Fiu hono veimau'i Koe, fakafiefia 'ema talanoa mo Semisi Ta'ai 'oku ke kei mo'ui. To e fakafiefia lahi taha ko 'eku vakai hifo kuo fai tu'ulutui mo'oni.
"Oku ofi atu hena 'a Malua Heke ?
Mallie 'ae fe'inasi'aki pea hokohoko atu he 'oku tokoni.
'Oku ke kei to'o pekenene pee ?
'ofa atu.
Sepesi.
----------
Ia Matiu Vahe 24. Ko e taha ia ha veesi 'oku nofo pe ai 'a 'eku fakakaukau neongo ko e tonounou au. Oku nofo mo misi ki he vahe ko ia he oku ne tala fakahangatonu mai ai 'a e ngaahi me'a lahi 'o fekau'aki mo e connection o e mo'ui ni ki he mo'ui kaha'u. Oku ou sio ki hoku mali mo 'eku fanau pea 'oku ou fu'u ma'u ha 'ofa lahi kiate kinautolu.
Oku sio ki he kakai 'o e siasi 'oku oku kau ki ai pea 'oku toe 'ofa lahi kiate kinautolu. Ka ko e 'ofa lahi taha pe 'a 'eku mo'ui 'a 'eku 'ofa kiate au mo 'eku faka'ofa. Oku ou he holo 'a 'eku mo'ui 'o feinga pe ko e ha 'a e me'a te u faiii.. Oku vali 'e setane 'a e mamani ke faka'ofo'ofa 'o hange kau 'auhia ai. Oku fele mo e ngaahi fakatauele mo e ngaahi palopalema 'oku malava ke kaiha'asi au ai 'e he tevolo 'o mo'u nofo ai 'i mamani....Kiate au mo 'eku ongo'i kuo piniki 'a e 'aho faka'osi pea 'oku nofo 'o fakatotolo'i.
I he ongo sunami na'e toki na'e hala'ataa ha'aku teteki ko e me'a pe na'a ku fai ko 'eku kole fakamolemole ki he 'Otua 'i he taimi kotoa pe 'i he'eku felue'aki.
Na'e 'i ai 'emau ki'i palupalu pea fai ai 'e ha tokotaha pe 'oku pisinisi 'i Tonga 'a e fakakaukau hono fa'u ha ngaahi fo'i pulu 'oku seat belt pe ia pea ta fuopotopoto ke vilo pe ia fakataha mo e peau 'o ka hake pe au 'a e peau kula....lafo hake 'a a hai ke fa'u e ngaahi fale ke flexible pe ngaofe.
na'a ku longo pe ko e me'a pe na'e ha'u ki hoku 'atamai vale ni...Kuo u lea ange ki he kau faikavaa. "Ko 'eku tui ko e langa 'oku tonu ke tau fai he taimi ni ko 'etau feinga ke toe vaofi ange 'a 'etau mo'ui pea mo e 'Eiki ko Sisu Kalaisi...
Ia Matiu
"There will be famines and earthquakes in various places." - Matthew 24:7
Every year, earthquakes cause thousands of deaths, either directly or due to the resulting tsunamis,
landslides, fires, and famines.
* toko 3,000 na'e mate he Mofiuike 'i San Francisco 1906
* A'u pe ki he toko 110,000 na'e tamate'i 'e he mofiuike 'o e 1948 earthquake i Ashgabat, Turkmenistan.
* Tokolahi hake he toko 5,700 na'e lipooti mai kuo nau 'auha 'i ha taha 'o e ngaahi mofiuke fefeka taha kuo to i he 1960 i Southern Chile.
* toko 110 na'e mate 'i he tsunami i Alaska.
* Toko 66,000 na'e faka'auha mo tamate'i 'i he western coast o South America i he 1970 Peru earthquake.
* Vaha'a 'o e 250,000 mo e 655,000 na'e mate 'i he 1976 mofuike 'i China na'a ne ohofi 'a Tangshan, peea hoko mai ai 'o mate ha toko miliona 'i he City
TOKI HOKO ATU HE LEKOOTI KO 'ENI MEI HE 1976..
Oku kei lele pe lekooti 'e malava ke u fakakau atu ka u hiki mai aaa au ki he PASIFKI mo e feitu'u na'e ikai ke 'amenekina na'e a'u mai ki ai 'a e Peau Kula.....
* Mate o ofi ki he toko 77 'i Samoa pea hulu hake he toko 25 'i American Samoa
* Pea na'e fefe ai si'i Tonga 'a e feitu'u ta'e'amenika ke a'u mai ki ai 'a e peau kula ko'euhi ko e peleti mamaha 'i he konga tahi Pasifiki ka ko Tonga...
Oku ou fanongo pe au 'i Tonga ni 'oku pehee pe 'e he kakai ia 'oku faingata'a pe ke a'u mai ha peau kula ki Nuku'alofa. Seuke 'oku 'ikai ke faingata'a ha me'a ia ki he OTUA...Kapau kuo ne fakamofiuike'i 'o lulu e Economic 'a Amelika ko e fu'u Pule'anga oku ne pehee na'a ne fakatu'umalie'i 'a mamani'aki 'ene Economic, ko e create pe ia 'e he tangata.... pea fefe ai ha toe me'a he ko ia na'a ne fakatupu 'a mamani......
Te u toki hoko atu.....
PS. Kuo ofi pea 'oku toe ofi ange ke ne vave mai. Ko e talanoa fakafiefia ia ki ha'a lelei 'o e Lotu. Please 'oua 'e fiu ngofua. Oku ou kau he tama fiu ngofua pea oku ou manavahee mo tailiili. Ko e ha hano 'aonga ke u ma'u 'a mamani ka e mole ai si'oku laumalie......
ofa lahi atu ki he tokotaha kotoa pe
Sangato Okusitino - The Crusader
********************************************************************************
The signs of the times are visible all around us
.
Ko e ngaahi tefito'i condition ki ha fa'ahinga sivilaise kuopau ke 'i ai 'a e lao mo e fekau..
Law and Order. Ka neongo ia mei he tala 'o e ongo tefito'i mo'oni(Law and Order).
Oku ne tala mai ai oku holofa 'a e ongo me'a 'e ua ko ia and the world is falling into chaos,
pea na'e fa'a hoko pe ia 'i he Werstern World..fefe 'a ho'o fakaukau ki he Pasifiki....
A ia i he'etau sio ki he holofa 'a e ongo me'a 'e ua ko 'eni hangehange he 'ikai ke toe 'i ai
he new civilization ia. He kuo ofi ha'ele mai 'a e 'Eiki ko Sisu Kalaisi.
Ka 'i ai ha siasi pe ha fakataha'anga 'oku 'ikai ke ne malanga'i 'a e vave ke ofi
mai 'a e Eiki ko Sisu Kalaisi pea 'oku totonu ke toe fakakaukau'i 'a e siasi ko ia.
I he polokalama 'a e Uesiliana o e Evangelio pea ko e tokotaha na'a ne tataki na'a ku matu'aki
fiefia he'ene lea 'o pehee ko e TSUNAMI ko e faka'ilonga ia kuo vave mai 'a e taimi pea
ko e talu 'e 'eku fanongo he ngaahi malanga mo e 'ikai ngata pe he'eku 'uluaki fanongo
he tokotaha ko 'eni na'e vahevahe mai he polokalama 'a e Evangelio..
I he siasi Katolika oku ou kau ki ai oku te'eki ke u fanongo au ha Patele te ne talamai
'a e 'uhinga 'o e ngaahi me'a ni kotoa 'a e hake mo e ngaahi fakatu'utamaki fakaenatula
ko e faka'ilonga 'o e vave mai...
"Nation will rise against nation, and kingdom against kingdom." - Matthew 24:7
Other conflicts are raging in Darfur, Saudi Arabia, Central African Republic, Democratic Republic of Congo,
Thailand, Chad, Gaza Strip and the West Bank in Israel, Niger and Mali, Kenya, and Sri Lanka.
"There will be famines and earthquakes in various places." - Matthew 24:7
Every year, earthquakes cause thousands of deaths, either directly or due to the resulting tsunamis,
landslides, fires, and famines.
Toki hoko atu
sepesi.
-----------
Crusader
'Oku fakafiefia 'a e sioatu kiate koe 'i Tasilisili ni.
Malo 'a e vahevahe, 'ihe taimi lahi foki 'oku ongoongosia hoto 'atamai hono fakakaukaui'i 'a e kaha'u koe 'uhi koe 'ikai kete fakatokanga'i 'a 'ete tukuloto'i 'ete fakakaukau 'oku te hao mo ma'u 'a e ngaahi faingamalie 'o e mo'ui ni ko ha'ate ngaue'i. Neongo ai pe 'ete feinga lahi 'ihe tapa kotoa 'o e mo'ui, ka 'ihe taimi tatau 'oku te ongo'i ma'u pe 'e kita 'oku 'iai 'a e toonounou ka 'oku 'ikai kete fa'a mahino'i pe koe ha 'a e me'a 'oku te toonounou ai?
Kuo 'osi talatonu mai 'e Sisu 'a e founga. Ko 'ete 'ofa kiate ia, fai ia kihe masiva he 'oku fufuu 'a e ngaahi misiteli faka'Otua 'ihe fo'i taimi 'oku te 'serve' ai 'a e kakai kehee. Ko 'ete femou'ekina 'i hono siofia 'a e Fofonga 'o Sisu 'ihe mata 'o e masiva, koe 'process' 'oku 'invisible' 'ene ngangaue, 'oku fakamatala ki ai 'a e Sisu Tonga. Toe talamai 'e Sisu, 'mou fe'ofa'aki pea mou taha 'o hange ko 'eku taha moe Tamai.
He'ikai leva kete femou'ekina kita 'ihe ilifia na'a hoko mai 'a e Sunami, ka 'oku hanga 'ehe process 'o 'ete 'serve' 'a e masiva moe fe'ofa'aki 'o fakafemou'ekina'i kita, pea 'oku 'otometika ai pe 'ete tulituli ke tali 'a e angi fuape 'oku hoko mai, neongo 'a e humu. Koe taa sipinga pe ia 'a Sisu, koe fa'ahinga feangainga ia moe 'Otua 'oku talanoa ki ai 'a e Sisu Tonga. Koe a'u 'a e Tonga 'o hounga'ia mo tui ta'etoeveiveiua kihe kau 'a e Tonga 'ihe pekia na'e fai 'e Kalaisi, koe Sisu kuo 'osi 'ataa kihe kakai kotoa, pea 'oku 'ikai koe pekia lau ngutu ka koe pekia 'oku fakahaa 'aki 'ene ngaue 'a e tui ko ia 'ihe 'ete mo'ui, 'ihe 'aho moe poo ke tulia ke tali 'Ene angi fulipe.
Na'ake lave 'i ho'o post 'aneafi, koe kakai 'oku faka'ilonga'i koe kakai ma'oni'oni na'a nau to-mo hinga fakamomeniti. Kapau 'oku tau too mo hinga fakamomeniti pea taa koe Kelesi pe 'oku tau mo'ui mei ai. 'Oku tuhu ki ai 'a e Sisu Tonga, koe Kelesi pe 'Iai (Presence) 'a e 'Otua koe Tamai, 'Alo moe Laumalie Ma'oni'oni, he koe 'uhinga pe ki ai 'a e Kelesi. Te tau tui ki ai 'a fe? Kapau na'atau tui ki ai kuo fuoloa 'a 'etau fakama'unga kia Kalaisi Kalusefai, pea pulia ai pe 'a e 'ilifia kihe Sunami.
Na'e 'ikai talamai 'e Sisu, 'mou ilifia kihe tautea teu fakahoko 'i mamani', na'ane talamai, mou sio mai kiate au, ko au 'a e hala mo mo'ui moe mo'oni. 'Oku ongo ma'ama'a 'ihe taimi lahi 'a e folofola, ko hono 'uhinga 'oku te'eki ketau hounga'ia mo'oni kitautolu 'ihe hifo 'a e 'Otua 'o 'ai kakano koe 'uhi ke kilala hake 'a e fa'ahinga 'o e tangata. Talamai 'ehe Sisu Tonga 'oku 'ikai ke toe veiveiua 'a e kau 'a e Tonga 'i hono fakahaofi koe 'uhi ko 'ene Kelesi (God's Presence/Tolu taha'i 'Otua), ka 'oku tau tui nai ki ai?
|
|
KUO OFI MAI 'A E TAIMI KE NE HA'ELE MAI AI KE 'AVE 'A HONO KAKAI.....
malo mo e 'ofa atuthe crusader...fight for christ...neongo ko e 'ikai taau pe.....
Tamasi'i Sangato 'Okusitino, malo 'a e laumalie mei Tonga na.
'Oku lahi 'a e ngaahi 'issues' 'oku ke 'raise' 'i ho'o fakatalanoa mai 'ihe tepile ni.
'Oku ou to'o 'a e akonaki malie na'e fakafou mai 'e Rev. Sisitoutai 'ihe talanoa fakataataa felave'i moe tali malie 'a e Palesiteni 'o e Siasi Uesiliana kihe tamai ' ae tokotaha ko ia na'e Maamafo'ou, 'oku ......totonu ketau femou'ekina 'ihe tulituli ke fai 'a e lotu lelei mo tauhi kihe 'Otua faka'aho 'ihe 'Ene fou mai 'ihe tapa kotoa, pea tuku hono fakakakato kihe 'Otua'.
Na'ake toe pehee foki, na'e te'eki keke fanongo koe 'iha patele 'oku fakatokanga felave'i moe Sunami moe ngaahi liliu fakanatula ko ia 'i mamani hange koe mofuike,etc.. Koe 'uhinga tatau pe 'oku 'ikai ke fakatokanga ai 'a e kau Patele moe 'uhinga 'a e Palesiteni 'o e Siasi Uesiliana 'o hange koe fakatalanoa 'a Rev. Sisitoutai, ketau tokanga kihe 'kai 'oe me'akai faka'aho'. 'Oku 'omai 'ehe 'Otua 'a e me'akai 'o e 'aho takitaha 'o fakafe'unga ki hotau ngata'anga.
Na'e hanga 'ehe 'Otua 'o 'purify' 'a e kakai 'Isileli 'ihe taimi na'e tataki ai kinautolu 'ihe toafa kenau huu atu kihe fonua 'o e tala'ofa. Na'a ne folofola kenau kai 'a e me'akai faka'aho (manna) pea 'oua 'e tuku taunga kihe 'aho 'e taha. Ko hono 'omai kihe 'aho ni 'a e lesoni ko ia, koe 'aho kotoa 'oku fafanga kitautolu 'ehe 'Otua 'o fakafou mai 'ihe tapa kotoa 'o e mo'ui moe 'ataakai 'oku tau fononga holo ai.
Ko 'eku tui kapau 'e fakatonulea'i 'a e tataki 'oku fai 'ehe 'Otua kihe 'etau mo'ui 'o fakatatau kihe model 'oku ke taukapo'i, Justification, Santification, Glorification. Koe mahu'inga ia hono papitaiso 'a e fanau kenau hoko koe Kalisitiane, pea 'oku 'common' 'a e founga ko 'eni 'ihe Christianity. Ko hono 'baptise' 'a e fanau, tatau pe 'ihe Catholism moe Non-Catholism (Protestants), ko hono 'justify' ia 'a e memipa ko ia kihe famili 'o Kalaisi koe tumutumu moe katokatoa 'o 'Ene fakatupu. Hili hono papitaiso kitautolu pea 'oku 'purify' (Santification) 'etau mo'ui 'ihe fononga faka'aho (daily). Ko hono 'purify' kitautolu ko hono tataki aipe ia kitautolu kihe fonua 'o e fakahaohaoa kakato (Glorification) 'iai 'e foki 'a e efu kihe efu kae 'alu 'a e laumalie kihe Laumalie.
'Oku tau lolotonga fononga fakalaumalie pe kitautolu 'ihe vaa'ihala na'e fononga ai 'a e kau 'Isileli 'ihe toafa. Lolotonga 'etau mo'ui ko 'eni 'oku tau fetaulaki moe Sunami 'ihe 'aho kotoa, Sunami momoko, Sunami honge, Sunami fakamamahi, Sunami lavelavea, Sunami fa'a kee 'i 'api, pea 'oku fuo kehekehe atu mo fakamamahi mo fakailifia, pea 'iai moe ngaahi Sunami 'oku fakanonga mo fakatupu loto fakafeta'i kihe 'Otua. 'Oku lolotonga 'purify' 'ehe Laumalie Ma'oni'oni' 'etau mo'ui ma'ana. Talamai 'e Sisu kuo 'osi pea lava, pea kapau koe ha'u 'a e Sunami fakanatula 'oku ke talanoa mai ki ai koe konga ia 'o e Glorification pea 'oku totonu ketau tali moe loto fakafeta'i.
daphne |
|
|
|
|
|
|
|
Ko e vahevahe mo e ongoongo mei he Falemahaki 'o e Kolo Kakala 'o Aotearoa
fekau'aki pea mo e mahu'inga 'o e lotu tapuaki'i mo luluku 'o e ngaahi loki
tafa (hufanga he fakatapu)'oka kapau 'e pekia ai ha taha. E fakatatali 'a e
ngaue 'aki 'a e loki ko iaa kae 'oleva kuo fakakakato 'e he faifekau
falemahaki ha lotu pea mo hono luluku.
Ko e fa'ahinga mahino eni 'a e kau ngaue ko honau tokolahi taha oku 'ikai
kenau lotu/Kalisitiane. 'I he taimi tatau, 'oku nau mahu'inga'ia ke fai ai ha
lotu kae toki hoko atu ai ha ngaue. Pea 'oku hoko ia 'i he fonua muli 'a
ee 'oku lahi 'a e kakai Tonga 'oku nau fa'a fakatonulea'i oku 'ikai koha fonua
lotu.
Na'aku lele mai ki he ngaue 'i he pongipongi'oku tuku ange 'a e fekau he
telefoni ko e fiema'u ha lotu ki he loki tafa fika... na'e mate ai 'a e ki'i
tamasi'i na'e fai 'a hono faito'o aneefiafi. Ko e lotu na'e toki fai ia
he 'aho ni kae lava ke ngaue'aki 'a e loki fika... Pea Ko e konga eni ‘o e
lotu 'oku 'oatu ia mo e kaunga manatua ki he ngaahi feitu'u kotoa pe kuo hoko
ko e matapa 'o Langi kiate kinautolu kuo nau mu'omu'a atu:
I enter this room
In the name of God, our Creator
In the name of Jesus our teacher
In the name of the Spirit, our encourager.
We can be mindful of all the people who work here
and especially those who come for healing.
In this room many have found new strength
And new hope for their lives.
We are mindful that in this room
Though N… received wonderful care and attention
s/he was unable to find the strength to continue living.
We can be pleased that in her/his dying
s/he was supported by staff and family.
Through them s/he deep love and warm compassion.
This room will very soon embrace a new patient who will be
Supported with same care and attention.
But first let us prepare this room to welcome them.
(Taking water)
I sprinkle water, symbols of renewal and refreshment.
To take away the effects of darkness
whether of people or of spiritual powers.
To this room:
We bring the gift of love
We bring the gift of continued healing
We bring the gift of encouragement.
For the staff who work here
For the patients who come for healing
For the families who offer encouragement:
Let there be in this place a spirit of wellbeing.
Let there be in this place a spirit of peace.
We do these things in the name of God,
The one in whom we find strength and new beginning.
mo e 'ofa mei he Nuring Chapel.
FEKAMAAKI HOKU LOTO KE FAI HA 'U'UNI ME'A MA'AU(OTUA)
TA KO 'ENI 'EKU POTO...
'A E NGAAHI ME'A PE NE KE TEU MA'AKU....
Hange ko 'ene lave faka'osii...............
E TALA NGOFUA KI HE'EKU FEKAU OUA E NGUUUU
MATANGI MO TAHI MO E NGAAHI PEAU 'A E TEVOLO MO 'ENE NGAAHI KONGAKAU
MAMANI KOTOA PE KUO PAU KE NAU 'ILO 'A E LE'O 'O 'ENAU HAU....................
isn't it?
Oku ou fakamalo lahi pe au ki he ngaahi fakatalanoa kuo tau fe'inasi'aki ai pehee kia Koloti, Sisi, Daphne, Lupe 'o LA, Semisi pea he 'ikai ke lau fakakatoa ka kiate kimoutolu hono kotoa pe. Ko 'eku fakalanga talanoa pe au koe'uhi ke FEKAMAAKI HOKU LOTO KE FAI HA ME'A MA'ANA....
Ko e lave a Koloti ki he Means vs Ends...kuo ha mahino pe ia he'ene Folofola...KO AU KO E ALIFA MO E OMEGA
Ko e Kamata'anga mo e Ngata'anga....Ka oku 'ikai ke u fu'u nofo ma'u he Alifa he kuo ne 'osi fai ma'ata...PEKIA HE KOLOSI...Ko e tataki ia o e fakakaukau ki he fononga'anga ka oku lahi 'a 'etau fai me'a ta'e'osi...kau ai e motu'a faka'ofa ko 'eni....Koe'uhi pe ko e 'ikai ke tau sio ki he OMEGA...ends
Ko e mahino 'a e omega pe iku'anga pea 'oku ne talamai ke tau MATEUTEU MO MO'UI MA'ONI'ONI Leva ki ai....Ka 'ikai ke tau 'ilo 'a e ngata'anga pea ko e 'AI KO AA KE TAU OOO KI FE?
Kuo 'osi(Justification) mai 'a Langi ia....Toe pe 'eni 'a e Process 'o e Sanctification ke tau fononga ai.Ko koe ia mo e feinga ki ha 'aho kuo hilifaki ai e Kalauni 'iate koe, pea OKA IFI TALUPITE 'A E 'ANGELO 'A E EIKI PEA KA HAHA'O KI KAUVAI 'A HA'A TUI PIKITAU...Ko 'eku fehu'i TE U TALI NAI HOKU UI PE 'IKAI...
Te u KO AU 'O KA LAU HINGOA MAI PE 'IKAI....PEA KA UI MAI PEA HANGE KO E FAKAMANATU 'A Daphne---Ko e taimi ia hoto Glorification....
Oku ou kole fakamolemole pe he ko e feitu'u pe 'eni 'o ha'a faifekau pea 'oku ou faka'apa'apa kinautolu i he faka'apa'apa ange fau...Tuku pe si'i okooko a e masiva ke tau talanga'i pee...i he melino mo e loto 'ofa
Hange pe ko e me'a oku fa'a me'a mai'aki 'e Tevita Havea he'emau kei 'i Fiji..Tino lahilahi tama ho'o fa'a longoa'a noa'ia he'etau tasilisili..pea u katakata pe pea toe me'a mai 'a Tevita..Sai pe Tino he ko e faile 'Atamai..
Ka 'ikai ko e 'ai 'eni ia ko ha fiepoto ka oku ou ifo'ia pe au he vahevahe ki he Eiki...Si'i Lata mu'a ki Petani ee..Ko e angahala pe au ka oku FEKAMAAKI HOKU LOTO KE FAI HA 'U'UNI ME'A MA'ANA(OTUA)
mO e loto 'apasia
the crusader..........
Ko Tautolu Tonga 'oku feinga'i ia ke memei 'ilo 'e mamani Kotoa ko Tonga ko e fonua lotu , kanau sio mai nautolu ki he'etau ni'ihi 'oku mo'ui faka-Ngeli pe ia.
Fefe nai 'a OZ ni ? 'Oku 'iai ha'o ma'u ki ai pe 'oku fai tatau pe mo NZ na.
malo.
takamuli.
-------------------
Fakamafana Hausia, pea 'oku tau kole fakamolemole ki he ngaahi Fonua
'oku tau unga mai ki ai kapau netau lea ta'etokanga ki he founga 'o
'enau Lotu.
Ko Tautolu Tonga 'oku feinga'i ia ke memei 'ilo 'e mamani Kotoa ko Tonga
ko e fonua lotu , kanau sio mai nautolu ki he'etau ni'ihi 'oku mo'ui
faka-Ngeli pe ia.
Fefe nai 'a OZ ni ? 'Oku 'iai ha'o ma'u ki ai pe 'oku fai tatau pe mo NZ
na.
malo.
takamuli.
-------------------
Ko e fakamafana atu a'e feohi holo mo e kau inukava he OZ pea mo'oni 'a e
lea 'a e "taau pe lei mo e tofua'a".
Matamata 'e tonu ange 'a e sio 'a Sami & Semesi Ta'ai.
Mo e 'ofa mei he Nursing Chapel
hausia
mo e
(Student was silent )
Professor : You can't answer, can you ? Let's start again, Young Fella. Is GOD Good?
Student : Yes.
Professor : Is Satan good ?
Student : No.
Professor : Where does Satan come from ?
Student : From . . . GOD . .. .
Professor : That's right. Tell me son, is there evil in this World?
Student : Yes.
Professor : Evil is everywhere, isn't it ? And GOD did make everything. Correct?
Student : Yes.
Professor : So who created evil ?
(Student did not answer)
Professor : Is there Sickness? Immorality? Hatred? Ugliness? All these terrible things exist in the World, don't they?
Student : Yes, sir.
Professor : So, who Created them ?
(Student had no answer)
Professor : Science says you have 5 Senses you use to Identify and Observe the World around you..
Tell me, son . . . Have you ever Seen GOD?
Student : No, sir.
Professor : Tell us if you have ever Heard your GOD?
Student : No , sir.
Professor : Have you ever Felt your GOD, Tasted your GOD, Smelt your GOD? Have you ever had any Sensory Perception of GOD for that matter?
Student : No, sir. I'm afraid I haven't.
Professor : Yet you still Believe in HIM?
Student : Yes.
Professor : According to Empirical, Testable, Demonstrable Protocol, Science says your GOD doesn't exist. What do you say to that, son?
Student : Nothing. I only have my Faith.
Professor : Yes,Faith. And that is the Problem Science has.
Student : Professor, is there such a thing as Heat?
Professor : Yes.
Student : And is there such a thing as Cold?
Professor : Yes.
Student : No, sir. There isn't.
(The Lecture Theatre became very quiet with this turn of events )
Student : Sir, you can have Lots of Heat, even More Heat, Superheat, Mega Heat, White Heat, a Little Heat or No Heat. But we don't have anything called Cold. We can hit 458 Degrees below Zero which is No Heat, but
we can't go any further after that. There is no such thing as Cold. Cold is only a Word we use to describe the Absence of Heat. We cannot Measure Cold. Heat is Energy.Cold is Not the Opposite of Heat, sir, just the Absence of it.
(There was Pin-Drop Silence in the Lecture Theatre )
Student : What about Darkness, Professor? Is there such a thing as Darkness?
Professor : Yes. What is Night if there isn't Darkness?
Student : You're wrong again, sir.Darkness is the Absence of Something. You can have Low Light, Normal Light, Bright Light, Flashing Light . . But if you have No Light constantly, you have nothing and its called Darkness, isn't it? In reality, Darkness isn't. If it is, were you would be able to make Darkness Darker, wouldn't you?
Professor : So what is the point you are making, Young Man ?
Student : Sir, my point is your Philosophical Premise is flawed.
Professor : Flawed ? Can you explain how?
Student : Sir, you are working on the Premise of Duality. You argue there is Life and then there is Death, a Good GOD and a Bad GOD. You are viewing the Concept of GOD as something finite, something we can measure. Sir, Science can't even explain a Thought. It uses Electricity and Magnetism, but has never
seen, much less fully understood either one. To view Death as the Opposite of Life is to be ignorant
of the fact that Death cannot exist as a Substantive Thing. Death is Not the Opposite of Life: just the Absence of it. Now tell me, Professor, do you teach your Students that they evolved from a Monkey?
Professor : If you are referring to the Natural Evolutionary Process, yes, of course, I do.
Student : Have you ever observed Evolution with your own eyes, sir?
(The Professor shook his head with a Smile, beginning to realize where the
Argument was going )
Student : Since no one has ever observed the Process of Evolution at work and Cannot even prove that this Process is an On-Going Endeavor, Are you not teaching your Opinion, sir? Are you not a Scientist but a Preacher?
(The Class was in Uproar )
Student : Is there anyone in the Class who has ever seen the Professor's Brain?
(The Class broke out into Laughter )
Student : Is there anyone here who has ever heard the Professor's Brain, Felt it, touched or Smelt it? . . .
No one appears to have done so. So, according to the Established Rules of Empirical, Stable, Demonstrable Protocol, Science says that You have No Brain, sir. With all due respect, sir, how do we then Trust your Lectures, sir?
(The Room was Silent. The Professor stared at the Student, his face unfathomable)
Professor : I guess you'll have to take them on Faith, son.
Student : That is it sir . . . Exactly ! The Link between Man & GOD is FAITH. That is all that Keeps Things Alive and Moving.
NB:
That student was Albert Einstein.
'To get something you never had, you have to do something you never did'
When God takes something from your grasp, He's not punishing you, but
merely opening your hands to receive something better. Concentrate on
this sentence..... 'The will of God will never take you where the Grace
of God will not protect you.' Something good will happen to you today.
Something that you have been waiting to hear. This is not a joke; someone
will call you by phone or will speak to you about something that you were
waiting to hear. Do not break! Send it to a minimum o f 7 people.........
JUST DO IT!
Just from a crusader....................
Crusader mo Sitiveni
Kou tui au ko kinautolu na'e mate kimu'a 'ihe pekia 'a Sisu 'oku 'iai 'a e fa'ahinga 'oku nau kei nofo atu 'i Pulekatolio (Palataisi). 'Oku 'iai leva 'a e fa'ahinga kuo hao atu mei Palataisi ki he 'alohi 'o e Tamai (hevani) koe 'uhi koe ngaahi lotu hufia 'etau fanga kui moe pekia 'a Kalaisi. Manatu'i na'e pehee ange 'a Sisu kihe kaiha'a 'akau, 'teu 'i Palataisi mo koe', na'e 'ikai ke pehee ange, teu 'ihe 'eku Tamai mo koe. 'Oku ngaue 'a e tui 'a e Christianity na'a tau fou mai ia 'ihe fo'i process ko ia. Koe tokoni atu pe kihe talanoa'i 'o e ngaahi fo'i process 'o e fakahaohaoa ko 'ena 'oku lave ki ai 'a e tamasi'i ko Sangato 'Okusitino.
St Sitiveni mo St 'Okusitino, huanoa kapau temo mo'ui 'aki 'a e hufia 'a kinautolu 'oku nofo atu 'i Pulekatolio/Palataisi, mahalo 'oku kei nofo atu ai 'a e kaiha'a 'akau na'e tutuki fakataha mo Sisu, he'ilo na'a mavahe atu mei Pulekatolio, 'oua na'a ngalo 'iate kimoua keu si'i kau atu ho'omo lotu hufia.
Ko ho'omo toki fetaulaki 'eni, ko si'i St. Sitiveni koe fuofua ma'ata foki ia 'oku fakamanatu 'ehe Christinity, na'e hoko 'ene pekia fakama'ata koe fakalotolahi kihe Christinity, 'aia 'oku kei tangi loloa 'o a'u mai kihe 'aho ni. Ko St. 'Okusitino foki 'oku 'iai 'a e ngaahi teolosia 'a e christianity 'oku tau lolotonga ngaue 'aki na'e kamata mei ai, neongo na'e 'uluaki fakausousa 'ihe konga lahi 'ene mo'ui (tulou atu).
ofa atu kiate kimoua fakatoloua.
daphne |
|
Subject: [tasilisili] Re: The signs of the times are visible all around us -Processes2 |
Tamasi'i 'Okusitino
Me'a fakaloloma ia kapau koe 'alu ki hevani 'oku totonu ke 'uluaki ako'i faka-text book 'o hange ko ho'o fakamatala. 'E anga fefe leva hano fakatokanga'i 'eha taha 'oku te'eki 'aupito ke fou atu 'ihe teolosia ko 'ena 'oku ke fakamatala?
daphne |
|
Subject: [tasilisili] Re: The signs of the times are visible all around us -Processes2 |
| Kau tangata , Fakamolemole pe he 'oku hange kia teau na'e 'ikai 'iai ha Pulu ia 'i 'Oholei, pe koha kosi ke tangi pehe, Koe hoosi pe 'a Loti, na'e fa'a nono'o ai. 'Oku 'ilo pe ia 'e MISI, MO Lapai. hehehe. |
hehehehehehe, Poupou Lapai, tau tukuhua pe mo pa 'ehe ka tau fakamama'u pe kihe lesoni 'oe 'Uike he koia e ma'u'anga ivi, Kataki pe Lapai 'oku, 'ikai haku tokoua tene lava 'o fix e me'a ko 'ena 'oku ke 'uhinga mai ki ai, 'oku mahalo kia teau koe Tama, 'oku 'i hena hehehe, 'ofa atu moe lotu Lsinga |
'Oku ou poupou atu au Mapuhoi kiate koe.
'Oku 'ikai teu mahino'i pe koe ha 'a e fa'ahinga lotu ko ia 'ihe ngaahi 'ahoni ko hono hanga 'ehe ngaahi lotu 'e ni'ihi 'o feinga'i ke fakailifia'i 'a e kakai. Ko 'eku tui koe kakai 'oku nofo ilifia koe faka'ilonga ia 'a e 'ikai kenau manako 'ihe lotu lilo 'prayers' faka'aho. Koe tu'o lahi ange 'ete lotu faka'aho, mo 'ete fakalaulauloto (meditation) koe si'isi'i ange ia 'ete ilifia, koe lahi ange 'ete lotu lilo ko 'ete falalaange ia kihe 'Otua 'oku 'Afio 'ihe lilo.
Kou manatu au kihe 'aho 'e taha, na'aku huuatu keu 'alu mei homau 'api, kuo fakafetaulaki mai 'a e ongo palangi 'oku na mata'i falala'anga pea teunga mo lea lelei. Na'ana talamai 'a e siasi na'ana kau ai. Na'aku feinga atu ke 'oua temau talanoa kau fakavavevave kihe shopping centre kana vivili mai pe kemau talanoa. Ko 'ena kamata pe 'o talanoa mai felave'i moe ngaahi tautea 'a e 'Otua 'iha'aku mate, na'a na talamai foki moe ngaahi 'uhinga ki ai. Na'aku feinga atu 'o ta'ofi kinaua meihe hoko atu 'ena talanoa. Na'aku talaange, 'oku ou fiefia au kapau teu mate vave, ko hono 'uhinga 'oku ou tui au ko 'ete mate 'oku te 'alu kita kihe feitu'u 'oku nonga mo fiemalie ange. Pea 'oku 'ikai teu ilifia au 'o hange ko 'ena fakamatala, pea 'oatu mo 'eku ngaahi 'uhinga. Na'e hangee 'oku na mo'utafu'ua, he na'e totonu foki keu ilifia
'ihe'ena fakamatala, mahalo na'ana anga kinaua hono fusi mai 'a e tokanga 'a e kakai 'oku na ngaue faka'evangelio ki ai koe 'uhi ko 'ena ngaue 'aki 'a e founga hono fakailifia'i kinautolu.
'Oku ou fakatokanga'i 'oku 'iai 'a e fa'ahinga 'oku ilifia 'ihe ngaahi talanoa fakailifia, pea 'oku 'iai 'a e ngaahi lotu 'i Tonga mo muli ni 'oku nau anga 'aki hono 'omai 'a e ngaahi talanoa ke fakailifia'i 'a e kakai. 'Oku 'ikai keu 'ilo pe 'oku 'uhinga pehee ka 'oku 'ikai tenau fakatokanga'i.
'Oku ki'i faingofua ange foki 'ihe taimi ni 'a e fa'ahinga founga ko ia ke ngaue 'aki koe 'uhi koe hokohoko 'a e ngaahi faingataamaki, hange koe ngoto 'a e Princess Asika, pea moe Sunami 'i Ha'amoa, pea lahi ange 'a e faingata'a'ia 'a e kakai tokolahi 'i Tonga 'ihe tu'unga fakaeenofo.
Tino, ko 'eku kole atu, fefe keke ako'i mu'a 'a ho'o kau ako kenau mo'ui 'aki hono lau 'a e Losalio, moe lotu Tui (Creed), moe lotu 'a e 'Eiki, 'o 'oua 'e toe si'i hifo 'ihe tu'o 10 'ihe 'aho ke kamata 'aki ia.
Koe Losalio 'ihe fakamatala 'a e Katolika na'e kamata hono ngaue'aki 'ehe Christianity 'ihe senituli 3 pe 4 nai. Na'e ako'i 'aki 'a e si'i fa'ahinga na'e 'ikai ke poto 'ihe lautohi. Tokua na'e faingata'a 'aupito ke access 'ehe kakai 'a e tohitapu 'ihe ngaahi senituli kimu'a, pea ngaue 'aki leva hono ako'i 'o e Losalio, koe 'uhi koe lau 'o e Losalio pea nofo leva 'a e fakalaulauloto 'a e si'i fa'ahinga ko ia 'ihe talanoa 'o Sisu meihe kamata 'anga hono fanaui'i mai 'o a'u kihe 'Ene ha'ele hake kihe langi. Koe Losalio 'oku kau ia hono 'reclaim' koe fo'i mo'oni 'reality' ' a e hifo mai 'a Sisu ki mamani 'ihe kakano tatau pe mo kitautolu. Koe konga pe 'o e lau 'o e Losalio 'a e lotu 'a e 'Eiki. Ko 'ete toutou lau mo lotu 'aki 'a e lea faka'ofo'ofa 'o e ngaahi lotu ni, 'oku hangee pe ia ha'ate talaki ki hoto ngaahi ongo'anga
(senses) 'oku tau Tamai fakataha mo Sisu kihe 'Otua koe Tamai pea 'oku tupulekina faka'aho ai pe 'a hono akonekina kitautolu 'ehe Laumalie Ma'oni'oni, 'o fakafou mai 'ihe fa'ahinga feangaiinga ko ia 'a 'etau falala kihe 'etau Tamai.
koe fehu'i leva, 'e hanga 'ehe Tamai 'o li'aki ha'ane fanau? Mahalo pe 'oku tau ongo'i fakalaumalie 'oku tau fu'u mama'o, ka 'oku 'ikai pe ke 'iai ha taimi 'e mama'o ai 'etau Tamai.
koe palomesi ia 'a e folofola!
Koe tali 'e Sisu ke kalusefai 'ene mo'ui 'oku lahi 'anoa, koe ha nai si'a kovi 'a Sisu kalusefia kiate kituatolu kuo tau hanga ai 'o fakasi'isi'i 'a e pekia ko ia?
Tino, 'oku ou tui 'oku 'iai pe 'a e fa'ahinga 'oku 'oange kenau malanga palofisai,hokoatu pe ho'o palofisai kapau koho fekau ia.
daphne
|
|
| Lapai Mei mate he kata, 'Ofa atu kihe famili , neu mahalo'i pe koe, peau toki fakapapau'i koe ki mui, mau 'ofa atu, Lsinga |
|
'Oku ou poupou atu au Mapuhoi kiate koe.
|
koe fehu'i leva, 'e hanga 'ehe Tamai 'o li'aki ha'ane fanau? Mahalo pe 'oku tau ongo'i fakalaumalie 'oku tau fu'u mama'o, ka 'oku 'ikai pe ke 'iai ha taimi 'e mama'o ai 'etau Tamai. koe palomesi ia 'a e folofola!
Koe tali 'e Sisu ke kalusefai 'ene mo'ui 'oku lahi 'anoa, koe ha nai si'a kovi 'a Sisu kalusefia kiate kituatolu kuo tau hanga ai 'o fakasi'isi'i 'a e pekia ko ia?
|
Tino, 'oku ou tui 'oku 'iai pe 'a e fa'ahinga 'oku 'oange kenau malanga palofisai, hokoatu pe ho'o palofisai kapau koho fekau ia.
daphne
========== malo daphne,
pea 'oku oU kole atu ki he Tongan Crusaders[tino], kataki mu'A? 'Oua 'e tuku pe tu'u ai ho'o malanga fk'evangelioo... lave2 mai pe Tino, ketau talanoa 'i ho'o tepilee ni? Na'a ma'U ai pe ha'a tau fkkoloa.... Ka ko 'ekU fktokanga'iI? ko e taha ee me'A 'oku manavahee kiai ee kalisitianee? 'A e me'A ko e liliu[change?]... 'oku 'ikai keu 'iloo, pe ko e ha hono 'uhingaa? Mahalo ko e me'A ia 'oku kai kape fifisi ai 'etau kau tama moe sisu mei selikoo?, selusalema?, nasaleti? Ko e 'ikai kenau tali 'a e liliu... ko e anga pe 'eku pehee?
'ofa atu tino, daphne, misi 'atuna... mo e kaungaa tasilisili kotoa,
Mapuhoi 'a Tevolo |
|
From: fusi mapuhoi a tevolo <afu...@hotmail.com> Subject: [tasilisili] Re: The signs of the times are visible all around us -Processes2 To: "tasilisili Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com> Received: Saturday, 24 October, 2009, 2:26 AM Tino, 'oku malie ho'o fktalanoa 'oku kE faii... hoko hoko atu, kae 'ai pe ke 'oua 'e fu'u ongo fkilifia? Ke fkilifiaa'I 'aki kitautolu(scare tactic), he 'oku oU tui aU? 'Oku 'ikai ke "Finangalo" pehee mai kiai, 'etau "Tamai 'i Hevanii?"...[ko e anga pe 'eku pehee?] 'ofa Tongan Crusader... katau toki sio |