Kole fakamolemole pe kau toe ki’I hoko atu.
‘Oku mo’oni ‘a e lau ki he ‘ikai mea’I ‘e he Konifelenisi Tonga ‘a e ngaahi mingimingi’I me’a fakalao ‘a e ngaahi fonua ‘oku ‘I ai ‘a e kainga Uesiliana na’a nau kjole ke Vahefonua ki Tonga. Neongo na’e fai e savea, ka na’e toki mahino, na’e ‘ikai ‘omi kakato ‘e he kainga Uesiliana kole Vahefonua, ‘a e ngaahi fakamatala fekau’aki mo e lao ‘o e fonua ki he lesisita. Na’e toki kamata he 2008 ‘a e ngaue atu ‘a e Poate ki Muli ‘a Tonga ke vkai’I ‘a e lesisita ‘a e Vahefonua ‘o NZ pea pehe ki ‘Amelika. Ko Oz, na’e falala pe ki he fakamatala ‘a e faifekau pule, “oku fai e ngaue ki ai”. Kaekehe, ko NZ, ko e Trust Deeds ‘a e SUTT, na’e fakatonutonu fakamuimui he 1994. Na’e fili ‘a e Kau Talasityi fo’ou he 2008, he kuo mei ‘osi ‘a e kau original trustees he pekia, hiki ki ha feitu’u kehe pea mo e ngaahi ‘uhinga kuo disqualify ai nautolu mei he hoko ko e Talasiti. Na’e fai e ki’I ta’efemahino’aki mo e ni’ihi, ka na’e ‘uhinga pe ko e ta’emahino ‘enau Trust Deeds. Kaekehe, na’e fai e ngaue ki NZ ko e hoha’a ‘a e Poate ‘I Tonga ki he fekau’aki/relationship ‘a NZ mo e Konifelenisi Tonga. Na’e tu’utu’uni ai ke fai e fakatonutonu ki he Trust Deeds ke fokotu’u mahino ai ‘a e fekau’aki. Na’e toki kakato e ngaue koia he 2011 ;\’o tali ‘e he Konifelenisi 2011 ke lesisita ‘a e Vahefonua SUTT ‘I NZ fakataha mo e ngaahi monomono ‘enau Trust Deeds ke ha ai ‘a e fekau’aki mo Tonga. ‘Oku ‘amanaki ke toe fakapapau’I ‘a e ngaue ko ia ‘I he Konifelenisi ‘o e 2012. ‘Oku kau foki mo e Konisitutone ‘a e SUTT ‘I Tonga, 2005 Edition, ‘I he fiema’u ‘e he Fakamaau’anga NZ ke fakakau mo ia ‘I he lesisita, ko e Working Document, ‘oka fai ha fakatonutonu, ‘I he ngaahi me’a fakatokateline pe ia mo e akonaki etc, ‘ikai ko e administrative.
Ko e kupu ki he koloa, kelekele, pa’anga, both real and personal, ‘oku ‘ikai ha kaunga ia ‘a e SUTT pe Konifelenisi Tonga, ki ha me’a ‘a e Vahefonua SUTT NZ.
‘Oku feinga’I ke ngaue fakataha pe ‘a e Board of Trustees pea mo e Komiti Fale’I ‘a e Konifelenisi, ‘a ee ‘oku fili ‘e he Konifelenisi ma’a NZ. Pea ‘oku na fakatou (Poate Talasiti mo e Komiti Fale’i) fakatou accountable ki he Vahefonua, pea ko’ena Job Description, ko e Trust Board, tokanga taha pe ia ki he koloa, kelekele, property ‘a e Vahefonua. Ko e Komiti Fale’I, tokanga ia ki he ngaahi tu’utu’uni fakakonifelenisi mei Tonga ke fakahoko, ko e tokanga ki he ngaahi potungaue fakakonifelenisi, ngaahi ngaue fakalaumalie pea mo e pa’anga ‘a e vhaefonua. Ka ai ha pa’anga ‘’a e Poate Talasiti, pea toki fai ha’a ne fakamatala pa’anga mavahe ki he Vahefonua.
‘Oku ou feinga pe na’a ai ha ki’I mahino, pe kuo toe fihi ange koaa ia!!!
Fakamolemole kau ki’I lepa tu’u pe ai, kau toki hoko atu ki ‘Amelika
Malo mo e hufia aipe
Valu
Valu,
Malo 'ae ngaue mai mei Tonga na. Koe fakamatala 'oku ke omai koe kamakamata ia ki Tonga. Ka kuo fuoloa hono ngaue'aki 'ehe United Methodist Church. Koe UMC oku Global ia. 'Oku 'ikai koe UMC pe 'i Amelika ni ka 'oku 'i Filipaini, Afilika, Siamane, ETC. 'Oku 'ikai ke fu'u mahino ia kihe UCA pe koe Metotisi NZ he 'oku 'ikai ke iai hanau toe va'a 'iha fonua kehe. Koe founga ia, 'oku faingofua ke lesisita 'i muli pehe kihe trust deeds. Koe umc 'oku taki taha pe 'ehe local church 'a 'ene trust deeds ka koe will kihe umc. Neongo 'ae mafola 'ae umc i mamani ka 'oku mau Book of Discipline pe 'e taha. Koe founga pe ke fai 'e Tonga. Koe liliu 'ae tu'unga fakataki ke pisope 'ae taki mei he sutt 'a USA, NZ, AUSSIE et 'o kau ai mo TONGA. Pea toki fili 'ehe kau pisope koia ha Palesiteni 'o fakata'u 2 pe 4.
|
|
|
Malo! Fakafeta'i Tau'atevalu 'a e ngaue lahi ki hono punupunu e ngaahi 'u'uni me'a lalahi ki he ngaahi Vahefonua 'a e Siasi he ngaahi fonua muli. Fola he kata he "ngaahi laumalie talangata'a" hahaha. Kapau ko e toki tukunga malie ee 'o e Vahefonua SUTT NZ ke fakapapau'i mei he Konifelenisi 'o e ta'u, malo lahi Tau'atevalu 'a e ngaue!
Taa ko hunuhunu mo e Vahefonua SUTT Amelika/ Hawaii, nau lelelele fakaaangaanga atu pe he tukunga lolotonga hahaha, 'oua toe 'ai ha ngaahi fokotu'u maumautaimi ke fakamole ki ai honau ivi mo e taimi, kae matu'aki nofo'i hifo he ta'u 'e 10 ko 'eni ka hoko, hehehe, 'o keep the contact with you members of the Komiti ki Muli, 'o toutou vakai 'a e ngaahi ngaue ke fai, pea follow up e ngaue ko ia e hahaha. Kae tepuu, ko e fakama'opo'opo e "ngaahi laumalie talangata'a" ni hahaha 'o ngaohia ke talangofua hahaha, 'oleva e fokotu'utu'u ki he ngaahi fiema'u 'oku faingata'a fau ke fai, he 'e hanga 'e he tu'unga faingata'a ko ia ke fai e me'a 'oku nau faka'amu ki ai, 'o ngaohi ai pe kinautolu ke talangata'a hahaha. Pea fai pe ngaue 'aki 'a e resources 'oku ala ma'u he lolotonga ni e hahaha
'ofa atu Tau'atevalu pea malo fau e tokoni ki he si'i ngaahi Vahefonua SUTT 'i Muli.
--
Na'a 'oku fu'u fihi ia mo faingata'a ke mahino he taumaiaa koe tupu'anga ia e mavahevahe,koe founga faingofua taha koe vakai'i e founga faka- Mamonga mo'enau Pisope he 'oku tau sio mata atu pe 'oku kei taha pe honau siasi. sh
--
| Tevita, malo 'ae tau moe ngaue mai mei NZ. Koe Pisope 'ihe UMC koe taki ia 'ihe siasi. Pea 'oku iai 'ae mafai kakato kihe ngaahi me'a 'ae siasi. Koe lakanga ko'eni 'ihe umc 'oku na mafai tatau moe palesiteni 'oe sutt. Ka ko hono kehe, ko hono fili pe koe kihe pisope pea ko ho'o pisope kihe mate. Pea 'oku mei he kau pisope kenau fili 'ae palesiteni kihe Council of Bishop. Pea 'oku fakataimi pe pea nau toe fili 'ae Palesiteni. Lolotonga 'ae palesiteni 'ae bisope koia 'oku ne tauhi pe 'a 'ene Annual Conference. Pea toki vahevahe leva 'ae annual conference kihe ngaahi vahenga pea 'oku iai 'ae Pulefakavahe. Koe pulefakavahe 'oku fakaongo'ongo ia kihe pisope. 'oku i heni pe 'ae fanga tokoua moe tuofafine faifekau umc tenau fakahoko atu 'ae ngaahi me'a 'oku fiemau ke fakamahino atu. 'ofa atu. do --- On Thu, 5/10/12, Tevita Finau <tfi...@gmail.com> wrote: |
|
Malo e poo talanoa. ' Oku fai atu e 'ofa moe lotu kihe Palesiteni moe Sekelitali Lahi he feinga ke fai honau lele taha kihe faingata'a kuo huki tonu hotau lotofale(not easy)Kohono 'uhinga ia 'oku ou pehe ketau vaka'i'i ange founga 'ae Mamonga pe Katolika na'a 'oku 'iai ha'a nau fakapulipuli ia 'a nautolu he koe me'a lelei koe feako'aki.He ko'etau nofo ni kuo tau hanga kotoa atu kena me'a mai moha magic bullet ke fai'aki hotau fakanofonofo.
Koe taha foki e faingata'a he 'oku kehe pe feitu'u mohono me'a. 'Oku kehe pe foki 'a Oz he 'oku Uniting ia pea Koni pe 'e taha,pea kehe 'a NZ he koe Meto ia pea toe Koni pe 'e taha pea kehe 'aupito 'a Amelikani ia he koe Uniting pea Koni ia e 60 tupu Toe kehe moe ng. lao .oe fonua. Ko California-Nevada Conference mahalo 'e meimei lii tu'o 2 'a NZ 'ihe size 'oe fonua pea kapau 'e fakataha'i 'ae Meto moe Inilani 'i NZ 'e meimei ofi kihe tokolahi 'oha Koni 'e taha pea koe Pisope 'e ki'i kehe ia meihe Palesiteni 'o fakatatau kihe tokolahi moe size 'oe fonua.Mahalo 'oku tatau e Palesiteni ia hena moe tu'unga faifekau sea heni.'Oku 'ikai 'iai ha'amau Sekelitali Lahi ka 'oku 'iai pe Taki kihe'emau ng. potungaue kehekehe.
Koia ai 'oku ou pehee 'e au ketau fakasiosio kihe ngaahi founga 'oe 'uu siasi kehe pea ka 'ikai pea tau feinga fakalelei aa pea 'oua 'e toe lau ha fehalaaki he koe ma'ama'a tahaa ia moe totoo atu,'oku ou mahalo pe koe me'a ia na'e hoko mai ai 'a Sesu Kilisito. sh
Rev,
Ko e vakai atu pee pe koehaa e taimi temo tau mai aii.
Malo
iki
'Omai pe 'e koe tu'asila moe feitu'u tau toki fetaulaki pe kiai,kei kole kia Obama ha vakapuna ke 'oatu pe au he pongipongi Tokonaki peau foki mai ai pe he efiafi koia, hehehe. Ko Mele 'ena 'osi atu atu.sh
‘Io ke si’I nofo tokotaha……..
Loni, ko au 'eni heni,koeha si'ato anga 'e kovi kuo ke tafoki hake pe 'o kau kihe Kewi 'E pule tohi meihe Dr. sh
Tokoua ko e fa’ao paasi ‘ena ia ‘o tata’o lotokolo pea ‘aka ‘o hu, pea malohi leva moutolu ka e fo’i fa’ahi koee. Na’a ko e kupesi totonu pe ‘ena ho’o mou koka’anga…….tangata.
--
Masi'i Tahifisi talu ee tupu 'eta fanga kui mo'eta ongo matu'a mo 'enau fetokoni'aki,mo nofo fe'ofo'ofani,na'a ke toki maheni pe 'aneuhu moe kau Kiwi ko'ena,koeha teke li'aki ai au,sio mai 'a fa'itoka ho anga 'ene kovi. Sai pe 'oku ou kei ma'u loto pe hala St.John,hifo atu kihe Medowbank pehee hake 'i Glen Innes huu mai he mala'e lova hoosi, hema ai he Great South Rd,hu kihe free way off 'i Otahuhu eee. sh
Kei lelei ho’o manatu ‘o fktatau ki ho motu’a tangata………fefee tuki….?
Malo Tevita e tokanga mai koe tu'unga pe lele atu koe feinga k'ii seniti ke langa'aki homau falelotu malo e toka'i, sh
Lou ‘oua teke fa’a ‘ai ke fai e feinga pa’anga ‘o fakahuu he siasii na’a toe fihia ha silini ‘a ha potu siasi; tau ako mei he siasi ‘o takamuli mo veni ‘isa mahalo na’a ko ha me’a fakakonitineniti pe ia ee. Ha ha ha