re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"

316 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Sep 26, 2010, 8:19:47 AM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com

Oku ou faka’apa’apa mo fakatulou atu ki he paenga ‘eiki ni pea mo ‘eku ongo’i malu’ia mo’oni ke u vahevahe atu ‘ae ngaue ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi ‘i he ‘api ko Pulela’a ‘i Siteini (Sydney). Pea ‘oku mole ke mama’o keu fai atu ‘ae vahevahe ni tu’unga (Condition) ‘I ha me’a kuo lava ‘ehe matu’a ni pea ko ha fakatauhoa ngaue pe fakamata’ito’a ‘ikai ‘oku ‘afio lelei mai ‘a Sisuu ki hotau ngaahi Laumalie moe ‘uhinga (Intention) ‘o ‘etau fakahoko ha ngaue ‘i hono Siasi. Koe ki’i ongoongo ni ‘oku fekau’aki ia moe feinga pa’anga ‘ae ki’i kalasi misinale, tuku mo’ui moe malanga fakatahataha moe taliui.

 

Koe “Kalasi ‘aho ‘oe kau Ikuna”

‘Oku ‘i ai ha ngaahi kalasi ‘aho mo fakamisinale ‘e 12 ‘i he kainga lotu SUTT ‘i Pulela’a koe Hoto kotoa, Li’oa, Huluatu, Fanau’i fo’ou, Fakatupu melino, Fakatu’amelie, Fakafeaangai Ma’oni’oni, Fienofo Langi, Tui pikitai, Veloaki, Maile 2, ‘Ofa, Fanga Lami pea moe kau Ikuna. Koe kalasi’aho ni kuo ‘omi kimaua ki ia ‘e he Faifekau Pule ke tauhi fakalaumalie pea na’a ma fokotu’u ha ki’i siate folau kene pukepuke mo fakalotolahi’i fakalaumalie ki mautolu ‘oka fai tutu’u ni ‘ae tukunga ke mau holomui mo lotosi’i he kaveinga kuo fokotu’u. Na’e hoko hoku ki’i paleplae koe Peteli ke fai fakauike (Tokonaki) ai ‘emau lotu hufia mo ‘emau alealea “Koe ha e me’a ‘e fai ke tokoni ai ki he ngaue ta mo’ua ‘ae Siasi? Na’a ma’u fokotu’u ‘ae ‘aho Pulelulu moe Falaite koe ongo ‘aho ke mau ‘aukai ai ki he kaveinga. Pea mau toki taki taha nofo’i ki he’emau Lau Folofola faka’ahoo moe hufia ai pe ‘emau mo’ui moe tataki ‘ae Laumalie ‘oe ‘Otua. Na’e ‘ikai toe tukuha ivi ‘oe Faifekau ‘i he fekumi ke ‘ilo ha founga ‘e malava ai ke fai ha tokoni mei tu’a fakaha moe ki’i ivi ‘oe kau memipaa. Koe malie’anga ‘oe ngaue ni koe poupou moe tataki pea ne toe “take the lead” ‘e he faifekau pule ‘oe vahe fonua Rev. Viliami Tu’akoi pea moe poupou ‘ae Faifekau tokoni Rev. Matafonua Fotofili.

 

Koe “Dinner ‘oe Fakafeta’i”

 

Na’e ‘i ai ha tangata ‘Initia ko Davida hono hingoa na’e fa’ele’i pe ia ‘i Fisi pea ne toki mavahe ai pe ki he ngaahi fonua ‘Esia he’ene ako pea ne faka’osi mai ki Australia. Na’e fakamahino he ‘Initia ‘oku ‘i ai hono konga Tonga pea na’e anga pehe ni ia. Koe lahitaha ‘i he’ene fa’ee na’e mali ia moe tangata’eiki mei Pelehake ko Vailena pea na’e ‘i ai ‘ena ongo tamaiki fefine ‘e tokoua pea mate ‘ae fine’eiki ia kae toe mali ‘a Vailena ia ki he ha’a Latu ki Longolongo. Koe’uhii koe konga tonga hono ongo 1st Cousin ‘oku ne pehe ai pe ‘e ia ‘oku ‘i ai hono konga Tonga. Na’a ne fakamahino mai ke ‘oua ‘e ui ia koe India he na’e fa’ele’i pe ia ‘i Fisi pea ‘ika ia ko ia pe ka ‘oku ofi atu ‘a Fiji ki Tonga. Kau tasilisili na’a ku faka’amu pe ke tau ‘inasi fakataha he lea mafana ‘ae tangata pisinisi lolo ni he poo na’e fai ai ‘ae Dinner ‘oe Fakafeta’i” pea ki mu’a pea ne foaki ‘ene me’a’ofaa na’a ne faka’amu pe mo hono hoa kena fai ha’ana ki’i lea ki he foufounga moe ‘uhi’uhinga ‘ena fotu ‘i he ha’oha’onga ‘o ha matakali kehe, lea kehe, pea moe kauataha lotu kehekeheonga.


Talu mei he ‘aho na’e ‘i hono ‘Ofisi ai ‘ae ongo Faifekau moe tohi fakaafe ki he Dinner ‘uluaki (Sune na’a ne foaki ai ‘ae $1 Million) pea na’a ne pehe koe po koee na’e fuofua huu ai hono va’e he Falelotu pea ne ngaue’aki ‘ae lea ko ‘eni “..be honest there was a Holy message from someone beyond …to help this people…” na’a ku toki talanoa ki mui moe Sione Pinomi pea ne talamai koe taha kilu pe ia na’a ne fuofua tala’ofaange he Dinner ‘uluaki (sune) kae faka ‘ohovale ia ‘ene toe fetu’utakiange kimu’a he kamata ‘ae Dinner ‘oe fakafeta’i ko ‘ene donation koe $1m. Na’e hoko atu ‘ene lea ‘one fai ha ki’i talanoa ‘i he taha ‘oe ngaahi kolo ‘o ‘Esia tokua na’a too ha ki’i ta’ahine ki tahi pea ‘ikai ha taha ‘e fie tokoni ko ‘enau me’a pe na’e faii koe kaikaila pe “koe faingata’a ‘oku hoko” pea lele atu ‘ae kakai kenau tokoni pea ko hono fakahinohino atu ki he kakai ‘ae feitu’u ‘oku to ai ‘ae ki’i ta’ahine. Pea tokoua na’e ‘ikai pe lava ha taha ke puna ki tahi koe’uhii koe ‘anga lahi ‘oku takai holo ai. Na’e fokifaa kuo pakalutu ki tahi ha tangata’eiki ‘one fakahaofi ‘ae mo’ui ‘ae ki’i ta’ahine ni pea ko hono faka’eke’eke ‘ae motu’a ni pea na’e ‘ikai ke ilifia ia he ‘anga pea koe ‘eni ‘ene tali “’Oku ou lolotonga kumi ni kohai ia na’a ne teke’i au ki tahi.” Pea toki faka’osi’aki ‘ehe India ni ‘ene lea ‘one pehe “’Oku ou lolotonga kumi ni ko hai ia na’a ne fekau’i au kia kimoutolu he poo ni pea na fepikitakinima atu mo hono hoa ‘o foaki ‘ae $7.5 Miliona koe tekiteki ia ‘oe tau’olunga ‘oe kalasi ‘ae kau ikuna.

 

Koe taha ‘i he’ene talaloto ki hono famili moe hono kainga koe taimi na’e ne fuofua hu ai ki loto ‘i he “Hall ko Fanongonongo lelei” (Hall ‘oe Siasi) na’e Fall in Love ai pe ia he atmosphere ‘oe ‘api ni pea ne mamata ki he fiefia ‘ae kakai ke nau foaki mo tau’olunga ‘i he uhouhonga ‘oe faingata’a’ia fakapa’anga ‘ae vahefonua ni na’a ne talaange ai pe ki hono famili kuopau kene toe foki mai kene totongi ‘osi kotoa ‘ae mo’ua mo fakatau’ataina’i fakapa’anga ‘ae kainga lotu Tonga ni. Na’a ne tatau ki he Ta’ahine Kuini moe Palesiteni te ne toe foki ai ki he ‘api ni he ta’u ni e ke fakakakato ‘ae holy message” na’e fekau kene faii ma’e kainga lotu ni. Na’e hangee ka holo ‘ae hall ‘ae hikituee ‘ae kakai ne nau fakatefua ai pea fetangihi moe kakai tonga na’e ‘i ai siasi moe kau ‘a’ahi fakatou’osi pea koe fo’i moneniti ia na’a ku ongoi’i ai koehaa ‘oku ta’emlava ai keu mamata tonu ki he ‘Imisi ‘o ‘Imanuela “Koe ‘Otua ‘i hotau lotolotonga.” ‘aee ‘oku nau kau he’etau me’a kotoa!! Kiate au na’e ‘osi ha’u pe ‘ae India ia ke tau’olunga tapuni ‘etau samena he koe 7.5 ia na’e ‘i ai hono kaveinga ‘o’ona na’e ‘osi fakataumu’a ki ai kae hei’ilo pe ko ia pe ‘ikai kae matamata pe kiate au he’ene pehee ki he palesiteni moe Kuini moe faifekau “Te u toe foki mai ki mu’a pe he ta’u ni” he ‘oku teu foki ‘ae katonga ‘i Tisema ‘ae SUTT ko hono katoanga’i ‘oe ta’u 25 ‘oe Siasi heni pea matamata na’a ko ‘ene ANFF ngata hee ‘oe talanoa ni.

 

Talu mei he ‘aho na’e ‘i hono ‘Ofisi ai ‘ae ongo Faifekau moe tohi fakaafe ki he Dinner ‘uluaki (Sune na’a ne foaki ai ‘ae $1 Million) pea na’a ne pehe koe po koee na’e fuofua huu ai hono va’e he Falelotu pea ne ngaue’aki ‘ae lea ko ‘eni “..be honest there was a Holy message from someone beyond …to help this people…” na’a ku toki talanoa ki mui moe Sione Pinomi pea ne talamai koe taha kilu pe ia na’a ne fuofua tala’ofaange he Dinner ‘uluaki (sune) kae faka ‘ohovale ia ‘ene toe fetu’utakiange kimu’a he kamata ‘ae Dinner ‘oe fakafeta’i ko ‘ene donation koe $1m. Na’e hoko atu ‘ene lea ‘one fai ha ki’i talanoa ‘i he taha ‘oe ngaahi kolo ‘o ‘Esia tokua na’a too ha ki’i ta’ahine ki tahi pea ‘ikai ha taha ‘e fie tokoni ko ‘enau me’a pe na’e faii koe kaikaila pe “koe faingata’a ‘oku hoko” pea lele atu ‘ae kakai kenau tokoni pea ko hono fakahinohino atu ki he kakai ‘ae feitu’u ‘oku to ai ‘ae ki’i ta’ahine. Pea tokoua na’e ‘ikai pe lava ha taha ke puna ki tahi koe’uhii koe ‘anga lahi ‘oku takai holo ai. Na’e fokifaa kuo pakalutu ki tahi ha tangata’eiki ‘one fakahaofi ‘ae mo’ui ‘ae ki’i ta’ahine ni pea ko hono faka’eke’eke ‘ae motu’a ni pea na’e ‘ikai ke ilifia ia he ‘anga pea koe ‘eni ‘ene tali “’Oku ou lolotonga kumi ni kohai ia na’a ne teke’i au ki tahi.” Pea toki faka’osi’aki ‘ehe India ni ‘ene lea ‘one pehe “’Oku ou lolotonga kumi ni ko hai ia na’a ne fekau’i au kia kimoutolu he poo ni pea na fepikitakinima atu mo hono hoa ‘o foaki ‘ae $7.5 Miliona koe tekiteki ia ‘oe tau’olunga ‘oe kalasi ‘ae kau ikuna. Hili ‘ae tau’olunga pea ne toe pehe mai “I’ ll see you in march 2011.! ‘Oku manatu ki he talanoa ‘ae Kosipeli kihe ‘osi hono faito’o ‘e Samaletani ‘a e kafo pea na’a ne fakaheka ‘o ‘ave ki he fale talifononga pea ne totongi pea ne toe talaange “kapau ‘oku si’isi’i ‘ena pea teu toe foki mai ‘o totongi faka’osi! Fakafeta’i ‘Eiki he ‘omi akonaki malie! ‘o ‘ikai koe fakahinohino kafo ‘ata’ataa pe ka koe ala moe nima ‘o totongi kafo pea ki he fiu he mohe ‘aho moe faiva ‘o Rambo ‘oku kei fakatalutalu’aki ‘ene lea “‘I’ll be back!!

 

Fakataulama ‘ae Faifekau Pule

‘Oku ou faka’apa’apa lahi ki he Tangata’eiki Faifekau ni pea pehe ki hono tokoni ‘i he ‘uli fohe ‘oe ngaue ni. Kiate au koe malohinga ‘oe ngaue ni koe “LOTU.” Na’a ne uki ‘ae “LOTU HOKOHOKO he TA’U KAKATO ‘E 1” pea Huufi ‘ae Falelotu pea ne toe fokotu’utu’u ai moe “LOTU HOKOHOKO HE MAHINA KAKATO ‘E 1 koe fakamalo’ia moe Langilangi ‘oe ‘Otua he ngaue kuo lava, pea lolotonga hono talanga’i he ngaahi media ‘ae ngaue ‘ae kainga lotu ni mo hono fehufehu’i kuo toe uki ‘e he Faifekau Pule ke tu’ulutui hifo ‘ae fefine moe tangata Uesiliana kotoa pe ‘o LOTU mo HUFIA ‘ae ngaahi media mo HA TAHA PE ‘OKU ‘IKAI KENE FIEMALIE KI HE NGAUE KUO LAVA NI.” Pea ‘i he mahina kuo hili na’a ne fokotu’utu’u ai ha ngaahi Houa Lotu Hufia he ngaahi ma’u’anga kelesi he Falaite kotoa pe ‘o tataki pe ia ‘e he kau Faifekau kotoa ‘ae mo’ui moe ngaue ‘ae Siasi pea ‘i he Sapate Faka’osi pe ‘eni ‘o Sepitema ni kuo “TO ‘AE MUI HAKAU” ‘oe langa pea kuo foaki ai ‘e he kainga ni fakataha moe tangata’eiki India ni ‘enau tukumo’ui fe’unga katoa moe $ 78,875,70 (Fitu miliona, Valukilu, Valumano, Fituafe nimangeau fitunoa). “Fakafeta’i ‘i he “Ivi ‘oe Lami  te tau fu’u ikuna noa.” ‘I he hili ‘ae fataha’anga Kuata he Tokonaki kuo ‘osi kuo ne toe tufa mai mo ‘ene vahevahe ki ‘’Okatopa koe “LOTU HOKOHOKO MO UKI ‘AE ‘AUKAI FAKASIASI” he ‘IKUNA KUO FAI ‘E KALAISI KOE’UHII KOE TANGI MOE TO’E KO HOMAU MASIVA ni. Kainga tasilisili koe Faifekau ni na’e ‘ikai pe toe ‘unu, holomui veiveiua, loto si’i, pe fa’a lea ‘o ‘ai ‘uhinga pe tukuaki’i pe hiki ‘ene kaveinga ‘isa na’a mo ‘ene mo’ui kotoa na’a ne hili atu pe ‘o fakalave he kapa ‘oe kofu ikuna ‘o Kalaisi. Ka ‘i ai ha’aku manatu melie ki he tangata’eiki faifekau ni ko ‘ene ki’i lea ngaue “Misi koe LOTU pe!” Pea koe napanapangamalie ia ‘oe feinga’anga ngaue ni koe “auau tatau pea pea tu’u mahanga ‘ae ongo mu’i au. Fakataha ia moe poupou lelei ki ai ‘ae faifekau tokoni Matafonua Fotofili pea moe matu’a ‘oe Siasi.


Kau’a’ahi

Na’e malie ‘ae poo he na’e mamalu ‘eiki he na’e ‘Afioa ai ‘ae Kuini fehuhu ‘oe ‘Otu Tonga moe fuifui lupe ‘o loto palasi hou’eiki, ‘Eiki Palesiteni Rev. Dr. ‘Ahio moe kau ‘a’ahi tokolahi mei Tonga ko ‘enau muimui folau mai pe koe fie kau fakataha moe Ta’ahine Kuini he’ene fie kau fakataha moe kainga lotu he ngaue kuo faii pea moe kau muli tokolahi mo hotau kainga. Koe misinale moe foaki ‘ae kainga na’e fakatefito pe ia mei he angi honau Laumalie ki he foaki. Tau’ataina foki moe foaki moe ki’i malolo pe ‘o kumi ivi pea na’e ‘ikai pe ke tapu ai mo ta’ofi ai foki ‘ae ma’u lotu ‘ata’ataa pe pea ‘oku fa’a toutou fakamahino lelei ‘eni ‘ehe faifekau ki he kainga lotu ni. “Koe ma’u moe ta’e ma’u moe lava moe ta’e lava koe naunau mahino ia ‘etau ngaue ka koe me’a ‘uluaki mo mu’omu’a kuopau keke fuofua kumi ki hono Pule’anga moe ma’oni’oni ‘a’ana pea tene toki foaki kotoa mai ‘ae ngaahi me’a ‘oku tau kole ki ai. Koe talanoa ‘oe taha ‘oe kau matapule fai fatongia ki he Kuini koe Folofolaange ‘ae Kuini ‘”’Ofa p eke si’i fiefia kotoa ‘ae kainga Tonga na’a fiefia pe ha konga kae loto mamahi pe ha konga.”

Koe taliui ‘ae Hou’eiki Fafine

Na’e fakahoko he Sapate ni ‘ae taliui fakatahataha ‘ae vahenga Tonga (Tongan Parish- Rev. Uaisele Taufa Tu’akoi) pea moe kainga SUTT (Rev. Viliami Tu’akoi) he “Falelotu Fakamanatu ‘o Taufa’ahau Tupou 1V” ‘i he ‘api ko Pulela’a. Koe malanga koe Ta’ahine Kuini pea ko ‘ene veesi malanga Luke 16:20 kaveinga: “Fai ho’o fili he taimi ni ‘ae potu ‘e fakama’opo’opo ki ai ho’o mo’ui.” Koe malanga fakamafana mo longolongo Laumalie he na’a ne malanga’i ‘ae kai katoanga ‘a Taivasi mo fiekaia ‘a Lasalosi moe uki ‘oe ‘ofa ki he faingata’a’ia. Ko ‘eku pehe ‘oku fakamafana he ‘oku te’eki ke ne me’a mai ‘aki e Folofolaa “Kuo tekeuta mai pe ‘ene ngaue ‘oku fai ki he faingata’a’ia moe masiva. ‘Ae Alongaa moe si’i kau faingata’a’ia ‘oe ‘Ofa tui moe ‘amanaki ‘a ‘ene ha’elea ‘ae kau vaivai moe toulekeleka ‘oe ngaahi vahe. Talanoa mai ‘e Sione ko ‘ene ha’ele kotoa mai pe ki heni koe me’a ‘uluaki ‘oku toka ki ai hono finngalo koe “vala, me’akai, me’a va’inga, etc ‘ae ‘ene fanau faingata’a’ia. Na’e tutulu ‘ae Kuinii he’e malanga he ‘oku le’o lahiange ‘ene ngaue he malanga loloto mo malie he ‘eaa. Pea koe taha ia ‘ene ngaahi akonakii ke tau ngaue’aonga’aki ‘ae koloa, poto moe mafai ‘oku tau ma’u ‘i Taimi ke tau ma’u ai ‘ae fiefia ‘o Hevani. Hili ‘ae malanga pea na’e tali lotu ‘ae Siasi fakafuofua ki he took 2,000 tupu ‘ae kakai pea koe ‘u’ulu ‘ae ngaahi lotu moe ngaahi lo’imata’ia he fieifa he ngaue ‘ae ‘Otua pea ko hono fakamahino ia “Na’e ‘ikai teitei puli he kainga ni kohai ‘oku ‘a’ana langilangi moe Kololia

 

‘Eleona Niumeitolu koe ivi ‘oe “Lotu Hufia” ‘oku mau fakamo’oni tu’u atu ki ai mo ki’i kalasi ‘aho ‘oe kau “IKUNA” pea koe mo’oni e mo’oni ho’o lave na’a ke si’i kau hono fua faka’aho hake ‘ae ngaue ni ki he ‘Eiki. ‘Oku ou kole fakamolemole atu kapau kainga na’a kuo u sani mo tungua pe ngali kuo fai ha sani tungua pe kuo mau kaiha’asi ‘ae ngeia ‘oe ‘Otua, koe fu’u me’a ia ‘oku mahnino taha he Lotu lelei ‘ae ‘Eiki. ‘Oku ‘Afio pe e Ta’ahine Kuini he ‘api ko “Numatolosia” (‘api nofo’anga fakafaifekau) ‘i Pulela’a moe kau folau. Koe ki’i ongoongo ni koe fie vahevahe pe ha ngaue lelei kuo fai ‘e he ‘Otuaa ‘i hotau mamani ko ha fakalotolahi ki he pilikimi ‘oku tau fai mei Taimi ki ‘Itaniti. "Ke 'ae 'Otua ai pe 'ae Langilangi moe Kololia 'o Ta'engata pea ta'engata"

                                                   

Kavauhi

(hall ko Fanongo lelei)


 

David Ofahengaue

unread,
Sep 26, 2010, 5:04:55 PM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau, malo 'a e ma'u ongoongo fakalotolahi kihe kaungaa pilikimi 'oku tau fai. 'Oku hoko 'a ho'o talanoa koe fakaloto lahi ki 'emau teu langa 'oku fai. Malo 'a e lotu moe kitaki he fatongia i hotau 'Eiki. Kohai ha taha 'e ta'etuee he nima 'o Sihova koe fakanonga ki he masiva. Koe talanoa 'eni ki he kau ta'etui kenau tui. 'oku mau kau atu pe he lotu moe fakafeta'i. Kapau 'oku tau fiefia kitautolu pea huanoa ai 'a e tama foaki. Billy Graham says, "A checkbook is a theological document; it will tell you who and what you worship". amen! david o

--- On Sun, 9/26/10, Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au> wrote:

 
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Tevita Finau

unread,
Sep 26, 2010, 5:40:07 PM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com
2010/9/27 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>

Oku ou faka’apa’apa mo fakatulou atu ki he paenga ‘eiki ni pea mo ‘eku ongo’i malu’ia mo’oni ke u vahevahe atu ‘ae ngaue ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi ‘i he ‘api ko Pulela’a ‘i Siteini (Sydney). 

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Malo faifekau e ongoongo lelei mai. 'Io 'oku tau fakafeta'i kotoa ki he 'Otua. 'Ofa atu ki he kau faifekau mo e ngaahi kalasi'aho malo ho'omou faka'utumauku he lotu. tfinau 

Daphne Taukolonga

unread,
Sep 26, 2010, 6:26:29 PM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Faifekau Semisi Kava 'a e ma'u ongoongo.
 
'Ikai ke toe 'iai ha lea moha fakakaukau koe fakamalo moe fakafeta'i pe kihe 'Otua he'ene hanga 'o fakae'a mai hono lahi 'iha fotunga 'oku toe makehe ange meihe 'etau anga maheni.
 
daphne


--- On Sun, 26/9/10, David Ofahengaue <ofahe...@sbcglobal.net> wrote:

siosaia piutau

unread,
Sep 26, 2010, 6:50:41 PM9/26/10
to tasilisili ngaluope
fakamalo atu faifekau e lotu pea malo e ngaue lahi koe mo'oni 'ikai ha toe me'a ia "koe lotu pe" poupou atu 
mau fiefia aipe mei he motu si'ini he faiva ola 'ae 'Eiki he konitineniti 
'ofa moe lotu 
saia


Date: Sun, 26 Sep 2010 05:19:47 -0700
From: semis...@yahoo.com.au

Subject: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"
To: tasil...@googlegroups.com

Oku ou faka’apa’apa mo fakatulou atu ki he paenga ‘eiki ni pea mo ‘eku ongo’i malu’ia mo’oni ke u vahevahe atu ‘ae ngaue ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi ‘i he ‘api ko Pulela’a ‘i Siteini (Sydney). Pea ‘oku mole ke mama’o keu fai atu ‘ae vahevahe ni tu’unga (Condition) ‘I ha me’a kuo lava ‘ehe matu’a ni pea ko ha fakatauhoa ngaue pe fakamata’ito’a ‘ikai ‘oku ‘afio lelei mai ‘a Sisuu ki hotau ngaahi Laumalie moe ‘uhinga (Intention) ‘o ‘etau fakahoko ha ngaue ‘i hono Siasi. Koe ki’i ongoongo ni ‘oku fekau’aki ia moe feinga pa’anga ‘ae ki’i kalasi misinale, tuku mo’ui moe malanga fakatahataha moe taliui.

 

Koe “Kalasi ‘aho ‘oe kau Ikuna”

‘Oku ‘i ai ha ngaahi kalasi ‘aho mo fakamisinale ‘e 12 ‘i he kainga lotu SUTT ‘i Pulela’a koe Hoto kotoa, Li’oa, Huluatu, Fanau’i fo’ou, Fakatupu melino, Fakatu’amelie, Fakafeaangai Ma’oni’oni, Fienofo Langi, Tui pikitai, Veloaki, Maile 2, ‘Ofa, Fanga Lami pea moe kau Ikuna. Koe kalasi’aho ni kuo ‘omi kimaua ki ia ‘e he Faifekau Pule ke tauhi fakalaumalie pea na’a ma fokotu’u ha ki’i siate folau kene pukepuke mo fakalotolahi’i fakalaumalie ki mautolu ‘oka fai tutu’u ni ‘ae tukunga ke mau holomui mo lotosi’i he kaveinga kuo fokotu’u. Na’e hoko hoku ki’i paleplae koe Peteli ke fai fakauike (Tokonaki) ai ‘emau lotu hufia mo ‘emau alealea “Koe ha e me’a ‘e fai ke tokoni ai ki he ngaue ta mo’ua ‘ae Siasi? Na’a ma’u fokotu’u ‘ae ‘aho Pulelulu moe Falaite koe ongo ‘aho ke mau ‘aukai ai ki he kaveinga. Pea mau toki taki taha nofo’i ki he’emau Lau Folofola faka’ahoo moe hufia ai pe ‘emau mo’ui moe tataki ‘ae Laumalie ‘oe ‘Otua. Na’e ‘ikai toe tukuha ivi ‘oe Faifekau ‘i he fekumi ke ‘ilo ha founga ‘e malava ai ke fai ha tokoni mei tu’a fakaha moe ki’i ivi ‘oe kau memipaa. Koe malie’anga ‘oe ngaue ni koe poupou moe tataki pea ne toe “take the lead” ‘e he faifekau pule ‘oe vahe fonua Rev. Viliami Tu’akoi pea moe poupou ‘ae Faifekau tokoni Rev. Matafonua Fotofili.

 

Koe “Dinner ‘oe Fakafeta’i”

 




penisimani mone

unread,
Sep 26, 2010, 7:28:27 PM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com
 Tau fakafeta'i pe ki he 'Eiki, Kavauhi, he'ene ui ha kakai kehekehe 'i he ngaahi kuonga kehekehe ke fai ha tokoni mo poupou he Siasi, ke 'ilo 'e he lotosi'i, 'a e ivi hono 'Eiki Lahi...pea te tau fa'a pehee - ko Sisu 'oku historical pe, 'osi, 'oku 'i ai mo hono present mo eschatological dimensions foki, 'o hangee ko ia kuo mou fiefia ai 'i Aust na he ngaahi 'aho ni.
 
Manatu ki he 'ikai tali 'e he British Bible Society ke ne paaki 'a e liliu tohitapu 'a Molitoni he 1880 nai, koe'uhi ko e 'ikai te ne liliu mei he textus recepticus, ka na liliu kinaua mei he naunau motu'a ange 'a Westcott/Hort, pea ko e fu'u totongi mamafa fau ia ki Tonga. Na'e tala mei Tonga kuo ki'i maninia e matakaa pea 'e 'ikai lava ke totongi mei ai. Na'e kole nai 'e Molitoni ki he Mission Board 'o Aust ke ne 'ofa 'o totongi 'a e paaki ni, pea ka foki ki Tonga, 'e malava noa 'e hono ki'i kakaii ke nau totongi fakafoki atu 'enau senitii...pea kimui nai, ne taa fakafoki ai 'a e totongi ko iaa, pea kei tu'u mai ai 'a e paaki tohitapu ko iaa 'o 'ikai ko ha paaki ma'ama'a 'a ha Bible Society, ka ko e paaki ia 'a ha kakai lau tohitapu pe mo lotu.
 
Mahalo 'oku 'i ai pe taimi 'e fa'a fafana mai ai 'a Langi, "Tu'u pe 'o mamata, kae tau 'a Sihova ma'au."...ka tau fa'a pehee pe 'etautolu, ko e me'a pe ena ia he fuoloaa 'i he Tahi Kulokulaa...Ka 'OKU kei folau pe 'a e 'Eiki, Mo si'ono kakai. 'O mo'ua he havili, 'A e vaka 'o e Siasi. Faitangane pea Sila-ki-vai, He kuo too e mui hakau!!
--
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Sep 26, 2010, 7:34:18 PM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Malo Semisi, 'oku tau fiefia kotoa pe he fakamo'oni siopau mo e ongoongo mei loto fale 'ae 'ofa lahi kuo fai 'e he 'Otua. Ko ho'o talanoa ki a Vailena , koe tangata'eiki 'i homau feitu'u ni, kaekehe 'oku ke veteange 'ae ngaahi puputu'u mo e fifili he fu'u 'ofa lahi pehe.

malo e lotu mo e ngaue mei hena.

takamuli.
---------------

> Kavauhi(hall ko Fanongo lelei)

Salote Tupou

unread,
Sep 26, 2010, 7:57:49 PM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Faifekau Semisi Kava he vahevahe fakakoloa kuo fai. Pea tau fakamo'oni ai ki he lau 'a e folofola..'OKU MONU'IA KA KO E MAFI 'OKU TU'U 'ENE FALALA 'IA SIHOVA 'E 'IKAI TE NE ALEA MO HONO FILI HE MATAPA. Si'i 'ofa lahi ki he fofonga 'o e faifekau pule si'i Faifekau Pule mo e tu'u kalikali 'oku ne fai HE'ENE FALALA KI HONO 'OTUA mo e tataki 'oku fai 'o tau MATA ME'A TOUFEIVA ai he LAHI HOTAU 'OTUA pea tonu ketau maa he'etau fa'a fakasi'isi'i hotau 'Eiki he si'isi'i 'etau tui. Pea ne mo'oni pe 'a Molitoni..
 
Ka ne 'ave ki he 'Eiki (Malo Pulela'a ne mou 'Ave ki he 'Eiki)
Si'o ngaahi fu'u mo'ua
Te ne Ala pe 'o hiki
Hilifaki hono uma
Te NE  toho pe ke ofi
'Au pe hono ma'ama'a
TAU'ATAINA AI 'A PULELA'A
HE KUO FAINGOFUA E FAINGATA'A.
 
TO GOD BE THE GLORY!!
 
 

 
2010/9/26 siosaia piutau <siosai...@hotmail.com>
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
Salote V. Pifeleti-Tupou
When man works, man works. When man PRAYS, GOD WORKS...by Pat Johnson

ke...@post.com

unread,
Sep 26, 2010, 10:21:02 PM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Te u faka'efi'efi noa atu ai pe he ta'alo malie mo fakalotolahi kuo fai atu 'e Fakapulia tu'unga he fakamafana 'a e talanoa kuo 'ave holo. Malo e ngaue mei Siteini na.
 
loke

__________________________________________
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide


-----Original Message-----
From: penisimani mone <peni...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sun, Sep 26, 2010 4:28 pm
Subject: Re: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"

Semisi Kava

unread,
Sep 26, 2010, 11:34:26 PM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com

Malo e lelei ki he uike ni kau tslsls. ‘Oku ou malie’ia he langi mama’o ‘ae Ta’ahine Kuini na’a ku lave ki ai he’eku fakamatala he’ene folofola ki he’ene matapulee “Fatongia! Tau faka’amu pe ‘e si’i fiefia kotoa ‘ae kainga Tongaa he ngaue kuo lava ni na’a ‘osiange kuo fiefia pe si’a fa’ahinga pea loto mamahi ha fa’ahinga koe’uhii kuo ‘ikai ha toe me’a ia ke fai ki ai ha’anau talanoa ki he ngaue.” Pea ‘oku ou fola he kata!!! Sio ki he maalie! Pea hangee koe ‘ita ‘ae kau sio faiva he taimi koee “ke ‘oua na’a mate ‘ae tama pe suluu ‘oku fai ki ai ‘ae faivaa na’a ‘osi vave ‘ae faiva pea ta’eoli.” Kae kehe koe me’aa ia ‘oku ‘i ai pe ‘i mamani moe si’i fa’ahinga pehe ni. ‘Oku folau atu ki Tonga ‘ae ‘Eiki Palesiteni mo Loukinikini he pongipongi ni ka na’a ku ma’u faingamalie ‘ane uhu keu lele ki ai ‘i ha’akau ki’i me’a pe na’a ku tokanga ki ai. Lolotonga ‘ae talanoa kuo tatangi ‘ae telefoni ‘a Sione Pinomi koe telefoni meia David kuo loto hono famili ‘o ‘ona talu mei he poo ‘enau ongo’i ‘ae mafanaa ko ia ke nau toe foaki mai ha mai ha $1.3 Miliona he uike ni pea ‘oku ‘ikai ha’aku toe fakaikiiki ki ai. ‘Oku ou fakamalo atu ki he ngaahi fakalotolahii kotoa pe kuo fai mai ‘ehe si’i kau tangata’eiki Faifekau, kaungaa lotu moe kaungaa me’a moe kau mamahi ngaue ‘ae Siasi he poupou mo ho’omou kei tu’uaki ‘ae mafai moe ivi ‘oe Lotu lelei na’e ha’u mo Sisuu pea ‘oku kau totonu ki hotau laumalie. Koe taha ia ‘oe ‘uhinga na’a ku fai fakaikiiki atu ai ‘ae talanoa ni koe’uhii ko ha matu’aki fakalotolahi mo’oni ‘eni ki he pilikimi ‘oku tau  faii mei Taimi ki’Itaniti. Ko ha ma’u’anga ivi malohi ki ha’atau ngaue ‘oku fai mo lolotonga fakahoko ‘io kau toe ‘ai atu “Koei vi ‘oe Lotu” ‘oku ha fo’ou ma’u pe he ‘aho kotoa pe ki he feitu’u kotoa pe pea ki he kakai kotoa pe.”

 

Ko kinautolu koee na’a nau lava hake ki he “Dinner ‘oe Fakafeta’i” he po falaite ‘oe uike kuo ‘osi te nau fakamo’oni mai ki he kelesi na’e teuteu’i ‘e he ‘Otua pea na’a ne tufa ‘o mau fonuhia ai he Kelesi kehekehe. Ki he si’i kaungaa pilikimi ‘oku nau kei hoko atu ai pe ‘enau angaanga’i mo fehufehu’i ‘ae ngaue ‘ae ‘Otua ‘oua teke manavasi’i keke maa ai. ‘Oku ‘ikai ko ha ngaue ‘eni ‘a Sonasi ke mole! ko ‘ena ‘oku ‘ataa pe homou leina ke ke fakamatala tau’ataina ai ho’o fakakaukau he ‘oku hangee ‘oku omaange ai mo matangi malie pea ‘uli ngaholo ai ‘ae ngaue ‘a si’i kainga ni mo ha toe ngaue pe ‘ae Siasi he ngaahi feitu’u takitaha ‘oku mou me’a mai mei ai. Ki he tangata’eiki moe Fine’eiki ‘oe paenga ni ‘oku hoko ho’o mo fakatokanga me’a koe fakalotolahi’i e kainga ni neongo ‘oku ‘ikai ha taha ia te ne lau ho’o mo post he kainga ni ko au pe ia kae malo pe. Na’e peheange ‘e he motu’a ‘e taha ‘i Leimatu’aa ki hono mali fe’ungaa aa ho’o fakamatalaa ki he cook na’e totonu ke ne faii moe mole ho’o favaii, kae fai aa ha lotu kae ma’u ‘ehe fanau ‘enau topai” Me’a pe ‘oku ou fakamanatu atu ki he tangata’eiki ‘oe paenga ni mo kinautolu ‘oku manavasi’i ‘oku ‘ataa pe ‘a Pulela’aa pea mo Sione keke me’a mai ki ai ke fakahoko kakato ki ai ho’o fiema’uu he ‘oku ofi pe Uani! ‘ikai ke fu’u mama’o fefee. Pea ‘oku ‘ikai tapu ia pe ta’ofi ka ko ‘ene ngali kakai lalahi ia mo ngali Lotu ‘etau Samena pea moe fakahinohino ‘ae Tohitapu “…‘alu ki he tokotaha mamahi ‘o lea ki ai…. Pe koe fakataha’anga.” He ko ‘etau ngaahi fifili kotoa pe ki he ngaue ni ‘oku hangee ia ko ha taha ‘oku ne ‘alu ke tu’usi ha fu’u va’a ‘i ‘olunga pea ‘ikai mu’a ke ha’u ‘o tu’u atu mei he fu’u sino ‘o tu’usi atu ‘ae va’a kae ha’u ia ‘o tu’u atu mei he va’a ‘o tu’usi fakataha ia moe va’a. ‘Oku ou kole fakamolemole atu kia Uanivaa ko e fakaiku ‘ena ‘oe tangata’eiki Faifekauu koe “Pinomi” ka ‘oku ‘ikai ko e Maharaja ‘o hangee ko ho’o faka’aluma’i, taau fehi’a, ta’e faka’apa’apa ki he Faifekau. Uani! ‘Oku ou tui ‘e loto mamahi hono mali pea mo hono fohaa kiate koe ho’o liliu’aki ho’o tauu fehi’aa ‘ae Fakaiku fakafamili ‘oe si’i tangata’eiki ni. Na’a ne fa’a talamai pe ‘a ho’o fa’a fiefia ho’o mo fa’a fetaulakii kau pehe loto pe hala’ataa kene lavelave’iloa ko hai ia ‘oku ne lea ki ai. Na’aku pehe loto pe ‘oku ui ‘ae fo’i ‘uma ‘a Siutasi kia Sisuu koe “Kiss of death” pea ‘oku ‘iloa leva ‘i he mala’e ‘oe pastoral care and counselling ‘ae kakai ‘oku ui koe kau “Sub Marine Christian” koe nofonofo lalo tahi pea toki makepa hake pe ‘o fetongi ‘ea pea toe puli hifo ai pe ‘o toki fai hake e fakasioo ki maama. ‘Oku ou kole atu fakamolemole aa ta’ahine Uani ‘o fe’unga aa ho’o faka’aluma’i ‘ae ngaue ‘ae Siasi pea mo ho’o tuku ki lalo e ngeia ‘oe si’i kau tangata’eiki he ‘oku ‘ikai ke nau si’i lea atu ka ‘oku ke kau pe he ngaahi hingoa ‘oku ‘ilo’i he’enau ngaahi lotu hufia, pea ‘ikai ia ko ia pe ‘oku ‘i fale ni mo si’i ‘enau fanau totonu pea ko ‘eku lea ni “’oku ‘ilo pe ‘e he a’u.” Pea ki he tokotaha ko 'ena kuo ne foaki 'ae 'api 'oe Siasi (Koloa 'ae SUTT moe vahefonua) ma'ae Kuini "Fakamolemole tuku aa ho'o pa'usi'i, faka'aluma'i ta'e mo'oni 'ae ngaue 'ae Siasi he 'oku ke tukuhifo 'ae 'imisi 'oe Siasi moe vahefonua ho'o fakanafala takai holo he loto paenga ni ka ke kataki 'o fiemalie aa he 'oku 'ikai keke fakamoleki ha ki'i seniti 'e taha ma'ae ngaue 'ae Siasi pea 'e pea 'oua teke hoha'a ki he mo'oni he 'e vave atu pe 'ae mo'oni kia koe. Koe ngaahi fakaanga ni kotoa 'oku "tetee holo pe" ka 'oku 'ilo'i lelei ai foki kita 'e he kakai kotoa pe.

 

 ‘Oku ou toe fakamanatu atu ki he si’i fa’ahinga ni kuo mou toe hanga ‘o fakasi’isi’i ‘ae ngaue ‘ae ‘Eiki ka ko hono pangoo he ko kitaua pe ia ‘oku si’isi’i pango mo fakapukupuku’i ki ai ‘ae “IVI ‘OE LAMI” pea ko ‘eni kuo fai me’a mana ‘ae ‘Otua ki he ngaue ‘ae kainga ni pea ‘e ‘osi nip e ia KA ‘e kei tekeutua ai pe kuo ‘ilo’i kita ‘i mamani kohai kita he anga ‘oe fakafotunga he anga e nofo ‘ae kakai Tonga. Keu sio mai ha’amou fetaulaki mo talanoa fiefia ki he ngaue ni ha ‘aho kae sai pe he ‘oku ne ‘afio mai pe he taimi ni kia kitautolu. Koe motu’a ni Uani koe ‘eku mamahi’i pe ‘aku ‘ae “Tui Mo’oni” moe ngaue ‘ae Siasi pea moe mission ‘oku mau si’i lele holo ‘o fakahoko pea koe tu’u pe mo failaa koe tuai pe epu’i e ki’i fakapeito heni na’a manunua he lahi ‘ae ‘uhaa kuo fai e tuku telinga atu ki he tepile ‘ae Palesiteni. Ka ki he ngaue ‘ae Siasi ‘i Pulela’a “Evryone’s Happy for God’s shake” pea ‘oku nau ta pe mo laka ‘o hiki mei he KELESI KI HE KELESI mo mo’u siofia he ngaue nima mea’a ‘a ‘ELA, pea ko ‘eni ‘ae lea “Pehe foki mo kimoutolu; neongo kuo mou fai kotoa pe ‘ae me’a na’e tu’utu’u ni atu ka mou pehe, Koe kau Sevaniti ta’e’aonga ai pe kimoutolu, kuo mau fai pe ‘ae me’a na’e totonu ke mau fai” (Luke 17:10) ‘a ia koe fa’a lotu, fa’a ‘aukai mo fa’a hufia. Ma’u huke pe ho nau kofu pea tau fakaongo ai koe ha ‘ene fekau hoko.

 

 Kavauhi

(‘ahoia moe natingikeili ‘o Tonga mo ‘ene kau fefinee mo ‘emau ngaahi ha’apee he hall fanongo lelei pea hala tulemohe ‘ae kau malangaa “tuku kehe pe au ‘osi ongosia pe he ngaahi fatongia ‘oe ‘ahoo pea tuletule ai pe mo tali inu’io ka koe hoko atu ai pe ‘ae ma’alalai ‘oe ngaue kuo lava ni pea tene toe ‘i he tano’a ai pe he poo ni.)

 

 


--- On Sun, 26/9/10, siosaia piutau <siosai...@hotmail.com> wrote:

Touhuni Hala Puopua

unread,
Sep 26, 2010, 11:43:38 PM9/26/10
to tasil...@googlegroups.com
 
Malo e lelei Semisi
 
Kataki 'oua te ke toe tanaki ha me'a ki he'eku lea he 'e mole ai e tapuaki ko ena 'oku ke tu'uaki.  Kataki tuku ai pe 'e koe au mo Sione Pinomi pea kau ka sio ki ai te u kei ui pe 'e au ko Maharaja Pinomi he 'oku ma femahino'aki pe maua. 'Oku 'ika ke u 'ilo pe ko e ha kuo ke si'i mamahi pehee ai, sai tau ui aa mo koe ko Maharaja Kava ka ke fiefia aa, there!
 
Uani.
 

Date: Sun, 26 Sep 2010 20:34:26 -0700
From: semis...@yahoo.com.au

Subject: RE: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"
To: tasil...@googlegroups.com

 

‘Oku ou kole fakamolemole atu kia Uanivaa ko e fakaiku ‘ena ‘oe tangata’eiki Faifekauu koe “Pinomi” ka ‘oku ‘ikai ko e Maharaja ‘o hangee ko ho’o faka’aluma’i, taau fehi’a, ta’e faka’apa’apa ki he Faifekau. Uani! ‘Oku ou tui ‘e loto mamahi hono mali pea mo hono fohaa kiate koe ho’o liliu’aki ho’o tauu fehi’aa ‘ae Fakaiku fakafamili ‘oe si’i tangata’eiki ni. Na’a ne fa’a talamai pe ‘a ho’o fa’a fiefia ho’o mo fa’a fetaulakii kau pehe loto pe hala’ataa kene lavelave’iloa ko hai ia ‘oku ne lea ki ai.  Kavauhi

Semisi Kava

unread,
Sep 27, 2010, 1:09:53 AM9/27/10
to tasil...@googlegroups.com

Touhuni e halapuopua,

 

Malo ‘aupito ta’ahine Uani e talanoa pea ‘oku malimali loto pe mou pehee pe ko haa ‘eni? Uani ko au ‘oku ou loto pe keu talanoa mahino moe kakai ‘oku nau fiema’u ha me’a meiate au. ‘Oku pehee pe mo ‘eku feinga hoku tukingata ke fakamahino ‘ae ngaahi  akonaki moe fekau ‘oe ngaahi kosipeli ‘oku ou post ‘i tasilisili ni koe’uhiaa pe ke fei mo mahino e fekau pea ‘oku ou toe tokanga’i mo hono taimi lau konga ke ‘oua ‘e fakapipiko ki he kakai. ‘Oku ou fakamolemole atu kapau ‘oku hala ‘eku mahalo ki ho’o intention ka na'a ku meimei keu based pe 'eku post fekau’aki mo ho’o ngaahi post ki Tasilisili ni ‘i mu’a. Na’a ku lau ho’o post kia Saia Piutau pea na’a ku ongo’i koe intention tatau pe ‘eni ‘oku ke ngaue’aki heni. Ka neongo ia sai pe he ‘oku ‘i heni pe ‘one ‘afio’i lelei ‘ae koloa ‘oku fufuu hota loto pea loto ngaue ‘oku ta talanoa ai. Uani mahalo te u kei fiefia ange pe ke ui’aki pe hoku fakaiku totonu he koe fakaiku ‘ena ia ‘ae kakai tu’umalie ka ko au ia koe masiva pea ‘oku mahino pe foki ho’o tukuhua keu toe fakaiku India atu mo au. Pea ko ho'o toe liliu ‘e koe ‘ota usuusu pea na’a ku malimali fakalongolongo pe he mahino ‘i ho’o poto’i he talangaa moe talanoa fakakakai lalahi!! He na’e hangee ho’o post ko ‘eni koe talanoa 'ae 'ea he "Fairwind /“Feauini”  'oe “Touhuni e Halapupuaa” ‘io he “Kukuvalu e Felemoe’ungaa” ‘isa na’a kuo u to mama’o kae ‘itangeia kita tamaiki “Sopu ‘o Taufa’ahau” Malie Uani! ‘Oku ou ‘ofa lahi atu kiate koe pea ‘oua teke ‘ai ‘e koe keu ‘ita telia na’a ku angahala ai he ko ‘eku ‘itaa ‘aku ia koe loloa taha pe ia ka a’u pe ‘o ta’u ‘e taha! ‘Ikai koe usu pe Uani! pea ke fakamolemole kapau ‘oku hala ha’aku fakakaukau kiate koe pea kataki ‘alaa, he koe fakahinohino ia 'ae Tohitapu ki he founga 'oe loto mamahi ka ta ngata aa hee pea ke nofo aa Uanivaa ee!

 

Faka’apa’apa atu

Muhammad Abdullah Marrik Hussein Guhue'llee Inainee Kava


--- On Mon, 27/9/10, Touhuni Hala Puopua <tou...@hotmail.com> wrote:

Sione 'Atupuha Koloti

unread,
Sep 27, 2010, 1:20:39 AM9/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo e ma'u ongoongo faifekau pea 'oku mau kau he fiefia atu mei he kalapau 'a e kau uitou 'i 'Api Tonga, Suva...kae tautau tefito kia Faifekau Tungua...na'e fai 'ene talanoa mafana ki he foaki...pea talanoa foki 'a e son...imagine the feeling...very personal & spiritual eh!
 
mo e hufia
koloti

2010/9/27 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
 

--

Touhuni Hala Puopua

unread,
Sep 27, 2010, 2:08:22 AM9/27/10
to tasil...@googlegroups.com
 
Muhammad Abdullah Marrik Hussein Guhue'llee Inainee Kava,
 
Ta ko ee ko ho fu'u huafa 'ou 'oku toe loloa ange ia he title 'a e hou'eiki Tonga mo e hou'eiki 'Initia ee.  
 
Malo mu'a e ma'u e kelesi ke fakamolemole 'aki e finemotu'a ni mo 'ete leanoa'ia holo heni. Pea kapau ne u hoko ko e maka tukia'anga kiate koe pea ke fakamolemole'i ange au.
 
Kaikehe kuo kamata ke lele hake e 'ulu pupula 'iate au ho'o laulau maatanga ka u kolosi aa he ki Folahanga 'i Muifonua he kuo "mataliki si'i mata hangale"  ko hono taimi foki 'eni mo vakai e kau fangota pe kuo nau hake mei Toafa.
 
'Ofa atu kiate koe foki,
Uani.
 

Date: Sun, 26 Sep 2010 22:09:53 -0700

From: semis...@yahoo.com.au
Subject: RE: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"
To: tasil...@googlegroups.com

Touhuni e halapuopua,

 

Malo ‘aupito ta’ahine Uani e talanoa pea ‘oku malimali loto pe mou pehee pe ko haa ‘eni? Uani ko au ‘oku ou loto pe keu talanoa mahino moe kakai ‘oku nau fiema’u ha me’a meiate au. ‘Oku pehee pe mo ‘eku feinga hoku tukingata ke fakamahino ‘ae ngaahi  akonaki moe fekau ‘oe ngaahi kosipeli ‘oku ou post ‘i tasilisili ni koe’uhiaa pe ke fei mo mahino e fekau pea ‘oku ou toe tokanga’i mo hono taimi lau konga ke ‘oua ‘e fakapipiko ki he kakai. ‘Oku ou fakamolemole atu kapau ‘oku hala ‘eku mahalo ki ho’o intention ka na'a ku meimei keu based pe 'eku post fekau’aki mo ho’o ngaahi post ki Tasilisili ni ‘i mu’a. Na’a ku lau ho’o post kia Saia Piutau pea na’a ku ongo’i koe intention tatau pe ‘eni ‘oku ke ngaue’aki heni. Ka neongo ia sai pe he ‘oku ‘i heni pe ‘one ‘afio’i lelei ‘ae koloa ‘oku fufuu hota loto pea loto ngaue ‘oku ta talanoa ai. Uani mahalo te u kei fiefia ange pe ke ui’aki pe hoku fakaiku totonu he koe fakaiku ‘ena ia ‘ae kakai tu’umalie ka ko au ia koe masiva pea ‘oku mahino pe foki ho’o tukuhua keu toe fakaiku India atu mo au. Pea ko ho'o toe liliu ‘e koe ‘ota usuusu pea na’a ku malimali fakalongolongo pe he mahino ‘i ho’o poto’i he talangaa moe talanoa fakakakai lalahi!! He na’e hangee ho’o post ko ‘eni koe talanoa 'ae 'ea he "Fairwind /“Feauini”  'oe “Touhuni e Halapupuaa” ‘io he “Kukuvalu e Felemoe’ungaa” ‘isa na’a kuo u to mama’o kae ‘itangeia kita tamaiki “Sopu ‘o Taufa’ahau” Malie Uani! ‘Oku ou ‘ofa lahi atu kiate koe pea ‘oua teke ‘ai ‘e koe keu ‘ita telia na’a ku angahala ai he ko ‘eku ‘itaa ‘aku ia koe loloa taha pe ia ka a’u pe ‘o ta’u ‘e taha! ‘Ikai koe usu pe Uani! pea ke fakamolemole kapau ‘oku hala ha’aku fakakaukau kiate koe pea kataki ‘alaa, he koe fakahinohino ia 'ae Tohitapu ki he founga 'oe loto mamahi ka ta ngata aa hee pea ke nofo aa Uanivaa ee!

 

Faka’apa’apa atu

Muhammad Abdullah Marrik Hussein Guhue'llee Inainee Kava


---


 

 
--

Sam Pakofe

unread,
Sep 27, 2010, 4:15:22 AM9/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Semisi, e ma'u ongongo lelei...........
 
sami...


From: Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sun, 26 September, 2010 10:19:47 PM
Subject: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"
--

Sam Pakofe

unread,
Sep 27, 2010, 4:25:32 AM9/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Sent: Mon, 27 September, 2010 3:09:53 PM
Subject: RE: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"

Faka’apa’apa atu

Muhammad Abdullah Marrik Hussein Guhue'llee Inainee Kava


--
-------------------------------------------------------------------------------
 
'eiiiiiiiiii, koe ha 'eni, kataki Faifekau 'o ngangaue a'ki mai pe Semisi eee,   tuku e fu'u molokau ia ko'eni he koe molokau nofo toafa pe ia ...hahahaaa...
 
, pe teke foki koe ia 'o hoko koe Molokau-'oe-toafa ... hahahaaaaa..
 
sami

  

 

 

sfaupula

unread,
Sep 27, 2010, 8:19:29 AM9/27/10
to tasil...@googlegroups.com
malo faifekau e fklotolahi pea ko 'ene maau pe pea totongi leva e noo ke mahino ka e fai ha hiki atu. hahaha! na'a ko e matapa eni kemau hao atu ai kimautolu nima vaivai koeni. malo
 
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.445 / Virus Database: 271.1.1/3162 - Release Date: 09/27/10 06:34:00

Henry Niumeitolu

unread,
Sep 27, 2010, 6:43:08 PM9/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Semisi Kava pea mo Sione Pinomi, malo 'aupito e tokanga ki he ta'ahine Kuini pea mo 'ene kau folau, 'io 'oku mau fiefia, pea 'oku mau fakamo'oni ki he lotu moe 'ofa 'oku nofo'ia he Kuini Fehuhu koe'uhi pe ko 'ene tui kihe 'Otua Mo'ui, pea koe feohi mo ia 'oku makehe ia 'i ha toe feohi he koe loto fonu he fakavaivai ki he 'Otua Mo'ui, ko 'ene tutulu ma'u aipe mo fonu he 'ofa ki hono kakai, pea moe tui ta'eveiveiua ki he 'Otua ne tukufonua ki ai 'a Tupou 1.
koe 'aho e taha ne fu'u vivili e fiema'u lotu hufia 'o ha kaveinga na'a ne fakaha mai ke fua pea kuo mau tokoto he faliki koe tangi ki he 'Otua, 'i he emau ofo hake koe ta'ahine 'e kuo ne 'i he faliki hono ve'e mohenga, kau tasilisili, ko ho mou kuini 'ofeina koe fa'e 'ofa 'otua mo'oni pea koe 'eiki anga fakatu'a, kataki pe kae fakaa'u atu 'a e uhu moe ongo'i 'o e Fehuhu 'Eiki ni, na'a ne mo'ui'aki 'a e fatongia ke tokoni ki Pulela'a pea mau tanaki pe e me'a ne mau ma'u 'o fai leva ha tokoni, na'a ne me'a mai koe finangalo 'o Tupou VI ke 'ai 'a PuleLa'a ke unga atu ki ai ha tonga pe 'oku 'ikai ha feitu'u ke nofo ai, pea koe mape ia ne fai ki ai e tukufua pea fakafaingamalie'i 'ehe Faifekau Pule ke pehe pe 'a e tali kakai 'a Pule La'a, malo Sa Semisi mo Sa Sione e fakana'ana'a 'a e ta'ahine ko Kuini Halaevalu Mata'aho. Kae 'amo e tala e ongoongolelei 'o e Kosipeli.
Kae tuku mu'a keu ngututamulea he paenga ni kae fai atu ha hisitolia 'o Tu'i Tonga Fakana'ana'a ko e tama 'a Manuna koe 'ofefine 'o Kava Mo'unga'one , koe 'Alo tangata  'o Kau'ulufonua fekai, ko hono 'Alo tangata 'e tokotolu ne 'ave ki Ha'apai ke nau tauhi fonua, Kava-Mo'unga'one, Fanualofanga, Taufatofua.
Na'e hala 'a Tu'i Tonga Tu'ipulotu 'i Langi Tu'ofefafa, kuo 'ikai ha fanau 'a e Moheofo koia,na'a ne ohi 'a Fakana'ana'a koe 'alo 'o e Tu'i ki a Manuna 'o Mo'unga'one koia na'e hoko 'a Fakana'ana'a 'o fetongi 'a Tu'i Tonga Tu'ipulotu, ne ui aipe 'a e 'api 'oku tu'u ai e falelotu Katolika 'o Lapaha ko Mo'unga'one. 'Oku lau kia Tu'i Tonga fakana'ana'a koe 'eiki na'a ne ngaue fakasevanit, feiumu pea mo feohi pea moe kainga. 'ofa atu Semisi mo Mele moe falelotu fakamanatu 'o Tupou IV.ofa atu moe lotu 'elaona mo taliai moe famili.


--- On Mon, 27/9/10, Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au> wrote:

Hunu Hunu

unread,
Sep 27, 2010, 6:59:07 PM9/27/10
to tasil...@googlegroups.com
'Elaona:
Malo e fakalotolahi mei he hena. Ko Sa Sione mo Sa Semisi, 'oku na kui taha pe kia Kavamo'uinga'one. Ko e ongo tangata pe ia 'o e taulanga tatuu, pea mo e tau 'a e Moa. Fe'unga pe mo kinaua he 'oku na maheni he fa'ahinga faingata'aa 'o e peau ta'ane. Fa'ahinga faingata'a pehee ni 'oku 'ikai 'aonga kitautolu ia he tahi momole. Tuku atu kia kinaua he kuona anga he meleuku holo he ngaahi matamata'au 'o Ha'apai. Malo mu'a Afeafe mo Kavauhi e kaukautahi, inuinu ai pe kona. Fielau he koe pate'i Haua...hahhaha..................hunuhunu

2010/9/27 Henry Niumeitolu <tali...@yahoo.co.uk>
Message has been deleted

Maafu Palu

unread,
Sep 28, 2010, 3:13:32 AM9/28/10
to tasil...@googlegroups.com
Masi'i Misi,

Kuo ha ho hingoa papi 'o'ou kuo ke 'ai hingoa kapekape ai? 'Ai pe
hingoa na'e papi'aki koe pea ke nofoma'u ai mo e lahi e lau mai 'a e
kakai.

Malo e ngaue lahi mei hena.

'ofa atu.

> Date: Sun, 26 Sep 2010 20:34:26 -0700
> From: semis...@yahoo.com.au
> Subject: RE: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"
> To: tasil...@googlegroups.com
>
>
>
>
>
>
>
> ‘Oku ou kole fakamolemole atu kia Uanivaa ko e fakaiku ‘ena ‘oe tangata’eiki
> Faifekauu koe “Pinomi” ka ‘oku ‘ikai ko e Maharaja ‘o hangee ko ho’o
> faka’aluma’i, taau fehi’a, ta’e faka’apa’apa ki he Faifekau. Uani! ‘Oku ou
> tui ‘e loto mamahi hono mali pea mo hono fohaa kiate koe ho’o liliu’aki ho’o
> tauu fehi’aa ‘ae Fakaiku fakafamili ‘oe si’i tangata’eiki ni. Na’a ne fa’a
> talamai pe ‘a ho’o fa’a fiefia ho’o mo fa’a fetaulakii kau pehe loto pe
> hala’ataa kene lavelave’iloa ko hai ia ‘oku ne lea ki ai. Kavauhi
> (‘ahoia moe natingikeili ‘o Tonga mo ‘ene kau fefinee mo ‘emau ngaahi
> ha’apee he hall fanongo lelei pea hala tulemohe ‘ae kau malangaa “tuku kehe
> pe au ‘osi ongosia pe he ngaahi fatongia ‘oe ‘ahoo pea tuletule ai pe mo
> tali inu’io ka koe hoko atu ai pe ‘ae ma’alalai ‘oe ngaue kuo lava ni pea
> tene toe ‘i he tano’a ai pe he poo ni.)
>
>
> --- On Sun, 26/9/10, siosaia piutau <siosai...@hotmail.com> wrote:
>
>
> From: siosaia piutau <siosai...@hotmail.com>
> Subject: RE: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"
> To: "tasilisili ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
> Received: Sunday, 26 September, 2010, 10:50 PM
>
>
>
>

> #yiv622710656 .yiv622710656ExternalClass #yiv622710656ecxyiv1117909284
> .yiv622710656ecxyiv1117909284hmmessage P
> {padding:0px;}
> #yiv622710656 .yiv622710656ExternalClass #yiv622710656ecxyiv1117909284
> .yiv622710656ecxyiv1117909284hmmessage
> {font-size:10pt;font-family:Tahoma;}


>
>
> fakamalo atu faifekau e lotu pea malo e ngaue lahi koe mo'oni 'ikai ha toe
> me'a ia "koe lotu pe" poupou atu
> mau fiefia aipe mei he motu si'ini he faiva ola 'ae 'Eiki he konitineniti
> 'ofa moe lotu
> saia
>
>
>


--
Ma'afu Palu

"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.

Halaevalu Koloa

unread,
Sep 28, 2010, 5:51:33 AM9/28/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo malo ia Ma'afu e fale'i fakatokoua kuo fai ma'a Semisi pea ngali ia na'a tau GPS fakataha kotoa pe 'i Longolongo 'ia Sinoveti ee. 'Osi taimi ke toe ui mai 'a Sinoveti mo'ene fu'u lula moe va'a tanetane ke fai'aki hotau fakahinohino ee (hahahhahhaha). 'Ofa lahi atu ongoua ( Ma'afu and Semisi) pea moe ngaue 'i he'ene lotu ma'oni'oni. Lose.J.E.H.Koloa
-----Original Message-----
Date: Tuesday, September 28, 2010 12:14:13 am
To: tasil...@googlegroups.com
From: "Maafu Palu" <maafu...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"

Masi'i Misi,

Kuo ha ho hingoa papi 'o'ou kuo ke 'ai hingoa kapekape ai? 'Ai pe
hingoa na'e papi'aki koe pea ke nofoma'u ai mo e lahi e lau mai 'a e
kakai.

Malo e ngaue lahi mei hena.

'ofa atu.

On 9/27/10, Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au> wrote:
> Touhuni e halapuopua,
>
>
>

> Malo ?aupito ta?ahine Uani e
> talanoa pea ?oku malimali loto pe mou pehee pe ko haa ?eni? Uani ko au ?oku
> ou loto
> pe keu talanoa mahino moe kakai ?oku nau fiema?u ha me?a meiate au. ?Oku
> pehee
> pe mo ?eku feinga hoku tukingata ke fakamahino ?ae ngaahi akonaki moe fekau
> ?oe ngaahi kosipeli ?oku ou
> post ?i tasilisili ni koe?uhiaa pe ke fei mo mahino e fekau pea ?oku ou toe
> tokanga?i mo hono taimi lau konga ke ?oua ?e fakapipiko ki he kakai. ?Oku ou
> fakamolemole atu kapau ?oku hala ?eku mahalo ki ho?o intention ka na'a ku
> meimei keu based pe 'eku post fekau?aki mo ho?o ngaahi post ki Tasilisili ni
> ?i mu?a. Na?a ku lau ho?o post kia Saia Piutau pea na?a ku ongo?i koe
> intention
> ta

Finau Tukuafu

unread,
Sep 28, 2010, 11:12:07 PM9/28/10
to tasil...@googlegroups.com
'Oku 'alu hake moe 'ulupupula 'iate au 'ihe fakamafutofuta 'a Abdulla.  
 
Laku pa'anga 'a e 'Initia, 'akahi ai 'ehe motu'a 'a e finemotu'a.
 
Koe 'ilo tohitapu 'oku 'ikai tatau moe mo'ui fakatohitapu
 
Tuku 'a e fa'a tala tuki 'oku 'ikai poto 'a e kau 'angelo 'ihe tau kalate
 
mamani faikehe atu


From: Maafu Palu <maafu...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, 28 September, 2010 5:13:32 PM
Subject: Re: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"

Touhuni Hala Puopua

unread,
Sep 29, 2010, 12:25:45 AM9/29/10
to tasil...@googlegroups.com
What a small world, Lose!  Ta ne mou ako mo Ma'afu mo Semisi 'i GPS Longolongo ee.  Ne u kau au he kau fuofua hu ki ai neongo 'oku ou kei si'i pe au, hahaha.  Na'e strict foki he taimi ko ia tapu e hu 'a taha te'eki ta'u 5 'o ako ee, ka ne u hu lalo uaea pe au 'o 'uluaki kalasi 1 'i GPS Kolomotu'a te'eki ta'u 5,  pea mo e fokotu'u 'a e GPS Longolongo as special project 'a e Potungaue Ako, pea u hu fakalao ai pe ki ai 'o kalasi 1. 
 
Kaikehe, na'a ku kalasi 3 'ia Sinooveti pea mahalo 'oku sai ke u 'uluaki lue aa au 'o fesi'i mai e va'a tanetane 'o 'oange kia Sinoveti, hee koaa Semisi ee.
 
'Ofa atu,
Uani.
 
> Date: Tue, 28 Sep 2010 02:51:33 -0700

> Subject: Re: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"

Touhuni Hala Puopua

unread,
Sep 29, 2010, 12:48:30 AM9/29/10
to tasil...@googlegroups.com
 
Hahaha, 'oua Finau, he kuo u manavasi'i  na'a ke toe tau kalate'i 'e koe e Faifekau.
 
Ka ko ia pe Finau, pau pe ke faikehe 'a mamani, he na'e tapafa ka ko eni kuo tau fuopotopoto.
 
'Ofa atu,
Uani.
 

Date: Tue, 28 Sep 2010 20:12:07 -0700
From: finau....@yahoo.com

Subject: Re: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"

Elisiva Latukefu

unread,
Sep 29, 2010, 12:58:18 AM9/29/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo ,malo, Ma'afu 'a e fale'i fakatokoua atu kia Semisi he koe me'a lelei ia 'a e fepoupouaki, pea 'ai pe ke ho'ata 'a e kataki mo e fakama'uma'u pea oo fakataha mo e toka'i mo e faka'apa'apa ki he kau lalahi 'iate kitautolu, ngali ia na'a tau GPS fakataha hake pe 'i Longolongo pea kuo taimi ke toe ui mai 'a Sinoveti 'Otukolo mo'ene lula pea mo'ene va'a tanetane ke fai'aki hotau fakahinohino ee. 'Ofa atu Ma'afu pea mo Semisi pea moe fataki 'o e ngaue ma'oni'oni 'a e 'Eiki pea mo hono tauhi 'o e tui totonu. LOSE.J.E.H.KOLOA.
-----Original Message-----
Date: Tuesday, September 28, 2010 12:14:13 am
To: tasil...@googlegroups.com
From: "Maafu Palu" <maafu...@gmail.com>
Subject: Re: [tasilisili] re:"Katonga Lotu moe Tukumo'ui 'api ko Pulela'a"

Masi'i Misi,

Kuo ha ho hingoa papi 'o'ou kuo ke 'ai hingoa kapekape ai? 'Ai pe
hingoa na'e papi'aki koe pea ke nofoma'u ai mo e lahi e lau mai 'a e
kakai.

Malo e ngaue lahi mei hena.

'ofa atu.

On 9/27/10, Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au> wrote:
> Touhuni e halapuopua,
>
>
>


> Malo ?aupito ta?ahine Uani e
> talanoa pea ?oku malimali loto pe mou pehee pe ko haa ?eni? Uani ko au ?oku

> ou loto

Halaevalu Koloa

unread,
Sep 29, 2010, 1:12:27 AM9/29/10
to tasil...@googlegroups.com
'Elisiva malo ko eni 'oku hu pe 'eku email 'aku ki he tasilisili. Thanks for using your email to get through. God blesses you and the kids. Lose.J.E.H.Koloa
Message has been deleted

Maama Tupa

unread,
Oct 1, 2010, 10:58:44 PM10/1/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo e ngaaue lahi;
  faifekau ko hai hingoa kakato 'oe tama na'a ne foaki 'ae 7 million i think it will be a good hit if da media cover tis story and call it "7 Million Dinner".....itz a good theological story too.....ill try chnnl 7 to see what they will come up with later...indeed itz good for the wide world to know about that da power of prayer is still exist like u said..dont be surprised if Rebecca da reporter frm chnnl7 give u guys a call.. yeah "7 Million Dinner" gud on u..fkfeta'i ai pe
 
 

 
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages