Veesi Malanga: Filipai 4: 1 “Ko ia si ‘oku kainga, ‘a ia ‘oku ou ‘ofa mo holi ki ai, ko si’oku fiefia’anga mo kalauni, ke pehee ho’omou tu’u ma’u ‘i he ‘Eiki si’oku ‘ofa’anga”
KAVEINGA´: ‘HOLO PĒ E TU’U HE KO E NGALU E FASI´’
Himi: 578, 480, 628 (fili ha taha hena!)
Talateu
‘I he ‘Ipiseli´ ni´, ‘oku aofangatuku ‘aki ‘e he ‘Apositolo´ ha ngaahi fakahinohino kehekehe´ ki he Siasi ‘i Filipai´ ‘o kamata mei he 3:15-4:23. Ko ha ngaahi tukutukulaumea ke fai hano muia´; ‘io ko e vaevae mo’ui ‘a ha Tamai´ ki ha’ane fānau. He kuo vave pē ‘a e taimi´ ke nau mavae ai´, pea ‘ikai ke toe fai ha femaataaki´. Ko ia ai´, na’e loto māfana ‘a Paula´ ke hiki tohi ‘ene faka’amu ke ‘a Filipai mai ‘a e fu’u koloa ta’e popo´ kuo fakakoloa’aki ‘e he ‘Eiki´ ia lolotonga ‘ene hoko ko e Sēvaniti (Tūlosi) ‘a Kalaisi´ ‘i he’ene fakahemata koe’uhi pē ko e Kosipeli´. Pea ‘oku kamata pē ‘a e ngaahi fakahinohino ‘a Paula´ ‘aki ‘ene tala ange ki Filipai´, ko e ‘uluaki me’a ke mou fai´, ko e Fa’ifa’itaki kia Au´...pea mou Mo’ui ‘o hangē ko au´. Muimui ki he’eku sīpinga´. Fai ‘a e me’a ‘oku ou fai´. Siofi au´. Vakai ki he anga ‘eku mo’ui´. Sio ki he kakai ‘oku nau fa’ifa’itaki kiate au´, pea fa’ifa’itaki ki he anga ‘o ‘enau mo’ui´ (Filipai 3:12-16). Sio ki he anga ‘o ‘eku tu’u ‘o fakafepaki ki he ngaahi me’a ‘o māmani´. ‘A ‘eku ta’e loto ke fakangofua ‘a e ngaahi me’a ‘o māmani´ ke ne pule’i hoku loto´ mo ‘eku mo’ui´.
He
‘oku iku ki he ’auha´ ‘a e Ngaahi me’a ‘o māmani´ (vv.18-19). ‘Oku tō ‘a e
lo’imata ‘o e ‘Apositolo heni´, ‘o mole ke mama’o ‘oku ‘uhinga ki he kau ta’e
tui ‘Otua´, neongo ‘oku lau pē mo kinautolu “ko e ngaahi fili kinautolu ‘o e
Kolosi´.” Ka koe’uhii´, ko e kakai ‘oku nau lau kinautolu´ ko e kakai ‘oku nau
‘ofa ki he ‘Otua´, mo toe pikitai honau loto´ ‘i he ngaahi koloa popo ‘o māmani
foki´. Pea kuo ‘osi ‘ave ‘enau fakakaukau´ mo ‘enau tokanga´ ‘o fakama’u he
ngaahi me’a muna ‘o e māmanii. Filipai moe Siasi ´oku kau ou fokotu’u atu ke
hiki ho loto´ mo ho fakakaukau´ mei he sitiseni Loma´ (vv.20-21). ‘Oua e polepole
ho’o hoko ko e sitiseni he fonua ni pe tangata’i fonua he fu’u ‘Emipaea Loma´;
he ‘oku fakataimi pē ia´ (temporary). He kuo pau ke mate ‘a Sisa´ ‘o hangē pe
ko koe´. Fakamama’u atu´ pea hanga hake ho loto´ he ko e kolo ke fai ai ‘a e
sitiseni´ ‘oku tu’u ‘i langi´, ko hono Tu’i ‘oku MO’UI TA’ENGATA´. ‘I he’ene pehē leva´, na’e tokanga lahi ai ‘a Paula ki Filipai
ke nau “tu’u ma’u ‘i he ‘Eiki” he ko ia ‘a e makatu’unga mālohi mo pau taha´ ke
nau fetukutuku ‘o nofo mo mo’ui´. Ko e fakakaukau ia ‘o ‘etau veesi malanga´ -
“Ko ia si’oku kainga, ‘a ia ‘oku ou ‘ofa mo holi ki ai, ko si’oku fiefia’anga
mo kalauni; ke pehe ho’omou tu’u ma’u ‘i he ‘Eiki, si’oku ‘ofa’anga” (Veesi
Malanga – Fili. 4:1). Ko ‘etau kaveinga´, ‘HOLO PĒ E TU’U HE KO E NGALU E
FASI´’. Ko e me’a lalahi pē ‘e tolu ‘oku tokanga ki ai ‘a e malanga´ ni´:
1. TU’U MA’U ‘I HE ‘EIKI´ ‘AKI ‘A E LOTO TAHA´
Ko e taha’i vaivai’anga ‘o Filipai´ ko e MĀVAHEVAHE´. Pea ko e example lelei ki heni´, ko Siniteke´ mo Iuotia´, ko e ongo taki he Siasi ‘i Filipai´ - hanga ‘e he’ena faikehekehe´ ‘o fakatupunga ha māvahevahe ‘i he Siasi´. Ko ha lesoni ‘eni ke tokanga ‘a e kau taki´ ke nau fai fakapotopoto ‘aki ‘a e mafai ‘oku ‘iate kinautolu´. Pea ‘oku ‘uhinga atu ‘a e malanga´ ni´ ‘o ‘ikai ko e kau taki lotu pē, ka ‘oku lava pē ke kau ki ai ‘a e ngaahi tamai´, ngaahi fā’e, kau taki kalapu kava Tonga´, etc. He na’e hoko ‘a e SIOKITA mo e ‘AFUNGI ‘a e ongo taki lotu´ ni´ ke na fanau’i ha māvahevahe´ he loto’i Siasi´. Pea ko e enginaki ‘a Paula´, ke na loto taha´. Pea ko e loto taha heni´, ko e ‘ai pē ‘a e loto na’e ‘ia Kalaisi Sīsū (2:5-8). ‘Ofa mai ‘oku ‘ikai fai ha loto taha´ he ‘ai ‘a e loto na’e ‘i ha toe taha kehe´, pe ha me’a fakamatelie´ - Kainga kapau koe me’a ‘eni na’a ne fakatupunga ‘ae lahi faufau ai ‘a e MĀVAHEVAHE´ pea iku ki he fetu’usi´ ‘i he siasi he ta’u ni pea ‘oku ou fokotu’u atu. Ko ia ai´, ko e “tu’u ma’u ‘i he ‘Eiki´”, ko e tu’u ‘aki pē ‘a e loto na’e ‘ia Kalaisi Sīsūu´.
2.
PEA MOU FIEFIA
Neongo
hono seini’i mo tuku popula’i ‘a Paula´, ka na’e hangē ia ko e fa’u ‘a e Pūnake
‘e taha´, kuo lau ‘e Paula´ ‘a e mamahi´, ko e fiefia´. Ne a’usia ‘e he
‘Apositolo´, ko e mate´ ko e koto fakakoloa ia (1:21). Kuo ‘ilo ‘e Paula´ ‘i
he’ena feohi mo Kalaisi´, tā ko e FIEFIA´, ko e “moto’i taloni” ia ‘o ‘Itāniti´;
he ko e fua ‘o e Laumālie Mā’oni’oni´. Pea ne si’i hohoi mai hono laumālie ke
tala fakalotolahi ki hono ‘ofa’anga´, ki Filipai´, “Mou fiefia ‘i he ‘Eiki ma’u
ai pe: ‘io, kau toe ‘ai atu, Mou fiefia” (4:4). Ko e kakai, Siasi, komiunitī,
fāmili pe fonua ‘oku “tu’u ‘i he ‘Eiki” ‘enau falala´ mo ‘enau kaveinga folau´,
‘oku hā mai ‘a e FIEFIA´ ‘i he’enau tō’onga mo’ui´. ‘Oku ‘ikai ko e fiefia ‘ia
Sētane´ mo māmani´, ka ko e fiefia ‘i he ‘Eiki´. Ko e kakai ‘oku fiefia ‘i he
‘Eiki´, ‘oku ‘ikai ke nau manako ki he ngaahi me’a te ne veuveuki ‘a e
ma’uma’uluta ‘o e nofo´ [ngutu lau´, loto kovi´, meheka´, fe’au’auhi´, etc.];
ka ‘oku nau vēkeveke ke fai ‘a e ngaahi me’a ‘oku ne langa hake ‘a e
ma’uma’uluta´ pea mo e melino´ ‘o e nofo´ mo e feohi´. ‘Oku ou fokotu’u atu
kainga ke tau hiki mu’a ki he fa’ahinga fiefia ko ia he ta’u fo’ou na.
3.
PEA FA’A LOTU MA’U PĒ ‘OUA NA’A FIU´
FAKAMĀ’OPO’OPO´
Ko e kaveinga ‘o e malanga ko ‘eni´, ko e lea mei tahi´, mei he vainga fānifo´. Ko e kau pāte’i he fānifo´ ‘oku nau lau peau pē mo tali ki he ngalu´ [peau´] te ne fakatoka’one kinautolu´. ‘Io te nau tu’u ma’u ‘o talia ‘a e ngalu ko ia´; pea kuo pau ‘a e fasi mai ‘a e ngaahi ngalu kehekehe´ ‘o nau inu tahi ai´, ka ‘oku ‘i ai pē ‘a e ngalu ke ne ‘ave kinautolu ki he ‘one’one´. ‘Io ko ‘etau “tu’u ma’u ‘i he ‘Eiki”, kuo pau ke fasi mai ‘a e ngaahi ngalu kehekehe ‘o e mo’ui´: ‘a e ngalu ko maanumanu´, ko fakafaasifasi´, ko meheka´, ko fakapō, ko fe’auaki´, ko loi´ mo ta’e ‘ofa´, etc., ke ne ‘ave koe´; ka he’ikai te ke toka’one ai koe ki ‘Itāniti´. Ka ko e lea ‘eni mei he ‘Apositolo´ [he ko e Taukei Fānifo´ he mo’ui faka-Sīsū Kalaisi´], ‘HOLO PĒ E TU’U HE KO E NGALU E FASI´’, “tu’u ma’u ‘i he ‘Eiki” he kuo pau ke fasi mai ‘a e ngalu ko e ivi´ mo e mālohi´ na’a ne fakatoetu’u ‘a Kalaisi´ mei he pekia´, ke ne fakatoka’one koe ki he faka’osinga ‘oe ta’u ni pea moe ta’u fo’ou na ‘isa pea ki ‘Itāniti foki´. ‘EMENI´.
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
To view this discussion on the web visit https://groups.google.com/d/msgid/tasilisili/1330684357.115023.1602359053272%40mail.yahoo.com.
To view this discussion on the web visit https://groups.google.com/d/msgid/tasilisili/CAMePJ%3Dh3Xo5PZ4EGEpJvWgFn_pwLVFf_0PHrKL_iuxjkvgJS7g%40mail.gmail.com.