“Ko ia ia tene langa ha fale ‘i hoku hingoa, pea te u fakapapau ‘ae taloni ‘o hono pule’anga ‘o ta’engata” (2 Samiuela 7: 13)
‘Oku mahu’inga ‘ae 1 & 2 Samiuela koe’uhi ‘oku ne faka’ilonga’i ‘ae liliu e fa’unga taki Fakapolitikale ‘o ‘Isileli mei he pule fakamaau (Judges) ki he fa’unga pule’anga fakakonisitutone fakatu’i (Monarchic constitution). Ko ‘Ilai mo Samiuela ‘ae ongo fakamaau faka’osi ma’a ‘Isileli.[1] ‘Oku matu’aki faingata’a ‘aupito ke fai hano tuhu’i pau ‘ae taimi na’e hiki ai ‘a 1 & 2 samiuela. Matamata na’e kamata ‘ae ngaue ni ‘i he taimi ‘oe kau fakamaau pea toki fakama’opo’opo ‘i he senituli 6 K.M (600-500) hili ‘ae foki mai ‘ae fakahee (Exile) mei Papilone. Neongo ko 1 & 2 Samiuela koe ongo tohi fakahisitolia ka he’ikai te tau lava ‘o tatala pe to’o ‘ae ngaahi fakamamafa fakateolosia ‘oe ongo tohi ni.[2]
Koe fakahoko ‘ene ngaahi taumu’a pea mo ‘ene ngaahi palomesi ‘ae ‘Otua na’e pau ai kene fokotu’u ha taki pea moha tauhi tonu ma’a ‘Isileli hange ko ia kuo ha ‘ia Tevita (Kuonga Koula -Golden age). ‘Ikai ngata ka ke hoko foki ’a Tevita mo hono hako koe fakatu’amelie’anga ‘oe kaha’u. Na’e loto ‘a Tevita kene langa ‘ae Temipale kae finangalo ‘ae ‘Otua kene fokotu’u ha taloni (Pule’anga) ta’engata ma’a Tevita mo hono hako. Pea koe taloni ta’engata ko ia na’e toki haohaoa ia ‘ia Sisu Kalaisi. Tau fakafeta’i he kuo hoko mai ‘a e tokotaha ko ia ‘o fai hotau “Fakaofi” ke tau ‘inasi mo kitautolu he ‘amanaki’anga ki he taloni ta’engata ko ia ‘aki hono “Ta’ata’a” ‘i Kalevale. Pea hange ko e si’i fakaloto lahi ‘ae masi’i ko Paul ki he si’i fanga tokoua Senitaile ‘i ‘Efeso ‘ae maama ‘o e faka’amanaki “Ka ‘i ono poo ni ‘ia Kalisi Sisu ko kimoutolu na’e mama’o mu’a ne fakaofi’aki ‘ae ta’ata’a ‘o Kalaisi.” (‘Efeso 2: 13) Pea toki hua mai ‘a Dr. Moulton ‘ae tau’a’alo ‘ae kakai kuo fakaofi kinautolu ke ‘inasi he faka’amanaki ko ia “Kae fakafeta’i koe tala’ofa ko SISU KALAISI ia! Koe ‘aho ne ‘alo’i ai kuo molumalu’ia. Ne ‘osi ai ‘ae fu’u po’uli; ‘oe loto tu’utamaki ne hopo ai ‘ae La’a Mo’oni ‘oe faka’amanki.” (645:6) Ko ‘etau hu ‘o kau he taloni ta’engata, ko e pau ke tau maamangia he La’a mo’oni ‘oe Faka’amanaki ‘a ia koe ma’u ‘a Kalaisi ki he’etau moui.
mo e lotu Abdul [1] Koe hingoa “Samiuela” (ongo’i ‘ehe ‘Otua) koe lea ‘uluaki koe “shamah ‘a ia ‘oku ‘uhinga koe fanongo” pe ongo’i” pea koe lea ua koe “El” (‘Otua”) pea ‘oku tuhu ia ki he ongo’i ‘e he ‘Otua ‘ae lotu totoaki ‘a ‘Ana (koe uaifi fika ‘uluaki ‘o ‘Elikena koe’uhi ko ‘ene pa’a kae fanau ‘a Penina) (1 Sam 1). [2] hange nai ko hono fakae’a ‘e he ‘Otua ‘ene sipinga mo ‘ene founga taki ‘e ala fakakainga mo alaaanga moe mo’ui faka’itaniti ki he’ene kakai fili
|
Malo Semisi hono 'omai 'etau lesoni ki he Sapate.
'Oku ou mafana 'aupito Semisi he fakakaukau na'ake tokoni mai 'aki , kae pango he neu reply atu ki ho'o vahevahe kuo faikehe e font ia, ko ia 'oku ou huu atu ai he talaloto 'a Piutau.
Ko me'a fakalotolahi mo'oni ko'etau kau 'i ha Pule'anga 'oku 'ikai ha fa'ahi fakaanga ai pe ko ha fa'ahi Tau'ataina kenau fakakaukau pe ha me'a pea fakahoko , kae fakafeta'i ko e lelei 'o Tevita mo'ene hohoi ki he 'Otua , ne toki fakahoko pe 'i he taimi 'ae 'Otua .
Neono ai 'ene 'ikai fakafa'a'ahi ka 'oku mohu Fili 'ae Pule'anga kuo fokotu'u 'e he 'Otua ma'a Tevita, malie hono toe lave'i hake ki he 'Eiki ko Sisu Kalaisi.
'ofa atu ki he famili.
takamuli.
-----------------------
> siosaia piutau <siosai...@hotmail.com> wrote:
>
>
> fakafeta'i he fakakoloa 'a e uike ni, lava ai pe 'a e sapate ia malo moe
> lotu s.p
>
>
>
---
Malo ai pe 'a e fakakohukohu mei muifonua na Semisi. 'Oku ke fakalanga mai e fakakaukau ni pea 'oku mahu'inga ai 'a hono fakatokanga'i 'a e fakafoufounga 'a e hoko mai e ngaue 'a e 'Otua. 'Oku tau lele atu eni he talanoa "langa". Ne u laulau hifo e ki'i lave 'a Lotopoha 'i he tepile Sisu Tonga pea 'oku talanoa ai ki he "langa" taua 'a e hako 'o 'Atama. Ko e ongo talanoa ni 'oku na tu'u tatau 'i hono fakafehalaaki'i 'e he 'Otua 'ena langa. Veuki e feinga langa Temipale 'a Tu'i Tevita pea tatau mo ia ne fai ki he langa taua 'a e hako 'o 'Atama. Ko e langa ha temipale ko e fakakaukau lelei ia pea tatau pe mo e langa 'o e taua. Ko e "'uhinga" 'o e fai 'o e langa hange ko ia 'a e palopalema. Na'e 'i ai pe 'a e 'uhinga 'a Tu'i Tevita ke langa ai ha temipale, pea ne 'i ai pe mo e 'uhinga 'a e hako 'o 'Atama ke langa ha taua. Ka na'e mama'o atu 'i he 'uhinga 'a e mahu'inga ke veteki ai kinaua.
Ke tau fa'a fifili pe ki he 'uhinga 'oku veteki ai ha'atau fakakaukau mahu'inga. Pea taumaiaa ke tau makupusi mai e 'uhinga. Kuo tau lau he ngaahi 'aho ni 'o 'ilo e ngaavaivai e 'uhinga 'a Tu'i Tevita pea mo e pukupuku e fakakaukau e hako 'o 'Atama. 'Oku tau to e lava foki 'o sio atu ki he hulu atu e Otua 'i he 'atamai kotoa. Ka e hange 'oku mahu'inga pehe pe ke tau fakakaukau'i pehe'i mo 'etau ngaue he ngaahi 'aho ni.
pe 'oku ofi atu ko aa,
loke
__________________________________________
"Be faithful in small things because it is in them that our strength lies." --Mother Teresa
--
Be Yourself @ mail.com!
Choose From 200+ Email Addresses
Get a Free Account at www.mail.com
Ko e fifili ia 'oku loloto ia kiate au Siosaia, kae toki fakamaama atu 'e he faifekau. Ka 'oku mahu'inga ke 'ilo'i ange pe ko e fe 'a e 'a'ake 'o 'Elohimi kiate kitautolu he ngaahi 'aho ni? Ko e me'a ia ne feinga 'a e Tu'i ke langa hono fale. Hange ko e fakakaukau ko ia ne lave ki ai 'a Semisi Kava, ke 'oua 'e fa'o ha fale kae fa'o he loto 'o e kakai. Ne lave 'a jh kimu'a atu 'i he talanoa ni ki he "fale tu'otangata" ko e malu'anga mo e tolonga'anga ia 'o e 'a'ake 'a 'Elohimi.
Kiate au mo 'ene fekau'aki mo e langa falelotu 'i he ngaahi 'aho ni, 'oku pau ange ke tau langa ha falelotu 'aki e mahino 'oku 'iate kitautolu he 'aho ni. 'Ai e falelotu ia 'oku mahino he 'oku hoko pe mo ia ko e fa'o'anga 'o e finangalo 'o e 'Otua ki he loto e tangata. Hange kiate au 'oku 'ikai ke tau langa falelotu ke tukufale'i ai e finangalo 'o e 'Otua ka ke tafe atu mei ai e finangalo 'o e 'Otua. Hange pe ko e ta'anga 'oku lave ki he "Fale Siu". Tauhi pe ia ke ma'a he ko e 'alofi 'o e mo'ui ta'engata.
ko e anga pe lau,
loke
______________________________
"We can know that God is, and what God is not, but not what God is"--Thomas Aquinas
> ---
Ka 'oku mahu'inga ke 'ilo'i ange pe ko e fe 'a e 'a'ake 'o
> 'Elohimi kiate kitautolu he ngaahi 'aho ni? Ko e me'a ia ne feinga 'a e Tu'i
> ke langa hono fale. Hange ko e fakakaukau ko ia ne lave ki ai 'a Semisi
> Kava, ke 'oua 'e fa'o ha fale kae fa'o he loto 'o e kakai. Ne lave 'a jh
> kimu'a atu 'i he talanoa ni ki he "fale tu'otangata" ko e malu'anga mo e
> tolonga'anga ia 'o e 'a'ake 'a 'Elohimi.
>
. 'Ai e falelotu ia 'oku mahino he 'oku hoko pe mo ia ko e fa'o'anga 'o e
> finangalo 'o e 'Otua ki he loto e tangata. Hange kiate au 'oku 'ikai ke tau
> langa falelotu ke tukufale'i ai e finangalo 'o e 'Otua ka ke tafe atu mei ai
> e finangalo 'o e 'Otua.
>
> loke
>
malo mu'a 'a e ngaahi fifili mo e loto 'aki e fie ngaue ka mou kataki
ko e fie 'ilo pe....pe ko e ha e me'a na 'e hoko ki he temipale
kimu'a...tau maheni mo 'Ilai ko e tauhi 'o e temipale pea tupu hake mo
Samiuela 'i he temipale...ko e ongo foha 'o 'Ilai na'a na 'ave 'a e
puha 'o e fuakava mei he temipale pea ko eni kuo 'alu 'a Tevita 'o
fakaha'ele mai 'a e Aake 'o 'Elohimi ki kolo 'o Tevita pea ne loto
'aki ke fai e langa...pea 'oku tu'unga ai 'eku ta'e mahino he na 'e
'osi 'iai e fale...
Utther
---
Ko e temipale/tapanekale ne tu'u 'i Sailo, ko e hiki mai ia mei Kilikali, 'o fe'unga mo e ta'u nai 'e 369 pea toki faka'auha 'e he kau Filisitia
pe 'oku ofi ki ai,
loke
__________________________________________
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide
> Ko e temipale/tapanekale ne tu'u 'i Sailo, ko e hiki mai ia mei Kilikali, 'o fe'unga mo e ta'u nai 'e 369 pea toki faka'auha 'e he kau Filisitia
>
> pe 'oku ofi ki ai,
> loke
>
malo mu'a loke e tokoni...na 'e tu'unga pe ninimo ko e lau 'o pehe kuo
te'eki ke nofo ia ki ha fale kae hili ko ia na 'e tokangaekina ia 'e
'Ilai 'i he temipale...kae malo e fakamaama pea kuo
mahino........Utther
Piutau oua teke toe fifili he mau feinga ke Langa ha mau Falelotu i Henderson, mo'oni lau a Loke ai ha fale ke fai ai e Kee.
Hange kiate au oku hala Tevita certificate Langa meihe 'Otua ko'ene certificate mei 'Otua koe Tu'i nofo he Taloni na'e oange ehe 'Otua.
Male'i kau langa naa tau ha aka a Loke.
|
|
|
|
|
|
|
|
Piutau oua teke toe fifili he mau feinga ke Langa ha mau Falelotu i Henderson, mo'oni lau a Loke ai ha fale ke fai ai e Kee.
Hange kiate au oku hala Tevita certificate Langa meihe 'Otua ko'ene certificate mei 'Otua koe Tu'i nofo he Taloni na'e oange ehe 'Otua.
Male'i kau langa naa tau ha aka a Loke.
|
Seniale __________________________ |
ne afea homau fai'anga faikava 'e ha ni'ihi ne folau mai he 'uhinga fakalotu pe. ne talanoa ai e tokotaha ki he feinga 'enau talasiti ke fetongi 'enau fafangu ki ha fafangu 'oku toe lahi ange. ne 'i ai tokua e fakakaukau e ni'ihi 'i he talasiti ke 'oua 'e 'ai ha fafangu he 'oku fakamole ka e 'ai pe ha lali. Ko e fakakaukau, ko e lali te ne lava pe 'o fai e fatongia 'o e fafangu, 'ikai ngata ai 'e si'i ai foki mo e fakamole. Ne pehe atu 'e he ki'i motu'a pe 'i he kau faikava, tuku e 'ai lali he 'oku le'osi'i ia fakatatau ki he lahi homou kolo kae 'ai pe fafangu he 'e a'u hono le'o ki he ngaahi tuliki takitaha. Pea ko e taha, 'ai e fafangu he 'oku lahi ange e ngaue fakamisiona hono le'o 'o'ona 'i he taimi 'e n'ihi 'i he faifekau.
loke
__________________________________________
"Be faithful in small things because it is in them that our strength lies." --Mother Teresa
ngali mo'oni tama ae motua,ko hono aikoe foi ta kotoa 'oku pehe ni, H a u kia sisu, tukuho l ot o fa i lo to si su.
|
|
|
ngali mo'oni tama ae motua,ko hono aikoe foi ta kotoa 'oku pehe ni, H a u kia sisu, tukuho l ot o fa i lo to si su.
|
|
|
SP sio mai oua teke teitei tui kia Afo e Teau, koe tuai anga ia e ngaue ae Setuata Massey, koe Pulu uli Afo pe mo Leomumuhu, setuata he he he vakai naake lea ko eta usuusu pe.
Ofa pe ke mau ha teu sapate lelei.
Seniale. |
|