ketau toki siotonu pe 'o hange ko Tomasi pea tau toki tui.
Koe lea malie 'a Sisu kia Pita moe kau 'aposetolo, 'mou tahataha atu kihe loloto'. Na'e 'uluaki talaatu foki 'e Pita koe 'aho ee moe 'ikai pe ke ma'u ha ika. Koe anga maheni ia 'a Pita 'ihe taumata'u, na'anau fai honau lelei taha kuo nau anga ki ai, talamai 'e Sisu, tahataha atu kihe loloto he'ilo na'ake 'ilo'i ai 'oku toe lahi ange 'a e 'Otua 'iate koe Pita. Na'e fiu 'a Pita moe kau 'aposetolo hono taanaki 'a e ika.
Fakamanatu mai 'e Hausia 'a e Tauhisipi lelei, na'ane tuku 'a e fanga sipi 'e 99 kane 'alu 'ihe 'aho moe po 'o kumi 'a e sipi na'e wander-haua. Mahalo na'e fehu'i ange 'ae ki'i sipi ni, koe ki'i wanderer foki, 'E hoku Tauhi koe ha na'e faingofua ai kiate koe keke foua mai 'a hoku hala? Ketau sio mai ha tali 'a e Tauhi, 'koe faingofua 'eku kumi koe ki'i wanderer-haua koe 'uhi ko 'eku ma'u 'a e loto moe fakakaukau faka-wanderer (fakahaua)
|
Folofola 'a Sisu kia Pita moe kau 'aposetolo, ...'tahataha atu kihe loloto' ....talamai 'ehe tangata fa'u himi, 'Sisu 'oku ke mahulu hake 'ihe me'a fulipe pe', kuo ho'ataa ai hoku loto kotoa, 'through Christ, in Christ, with Christ', 'oku 'ikai keu nofo 'i Tonga, 'oku ou nofo 'ia Sisu, ko Sisu-Tonga. Ko au Sisu koe 'wanderer-Haua, na'aku Haua fakataha mo koe 'ihe Toafa pea 'oku ou lolotonga wanderer-haua fakataha mo koe 'ihe lolotonga ('here and now').
|
. Folofola mai 'a Sisu, 'ko ho'o 'ofa kihe masiva moe wanderer-haua ko ho'o 'ofa ia kiate au'.
|
'Akapei
'Oku 'ikai teke faka'apa'apa mai koe, 'oku ke ta'efaka'apa'apa mai koe. 'oku iai 'a e lea, 'tuku ho'o 'aka kihe integrity' 'oha taha 'i Tasilisili ni, he'e 'akahi ai koe, hehehehe.
'Oku toe 'iai 'a e lea 'a 'etau culture faka-Tonga, ko ho'o 'akaa kihe master 'o e teolosia 'o e Uesite he koha toketa teolosia koe 'o e Uesite? hehehehe. ko 'eku kasete 'atu 'a'aku kihe three muskateers, Semisi Ta'ai mo Mapuhoi mo Sami. hehehehe.
'Akapei, 'oku ke mo'oni 'aupito, 'oku 'ikai ko mamani 'oku vilovilo holo 'iate koe, pea 'oku 'ikai ke vilovilo holo 'iate au. Koe 'uhinga 'etau humai ki Tasilisili ni ko 'etau oomai 'o talanoa.
Kuo 'osi fuoloa fe'unga ho'o takai holo heni keke fakatokanga'i, 'oku 'ikai ke 'iai ha taha ia tene 'ilo 'a e katokatoa 'o e 'Otua. Kapau 'oku 'ikai ke 'aonga kiate koe ha fakatalanoa 'oku ou fai, kataki atu kitu'a pe ko ha'o talanoa mai 'i ho'o 'ilo, kae 'oua teke 'aka noa'ia he 'oku ou poto 'aupito au 'ihe kalate.
'Oku kehekehe ia mo 'eku 'oatu 'a e ngaahi fakamatala na'e te'eki keke 'ilo ki ai, pea ko 'eku 'ilo'i ia meihe anga ho'o fakamatala kimu'a felave'i mo ho'o taukapo'i koe tupu 'a e 'haua' meihe talangata'a kihe matu'a. Ko 'eku taukapo talu mei ho'o fo'i taukapo fakamuimui 'ihe tepile ni keke manatu'i 'oku 'iai 'a e founga talaki 'o e kosipeli koe 'speak from experience'. Teu toe repeat atu, 'koe haua tokolahi 'i Tonga mo muli ni 'oku tupu 'enau mavahe ko hono 'abuse/neglect' ngaahi kovi'i kinautolu, fakatevolo atu 'a e tauhi 'e ni'ihi, fakapapeliane atu 'a e tauhi 'e ni'ihi, 'ikai fakasivilaisi atu 'a e tauhi 'e ni'ihi, koe domestic violence 'oku fu'u hulutu'a atu, pea koe 'uhinga ia 'oku 'dysfunctional' ai 'a e ngaahi famili tokolahi 'o iku 'o hopo ki hala 'a kinautolu 'oku uesia 'ihe ngaahi 'api ko ia, 'onau 'haua'. 'Oku 'iai 'a e lau 'a Sale kihe
tafa'aki ko 'eni 'ihe 'ene 'article' 'a e nofo 'i 'api. Tukukehe kapau ko ho'o 'uhinga kihe 'original sin'.
Koe lau 'a e kakai kotoa 'oku nau ako'i 'a e Teolosia 'i faleako mei 'Iulope kihe Uesite, kihe kau faiako 'o Siaatoutai, koe tohitapu koe konga si'i pe ia 'o e mo'ui 'a Sisu 'oku lekooti ai. Talu mei he'ene pekia mo hono 'reveal' 'a e ngaahi misiteli na'e tukufuufuu 'o a'u mai pe kihe 'aho ni. Koe teolosia, 'Sisu koe Haua' 'oku fou mai ai 'a e 'Otua.
'Oku 'ataa pe 'a e tepile kiate koe 'Akapei.
|
|
Malo Hausia hono toe fakamaama mai...
malo ia kau faifekau, 'ai pe mo mou ki'i tuti mai, malo mo Veituna mo Sisi e kei Kataki he 'emau felafoaaki..
'ofa atu kihe ngaue hena, ( tokanga'ii pe fakatevolo hehehee).
sami.
|
koe tohitapu koe konga si'i pe ia 'o e mo'ui 'a Sisu 'oku lekooti ai. Talu mei he'ene pekia mo hono 'reveal' 'a e ngaahi misiteli na'e tukufuufuu 'o a'u mai pe kihe 'aho ni.
|
-----------------------------
Tanaki atu kiai, pea na'e lahi mo ngaahi tohi ne laku, mahalo koe ngaahi tohi ia ne mei mahino lelei kae laku iaa.. mahalo kapau na'a nau 'ilo e a'u mai kihe ngaahi kuonga ko'eni mahalo ne mei tanaki pe 'o toe review ..
sami.
|
Sai te u fai leva 'a 'eku ki'i lave ki he'eku fokotu'u talanoa...Oua 'e fu'u mafana ka e fai pe si'i faai feinga..Ko e fiki ta'efua pe kita.fai pe ki ai 'a e folofola 'a e Otua...I he ha'ele atu 'a e Eiki ko e kumi fua he'ene ngoue 'o ne vakai 'oku 'ikai fua pea ke kole leva ke ne ta'aki. Ka e kole ange 'e he tauhi tuku pe mu'a ke u toe keli takai...na'a 'i ai pe si'a 'aonga 'a e motu'a ni...
Ko ia kau tasilisili 'oua te mo u ofo ai he ko e fekumi 'a e mo'ui ta'etaau kuopau pe ko e keli takai ia 'a e TAUHI ka ko Sisu and thats what the Tongan Crusaders are fighting for...
Kae kehee 'i he'eku pehee ko Sisu ko e Elito ia 'o e folofola he oku ha mahino pe ia he Folofola...
Mou fakatokanga'i 'a Senesi.
1 First God made heaven & earth
2 The earth was without form and void, and darkness was upon the face of the deep; and the Spirit of God was moving over the face of the waters.
Mou fatonga'i 'a e ongo veesi 'i 'olunga ko e Otua ia na'a ne fa'u ->Oku 'asi ai 'a e fo'i lea ko e made . I he'ene pehee na'e lala 'a mamani pe ko e void...it return nothing...oku 'i ai e fakalea 'e taha ko e fuofuonoa.
Na'e fa'u pe ka na'e kei lala...hala...fuofuonoa...pea na'e 'ikai ha maama ka ko e Laumalie pe 'o e 'Otua 'oku ne 'i he ngaahi fukahi(surface) vai....Seuke...
Ko e ngaahi veesi leva 'eni 'oku ou pehee na'e kau 'a Sisu hono fa'u 'o Mamani....
3 And God said.. Pea na'e folofola
6 And God said..Pea na'e folofola
9 And God said..Pea na'e folofola
11 And God said...Pea na'e folofola
14 And God said...Pea na'e folofola
24 And God said....Pea na'e folofola
26 Then God said...Pea na'e folofola
28 And God blessed them, and God said to them.. Pea na'e folofola
29 And God said...Pea na'e folofola
24 And God said...Pea na'e folofola
26 Then God said.... Pea na'e folofola
28 And God blessed them, and God said to them...Pea na'e folofola
29 And God said.... Pea na'e folofola
Kataki fakamolemole pe kau tangata 'i he ha pehee 'a e ngaahi veesi ko 'eni 'oku mahino mai kiate au 'oku 'i ai 'a e faikehekehe 'o e MADE mo e SAID...
I he vahe 'uluaki ko iaaa o Senesi ta oku mahino mai kiate au na'e 'i ai 'a e 'Otua mei he fo'i lea ko e MADE pea na'e 'i ai foki mo LEA pe ko FOLOFOLA mei he fo'i lea ko e SAID...
I he ngaahi vahe leva ko 'eni 'o Senesi ai pe 'oku 'i ai leva 'a e ngaahi kamata'anga Setesi ko 'eni...
1 First God made heaven & earth 2
4 And God saw
5 God called the light Day, and the darkness he called Night.
7 And God made the firmament and separated the waters which were under the firmament from the waters which were above the firmament.
8 And God called the firmament Heaven. And there was evening and there was morning, a second day.
10 God called the dry land Earth, and the waters that were gathered together he called Seas. And God saw that it was good.
16 And God made the two great lights, the greater light to rule the day, and the lesser light to rule the night; he made the stars also.
25 And God made the beasts of the earth according to their kinds and the cattle according to their kinds, and everything that creeps upon the ground according to its kind. And God saw that it was good.
Ngaahi lea ko 'ena 'oku block letter mo underline, oku ou taalafili how did God made and see pea u toki ofo 'ou 'ilo ta 'oku 'i ai pe fofonga 'o e 'Otua ke ne sio mo e nima ke ala 'o ngaohi ha fa'ahinga me'a pea tokoni pe ki ai hono ALO KO SISU....A ia ko FOLOFOLA IA...
Ko e ki'i TALATEU pe ia ki he'eku pehee kau Tangata...
Ko Sisu Ko e Elito ia 'o e TOHITAPU he na'e 'osi ha pe 'a Sisu ia 'ia Senesi....
te u toki hoko atu ki he ngaahi fakamo'oni mata'a'a pe mei he Folofola ki he base a e folofola ma'oni'oni 'o e 'Otua 'i hono 'alo
thanks in advance
the crusader..
| Lote malo ekau mai, koe fakalea tu'u atu pe, he felongoaki 'oku tau fai he fale ni, Moe talitali lelei, 'ofa moe lotu,, Singa |
|
|
Koe 'haua' - 'wanderer' 'oku fakatonulea'i 'ehe tikisinale koe 'aimless' koe lau ia 'a Lote, pea na'e 'iai moe lau pehe 'a e tokotolu kimu'a 'atu.
Koe kole atu, ko kimoutolu 'oku fakafehu''i tatau,
koe ha ho'omou 'uhinga'i 'a e fo'i lea koe 'aimless'? Koe ha hono meaning kiate koe?
|
|
Lote
'Oku 'ikai ko au na'aku 'uluaki 'claim' 'a Sisu koe Haua (wanderer), koe 'author' 'o e pepa 'Sisu koe Haua' na'ane 'uluaki claim.
Na'e hanga 'ehe pepa ni 'o fakaaaki au keu 'ilo'i ko Sisu koe Haua. Koe fatongia ia 'o e tangata ngaue faka'evangelio ko 'ene fakaaaki mo 'ene talaki 'a e ongoongo lelei 'o Sisu.
Koe 'author' 'o e pepa ni ko Rev. Salesi Finau, pea 'oku ne fakahingoa 'aki 'ehe teolosia koe 'hauasm'.
'Ihe 'eku tui 'o fakatatau kihe 'eku maheni mo hoku 'Eiki, kau atu ki ai mo 'eku life experiences, na'e toki hanga pe 'ehe pepa ni 'o fakaaki au ka na'e 'osi fanaui'i mai pe kitautolu kuo 'osi fa'o 'ehe 'Otua 'a 'Ene Mo'oni (truth) 'i hotau loto, pea 'oku taukapo'i 'a e fa'ahinga 'concept' pe tefito'i fakakaukau ko 'eni 'ehe Educators, 'i hono sub-discipline 'oku 'iloa koe 'experiential learning'. ('E kehe 'a e lau 'a e kau social scientists, 'e kehe 'a e fakatonulea 'a e kau teolosia, kehe 'a e fakatonulea 'a e kau informal scholars).
Hanga leva 'ehe kaveinga ni 'o hulu'i 'a e fo'i mo'oni ko ia koe Sisu koe Haua, 'aki hono fakafoki au, keu re-visit 'a e vaa'ihala na'e foua mai 'e Sisu, pea koe folofolaa 'oku ne hulu'i 'aki 'a e vaha'i hala ni 'ihe lolotonga 'eku fononga'i fakataha mo Sisu Kalusefai 'oku ou tui mo maheni ki ai 'ae fo'i mo'ui (life) koe 'Sisu koe Haua'.
Na'e 'iai 'a e taimi ia na'e pulia ai 'a Sisu 'o 'ikai lekooti 'ene mo'ui, ko 'ene toki 'asi mai pe 'o taimi nounou pea pekia. Koe fehu'i, ko hai 'ihe kau talanoa 'o Tasilisili ni kuo ne 'ilo'i na'e' i fe 'a Sisu 'ihe ngaahi fo'i ta'u ko ia? 'Oku misiteli pea 'oku ta'e'iloa 'a e tali kihe fehu'i ko ia. Fefe kapau kuo me'angaue 'aki 'ehe Laumalie Ma'oni'oni 'a e pepa ni, kene hanga 'o hulu'i 'a e vaa'ihala 'oe vaha'a taimi na'e pulia ai, 'oku toe fakafoki ai kitautolu ketau 're-visit' 'a e vaa'ihala na'e te'eki ketau 'ilo ki ai?
Ko Sisu 'o e 'aneafi, moe 'ahoni moe 'apongipongi. Ko 'eku fakalea 'e taha, na'e pekia 'a Sisu pea toetu'u pea hanga 'ehe 'ene toetu'u 'o 'hoko'i' 'a e kuohili kihe lolotonga pea moe kaha'u. Ko kitautolu pe 'oku fakataimi 'etau mo'ui, 'oku 'iai hotau 'aneafi mo hotau 'ahoni mo hotau 'apongipongi. Ko Sisu kuone 'osi 'to'o 'e Ia 'a e 'avahevahe ko ia. Ko 'eku tui koe 'uhinga ia 'oku malanga 'aki ai ko 'etau mo'ui 'i hevani 'oku kamata pe 'ihe 'etau kei mo'ui 'i mamani. 'Oku fakalea 'ehe pepa koe 'here and now' pe koe Sisu 'oe lolotonga, he 'oku 'ikai ke 'iai ha me'a ia koe Sisu 'aneafi.
Koe fakatonulea kihe 'wanderer' haua teu toki lave atu ki ai meihe 'eku fakatonulea 'a'aku.
koe fakaninimo atu pe koe 'uhi ketau kei hoko atu pe 'a e kai tunu.
daphne |
|
|
Koe 'haua' - 'wanderer' 'oku fakatonulea'i 'ehe tikisinale koe 'aimless' koe lau ia 'a Lote, pea na'e 'iai moe lau pehe 'a e tokotolu kimu'a 'atu.
Koe kole atu, ko kimoutolu 'oku fakafehu''i tatau,
koe ha ho'omou 'uhinga'i 'a e fo'i lea koe 'aimless'? Koe ha hono meaning kiate koe?
daphne
|
====== ta'ahine daphne, malo mu'a kei ma'u ivi ki hono tafu2 mai 'etau tunuu... Ka 'oku ou kole atu, na'a lava aa mu'A?
Ke to'o 'a e Sisu mei he kaveingaa[subject]... kae ifo 'eku fktalanoa atu,
(pea kataki pe author[salesi])
Ko 'eku ma'u vaivai pe ki he "aimless?"... ko e TAU-MU'A-VALEA?(tulou atu mo ha'a ako)...
Ko e me'A ia 'oku oU si'i kole fk-maatoato atu ai? Na'a lava ke to'o mu'A ee Huafa ia hotau 'Eiki Fkmo'ui.... ko Sisu Kalaisi!
He 'oku oU kau aU he si'i kainga, 'oku "tui?" Na'e 'ikai ke "AIMLESS?" pe TAU-MU'A-VALEA 'Ene Ha'ele maii... ka lava hano liliu...! pea MALO, pea ka 'ikai? pea sai pe aA... malo moe 'ofa atu Mapuhoi 'a Tevolo. |
Tamasi'i Mapuhoi mo Tasilisili
Mapu, koe me'a fa'iteliha pe ia 'a Salesi pe tene tali si'o kole, ko au he'ikai keu toe foki au, teu fakamaloo ma'upe au kia Sisu 'ihe lilo, he'ene faka'ilo kiate au na'e hoko koe Haua kau lava 'o 'ofa, mo lau 'a e kakai na'e 'ikai keu fakatokanga'i ko hoku kainga neongo 'enau lanu hinehina, mo lanu mata mo lanu engeenga, hehehehe.
Mapuhoi, koe foi lea koe 'Haua', 'oku mahu'inga tatau pe ia moha toe fo'i lea kehe kiate au, ka kuo hoko ia koe fo'i process (founga) kuone hanga 'o faka'a hoku mata keu mahino'i ange ai 'a e 'sacrifice' pe kalusefai 'ehe 'Otua 'ene mo'ui 'ia Sisu Kalaisi, kae lava ke fakafoki ai 'a e fa'ahinga 'o e tangata kiate Ia, peau lavengamalie ai koe taha 'o 'ene ngaahi me'a fakatupu.
'Oku 'ikai ke 'iai ha taha 'i mamani 'oku ta'etaumu'a 'ene mo'ui, tatau ai pe pe ko hai. Koe kakai 'oku tau lau 'i Tonga koe kau haua-wanderers, kuo talamai tu'otaha 'eha taha 'ia kinautolu 'oku 'ikai ke 'iai ha'anau taumu'a? 'Oku kehe 'a e wanderers 'o Tonga meihe wanderers 'o muli. 'Oku 'iai 'a e kau wandeers 'ihe vao moe wanderers 'ihe loto kolo.
Koe tangata 'oku fiekaia, ko 'ene taumu'a ke 'alu 'o kumi ha'ane me'akai. Koe tangata 'oku 'alu 'o kumi ha'ane me'akai pea iku 'one tamate'i ai ha taha 'e lau ia koe criminal (maumaulao). Koe tangata 'oku kaiha'a 'oku lau pe ia koe kaiha'a.
Ne'ine'i ke tangi 'a e kau palofita 'o a'u kia Sisu, 'E Selusalema, 'E Selusalema, kuou 'oatu 'eku kau palofita kamou hanga 'o tamate'i, kuou 'oatu hoku 'alo pea mou tamate'i!
Koe tikisinale ko 'eni 'oku taukave'i, koe fa'u ia 'ehe palangi na'e tu'umalie pe 'ene mo'ui, pea na'e te'eki ke hoko ia koe 'wanderer'. Koe wanderer-haua koe fo'i lea lelei pe ia kae faka'uhinga'i 'ehe kakai 'oku tu'umalie (materialistics) mo ta'e'ilo 'Otua. 'Oku nau pehee 'e kinautolu koha fanga manu 'a kinautolu 'oku tufi me'akai 'ihe kapa veve? 'Oku nau si'i fiekaia, ko 'enau taumu'a ia (aim)
'Ihe ngaahi senituli kimu'a na'e tokolahi 'a e kau kalisitiane, 'iloa koe kau Monike 'ihe hisitolia 'oe Christianity. Tokolahi 'iate kinautolu koe kakai ako (scholars), kau philosophers, kakai tu'u malie atu 'ihe tu'u malie atu, na'anau li'aki honau ngaahi langilangi, tufa atu mo 'enau pa'anga kihe masiva, kanau 'alu 'i hala ko 'enau fekumi kihe 'truth', they became 'wanderers'. 'Oku 'iloa 'a e tokolahi 'ia kinautolu 'ihe taimini 'ihe lau 'a e Christianity koe kau Sangato (Saints).
Fakamolemole atu na'a pehee kuo toe 'iai ha 'uhinga kehe ka koe feinga pe 'eni ke fai ha femahino'aki. Koe mamani si'isi'i 'oku tau 'ilo ki ai 'ihe ako, tautefito kihe 'etau tupu hake 'i Tonga. Na'e 'ikai ketau 'access' 'a e ngaahi information 'o e hisitolia 'o e 'Christianity', koe kii konga si'i pe. 'Oku toe 'iai moe ngaahi information kehe kihe ngaahi founga na'e taanaki 'aki 'a e ngaahi tohi 'o tohi kihe tohitapu. Na'e 'ikai ke 'iai ha ngaahi tohi lelei ketau ako ai 'i Tonga felave'i moe ngaahi fakamatala ko 'eni. Toki ha'u hotau kakai ki muli ni 'o ako'i 'a e teolosia pea koe taha 'eni 'a e ngaahi fekumi koe 'Sisu koe Haua', hange koe Sisu Tonga.
'Oku fele 'a e kau wanderers 'i mamani, tautefito kihe kakai 'oku nau siasi Katolika, 'oku 'iloa kinautolu koe kau 'hermits' pe 'monks' pea moe kakai kehekehe pe. 'Oku 'ikai ke 'aimiless' 'enau mo'ui, ko 'enau fekumi 'akinautolu kihe 'Otua 'o e 'Univeesi' and they are wanderers! 'a 'eni 'oku lau 'ehe tikisinale koe 'aimless' 'Oku mahino ai koe mamani 'o e kau fa'u tikisinale 'oku fakangatangata. Koe 'uhinga ia hono taukapo'i 'ehe kau scholars 'o Tonga 'oku kehekehe pe 'a e fakatonulea 'o fakatatau kihe fa'ahinga mala'e ako na'e ako ai 'a e tokotaha fakatotolo.
'Oku 'iai 'a e lea 'a e kau social scientists, 'poverty causes by lack of access to appropriate information'. 'Oku malava pe 'ehe si'isi'i 'o e information 'oku tau lava 'o lau 'i Tonga kene fakaloto'i hotau 'atamai ketau fakakaukau kuo tau 'osi 'osiki 'a mamani, pea ka ha'u ha taha 'o 'omai ha fa'ahinga mo'oni, kuo tau loto kitautolu ke fusi'i mai 'a e fa'ahinga mo'oni ko ia ke fakasi'isi'i hifo ki hotau fanga ki'i mamani.
koe tafunaki atu pe 'etau tunu.
daphne
|
|
-----
----------kou malie'ia Tusi ho'o fakatalanoa ko 'enii. 'I he maama 'o e fakakaukau ko iaa 'oku tau tau'ataaina ke fai ha'a tau lau. 'Oku ou tui ko e fo'i 'eke pee ko e faka'ataa ko ia na'e fai 'e Sisu ki he kau akoo 'oku apaapangofua ai kia kitautolu ke tau talaloto ki he 'etau a'usiaa 'o hange ko ia kuo fai 'e Mohenoa mo Salesi. Neongo 'oku fo'ou 'ae voka (terminology) pe ko e fotunga (identity) 'oku 'ai 'e Salesi kia Sisu ko e haua ka 'oku 'ikai ha me'a ia 'e fo'ou ai he ko hono fakasino (embody) pe Salesi 'a e me'a na'e mokoni pe manako ki ai 'a Sisu ko hono lau fakataha ia mo e kainanga 'o e fonua (maginalised community). Pea kou tui ko e me'a ia na'e 'uhinga ki ai 'a Molitoni 'i he'ene ngaahi teolosia 'oku haa 'i he'ene ngaahi himii: "...lau ai ki monuu ha fu'u tokolahi..." In other words, ko e identity ko eni 'o Sisu ko e haua 'oku ongo'i 'e he tokolahi 'oku nau kau he lauu (inclusive). ko e fifilii leva koehaa e me'a 'oku fo'ou ai ke lele ai hotau toto ma'olungaa ha ha ha . ko e faofao pe foki pope.
-----
----- Original Message -----From: Nau Taitusi 'AhosiviSent: Thursday, November 05, 2009 4:57 PMSubject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua
-------------------------------
1In the beginning was the Word, and the Word was with God, and the Word was God.
Ko e folofola ne u lave ki ai 'i he'eku lave 'i laloo ko iaa eee na'a ne fa'u 'a mamani 'o tokoni ki he 'Otua pea ko ia ee na'ane hoko ko e Kakano ke ne 'afio 'iate kitautolu.
Faka'apa'apa atu
tino the crusader
In the beginning was the Word, and the Word was with God, and the Word was God. He was in the beginning with God; all things were made through him, and without him was not anything made that was made [John 1:1-3].
Ki he'eku lave kia Senesi 'a ia ne ha mahino ai..Pea na'a FOLOFOLA(SPEAK) 'a e 'Otua pea hoko....Speak'aki 'a e WORD tapu mo e 'Otua...
I he veesi 'o Sione 'i 'olunga kapau te u to'o ' a e word ka e fetongi'aki 'ae Jesus pea 'e he pehee ni leva ia....
In the beginning was the Word[Jesus], and the Word[Jesus], was with God, and the Word[Jesus] was God. He[Jesus] was in the beginning with God; all things were made through him[Jesus], and without him[Jesus] was not anything made that was made [John 1:1-3].
Ke fakamooni'i ai pe he NEW INTERNATIONAL VERSION...BIBLE ko e The Word became flesh and made his dwelling among us. We have seen his glory, the glory of the One and Only, who came from the Father, full of grace and truth.
Oku ou ma'u ha 'ofa lahi atu kiate kimoutolu hono kotoa pe...
Te u hoko atu ki he poini 'e taha ke fakaloloto'aki 'a 'eku Kaveinga ke mahino ko Sisu ko e Elito ia 'o e folofola.
Ko e fekau fakaLaumalie 'o e 'a'ake...Ko Sisu ko e A'AKE pe ia...
JESUS WAS THE ARK........Neongo pe 'etau pehee ko Sisu ko e Haua ka ko e pea tau lango'aki ha ngaahi poini mahu'inga mo lelei ka oku 'ikai ke u tui ki he fa'ahinga comment ko ia...He ko e Haua 'oku fele 'a hono ngaahi naunga kovi...
Faka'apa'apa atu
tc
Saints August
Sai ko e ha nai ha fekau fakaLaumalie ‘oku ‘omai ‘e he ‘A’ake ‘o Noa kiate kitautolu?
'
Uluaki pe ko e Aake ko e fakataipe pe ia ‘o Sisu. Ko e Aake ko e matapa pe ‘e he taha ‘I he tafa’aki ‘oe vaka. Oku ha ‘ia Sione 14:6 ‘a e pau ko ia ko e matapa pe ‘e taha ki hotau Salavation. Pea ‘ia Sione 10:7-9 ‘oku fakamatala ai ko ha fa’ahinga taha pe ‘e malava ten e hu ‘I he matapa ko ‘eni pea ten e ma’u ‘a e maloloo(rest)o e nonga. Na’e hanga ‘e he Lemeki ‘o fakahingoa ‘a hono foha ko Noa pe ko maloloo(Rest). Na’e ‘i he ngaue ‘a Noaa na’e pau ai ke tau hu ki he malolo’anga ‘o e ‘Otua. Na’e fakahingoa pe ‘a Noa fakaPalofita ki he huafa ‘o e ha’onga(Saviour)
Ko hono fika uaa pe ko e Aake na’e ‘I ai pe hono matapa sio’ata ‘e taha ke huelo mai ‘a e maama pea mo tau malava ke tau a’u ai ki he ‘eaa. Ko Sisu ko e maama ia ‘o mamani pea ko e Laumalie Ma’oni’oni ko e manava mo’ui ia ‘oku tafe mei he ‘Otua. Kiate koe ke ke sio ki he maama ‘oku hulungia mai ki he ‘A'ake kuopau k eke sio ki ‘olunga.
Ko e ki'i konga si'i pe 'ena 'o e lave ki he Aake ko hono fekau fakaLaumalie 'oku base pe he tamai'i ko Sisuu..
Oku a'u pe foki ki hono dimension pea mo e ngaahi me'a hono kotoa pe ko ia...
ki'i toloi peheee..
crusading for christ
Tamasi'i Crusader
Humai kihe 'Hauasm', 'e toe mahino ange ai 'a e Sisu koe 'Elito 'o e Folofola.
'Ofa mai 'o nofo ma'u heni he 'oku ke talanoa'i pe 'a e fo'i fakakaukau tatau moe teolosia 'Hauasm'.
Koe 'Elito 'a Sisu pe ko Folofola (Christ is the heart of all creations) 'oku hulu'i 'ehe 'Hauam' meihe 'here and now' (Presence of Christ).
Ko hono fakalea 'e taha 'o 'eku mahino'i ho'o taukapo, practically, 'ko 'etau mahino'i ange 'a Sisu 'ihe 'ene talanoa mai kiate kitautolu 'ihe lolotonga ko 'eni 'etau mo'ui, koe 'etau 'enjoy' ange ai pe ia 'a e Presence 'a 'ene Company 'ihe 'etau mo'ui.
hehehehehe, tunu atu 'e kimautolu 'a e 'Hauasm' toe 'alu hake koe 'o fakamakehekehe meihe tafa'aki. 'Ofa pe keke ngaue'aki 'a e approach 'a e hauasm ki hono fakahoko 'a e ngaahi fatongia 'o e Sioeli Nau Mission Inc.
'ofa atu kiate koe tamasi'i Sangato 'Okusitino.
daphne |
Malo 'a e ma'u koloa moe fakalotolahi 'Okusitino.
daphne |
Jesus - The Silent Wanderer
I
WE Labor for the Silent Wanderer,
Who travels among all nations. His name is Love. He is the shepherd, but ye know Him not. II
THE first seed was called Jesus, the Christ.
And now the fruit of His love, the bread of His body, is everywhere, if ye will but grasp and eat with understanding. For Beauty and Love there is no death. III
THE SILENT WANDERER goes from place to place, seeking love and rest among His people: and they know it not, and in their blindness rush on to their desired goal, which but leads to their childhood.
IV
FORTUNATE is he who hears the soft tapping at the door of his heart, and whose voice responds to the tender appeal of the New-comer, the gentle Shepherd seeking rest after having placed his flock in safety for the night.
By JOSEPH A. SADONY |