Fwd: RE: [tasilisili]

499 views
Skip to first unread message

pakileatahingano

unread,
Apr 9, 2013, 8:28:15 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Sepesi

Koe fatongia ia oku tuku mo haa fafine koe tali angi pe o ikai kau ia ha akonaki kae tautau tefito kihe ngaahi mea fksiasi kau ai moe malanga e hhhhh koe anga pe foki e fktalanoa fktatau kj he me'a 'a Polo apositolo...malie fktalanoa.

Sent from Samsung Mobile



-------- Original message --------
From: "Sepesi H.Piukala" <sep...@optusnet.com.au>
Date: 10/04/2013 11:52 (GMT+12:00)
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili]


Ko e Tohitapu oku ne pehe 'ia 1 Kolinito 14:34 . Malo.

From: pakileatahingano
Sent: 9/04/2013 7:48 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili]

Ki kaveinga eni kapau e ala faingamalie pea mou kii fkmaama mai mu'a.  " oku totonu nai ke malanga ha fefine?"....mlo.


Sent from Samsung Mobile

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
  

Lauleti Tu'inauvai

unread,
Apr 9, 2013, 8:56:32 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Pakileata mo Sepesi,
‘Oku mo muimui ko aa kimoua kia Polo tangata (human)?
Fefe ‘a Kalaisi Toetu’u – ‘Otua-mo-Tangata ia? ‘A ee na’a ne fekau’i hangatonu mai pe ‘a Mele Makitala (Kosipeli ‘a Sione-Tohitapu) mo ‘Ene fekau ke tala.’Oku ou tui ne ‘ikai faingata’a kia Sisu Toetu’u ke pehee atu kia Mele Makitala .. “Lele atu ‘o fekau ‘a Pita mo Sione ke na toe foki mai ee ... ke talaatu e fekau ko ‘eni ...”
Pea ko e taimi eni ketau fili ai mei he Tohitapu tatau pe ‘oku ne ‘omai ‘a e fakakaukau ngali fehangahangai ko ‘eni.
Ke u fili ‘ia Polo tangata tatau pe mo au, ta’emali, tupu hake he ‘atakai ne tauhi ‘a hou’eki fafine ke ma’ulalo ‘i ha’a tangata pea ma’olunga ‘i ha’a monumanu (hhf)...
Pe ko ‘eku fili ‘i he founga ‘a Kalaisi Toetu’u, Tangata mo ‘Otua; ‘Alo ‘o e ‘Otua, Pekia mo Toetu’u ma’a tangata mo fafine etc ‘a ia na’a ne talafekau ‘i he fefine ko Mele Makitala.
Te u kole atu kia Polo Tohitapu ke kataki te u muimui ki he fakahinohino ‘a Kalaisi Toetu’u Tohitapu ‘a ee ne fakaha-kakano mai ai ‘a e Folofola Mo’ui ‘a  ‘Otua.
Kau ki’i lele ‘o fanongo he talafekau mei a Mele Makitala ha ha.
Lauleti

penisimani mone

unread,
Apr 9, 2013, 9:26:21 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Tau 'ai 'ai lelei pe....ko e lakanga kuo fai nai ki ai e faka'eke 'a Pakileataa ko e "malanga," pea kuo lea ki ai e Gk NT: "malanga" = Gk kerusso  1) to be a herald, to officiate as a herald 1a) to proclaim after the manner of a herald 1b) always with the suggestion of formality, gravity and an authority which must be listened to and obeyed 2) to publish, proclaim openly: something which has been done 3) used of the public proclamation of the gospel and matters pertaining to it, made by John the Baptist, by Jesus, by the apostles and other Christian teachers

 'Oku ki'i kehe ia mei he Gk "epo"  1) to speak, say (lea ki ai)...na'e tala kia Mele he 'uluaki toetu'uu...mahalo 'oku 'ikai 'uhinga 'a e tala ia kiate ia ke ne 'alu 'o "epo" ke 'alu ai ia 'o "kerusso"?...ngali mo'oni tama 'a Takamuli...ka ko e anga pe e fakahilahila atu...

 




2013/4/10 Lauleti Tu'inauvai <lau...@bigpond.com>



--
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 9, 2013, 9:34:19 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Faifekau, he'ikai ketau feta'aki he 'oku fakamafana e lau 'ae Tohitapu..ko e issue,pe 'oku 'ataa ke malanga 'a Fafine ,pea ko e ngahi tohi kuo u tuku atu koe lau ia 'ae tohitapu ki he Malanga mo e ngafa 'o ha'a fafine.

Ko e me'a 'oku ke fakakoloa'aki kitautolu ko e pehe 'e ho'o faka'uhinga ko Mele ne fai ki ai e fekau pea 'alu 'o tala,kehekehe kiate au, Faifekau . Ko e lau 'a'aku ki he Poutohi ko ena 'oku 'ikai ko hano talaange pe faka'ataa ia 'oe me'a 'oku toknga ki ai 'a Paul, 'oku 'o Mele ke 'alu 'o Malanga'aki e Kosipeli , ko e fekau ke 'alu 'o tala pe ki he kau ako kenau omai he ko nautolu tenau toki malanga 'aki, malaho.

Kei tangutu pe au 'o fanongo ki he malanga 'ae kau Fefine, pea malie atu , fakamafana, he'e 'osi 'a mamani ia he malanga e kakai fefine, pea ko e fehu'i ki ai , Takamuli ha 'oku ke kei ta'etui ai 'oku 'ikai 'onautolu e fatongia malanga, ?pea ko 'eku tali, ko e Tohitapu na'ane pehe ke 'oua tenau malanga...pea ko 'eku akonaki ia ki he'eku fanau mo hoku Hoa, pea 'oku ou kole ki he famili Piukala Vuna 'o Houma Tongatapu ke 'oua na'a nau ofi ki he fatonga Malanga.

Ko Paul ena ne fekau ki ai 'ehe 'Eiki Toetu'u e me'a ke fai , pea tau toki sio atu pe ki ai. He'ikai ke u toe lava 'o ta'ofi e Siasi, ngata pe hoku famili...pea ko 'eku vahevahe atu pe 'e ua e me'a 'oku ou tui ki aii.

Takamuli.




----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Wed, 10 Apr 2013 10:56:32 +1000
Subject:
Re: Fwd: RE: [tasilisili]


For more options, visit https://groups.googlecom/groups/opt_out.
 
 
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 


Email sent using Optus Webmail

penisimani mone

unread,
Apr 9, 2013, 9:51:07 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Ka na'e 'alu 'a Mary 'o epo "lea ki ai" 'o hangee ko e fekau 'a Sisu Toetu'uu?....mahalo 'ikai!...ka na'e 'alu ia 'o "fakahaa" = Gk apaggello 1) to bring tidings (from a person or a thing), bring word, report 2) to proclaim, to make known openly, declare....na'e ngali talangata'a heni si'i fefine ni?...hei'ilo!...ka na'e 'ikai pe te ne "malanga" kerruso ia...ko ia 'oku 'ikai teu fu'u fkapapau'i pe 'oku 'eke 'a e fehu'i mo e fifili ni ki he haa...1) malanga kerruso? 2) lea ki ai epo? pe 3) fakahaa apaggello?...


2013/4/10 penisimani mone <peni...@gmail.com>



--
fakapulia

Kuli Fisiiahi

unread,
Apr 9, 2013, 10:00:29 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Ko Paula tatau pe na'a ne pehe ke ngofua e vete mali..'ikai ko ia? Ko Kolonito pe mo ia...fehangahangai ia moe lau 'a Sisu.. Tu'unga 'eku fokotu'u talanoa he pehee, "muimui he lau ae tohitapu" fakamafana lahi

penisimani mone

unread,
Apr 9, 2013, 11:03:09 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com

Na’e lea ‘a Paula ‘ia 1 Tim 2: 12 Ka ko e fai akonaki, ‘oku ‘ikai te u tuku ki he fefine; ‘uma‘ā ‘a e pule ki he tangata; ka ke nofo fakalongo pē.

“Fai akonaki” = Gk didasko  1) to teach 1a) to hold discourse with others in order to instruct them, deliver didactic discourses 1b) to be a teacher 1c) to discharge the office of a teacher, conduct one's self as a teacher 2) to teach one 2a) to impart instruction 2b) instill doctrine into one 2c) the thing taught or enjoined 2d) to explain or expound a thing 2f) to teach one something …

’Oku ‘ikai pe ke tatau heni ‘a e “fai akonaki” didasko ia he potutohii mo e “malanga” kerruso” ‘oku fai ki ai ‘a e talanoaa… ka ‘oku ngali assume ‘e he kau taukave henii tokua ko e ongo me’a tatau pe…mahalo ‘oku ki’i hala ‘aupito ia…. pea ‘e faifai pea te tau tukuaki’i si’i ‘aposetoloo mo Sisu (hhf) ki ha me’a na’e ‘ikai te na lea’aki…ka ko ‘etau misleading misinterpretation ‘ata’ataa pe eni...'e lelei mahalo ke ki'i fkasi'isi'i e presumptions mo e reader responses kae 'oange ha faingamalie pea  ki'i tuku e author/folofolaa ke ki'i lea mai  aa...



2013/4/10 penisimani mone <peni...@gmail.com>



--
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 9, 2013, 11:17:32 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
Talamonu atu ki ha'a fafine,kiate kinautolu kuo ma'u husepaniti mo kinautolu 'oku kei ke kumi ha husepaniti, lahi atu homou ngahi ngafa lelei 'ihe nofo famili mo e fonau pehe ki he Pule'anga, ka ko e tu'ukimu'a he fakatupu ne ordain koe ki ho Husepaniti kapau kuo ke ma'u Husepaniti..keke serve e Husepaniti, fanau mo e famili, pea mau toki lave ai he Siasi mo e Pule'anga...

Malo Fakapulia e fakamaama, mo'oni foki 'a Kuti ne 'osi 'omai eni ki mu'a ka ne'mu'aki mai ia he totonu ke faifekau pea netau kee ai 'o felongolongoi , sai eni ia 'oku pehe hake pe kuo mahino..

Mahalo 'oku sai ia Fakapulia, taa ko ee 'oku halihali  kotoa 'emau ma'u, tau ki'i tukuange atu aa e Tohi ke lea mai.

takamuli.

 


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Wed, 10 Apr 2013 16:03:09 +1300

Subject:
Re: Fwd: RE: [tasilisili]




2013/4/10 penisimani mone <peni...@gmail.com>


2013/4/10 penisimani mone <peni...@gmail.com>
Sent from Samsung Mobile



--
fakapulia



--
fakapulia



--
fakapulia

Maafu Palu

unread,
Apr 9, 2013, 11:37:03 PM4/9/13
to tasilisili
Peni,

Tukumai e didasko ke tau vakai ki ai, tautautefito ki he ngaahi tohi 'a Paula. Na'a mau kau hono discuss pe 'e sai ke faifekau 'a e kakai fefine hotau Siasi he 1987-88 (Ta'u 2 ia 'o e BD), pea na'a mau sio kotoa pe ki he ngaahi potutohi 'oku tukumai 'e Takamuli, 'o mau pehe 'oku mo'oni 'a Paula ia, 'i he 'ikai totonu ke faifekau pe malanga 'a e kakai fefine.

Ka na'a mau pehe pe, kuo fakalakalaka e kuonga ia, pea ko ia, tokua, ne 'ikai mahino kia Paula ia hotau kuonga ni. ('Oku 'ikai te u toe tui au ki he'emau lau ko eni). Ko 'eku 'uhinga, 'oku mahino ko e fo'i 'uhinga fakakuonga na'e fakatonuhia'i'aki e malanga mo e faifekau 'a e kakai fefine kae 'ikai ko e fo'i 'uhinga fakatohitapu. He 'oku mahino 'aupito pe 'a e Tohitapu ia 'i he 'ikai te ne poupou'i ke malanga pe faifekau 'a e kakai fefine.

Na'e malanga'i 'e Lopeti Taufa homau fakanofo faifekau he 2003 pea ne ngaue'aki 'a 1 Timote 3:1 mei he Kalisi, 'o to 'ene fakamamafa he fo'i lea ko e "tis" 'o ne fakatonga'i ko e "ka ai ha taha (fefine pe tangata)" 'oku feinga ki he lakanga faifekau pule, 'oku ne feinga ki ha ngaue lelei (liliu pe 'a'aku). Ko hono pango he ko e "tis" ia heni ko e "tis" tangata ia 'o 'ikai ke feminine (fefine) pe neuter (fakaleiti).

Na'a ku 'alu 'o talanoa mo Lopeti he 'osi 'ene malanga 'ou talaange ki ai pe ne ne fakatokanga'i, pea ne talamai 'e ia 'io, ka ko ia ia ia ko e "progressive liberal theologian" ia. Ne u fiefia he'ena fakae'a, 'oku mo'oni pe 'a Paula ia, ka ko ia pe ia mo 'ene faka'uhinga ne ne mio'i e potutohi.

Ko ia, ko e me'a ki he faikehekehe 'o e didasko mo e kerux 'oku fu'u manifi 'aupito ia ke tau fakafaikehekehe'i ai 'a e lau 'a Paula. He ko e kakano ne nau akonaki'aki mo malanga'aki, 'oku mahino ko Sisu Kalaisi pe ko e 'Eiki (Loma 6:17; Kolose 2:6-7; 2 Timote 2:8). 'Oku ou ongo'i ne fakapotopoto 'aupito 'a e fakakaukau 'a e kau tangata'eiki. Ne nau 'ilo pe 'oku mo'oni e Tohitapu ia, ka ko e anga eni ia 'a e laka 'a e Kuonga 'oku tau malangafefine ai mo faifekaufefine. Ko ia, ka tuku ke lea mai e Tohitapu, pe 'e mahu'inga ke fakamahino 'ene me'a 'oku talamai, 'o 'ikai ke tau toe mimimimio mai.

Manatu, na'a tau tatau pe mo e ngaahi Siasi Tonga 'o 'ikai malanga 'a fafine pea mo e Katolika, he ko e tukufakaholo fakatohitapu ia. Ne tau toki mavahe mai pe he 1988 'o 'ai 'etau faifekau fefine. Ka 'oku kei puketu'u 'e he Katolika mo e ngaahi Siasi Tonga 'a 'etau tukufakaholo fakauesiliana.

Si'oto'ofaatu



--
Ma'afu'otu'itonga Palu

"Let us run with endurance the race that is set before us, looking to
Jesus" - Anonymous 1st Century Preacher (aka "Hebrews")



penisimani mone

unread,
Apr 9, 2013, 11:55:26 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
...hehehe!...tau halikrisna kotoa pe Takamuli ee..



--
fakapulia

penisimani mone

unread,
Apr 9, 2013, 11:57:33 PM4/9/13
to tasil...@googlegroups.com
...sai Ma'afu...kau ki'i vakai ki ai pea 'atu...


2013/4/10 Maafu Palu <maafu...@gmail.com>



--
fakapulia

Tevita Finau

unread,
Apr 10, 2013, 12:01:26 AM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Maalie foki. Ko e lau eni ia 'a Paula pe mo hono "loto" pe 'o'ona.
'Ikai te u tui au na'e 'uhinga mai 'a Paula ia tokua ko ha'ane
fakafofonga'i e "finangalo" e 'Otua ki he kau fafine Tonga he SUTT pe
Metotisi NZ he senituli 21.

Ka 'oku mo'oni e lau ko ena kuo tau 'osi foua mai 'eni kimu'a pea te u
leveleva atu mo au he kaveinga ni he 'oku ou poupou au ki hono tali
'ehe konifelenisi SUTT 'a e me'a ni. 'Ofa atu, tfinau

Sepesi H.Piukala

unread,
Apr 10, 2013, 12:41:55 AM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
hhh talisi'i ke toe foki mai a Fakapulia mei loki misini...

From: Tevita Finau
Sent: ‎10/‎04/‎2013 2:01 PM
To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: Fwd: RE: [tasilisili]

Lasinga Piutau

unread,
Apr 10, 2013, 12:54:59 AM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Vakai'i Pakileata na'a koha lau 'ena ai 'a Paula Viau, hhh, 'oku ai e taimi ia 'oku fai 'e Paula e akonaki 'o fakatatau pe kihe Tukunga mo'ui 'OE AHO KOIA, ka na'e ikai ke hoko 'ae mo'oni ia ko ia koe mo'oni tu'uloa kihe ngata'anga 'oe mamani. kapau kuo fepaki ha lau 'a Paula moe fakahinohino 'a Sisu, tuku e lau 'a Paula . kae 'ai e lau 'a Sisu. . toki vakai atu 'a Paula ha 'aho ,ee. lotu moe hufia, Likuola


--- On Wed, 10/4/13, Kuli Fisiiahi <fisi...@gmail.com> wrote:

Sitiveni

unread,
Apr 10, 2013, 1:09:38 AM4/10/13
to Tasilisili-he-ngaluope
hhhhhh, Ko loki misini 'oku ua pe me'a ngaue 'oku 'i ai Takamuli ko e
fo'i'akau pe mo e nouti. hhhh... Malo faifekau e kei tokonaki mai e
ngaahi me'a mahu'inga ke tokoni ki he ngaahi talanoa lelei 'i he
tepile ni. Kou tui 'e 'aonga mo tokoni ange 'etau kamata meihe
Tohitapu 'o hange ko ia kuo 'osi fai hono kamata, pea mo vakavakai'i e
ngaahi tuliki kehekehe 'oku fkpatonu (specifically focus) 'a e lave ki
ai 'a e Tohitapu 'o fekau'aki pea mo e fehu'i ni, 'i ha'atau tomu'a
'omai 'etau ngaahi presuppositions/predetermined convictions/etc, 'o
velo hifo ki he Tohitapu fekau'aki moe me'a ni. Ko hono mo'oni kuo
'osi tali 'e he SUTT e me'a ni pea pehe ki he UCA 'i heni pea kuo si'i
kola takai holo aipe ai kimautolu koeni 'oku kei piki ki he fkhinohino
'a e Folofola ke ma'ae tangata 'a e lakanga pe ko e ngaue 'oku fkhoko
ai e fatongia malanga.

Kaekehe, 'oku ou kau au he poupou ke kau 'a e kakai fefine 'i he
ngaahi tapa kehekehe 'o e ngaue 'a e Siasi fktaha pe mo kinautolu he
kakai tangata kuo 'ikai ke nau malanga, he 'oku me'a ngaue 'aki pe
kitautolu 'e he 'Otua ke tau serve e Siasi 'i he ngaahi tafa'aki
kehekehe 'i he misiona 'a e 'Otua.

Tapauaki 'ia Kalaisi

Sepesi H.Piukala

unread,
Apr 10, 2013, 1:14:42 AM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
Fo'i ' Uhinga a Paul mei hono tanupou e ngafa 'o ha'a fafine hili e hinga hotau mu'aki 'Atama mo 'Ivi...malo e fkmaama oku mo fai mo Fakapulia, he 'oku feliuliuaki e ngaahi kuonga,Kei tu'u pe Folofola.

From: Maafu Palu
Sent: ‎10/‎04/‎2013 1:37 PM
To: tasilisili

Subject: Re: Fwd: RE: [tasilisili]

> ----- Original Message -----
> From:
> tasil...@googlegroups.com
>
> To:
> <tasil...@googlegroups.com>
> Cc:
>
> Sent:
> Wed, 10 Apr 2013 16:03:09 +1300

>
> Subject:
> Re: Fwd: RE: [tasilisili]
>
>
> Na’e lea ‘a Paula ‘ia 1 Tim 2: 12 Ka ko e *fai akonaki*, ‘oku ‘ikai te u

> tuku ki he fefine; ‘uma‘ā ‘a e pule ki he tangata; ka ke nofo fakalongo pē.
>
> “Fai akonaki” = Gk *didasko* * *1) to teach 1a) to hold discourse with

> others in order to instruct them, deliver didactic discourses 1b) to be a
> teacher 1c) to discharge the office of a teacher, conduct one's self as a
> teacher 2) to teach one 2a) to impart instruction 2b) instill doctrine into
> one 2c) the thing taught or enjoined 2d) to explain or expound a thing 2f)
> to teach one something …
>
> ’Oku ‘ikai pe ke tatau heni ‘a e “fai akonaki” *didasko* ia he potutohii
> mo e “malanga” *kerruso*” ‘oku fai ki ai ‘a e talanoaa… ka ‘oku ngali

> assume ‘e he kau taukave henii tokua ko e ongo me’a tatau pe…mahalo ‘oku
> ki’i hala ‘aupito ia…. pea ‘e faifai pea te tau tukuaki’i si’i ‘aposetoloo
> mo Sisu (hhf) ki ha me’a na’e ‘ikai te na lea’aki…ka ko ‘etau misleading
> misinterpretation ‘ata’ataa pe eni...'e lelei mahalo ke ki'i fkasi'isi'i e
> presumptions mo e reader responses kae 'oange ha faingamalie pea  ki'i tuku
> e author/folofolaa ke ki'i lea mai  aa...
>
>
> 2013/4/10 penisimani mone <peni...@gmail.com>
>
>> Ka na'e 'alu 'a Mary 'o epo "lea ki ai" 'o hangee ko e fekau 'a Sisu
>> Toetu'uu?....mahalo 'ikai!...ka na'e 'alu ia 'o "fakahaa" = Gk apaggello*
>> *1) to bring tidings (from a person or a thing), bring word, report 2)

>> to proclaim, to make known openly, declare....na'e ngali talangata'a heni
>> si'i fefine ni?...hei'ilo!...ka na'e 'ikai pe te ne "malanga" kerruso
>> ia...ko ia 'oku 'ikai teu fu'u fkapapau'i pe 'oku 'eke 'a e fehu'i mo e
>> fifili ni ki he haa...1) malanga kerruso? 2) lea ki ai epo? pe 3) fakahaa
>> apaggello?...
>>
>>
>> 2013/4/10 penisimani mone <peni...@gmail.com>
>>
>>> Tau 'ai 'ai lelei pe....ko e lakanga kuo fai nai ki ai e faka'eke 'a
>>> Pakileataa ko e "malanga," pea kuo lea ki ai e Gk NT: "malanga" = Gk
>>> kerusso * *1) to be a herald, to officiate as a herald 1a) to proclaim

>>> after the manner of a herald 1b) always with the suggestion of formality,
>>> gravity and an authority which must be listened to and obeyed 2) to
>>> publish, proclaim openly: something which has been done 3) used of the
>>> public proclamation of the gospel and matters pertaining to it, made by
>>> John the Baptist, by Jesus, by the apostles and other Christian teachers
>>>
>>>  'Oku ki'i kehe ia mei he Gk "epo"  **1) to speak, say (lea ki

>>> ai)...na'e tala kia Mele he 'uluaki toetu'uu...mahalo 'oku 'ikai 'uhinga 'a
>>> e tala ia kiate ia ke ne 'alu 'o "epo" ke 'alu ai ia 'o "kerusso"?...ngali
>>> mo'oni tama 'a Takamuli...ka ko e anga pe e fakahilahila atu...
>>>
>>>
>>>
>>>
>>>
>>> 2013/4/10 Lauleti Tu'inauvai <lau...@bigpond.com>
>>>
>>>>   Pakileata mo Sepesi,
>>>> ‘Oku mo muimui ko aa kimoua kia Polo tangata (human)?
>>>> Fefe ‘a Kalaisi Toetu’u – ‘Otua-mo-Tangata ia? ‘A ee na’a ne fekau’i
>>>> hangatonu mai pe ‘a Mele Makitala (Kosipeli ‘a Sione-Tohitapu) mo ‘Ene
>>>> fekau ke tala.’Oku ou tui ne ‘ikai faingata’a kia Sisu Toetu’u ke pehee atu
>>>> kia Mele Makitala .. “Lele atu ‘o fekau ‘a Pita mo Sione ke na toe foki mai
>>>> ee ... ke talaatu e fekau ko ‘eni ...”
>>>> Pea ko e taimi eni ketau fili ai mei he Tohitapu tatau pe ‘oku ne ‘omai
>>>> ‘a e fakakaukau ngali fehangahangai ko ‘eni.
>>>> Ke u fili ‘ia Polo tangata tatau pe mo au, ta’emali, tupu hake he
>>>> ‘atakai ne tauhi ‘a hou’eki fafine ke ma’ulalo ‘i ha’a tangata pea
>>>> ma’olunga ‘i ha’a monumanu (hhf)...
>>>> Pe ko ‘eku fili ‘i he founga ‘a Kalaisi Toetu’u, Tangata mo ‘Otua; ‘Alo
>>>> ‘o e ‘Otua, Pekia mo Toetu’u ma’a tangata mo fafine etc ‘a ia na’a ne
>>>> talafekau ‘i he fefine ko Mele Makitala.
>>>> Te u kole atu kia Polo Tohitapu ke kataki te u muimui ki he
>>>> fakahinohino ‘a Kalaisi Toetu’u Tohitapu ‘a ee ne fakaha-kakano mai ai ‘a e
>>>> Folofola Mo’ui ‘a  ‘Otua.
>>>> Kau ki’i lele ‘o fanongo he talafekau mei a Mele Makitala ha ha.
>>>> Lauleti
>>>>
>>>>  *From:* pakileatahingano <pakileat...@gmail.com>
>>>> *Sent:* Wednesday, April 10, 2013 10:28 AM
>>>> *To:* tasil...@googlegroups.com
>>>> *Subject:* Fwd: RE: [tasilisili]

>>>>
>>>>   Sepesi
>>>>
>>>> Koe fatongia ia oku tuku mo haa fafine koe tali angi pe o ikai kau ia
>>>> ha akonaki kae tautau tefito kihe ngaahi mea fksiasi kau ai moe malanga e
>>>> hhhhh koe anga pe foki e fktalanoa fktatau kj he me'a 'a Polo
>>>> apositolo...malie fktalanoa.
>>>>
>>>>  Sent from Samsung Mobile
>>>>
>>>>
>>>>
>>>> -------- Original message --------
>>>> From: "Sepesi H.Piukala" <sep...@optusnet.com.au>
>>>> Date: 10/04/2013 11:52 (GMT+12:00)
>>>> To: tasil...@googlegroups.com
>>>> Subject: RE: [tasilisili]
>>>>
>>>>
>>>>  Ko e Tohitapu oku ne pehe 'ia 1 Kolinito 14:34 . Malo.
>>>>  ------------------------------
>>>> From: pakileatahingano <pakileat...@gmail.com>

>>>> Sent: 9/04/2013 7:48 PM
>>>> To: tasil...@googlegroups.com
>>>> Subject: [tasilisili]
>>>>
>>>>  Ki kaveinga eni kapau e ala faingamalie pea mou kii fkmaama mai
>>>> mu'a.  " oku totonu nai ke malanga ha fefine?"....mlo
>>>>
>>>>
[The entire original message is not included.]

Sitiveni

unread,
Apr 10, 2013, 1:29:44 AM4/10/13
to Tasilisili-he-ngaluope
'Oku faufaua 'a e fiema'u e kakai fefine 'i he ngaahi tafa'aki
kehekehe 'o e ngaue 'a e Siasi pea 'oku 'lahi 'aupito 'a e ngaahi
tafa'aki ia 'i he ngaue 'a e Siasi he ngaahi 'aho ni 'oku 'ikai taau
ia mo e kakai tangata ke nau fai e ngaue ko ia, hange ko hono counsel
e kakai fefine kuo to ki ha ngaahi fktu'utamaki, he 'oku fkpotopoto
ange pe 'a hono fai e ngaue koeni ia 'e he kakai fefine. 'Oku lahi
faufaua e ngaahi tafa'aki kehekehe ia 'i he ngaue 'a e Siasi 'oku
fiema'u ki ai e kakai fefine. Pea ko e me'a foki e taha ke vakai'i
fklelei ange mu'a ke nofo ma'u pe aa 'a e kau faifekau tangata ki he
malanga ka e tukuange mai aa e ngaahi fatongia kehe ma'ae kakai fefine
pea mo kimautolu koeni 'oku 'ikai ko ha kau faifekau. hhhhhhh.

Tapuaki 'ia Kalaisi
--

Lousiale Uasike

unread,
Apr 10, 2013, 3:46:56 AM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
ko e ha e kehekehe 'o e talanga'i 'e Paula 'i hono kuonga 'a e tu'unga 'o fafine mo e ngaahi fatongia lea/ malanga/ akonaki pea ne fatu ai 'a e akonaki ko ia? ko e ha e me'a mo'oni ne hoko he va fekau'aki 'o e uaifi mo e husepaniti 'i Kolinito? he siasi ne 'i ai 'a Timote? he kuonga ko ia? ne tu'unga ai 'a e fakakaukau ki ai 'a Paula pea ne aofangatuku ki he fo'i akonaki ko ia?

'oku pehe 'eku vakai atu ki he tukunga 'o e 'aho ni, 'a e alealea 'a e kau taki 'o e siasi ki he tu'unga 'o fafine mo e ngaahi ngaue 'oku nau fai, fe'unga ia ke fatu ai 'a e akonaki ko ia ke nau 'ataa ki he fai 'o e ngaue ko ia. ko ha akonaki pe 'a Sisu te u fiemalie ki ai he ngaahi faingamalie 'o e 'aho ni, ke ne fakafoki 'aki au ki he tu'unga 'o e fakalongo hahaha


From: Maafu Palu <maafu...@gmail.com>
To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Tuesday, April 9, 2013 8:37 PM

ikunam...@yahoo.com

unread,
Apr 10, 2013, 4:42:47 AM4/10/13
to tasil...@googlegroups.com
'I he funga 'o e fifili ki he malanga 'a fafine mo e ngaahi akonaki 'a Paula. Fie fkhu mai 'a e me'a kehe ia ko 'eni he ngaahi fotunga
'o e ngaue 'oku fai. Hange ko e tu'unga 'o e akonaki ki he 'ikai mali 'a e kau patele mo e faifekau 'a e Katolilka Loma. 'Oku 'i ai ha lau koaa 'a e Tohitapu ki ai? Fefe 'a Paula, ko e ha koaa 'ene akonaki ki he ngaahi lakanga?

Fefee 'a e malanga aipe. Ko e fatongia pe koaa ia 'a Patele mo e Faifekau he Katolika Loma mo e 'Ingilani he tuku'au mai 'a e Lotu? Kae tokanga'i 'e Sione Uesile hono kuonga 'a e mafai fakalaumalie he'ene kau ului. Ko e ha koaa 'a e lau 'a e Tohitapu ki ai? Pea ka tuku 'a Sione Uesile, kae tauhi e Tukufkholo e lotu kimu'a 'ia Sione Uesile, pea ta 'oku 'ikai totonu ke toe 'i ai ha'atau kau malanga?

Ko e fifili pe
--- Original Message ---

From: "Lousiale Uasike" <ikunam...@yahoo.com>
Sent: April 10, 2013 12:47 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: Fwd: RE: [tasilisili]

ko e ha e kehekehe 'o e talanga'i 'e Paula 'i hono kuonga 'a e tu'unga 'o fafine mo e ngaahi fatongia lea/ malanga/ akonaki pea ne fatu ai 'a e akonaki ko ia? ko e ha e me'a mo'oni ne hoko he va fekau'aki 'o e uaifi mo e husepaniti 'i Kolinito? he siasi ne 'i ai 'a Timote? he kuonga ko ia? ne tu'unga ai 'a e fakakaukau ki ai 'a Paula pea ne aofangatuku ki he fo'i akonaki ko ia?


'oku pehe 'eku vakai atu ki he tukunga 'o e 'aho ni, 'a e alealea 'a e kau taki 'o e siasi ki he tu'unga 'o fafine mo e ngaahi ngaue 'oku nau fai, fe'unga ia ke fatu ai 'a e akonaki ko ia ke nau 'ataa ki he fai 'o e ngaue ko ia. ko ha akonaki pe 'a Sisu te u fiemalie ki ai he ngaahi faingamalie 'o e 'aho ni, ke ne fakafoki 'aki au ki he tu'unga 'o e fakalongo hahaha


Si'oto'ofaatu

takamuli.

 

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:

’Oku ‘ikai pe ke tatau heni ‘a e “fai akonaki” didaskoia he potutohii mo e “malanga” kerruso” ‘oku fai ki ai ‘a e talanoaa… ka ‘oku ngali assume ‘e he kau taukave henii tokua ko e ongo me’a tatau pe…mahalo ‘oku

penisimani mone

unread,
Apr 11, 2013, 12:37:06 AM4/11/13
to tasil...@googlegroups.com

Mou kataki pe, kou fiu au hono feinga'i ke iiki hifo e font pea 'oua e double space...ka ko e lea "malanga" ena he ngaahi 'ipiseli paaki Molitonii...tau fakaasiasi aipe ki he founga liliu tohi 'a e toketaa, pea mo e kaveinga 'oku fai ki ai e lavee...ngali lahi e kalasi kehekehe malanga he Tohii!...pea mahalo 'e 'ikai tali 'e he Tohitapuu ia 'etau fehu'i kotoa pe 'i mamani kiate ia...hehehe!

------

ROM 2:16 hangē ko e Kōsipeli ‘oku ou malanga‘aki, ‘o fai ‘ia Kalaisi (euaggelion)[1]

ROM 10:14 ‘oka ‘ikai ha taha ke malanga? (kerusso)[2]

ROM 10:15 \v 15 Pea malanga fēfē ha ni‘ihi ‘o kapau ‘e (kerusso)

ROM 12:6 foaki mai, ko ia, kapau ko e malanga-palofisai ia, pea tau fai ke (propheteia)[3]

ROM 15:20 ku tokanga ke ‘oua na‘a ku malanga‘aki ‘a e Kōsipeli ‘i he (euaggelizo)[4]

1CO 1:17 ke fai papitaiso, ka ke malanga‘aki ‘a e Kōsipeli: ‘o ‘ikai (euaggelizo)

1CO 1:21 ngali vale ko ia ‘i he‘emau malanga ke fakamo‘ui ‘a e kakai ‘oku (kerugma)

1CO 1:23 \v 23 ka ka malanga‘aki ‘e kimautolu ha Kalaisi (kerusso)

1CO 2:1 ‘i he‘eku ‘alu atu ‘a‘aku ke malanga‘aki ‘a e ngāue ‘a e ‘Otua, (kataggello)

1CO 2:4 ‘eku akonaki, kae‘uma‘ā ‘eku malanga, na‘e ‘ikai fai‘aki ‘a e (kerugma)

1CO 9:14 ‘Eiki kiate kinautolu ‘oku malanga‘aki ‘a e Kōsipeli, ke nau (kataggelo)

1CO 9:16 \v 16 He neongo ‘eku malanga‘aki ‘a e Kōsipeli, tala‘ehai (euaggelizo)

1CO 9:16 ‘o kapau ‘e ‘ikai te u malanga‘aki ‘a e Kōsipeli! (euaggelizo)

1CO 9:18 ‘oku ou fai ki ai, he‘eku malanga‘aki ‘a e Kōsipeli, ‘o u tuku (euaggelizo)

1CO 11:4 ‘oku fai ha hū, pe ha malanga palofisai, ka ‘oku tatā hono (propheteuo)

1CO 11:5 ‘oku fai ha lotu, pe ha malanga palofisai, ta‘e‘ufi‘ufi hono (propheteuo)

1CO 12:10 ngāue mana; ki ha taha ‘a e malanga palofisai; ki ha taha ‘a e (propheteia)

1CO 12:28 ia–ko hono ua ‘a e kau malanga palofisai, ko hono tolu ko e (prophetes)

1CO 12:29 kotoa pē koā, ‘ō? ‘Oku malanga palofisai kotoa pē? ‘Oku (prophetes)

1CO 13:2 2 Pea neongo te u lava ‘a e malanga palofisai; neongo te u a‘usia (propheteia)

1CO 13:8 ‘i ha taimi. Ka neongo ko e malanga palofisai, ka ‘e hoko ‘o (propheteia)

1CO 14:1 pea lahi pē ke mou malanga palofisai. (propheteuo)

1CO 14:3 \v 3 Ka ko ia ‘oku ne malanga palofisai ‘oku lea ia ki he (propheteuo)

1CO 14:4 ‘o‘ona pē; ka ko ia ‘oku ne malanga palofisai, ‘oku ne langa hake (propheteuo)

1CO 14:5 lea kehe, kae lahi pē ke mou malanga palofisai: ‘ē, ‘oku lahi ‘a (propheteuo)

1CO 14:5 ‘ē, ‘oku lahi ‘a ia ‘oku malanga palofisai ‘iate ia ‘oku lea (propheteuo)

1CO 14:6 ‘o ha me‘a loloto, pe ki ha malanga palofisai, pe ki ha (propheteia)

1CO 14:22 ka ki he ta‘elotu: ka ko e malanga palofisai ke ongo, ‘o ‘ikai (propheteia)

1CO 14:24 \v 24 Ka ‘o kapau ‘e malanga palofisai kotoa pē, pea hū (propheteuo)

1CO 14:29 \v 29 Pea ko e me‘a ki he kau malanga palofisai, tuku ke lea ha (prophetes)

1CO 14:31 lava ‘i he faifai taha ke malanga kotoa pē, ‘a ia ‘e ma‘u ai (propheteuo)

1CO 14:39 kāinga, mou kakapa ki he malanga-palofisai, kae‘oua foki ‘e (propheteuo)

1CO 15:1 atu ‘a e Kōsipeli na‘a ku malanga‘aki kiate kimoutolu, ‘a ia (euaggelizo)

1CO 15:11 ‘oku pehē ‘a e anga ‘o ‘emau malanga, pea na‘e pehē ‘a e anga ‘o (kerusso)

1CO 15:12 \v 12 Pea ko eni, kapau ‘oku malanga‘aki ‘a Kalaisi, ‘o pehē, Kuo (kerusso)

1CO 15:14 pea tā ko e laufanō ‘emau malanga, ko e laufanō foki ho‘omou (kerugma)

2CO 1:19 Kalaisi Sīsū, ‘a ia na‘e malanga‘aki ‘i homou ha‘oha‘onga ‘e (kerusso)

2CO 2:12 hoko atu ki Taloasi ke malanga‘aki ‘a e Kōsipeli ‘o Kalaisi, (euaggelion)

2CO 4:5 kimautolu; ka ‘oku mau malanga‘aki ‘a Kalaisi Sīsū ko e (kerusso)

2CO 10:16 ngaahi feitu‘u ki kō atu, ke malanga‘aki ‘a e Kōsipeli; ‘o ‘ikai (euaggelizo)

2CO 11:4 \v 4 ‘Io, kapau ‘oku malanga‘aki ‘e he ha‘u fo‘ou na ha (kerusso)

2CO 11:4 ‘ikai ko e Sīsū na‘a mau malanga‘aki; pea kapau ‘oku mou ma‘u (kerusso)

2CO 11:7 fakamā‘olunga, ‘ō? ‘A ‘eku malanga‘aki ‘a e Kōsipeli ‘a e ‘Otua (euaggelizo)

GAL 1:8 mei Langi, ka ‘o kapau te ne malanga‘aki ha kōsipeli ‘oku makehe (euaggelizo)

GAL 1:8 makehe atu mo ia na‘a mau malanga‘aki atu, ke ne hoko ko e (euaggelizo)

GAL 1:9 ou toe tala ni, kapau ‘e malanga‘aki atu ‘e ha taha ha (euaggelizo)

GAL 1:11 atu, ko e kōsipeli ne malanga‘aki ‘e au, ‘oku ‘ikai ko ha (euaggelizo)

GAL 1:23 kiate kitautolu, ‘oku ne malanga‘aki ‘eni ‘a e lotu na‘a ne (euaggelizo)

GAL 2:2 ‘i he kōsipeli ‘oku ou malanga‘aki ni ki he Senitaile, kae (kerusso)

GAL 3:2 ngāue faka-Lao, pe mei he malanga‘aki ‘o e tui? (akoe = hearing)[5]

GAL 3:5 ngāue faka-Lao, pe ki he malanga‘aki ‘o e tui? (akoe)

GAL 3:8 mei he tui pē, ko ia na‘a ne malanga‘aki ‘a e Kōsipeli ‘i mu‘a kia (proeuaggelizomai)[6]

GAL 4:13 ‘oku mou ‘ilo na‘a ku fuofua malanga‘aki ‘a e Kōsipeli kiate (euaggelizo)

GAL 5:11 ka ne mo‘oni ‘oku ou kei malanga‘aki ‘a e kamu, pea ko e hā ai (kerusso)

EPH 3:8 kotoa pē, ke ‘a‘aku ‘a e malanga‘aki ki he Senitaile ‘a e (euaggelizo)

PHP 1:15 ‘oku ‘i ai ha ni‘ihi ‘oku malanga‘aki ‘a Kalaisi ko e meheka (kerusso)

COL 1:5 mou fanongo mu‘a ki ai ‘i he malanga‘aki ‘o e akonaki mei he (proakouo)[7]

COL 1:23 mou fanongo ki ai, ‘a ia ne malanga‘aki ki he me‘a mo‘ui kotoa pē (kerusso)

1TH 2:2 na‘a mau fai mālohi ‘emau malanga‘aki ‘a e Kōsipeli ‘a e ‘Otua (laleo)[8]

1TH 2:9 fakafitefita‘a. Na‘a mau malanga‘aki ‘a e Kōsipeli ‘a e ‘Otua (kerusso)

1TH 2:15 pē, he‘enau ta‘ofi ‘emau malanga ki he Senitaile ke nau mo‘ui.(laleo)

1TH 5:20 ‘e ta‘etoka‘i ‘a e ngaahi malanga palofisai; (propheteia)

1TI 2:7 na‘e fokotu‘u au ki ai, ko e malanga mo e ‘aposetolo; (ko ‘eku lea (kerux)[9]

1TI 5:17 ‘oku fakafitefita‘a ‘i he malanga mo e faiako.(kapiao)[10]

2TI 1:11 na‘e fokotu‘u au ki ai, ko e malanga mo e ‘aposetolo mo e (kerux)

2TI 4:2 \v 2 ke ke malanga‘aki ‘a e folofola, fa‘a fai (kerusso)

TIT 1:3 ‘a ‘ene folofola, ‘i he malanga ‘a ia na‘e tu‘anaki au ‘o (kerugma)

1PE 1:12 ‘iate kinautolu kuo nau malanga‘aki atu ‘a e Kōsipeli ‘aki ‘a (euaggelizo)

1PE 1:25 ‘atu kiate kimoutolu ‘i he malanga‘aki ‘o e Kōsipeli.(euaggelizo)

1PE 3:19 ia foki na‘a ne ‘alu ‘aki ‘o malanga ki he ngaahi laumālie nofo (kerusso)

1PE 4:6 6 He ko hono ‘uhinga ia na‘e malanga‘aki ai ‘a e Kōsipeli ki he (euaggelizo)

1PE 4:11 \v 11 Kapau ko e fai malanga ‘a ha taha, ke ne fai ko e (laleo)

2PE 2:5 ‘aki ‘a Noa, ‘a ia na‘a ne malanga ‘aki ‘a e mā‘oni‘oni, ‘i (kerux)

REV 14:6 ‘a e Kōsipeli ta‘engata ke malanga‘aki kiate kinautolu ‘oku nofo (euaggelizo)


[1] euaggelion 1) a reward for good tidings 2) good tidings 2a) the glad tidings of the kingdom of God soon to be set up, and subsequently also of Jesus the Messiah, the founder of this kingdom. After the death of Christ, the term comprises also the preaching of (concerning) Jesus Christ as having suffered death on the cross to procure eternal salvation for the men in the kingdom of God, but as restored to life and exalted to the right hand of God in heaven, thence to return in majesty to consummate the kingdom of God 2b) the glad tidings of salvation through Christ 2c) the proclamation of the grace of God manifest and pledged in Christ 2d) the gospel 2e) as the messianic rank of Jesus was proved by his words, his deeds, and his death, the narrative of the sayings, deeds, and death of Jesus Christ came to be called the gospel or glad tidings

[2] kerusso  1) to be a herald, to officiate as a herald 1a) to proclaim after the manner of a herald 1b) always with the suggestion of formality, gravity and an authority which must be listened to and obeyed 2) to publish, proclaim openly: something which has been done 3) used of the public proclamation of the gospel and matters pertaining to it, made by John the Baptist, by Jesus, by the apostles and other Christian teachers

[3] propheteia 1) prophecy 1a) a discourse emanating from divine inspiration and declaring the purposes of God, whether by reproving and admonishing the wicked, or comforting the afflicted, or revealing things hidden; esp. by foretelling future events 1b) Used in the NT of the utterance of OT prophets 1b1) of the prediction of events relating to Christ's kingdom and its speedy triumph, together with the consolations and admonitions pertaining to it, the spirit of prophecy, the divine mind, to which the prophetic faculty is due 1b2) of the endowment and speech of the Christian teachers called prophets 1b3) the gifts and utterances of these prophets, esp. of the predictions of the works of which, set apart to teach the gospel, will accomplish for the kingdom of Christ

[4] euaggelizo 1) to bring good news, to announce glad tidings 1a) used in the OT of any kind of good news 1a1) of the joyful tidings of God's kindness, in particular, of the Messianic blessings 1b) in the NT used especially of the glad tidings of the coming kingdom of God, and of the salvation to be obtained in it through Christ, and of what relates to this salvation 1c) glad tidings are brought to one, one has glad tidings proclaimed to him 1d) to proclaim glad tidings 1d1) instruct (men) concerning the things that pertain to Christian salvation

[5] akoe  1) the sense of hearing 2) the organ of hearing, the ear 3) the thing heard 3a) instruction, namely oral 3a1) of preaching the gospel 3b) hearsay, report or rumour

[6] proeuaggelizomai  1) to announce or promise glad tidings beforehand

[7] proakouo  1) to hear before 1a) the hoped for salvation before its realisation

[8] laleo 1) to utter a voice or emit a sound 2) to speak 2a) to use the tongue or the faculty of speech 2b) to utter articulate sounds 3) to talk 4) to utter, tell 5) to use words in order to declare one's mind and disclose one's thoughts 5a) to speak

[9] kerux  1) a herald or messenger vested with public authority, who conveyed the official messages of kings, magistrates, princes, military commanders, or who gave a public summons or demand, and performed various other duties. In the NT God's ambassador, and the herald or proclaimer of the divine word

[10] kopiao  1) to grow weary, tired, exhausted (with toil or burdens or grief) 2) to labour with wearisome effort, to toil 2a) of bodily labour



2013/4/10 penisimani mone <peni...@gmail.com>



--
fakapulia

Lasinga Piutau

unread,
Apr 11, 2013, 9:16:21 AM4/11/13
to tasil...@googlegroups.com


--- On Wed, 10/4/13, penisimani mone <peni...@gmail.com> wrote:


From: penisimani mone <peni...@gmail.com>
Subject: Re: Fwd: RE: [tasilisili]
To: tasil...@googlegroups.com
Received: Wednesday, 10 April, 2013, 1:26 AM

Tau 'ai 'ai lelei pe....ko e lakanga kuo fai nai ki ai e faka'eke 'a Pakileataa ko e "malanga," pea kuo lea ki ai e Gk NT: "malanga" = Gk kerusso  1) to be a herald, to officiate as a herald 1a) to proclaim after the manner of a herald 1b) always with the suggestion of formality, gravity and an authority which must be listened to and obeyed 2) to publish, proclaim openly: something which has been done 3) used of the public proclamation of the gospel and matters pertaining to it, made by John the Baptist, by Jesus, by the apostles and other Christian teachers

 'Oku ki'i kehe ia mei he Gk "epo"  1) to speak, say (lea ki ai)...na'e tala kia Mele he 'uluaki toetu'uu...mahalo 'oku 'ikai 'uhinga 'a e tala ia kiate ia ke ne 'alu 'o "epo" ke 'alu ai ia 'o "kerusso"?...ngali mo'oni tama 'a Takamuli...ka ko e anga pe e fakahilahila atu...

 

Malo Ngano, pea fakamolemole atu kapau kuo fu'u mamaha e fakauhinga ia kuo mau fai atu moe matu'a rev koee. ka koe kauitalanoa atu pe, he fu'u kaveinga faingofu a mo mahino ngofua kuo fokotu'u mai, pea kapau te tau foki 'o fakatalatala meihe kamata'anga 'o hange koe lave 'a Fkpulia, pea 'oku mo'oni pe mo ia, ka koe lave 'oku fai atu ia,


Ki kaveinga eni kapau e ala faingamalie pea mou kii fkmaama mai mu'a.  " oku totonu nai ke malanga ha fefine?"....mlo.
 
 
Sent from Samsung Mobile



--
fakapulia

Maafu Palu

unread,
Apr 11, 2013, 10:30:15 PM4/11/13
to tasilisili
Malo Peni,

'Oku mahino mei ho'o ngaue 'oku fai, ko e "fai akonaki" 'oku liliu'aki 'e Dr Molitoni 'a e didaskalo 'ia 1 Timote 2, 'oku angakehe ia mei he lea "malanga" 'oku ne liliu'aki e ngaahi lea ko ena. Ko e me'a 'oku toe ke vakai'i, ko e "kakano" 'o e "fai akonaki" didaskalo. Na'a 'oku ai ha fa'ahinga kakano 'oku sio ki ai 'a e liliu ki ai 'a Dr Molitoni, 'oku tonu ke tau tokangaekina he'etau talanoa ko eni. Ko e ngaue lelei 'oku ke fai Fakapulia, he 'e tokoni pe ia ki he mahino  'a e me'a ni he'etau talanoa ni.

Kau tangata, tukuange mu'a e Tohitapu Katoa ke lea mai kiate kitautolu, 'o 'oua 'e fakangatangata pe kia Sisu, mo e ngaahi me'a 'oku hoa mo hotau loto. Ko Paula, ko 'etau Aposetolo ia 'atautolu ko eni kau Senitaile, ta'ekau he kakai fili 'a e 'Otua, 'a ha'a 'Isileli. Malo mo 'ene ngaue mateaki, ke a'utaki mai e Lotu Siu ko eni, mo e Misaia 'o Ha'a Siu kiate kitautolu Tonga (Senitaile). Tau 'ofa mu'a 'i si'i Paula, he 'oku ne kei lea mai.

Pea 'oua mu'a 'e tuli e kakai mei he Siasi 'oku tau 'ofa ai, pea ne mole ai e mo'ui 'etau ngaahi kui hono mateaki'i. 'Oku 'ikai ko e solova 'o e palopalema kotoa pe ko e mavahe mei he Siasi. Na'e a'u pe ki he pekia 'a Sione Uesile 'oku ne kei lau pe ko e 'Ingilani ia, neongo ne tapui ia mei he ngaahi falelotu 'Ingilani. Tukuange mu'a 'etau ngaahi a'usia fakafo'ituitui (hange ko e mali mo e faifekau fefine mo e 'i ai 'etau kau malanga fefine 'i hotau Siasi esitela, he 'oku tau 'inasi kotoa ai), ka tau siofi e me'a 'a e Tohitapu, ke ne fakahinohino kitautolu ki he mo'oni ke tau tui ki ai mo fai ki ai.

Ko e ngaue lelei 'oku fai mai 'e Peni Mone, pea 'oku tonu ke makatu'unga ai 'etau talatalanoa ko eni. Koeha nai hano kovi, 'oka tau ka tuku, 'oku mo'oni 'aupito pe Tohitapu ia, ka kuo tau fili 'ekitautolu ia ke afe mei ai 'i he me'a ko eni? Ko e fakakaukau eni 'oku ou faka'apa'apa lahi ai kia Lopeti Taufa, neongo 'a e kehekehe 'ema tui ki he kaveinga ni.

Si'oto'ofaatu.


2013/4/11 penisimani mone <peni...@gmail.com>

Maafu Palu

unread,
Apr 11, 2013, 10:40:21 PM4/11/13
to tasilisili
Peni,

'Oku 'asi mei ho'o 'analaisolea 'oku ai 'a e kakano "fakapalofisai" mo "faka'evangelio" 'o e ngaahi lea Kalisi 'oku faiteunga'aki 'e Dr Molitoni 'etau lea "malanga", pea 'oku toe hulu atu pe mei ai. 'E lava ke tau fokotu'u heni 'a e loto'afaka'uhinga (semantic range) 'o 'etau lea, ke ne fakamahino 'a e me'a 'oku tau 'uhinga ki ai 'i he'etau lea'aki 'a e malanga.

'Oku mahino meia 1 Kolinito 11 mo e 14, 'oku ngofua ki ha'a fafine ia 'a e malanga palofisai. Pea 'oku ai hano fakamatala 'o e malanga palofisai 'oku haa 'ia 1 Kolinito 14, 'a ia 'oku mahino ai, 'oku angatatau ia mo e "ma'u fakaha" pe "ma'u talahangatonu" mei he 'Otua. 'Oku anga tatau nai ia mo 'etau malanga 'i onopooni? Ko ha fa'ahinga to'onga malanga nai eni 'oku 'ikai te tau fai 'i he Siasi ka 'oku taau ke fakahuumai?

Kataki ange Peni 'o vakai'i ange 'a e  ngaahi lea tonga 'oku ngaue'aki 'e Dr Molitoni ki he didaskalo 'a ia 'oku liliu mai 'e Paula ko e "fai akonaki", pe ko e ha hono naunau fakalea pea mo e loto'aafaka'uhingalea (semantic range) 'oku ne faka'ataa ke tau tau'ataaina ki ai.

Malo e nague, tali he kuo mei ai ha'aku folau fakapule'anga pea ta toki vahevahe e T.A. koe'uhi ko e ngaahi ngaue lelei ko eni 'oku ke fai. (Ko eni 'oku ou download pe 'o tanaki heni).

Si'oto'ofaatu


2013/4/11 penisimani mone <peni...@gmail.com>

penisimani mone

unread,
Apr 11, 2013, 11:05:06 PM4/11/13
to tasil...@googlegroups.com

Malo pe Ma'afu...'ai'ai lelei pe na'a ta too ki vai salisali ee...hehehe!

Ko e lea fakatonga ‘oku ngaue’aki ‘ia 1Tim 2:12 ke ta’ofi mei ai ‘a e kakai fafine ko e “fai akonaki”

1TH 2:3 \v 3 He ko ‘emau fai akonaki ‘oku ‘ikai tupunga ‘i ha‘amau (didasko)

1TI 2:12 \v 12 Ka ko e fai akonaki, ‘oku ‘ikai te u tuku ki he (didasko)

 

Ka ko e Gk “didasko”[1] ‘oku nau tatau he @vnpa ‘oku 15 pe nai ‘e ne haa:

(OT – 2Ch 17:7; Ezr 7:10)

Matt. 11:1;... potu ko ia ke faiako mo malanga ‘i honau ngaahi kolo.

Mk. 4:1; ... PEA hanga ia ‘o toe faiako ‘i he matātahi:

6:2, ...‘a e Sāpate, na‘a ne kamata faiako ‘i he falelotu

34; ...pea na‘a ne hanga ‘o ako kiate kinautolu ha ngaahi me‘a lahi.

8:31; ...Pea na‘a ne kamata hīnoi‘i kinautolu, ‘a e pau ki he

Lk. 6:6; ... ‘i ha Sāpate ‘e taha, ‘o ne faiako ai:

Jn. 7:35; ... koto movete na ko e kau Kalisi, ke ako ‘a e kau Kalisi?

Acts 1:1; ... na‘e fua fai mo ako‘aki ‘e Sīsū,

4:2, ... ko ‘enau mamahi ‘i he‘ena ako‘i ‘a e kakai, mo ‘ena malanga‘aki ‘ia Sīsū

4:18... te na momo‘i pu‘aki ‘a e hingoa ‘o Sīsū, ‘uma‘ā ha ako‘aki.

5:28; ... kimoutolu ke ‘oua te mou ako‘aki ‘a e hingoa ni

1 Tim. 2:12; .. Ka ko e fai akonaki, ‘oku ‘ikai te u tuku ki he fefine;

Heb. 5:12... ke toe ako kiate kimoutolu ‘e ha taha ‘a e motu‘alea ‘o e ngaahi ‘elemēniti ‘o e folofola

 

Me’a ‘oku mahino mai kiate au he taimi nii mei he Tohitapu΄,

1) ko e ongo ‘ofisi kehekehe pe ‘a e “malanga”/”faifekau” pea mo e “didasko”

2) hangē ne te’eki pe ke liliu ha “didasko” ia ko e “malanga” pe “faifekau” ka ko ia pe 'oku haa atu 'i 'olungaa

3) ‘oku ngali fakavalevale ta’efakatohitapu nai ‘a hono ngaue’aki ‘o 1Tim 2:12 ke ta’ofi’aki e hou’eki fafine΄ mei he lakanga “malanga΄” he na’e ‘ikai pe ke akonaki pehee ‘a Paula ia he Tohitapu΄, pea na'e ne 'uhinga ia heni ki he didasko

4) ‘ange’ange ia ‘i he fakavalevale ta’efkatohitapu ke tau fakasisina ‘a Paula heni ‘aki ‘a e lea  “malanga” pe “faifekau” he na’e ‘ikai pe ha’ane lave ‘ana ‘ia 1Tim 2:12 ki ha lakanga pehē,

5) mahalo ko e lakanga na’e ta’ofi ‘e Paula he Tohitapu΄ ko e “didasko” pea ‘oku authoritative foki ia (if we believe in the authority of the Bible), ka ko e issue kehe ia, ka ko e issue foki ia henii ko e “malanga”

6) mahino mei he definitions ‘o e “didasko” ‘oku ‘i ai pe mahalo ‘a e ngaahi me’a ‘oku ne meimei tatau ai mo e “malanga” ka ‘oku ‘ikai pe ke hoko ai ‘a e didasko ia ‘o tatau matematea mo e lakanga “malanga” pe “faifekau”

7) ka ko fē leva e ‘a e “fai akonaki didasko” ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a Paula/Tohitapu΄ 'oku "'ikai tuku" heni 'e Paula ki he hou’eiki fafine?...ko e palopalema leva ia ‘a e faithful reader (not of the author) ke ne kumi ki ai, pea ko e ‘uhinga nai ia ‘a e fehu’i ‘a Pakileataa heni…

a) pe ‘oku kei exist he ‘aho ni, pe 'ikai e) pe ko hono equivalent pe ‘oku tau ma’u he ‘aho ni, f) pe kuo exit/extinct ia…he ‘oku mahino mei he constant flow of time, no person can dive again into the same river, and Paul then and us today may/can not refer to the same “didasko”.

8) kapau ‘oku tau tui ki he “inerrancy” ‘a e Tohitapu΄ (i.e. Scripture in the original manuscripts does not affirm anything that is contrary to fact), pea ‘e ki’i faifai lelei leva ‘ete tukuaki’i mo kola’i ‘a e A/author/Word, ka te vakavakai lelei na’a ko e violent reader kita ‘o te over/standing e text,

9) he ka ‘ikai te tau ala fakafaikehekehe’i heni ‘a e “malanga”/”faifekau” mo e “fai akonaki didasko” ‘a e author/text, kae fai’aki pe ha’ate tui pe fakakaukau ‘a’ata ta'e kumi mo hakili ki ai, mahalo ko e palafuu ia pe fakanaafalaa…and we may even continue on to violate, abuse and rape (hhf) the text... and the author?...maaann!

10) Ko e Tohitapu Katoa ko e ngaahi tohi ‘ofa mai nai ‘a e ‘Otua ‘ia Sisu, St John pe St Paul, and again, this exercise is a matter of faith and pray, not of warring factionalism ‘ia Sisu versus Paul, etc…for Jesus and Paul cannot contradict one another, but they both can confront a proud reader..  

…kau lele ‘o folo e fo’i’akauu he 'oku kamata mofisifisi mai e la’i va’ee he meimei 'uhaa…



[1] didasko 1) to teach 1a) to hold discourse with others in order to instruct them, deliver didactic discourses 1b) to be a teacher 1c) to discharge the office of a teacher, conduct one's self as a teacher 2) to teach one 2a) to impart instruction 2b) instill doctrine into one 2c) the thing taught or enjoined 2d) to explain or expound a thing 2f) to teach one something

 



2013/4/12 Maafu Palu <maafu...@gmail.com>

hingano pakileata

unread,
Apr 11, 2013, 11:22:00 PM4/11/13
to tasilisili
fakapulia
 
 maloo mu'a e tokoni pea 'oku mo'oni e hiva ma'a lahi , he 'oku te kau kita he ni'ihi e kau reader 'oku fa'a over standing e text ka ko e tupu ai pe mei he ta'emahino hhh tuku mai ai leva ke fonua...malo e fakakoloa


2013/4/12 penisimani mone <penim...@gmail.com>

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 11, 2013, 11:40:52 PM4/11/13
to tasil...@googlegroups.com
Tau fakamalo pe ki he 'Eiki he hanga 'e Fakapulia mo Maafu 'o lolomi pe talanoa ketau a'u ki he tukunga ko e maama ange mo mahino ange 'ae me'a 'oku ke fifili'i  Hingano ee, pea ke puli ko e kanau hanga mai nautolu 'o lalai au ee... kuo tau kole fakamolemole ai pe ki he 'Eiki he'etau fa'a halakaka he 'uhinga ,malo pe 'oku tau a'u mai ki ha maama ,pea 'oku tau fakamalo fakataha ai kia Fakapulia.

Netau afe foki ki he 'uhinga 'a Paula 'ia 1 Tim 2:12-14, ke fakamahino'i ne 'ikai ko ha tu'unga 'oe akonaki 'a Paula , koe  puipuitu'u faka'efeso pe, pe fakaselusalema , ka mei he puipui tu'a eni ia mei he olo'ia ngofua 'o 'Ivi, pea patuu ai mo 'Atama, too mei hona fa'unga ne fokotu'u naua ki ai 'e he 'Otua. Ko e lea pe akonaki 'oku fakaha ai 'ae mafai, ka he'ikai fepaki e fakatupu, mo e ngaue 'ae Laumalie Ma'oni'oni 'i hotau kuonga pe 'iha ha kuonga pee. ..tetau toki hoko ki ai ha faingamalie.


takamuli.


----- Original Message -----

To:
"tasilisili" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Fri, 12 Apr 2013 15:22:00 +1200

Subject:
Re: Fwd: RE: [tasilisili]




2013/4/12 penisimani mone <penim...@gmail.com>


2013/4/12 Maafu Palu <maafu...@gmail.com>


2013/4/11 penisimani mone <peni...@gmail.com>


2013/4/10 penisimani mone <peni...@gmail.com>


2013/4/10 Maafu Palu <maafu...@gmail.com>


2013/4/10 <sep...@optusnet.com.au>

Talamonu atu ki ha'a fafine,kiate kinautolu kuo ma'u husepaniti mo kinautolu 'oku kei ke kumi ha husepaniti, lahi atu homou ngahi ngafa lelei 'ihe nofo famili mo e fonau pehe ki he Pule'anga, ka ko e tu'ukimu'a he fakatupu ne ordain koe ki ho Husepaniti kapau kuo ke ma'u Husepaniti.keke serve e Husepaniti, fanau mo e famili, pea mau toki lave ai he Siasi mo e Pule'anga...



--
fakapulia



--
fakapulia
For more options, visit https://groupsgoogle.com/groups/opt_out.
 
 

Sione M. Veituna

unread,
Apr 12, 2013, 12:41:26 AM4/12/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Fakapulia, pea hange pe ko e fakalea á e tama fehuí maá lahi.

Ka oku ou tui oku tau toe hela pe heni ko e ikai tokanga á Pakileata ki he ako he taimi naé kei ako ai kae tokanga pe ia ki he inukava, ta meálea mo e to talo ha ha ha ha ha,ko ia Ngano ee,......'oua te mo kata Takamuli mo Tahifisi ha ha ha ha!.

'Isa, ne sii tokanga pe á Hingano ia ki he ako ka naé tuó lahi e faá fakaheleleu á e kau tikonesi á Lou mo meá mei Simana, ha ha ha ha ko ia Ngano ee..(he ikai pe toe osi hono tukuakií e kau taáhine ee)ha ha ha ha.

Ka neongo ia Veni, oku hoko pe fehuí noaía á Hingano (vhk) ke tau feakoáki kotoa ai pe hange koe fakalea á TiFinau.

ofa ke mou maú ha fakaósinga uike lahi hono ngaahi tapuaki pea malo e talanoa

Maánanga



From: hingano pakileata <pakileat...@gmail.com>
To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Friday, April 12, 2013 3:22 PM

Subject: Re: Fwd: RE: [tasilisili]

penisimani mone

unread,
Apr 12, 2013, 12:43:55 AM4/12/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Ma'ananga...mo e 'ofa aipe..


2013/4/12 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 



--
fakapulia

penisimani mone

unread,
Apr 12, 2013, 5:42:42 PM4/12/13
to tasil...@googlegroups.com
Ma'afu:
Kataki ange Peni 'o vakai'i ange 'a e  ngaahi lea tonga 'oku ngaue'aki 'e Dr Molitoni ki he didaskalo 'a ia 'oku liliu mai 'e Paula ko e "fai akonaki", pe ko e ha hono naunau fakalea pea mo e loto'aafaka'uhingalea (semantic range) 'oku ne faka'ataa ke tau tau'ataaina ki ai.
------
Mahalo ko 'ene kakato ena e Gk didaskalos he NT Molitonii, tatau he plural mo e singular, tukukehe 'a e @nvmsc 'oku ha tu'o 31 ia, pea 'e ki'i loloa ha'aku feinga ki ai, kae mahalo kuo ma'u pe 'ene ngaahi lea kuo ne liliu ki ai e didaskalos heni. Ke vakai hifo pe Ma'afu, pea 'oku mo'oni ho'o lau kia Lopeti Taufaa...'oku musculine kotoa 'a e didaskalos ia 'o e NT.

@nampc

1Cor 12:28... ko hono tolu ko e kau faiako: hoko ai ‘a e ngaahi mafai mana,

Eph 4:11... ha ni‘ihi ‘oku tauhi mo faiako:

2Tim 4:3…ka te nau fokotu‘uniu hanau kau akonaki,

 

@namsc

Mat 10:24…‘oku mahili ‘a e tama ako ‘i he faiako

Mk 5:35... koe‘uma‘ā ke fakaongosia ai pē ‘a e tangata‘eiki.

Lk 6:40…Tala‘ehai ‘oku lahi ‘a e tama ako ‘i he faiako:

Lk 8:49…‘oua ‘e fakaongosia ‘a e Tangata‘eiki.

Rom 2:20…ke hīnoi‘i ‘a e kakai ‘oku ta‘eloto, ke ako ‘a e kakai kei tamaiki,

 

@ngmpc

Lk 2:46... ‘oku ne lotolotoi ‘i he kau akonaki,

 

@nnmpc

Acts 13:1.. ha tu‘unga palōfita mo ha tu‘unga akonaki;

1Cor 12:29.. ‘Oku faiako kotoa pē? ‘oku mafai mana kotoa pe?

Heb 5:12.. He neongo na‘e totonu ke mou faiako, koe‘uhi ko ho‘omou fuoloa,

Jam 3:1.. ‘oua te mou hoko ko e koto akonaki kotoa pē,

 

@nnmsc

Mat 9:11.. Ko e hā ‘oku kai fakataha ai ho‘omou tangata‘eiki pea mo e kau Pōpilikane

10:25……Mālō pē ‘o kapau ‘e fai ki he tama ako ‘o tatau mo ‘ene faiako

17:24….‘oku fai ‘apē ‘e ho‘omou tangata‘eiki ‘a e tukuhau fakasiasi? Pea pehē ‘e ia, Ko ē.

23:8…Ka ko kimoutolu ‘oua na‘a ui ko Lāpai: he ‘oku taha pē ho‘omou Faiako

26:18…‘Oku pehē ‘e he Tangata‘eiki, ‘oku ofi hoku taimi, ka u fai ‘i ho fale ‘a e Pāsova

Mk 14:14…‘Oku pehē ‘e he Tangata‘eiki, pe ko e fē haku loki ke u kai ai ‘a e Pāsova

Lk 6:40…Tala‘ehai ‘oku lahi ‘a e tama ako ‘i he faiako:

22:11…‘Oku pehē mai ‘e he Tangata‘eiki, pe ko e fē ‘a e

Jn 3:2…kuo ke hoko mai mei he ‘Otua ko hamau faiako:

3:10…Ko koe ko e Faiako ‘o ‘Isileli, pea ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo koā ‘a e ngaahi me‘a ni?

11:28…Kuo me‘a mai ‘a e Tangata‘eiki, pea ‘oku ne fiema‘u koe

13:13 …‘Oku mou ui au ko Lāpai, mo ‘Eiki; pea ‘oku totonu ho‘omou lea pehē

13:14…Pea kapau ā kuo u fufulu homou va‘e, ‘a au ko e ‘Eiki mo e Lāpai

1Tim 2:7…‘io, ko e faiako ‘a e Senitaile ‘i he lotu mo e mo‘oni.

2Tim 1:11.. ko e malanga mo e ‘aposetolo mo e faiako

 

@nvmsc (31)



2013/4/12 Maafu Palu <maafu...@gmail.com>



--
fakapulia

hingano pakileata

unread,
Apr 12, 2013, 7:09:52 PM4/12/13
to tasilisili
Ma'ananga
 
tulou atu hhh nofoooooo eni ia.hhhh


2013/4/13 penisimani mone <peni...@gmail.com>

Sitiveni

unread,
Apr 13, 2013, 3:42:52 AM4/13/13
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo e ngaue lahi Huni, hhhhhh... Fkkoloa lahi.

Nonga 'a e 'Eiki
--


On Apr 13, 7:42 am, penisimani mone <penim...@gmail.com> wrote:
> Ma'afu:
> Kataki ange Peni 'o vakai'i ange 'a e  ngaahi lea tonga 'oku ngaue'aki 'e
> Dr Molitoni ki he didaskalo 'a ia 'oku liliu mai 'e Paula ko e "fai
> akonaki", pe ko e ha hono naunau fakalea pea mo e loto'aafaka'uhingalea
> (semantic range) 'oku ne faka'ataa ke tau tau'ataaina ki ai.
> ------
> Mahalo ko 'ene kakato ena e Gk didaskalos he NT Molitonii, tatau he plural
> mo e singular, tukukehe 'a e @nvmsc 'oku ha tu'o 31 ia, pea 'e ki'i loloa
> ha'aku feinga ki ai, kae mahalo kuo ma'u pe 'ene ngaahi lea kuo ne liliu ki
> ai e didaskalos heni. Ke vakai hifo pe Ma'afu, pea 'oku mo'oni ho'o lau kia
> Lopeti Taufaa...'oku musculine kotoa 'a e didaskalos ia 'o e NT.
>
> *@nampc*
>
> 1Cor 12:28... ko hono tolu ko e *kau faiako*: hoko ai ‘a e ngaahi mafai
> mana,
>
> Eph 4:11... ha ni‘ihi ‘oku tauhi mo *faiako:*
>
> 2Tim 4:3…ka te nau fokotu‘uniu hanau kau *akonaki*,
>
> *@namsc*
>
> Mat 10:24…‘oku mahili ‘a e tama ako ‘i he *faiako*
>
> Mk 5:35... koe‘uma‘ā ke fakaongosia ai pē ‘a e *tangata‘eiki*.
>
> Lk 6:40…Tala‘ehai ‘oku lahi ‘a e tama ako ‘i he *faiako*:
>
> Lk 8:49…‘oua ‘e fakaongosia ‘a e *Tangata‘eiki*.
>
> Rom 2:20…ke hīnoi‘i ‘a e kakai ‘oku ta‘eloto, ke *ako* ‘a e kakai kei
> tamaiki,
>
> *@ngmpc*
>
> Lk 2:46... ‘oku ne lotolotoi ‘i he kau *akonaki*,
>
> *@nnmpc*
>
> Acts 13:1.. ha tu‘unga palōfita mo ha tu‘unga *akonaki*;
>
> 1Cor 12:29.. ‘Oku *faiako* kotoa pē? ‘oku mafai mana kotoa pe?
>
> Heb 5:12.. He neongo na‘e totonu ke mou *faiako*, koe‘uhi ko ho‘omou fuoloa,
>
> Jam 3:1.. ‘oua te mou hoko ko e koto *akonaki* kotoa pē,
>
> *@nnmsc *
>
> Mat 9:11.. Ko e hā ‘oku kai fakataha ai ho‘omou *tangata‘eiki* pea mo e kau
> Pōpilikane
>
> 10:25……Mālō pē ‘o kapau ‘e fai ki he tama ako ‘o tatau mo ‘ene *faiako*
>
> 17:24….‘oku fai ‘apē ‘e ho‘omou *tangata‘eiki* ‘a e tukuhau fakasiasi? Pea
> pehē ‘e ia, Ko ē.
>
> 23:8…Ka ko kimoutolu ‘oua na‘a ui ko *Lāpai*: he ‘oku taha pē ho‘omou Faiako
>
> 26:18…‘Oku pehē ‘e he *Tangata‘eiki*, ‘oku ofi hoku taimi, ka u fai ‘i ho
> fale ‘a e Pāsova
>
> Mk 14:14…‘Oku pehē ‘e he *Tangata‘eiki*, pe ko e fē haku loki ke u kai ai
> ‘a e Pāsova
>
> Lk 6:40…Tala‘ehai ‘oku lahi ‘a e tama ako ‘i *he faiako*:
>
> 22:11…‘Oku pehē mai ‘e he *Tangata‘eiki*, pe ko e fē ‘a e
>
> Jn 3:2…kuo ke hoko mai mei he ‘Otua ko hamau *faiako*:
>
> 3:10…Ko koe ko e *Faiako* ‘o ‘Isileli, pea ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo koā ‘a e
> ngaahi me‘a ni?
>
> 11:28…Kuo me‘a mai ‘a e *Tangata‘eiki*, pea ‘oku ne fiema‘u koe
>
> 13:13 …‘Oku mou ui au ko *Lāpai*, mo ‘Eiki; pea ‘oku totonu ho‘omou lea pehē
>
> 13:14…Pea kapau ā kuo u fufulu homou va‘e, ‘a au ko e ‘Eiki mo e *Lāpai*
>
> 1Tim 2:7…‘io, ko e *faiako* ‘a e Senitaile ‘i he lotu mo e mo‘oni.
>
> 2Tim 1:11.. ko e malanga mo e ‘aposetolo mo e *faiako*
>
> *@nvmsc (31)*
>
> 2013/4/12 Maafu Palu <maafu.p...@gmail.com>
>
>
>
>
>
>
>
> > Peni,
>
> > 'Oku 'asi mei ho'o 'analaisolea 'oku ai 'a e kakano "fakapalofisai" mo
> > "faka'evangelio" 'o e ngaahi lea Kalisi 'oku faiteunga'aki 'e Dr Molitoni
> > 'etau lea "malanga", pea 'oku toe hulu atu pe mei ai. 'E lava ke tau
> > fokotu'u heni 'a e loto'afaka'uhinga (semantic range) 'o 'etau lea, ke ne
> > fakamahino 'a e me'a 'oku tau 'uhinga ki ai 'i he'etau lea'aki 'a e malanga.
>
> > 'Oku mahino meia 1 Kolinito 11 mo e 14, 'oku ngofua ki ha'a fafine ia 'a e
> > malanga palofisai. Pea 'oku ai hano fakamatala 'o e malanga palofisai 'oku
> > haa 'ia 1 Kolinito 14, 'a ia 'oku mahino ai, 'oku angatatau ia mo e "ma'u
> > fakaha" pe "ma'u talahangatonu" mei he 'Otua. 'Oku anga tatau nai ia mo
> > 'etau malanga 'i onopooni? Ko ha fa'ahinga to'onga malanga nai eni 'oku
> > 'ikai te tau fai 'i he Siasi ka 'oku taau ke fakahuumai?
>
> > Kataki ange Peni 'o vakai'i ange 'a e  ngaahi lea tonga 'oku ngaue'aki 'e
> > Dr Molitoni ki he didaskalo 'a ia 'oku liliu mai 'e Paula ko e "fai
> > akonaki", pe ko e ha hono naunau fakalea pea mo e loto'aafaka'uhingalea
> > (semantic range) 'oku ne faka'ataa ke tau tau'ataaina ki ai.
>
> > Malo e nague, tali he kuo mei ai ha'aku folau fakapule'anga pea ta toki
> > vahevahe e T.A. koe'uhi ko e ngaahi ngaue lelei ko eni 'oku ke fai. (Ko eni
> > 'oku ou download pe 'o tanaki heni).
>
> > Si'oto'ofaatu
>
> > 2013/4/11 penisimani mone <penim...@gmail.com>
>
> >> Mou kataki pe, kou fiu au hono feinga'i ke iiki hifo e font pea 'oua e
> >> double space...ka ko e lea "malanga" ena he ngaahi 'ipiseli paaki
> >> Molitonii...tau fakaasiasi aipe ki he founga liliu tohi 'a e toketaa, pea
> >> mo e kaveinga 'oku fai ki ai e lavee...ngali lahi e kalasi kehekehe malanga
> >> he Tohii!...pea mahalo 'e 'ikai tali 'e he Tohitapuu ia 'etau fehu'i kotoa
> >> pe 'i mamani kiate ia...hehehe!
>
> >> ------
>
> >> ROM 2:16 hangē ko e Kōsipeli ‘oku ou *malanga*‘aki, ‘o fai ‘ia Kalaisi
> >> (euaggelion)[1] <#13dfc1d78c91594c_13df76200ed5a7f4__ftn1>
>
> >> ROM 10:14 ‘oka ‘ikai ha taha ke *malanga*? (kerusso)[2]<#13dfc1d78c91594c_13df76200ed5a7f4__ftn2>
>
> >> ROM 10:15 \v 15 Pea *malanga* fēfē ha ni‘ihi ‘o kapau ‘e (kerusso)
>
> >> ROM 12:6 foaki mai, ko ia, kapau ko e *malanga*-palofisai ia, pea tau
> >> fai ke (propheteia)[3] <#13dfc1d78c91594c_13df76200ed5a7f4__ftn3>
>
> >> ROM 15:20 ku tokanga ke ‘oua na‘a ku *malanga*‘aki ‘a e Kōsipeli ‘i he
> >> (euaggelizo)[4] <#13dfc1d78c91594c_13df76200ed5a7f4__ftn4>
>
> >> 1CO 1:17 ke fai papitaiso, ka ke *malanga*‘aki ‘a e Kōsipeli: ‘o ‘ikai
> >> (euaggelizo)
>
> >> 1CO 1:21 ngali vale ko ia ‘i he‘emau *malanga* ke fakamo‘ui ‘a e kakai
> >> ‘oku (kerugma)
>
> >> 1CO 1:23 \v 23 ka ka *malanga*‘aki ‘e kimautolu ha Kalaisi (kerusso)
>
> >> 1CO 2:1 ‘i he‘eku ‘alu atu ‘a‘aku ke *malanga*‘aki ‘a e ngāue ‘a e
> >> ‘Otua, (kataggello)
>
> >> 1CO 2:4 ‘eku akonaki, kae‘uma‘ā ‘eku *malanga*, na‘e ‘ikai fai‘aki ‘a e
> >> (kerugma)
>
> >> 1CO 9:14 ‘Eiki kiate kinautolu ‘oku *malanga*‘aki ‘a e Kōsipeli, ke nau
> >> (kataggelo)
>
> >> 1CO 9:16 \v 16 He neongo ‘eku *malanga*‘aki ‘a e Kōsipeli, tala‘ehai
> >> (euaggelizo)
>
> >> 1CO 9:16 ‘o kapau ‘e ‘ikai te u *malanga*‘aki ‘a e Kōsipeli! (euaggelizo)
>
> >> 1CO 9:18 ‘oku ou fai ki ai, he‘eku *malanga*‘aki ‘a e Kōsipeli, ‘o u
> >> tuku (euaggelizo)
>
> >> 1CO 11:4 ‘oku fai ha hū, pe ha *malanga* palofisai, ka ‘oku tatā hono
> >> (propheteuo)
>
> >> 1CO 11:5 ‘oku fai ha lotu, pe ha *malanga* palofisai, ta‘e‘ufi‘ufi hono
> >> (propheteuo)
>
> >> 1CO 12:10 ngāue mana; ki ha taha ‘a e *malanga* palofisai; ki ha taha ‘a
> >> e (propheteia)
>
> >> 1CO 12:28 ia–ko hono ua ‘a e kau *malanga* palofisai, ko hono tolu ko e
> >> (prophetes)
>
> >> 1CO 12:29 kotoa pē koā, ‘ō? ‘Oku *malanga* palofisai kotoa pē? ‘Oku
> >> (prophetes)
>
> >> 1CO 13:2 2 Pea neongo te u lava ‘a e *malanga* palofisai; neongo te u
> >> a‘usia (propheteia)
>
> >> 1CO 13:8 ‘i ha taimi. Ka neongo ko e *malanga* palofisai, ka ‘e hoko ‘o
> >> (propheteia)
>
> >> 1CO 14:1 pea lahi pē ke mou *malanga* palofisai. (propheteuo)
>
> >> 1CO 14:3 \v 3 Ka ko ia ‘oku ne *malanga* palofisai ‘oku lea ia ki he
> >> (propheteuo)
>
> >> 1CO 14:4 ‘o‘ona pē; ka ko ia ‘oku ne *malanga* palofisai, ‘oku ne langa
> >> hake (propheteuo)
>
> >> 1CO 14:5 lea kehe, kae lahi pē ke mou *malanga* palofisai: ‘ē, ‘oku lahi
> >> ‘a (propheteuo)
>
> >> 1CO 14:5 ‘ē, ‘oku lahi ‘a ia ‘oku *malanga* palofisai ‘iate ia ‘oku lea
> >> (propheteuo)
>
> >> 1CO 14:6 ‘o ha me‘a loloto, pe ki ha *malanga* palofisai, pe ki ha
> >> (propheteia)
>
> >> 1CO 14:22 ka ki he ta‘elotu: ka ko e *malanga* palofisai ke ongo, ‘o
> >> ‘ikai (propheteia)
>
> >> 1CO 14:24 \v 24 Ka ‘o kapau ‘e *malanga* palofisai kotoa pē, pea hū
> >> (propheteuo)
>
> >> 1CO 14:29 \v 29 Pea ko e me‘a ki he kau *malanga* palofisai, tuku ke lea
> >> ha (prophetes)
>
> >> 1CO 14:31 lava ‘i he faifai taha ke *malanga* kotoa pē, ‘a ia ‘e ma‘u ai
> >> (propheteuo)
>
> >> 1CO 14:39 kāinga, mou kakapa ki he *malanga*-palofisai, kae‘oua foki ‘e
> >> (propheteuo)
>
> >> 1CO 15:1 atu ‘a e Kōsipeli na‘a ku *malanga*‘aki kiate kimoutolu, ‘a ia
> >> (euaggelizo)
>
> >> 1CO 15:11 ‘oku pehē ‘a e anga ‘o ‘emau *malanga*, pea na‘e pehē ‘a e
> >> anga ‘o (kerusso)
>
> >> 1CO 15:12 \v 12 Pea ko eni, kapau ‘oku *malanga*‘aki ‘a Kalaisi, ‘o
> >> pehē, Kuo (kerusso)
>
> >> 1CO 15:14 pea tā ko e laufanō ‘emau *malanga*, ko e laufanō foki ho‘omou
> >> (kerugma)
>
> >> 2CO 1:19 Kalaisi Sīsū, ‘a ia na‘e *malanga*‘aki ‘i homou ha‘oha‘onga ‘e
> >> (kerusso)
>
> >> 2CO 2:12 hoko atu ki Taloasi ke *malanga*‘aki ‘a e Kōsipeli ‘o Kalaisi,
> >> (euaggelion)
>
> >> 2CO 4:5 kimautolu; ka ‘oku mau *malanga*‘aki ‘a Kalaisi Sīsū ko e
> >> (kerusso)
>
> >> 2CO 10:16 ngaahi feitu‘u ki kō atu, ke *malanga*‘aki ‘a e Kōsipeli; ‘o
> >> ‘ikai (euaggelizo)
>
> >> 2CO 11:4 \v 4 ‘Io, kapau ‘oku *malanga*‘aki ‘e he ha‘u fo‘ou na ha
> >> (kerusso)
>
> >> 2CO 11:4 ‘ikai ko e Sīsū na‘a mau *malanga*‘aki; pea kapau ‘oku mou ma‘u
> >> (kerusso)
>
> >> 2CO 11:7 fakamā‘olunga, ‘ō? ‘A ‘eku *malanga*‘aki ‘a e Kōsipeli ‘a e
> >> ‘Otua (euaggelizo)
>
> >> GAL 1:8 mei Langi, ka ‘o kapau te ne *malanga*‘aki ha kōsipeli ‘oku
> >> makehe (euaggelizo)
>
> >> GAL 1:8 makehe atu mo ia na‘a mau *malanga*‘aki atu, ke ne hoko ko e
> >> (euaggelizo)
>
> >> GAL 1:9 ou toe tala ni, kapau ‘e *malanga*‘aki atu ‘e ha taha ha
> >> (euaggelizo)
>
> >> GAL 1:11 atu, ko e kōsipeli ne *malanga*‘aki ‘e au, ‘oku ‘ikai ko ha
> >> (euaggelizo)
>
> >> GAL 1:23 kiate kitautolu, ‘oku ne *malanga*‘aki ‘eni ‘a e lotu na‘a ne
> >> (euaggelizo)
>
> >> GAL
>
> ...
>
> read more »

Maafu Palu

unread,
Apr 13, 2013, 4:33:39 AM4/13/13
to tasilisili
Malo Peni,

Ka 'iloange kuo too e me'a ni ki Vaisalisali, ko 'etau too kotoa aipe, pea ko koe pe mo au 'e mu'omu'a hifo hihihi. Ko ia, tukutuku malie mai pe 'etau faka'uhigalea, he 'oku tokoni 'aupito ia ki he'etau talanoa'i e kaveinga ko eni.

Ko hono mo'oni foki, ko e lea kotoa pe 'oku toki ma'u hono 'uhinga totonu 'i hono tu'u'anga (context). Pea 'oku mahino 'i he tu'u'anga 'o 1 Timote 2:11-15 'a 'ene fekau'aki mo e ngaue fakafaifekau 'i he (3:1ff). Ko ia, ko e faiakonaki 'oku talanoa ki ai 'a Paula, 'oku pau ko e me'a ia na'e tu'anaki 'o kakano'aki 'a e fatongia 'o e faifekau.

Pea hange ko e me'a ne ma talanoa ki ai mo Lopeti Taufa, 'oku fu'u matu'aki e'a 'aupito hono fakapapau'i 'e Paula, koe  fatongia ko ia, 'a e fatongia fakafaifekau, ko tangata pe 'e tuku ki ai 'o 'ikai ko ha'a fafine.

Ko e me'a malie 'i ho'o vahevahe mai, 'a e mahino ko e kakano 'o e faiakonaki, 'oku nofoloto ai 'a e akonaki'aki 'a Sisu, pea mo e hingoa 'o Sisu. Pea ko Sisu 'oku mahino, ko 'ene ngaahi akonaki 'o kau ki he Pule'anga 'o e 'Otua, 'oku lau ia ko e "faiako".

Kuo ou ma'u mei ho'o fakatotololea, 'a e mahino, 'oku 'ataa ki ha'a fafine 'a e "malanga-palofisai", pea 'oku fakamatala 'a Paula ki he mahu'inga 'o e "malanga-palofisai" he ko e lea'aki ia 'o e folofola 'a e 'Otua, ke mahino ki he fakataha 'a e Siasi, pea ko hono taumu'a ke ne langahake 'a e Siasi (1 Kolinito 14).

Pea kuo fakamahino mai foki 'e Takamuli 'a e tu'unga 'e taha ko ena, 'oku 'ataa pe ki ha'a fafine ia 'a e ako'i 'o e fanau pea mo e kau fefine kehe (Taitusi 2). 'Oku 'asi foki mei he 'analaisolea 'oku ke fai 'oku 'ataa ke lotu mo fai palofisai 'a e kakai fefine 'i he Siasi (1 Kolinito 11).

Ko ia, 'oku 'aonga 'a ho'o fakamatalalea, he 'oku tokoni ke ne fakama'ala'ala 'a e kaveinga ni. Ka 'oku 'ikai ko e faka'uhingalea te ne tu'utu'uni aofangatuku 'etau talanoa. He ko e lea kotoa pe 'oku pule'i 'a hono 'uhinga 'e he anga hono ngaue'aki. Pea 'oku tau toe pule'i'aki e lea 'etau ngaahi tefito'itui 'atautolu foki (ideological//subjective//personal). Ka 'oku 'ikai foki 'ataa he lea mei ai.

Kuo fakama'ala'ala mai 'e Takamuli 'a e 'uhinga 'a Paula 'ia 1 Timote 2:11-15. 'Oku 'ikai ko ha anga faka'efeso, ka ko e angafakatupume'a 'o e 'Otua meia Senesi, 'oku makatu'unga ki ai. Ko hono fakafekau'aki 'o e faiakonaki mo e ngaue fakafaifekau 'ia 1 Timote 3, 'oku taau ke ne faka'ata'ataa hotau konisenisi, ke tali, 'oku ta'ofi 'e Paula 'a e kakai fefine mei he lakanga faifekau.

Neongo 'oku faka'ataa ke nau malanga-palofisai (kapau te tau fakatatau ia ki he'etau malanga he 'aho ni), pea faka'ataa ke nau failotu (lotu mo malanga palofisai), pea mo akonaki ki ha'a fafine (=Kaluseti) pea mo e fanau foki (failautohi fakasapate). Taa 'oku lahi  pe ngaahi ngafa 'o ha'a fafine 'i he Siasi 'oku faka'ataa, ka ko e lakanga faifekau, 'oku 'ikai tuku kiate kinautolu 'a e fatongia ko ia, 'e he Tohitapu.

Si'oto'ofaatu.


2013/4/12 penisimani mone <penim...@gmail.com>

ikunam...@yahoo.com

unread,
Apr 13, 2013, 6:14:23 AM4/13/13
to tasilisili
Malo e talanoa pea hono 'ikai kaunga 'a e context, 'o 'ikai ko e tu'u'anga pe 'o e lea he vahe, ka 'oku kaunga foki mo tukunga 'atakai fksosiale, fkpolitikale, fklotu etc ki he 'uhinga 'o hono ngaue'aki.

'Oku mahu'inga foki 'a e mafai (Laumalie Ma'oni'oni) mo 'ene fkkoloa ha taha pe, tangata pe fefine, vaivai mo e kei tamasi'i, 'oku ne tali ke fakahoko'aki 'a e fatongia faifekau, pe ko ha fa'ahinga ngaue fakamo'ui.

Mahu'inga ange pe founga ngaue ia 'a Sisu, 'ene kaungangaue mo e tangata mo fafine. Pango pe ko e fe'au'auhi 'a e kau 'aposetolo ki he mafai 'o e ngaue fanongonongo 'o Sisu, ke nau kamata e fktu'utu'unga e ngaahi ngaue mo e tauhi 'o e kau ului, pea taukave mo'o kinautolu 'a e mafai ki he ngaue koia, pea fkngatangata mo'o kinautolu matu'a 'a e ngaue koia, pea fatu mo e akonaki ke tapu ia mo'o fafine. He toki fketangata mo fkekakano 'enau kamata e lotu mo e siasi fk-Kalaisi. Toe tanumaki atu ki ai mo e tu'unga 'o fafine 'i honau tukufkholo. Kofukofui'aki 'a e Sisu, 'ene mo'ui mo e ngaue, 'ene akonaki ke fanongonongo.

Toki tukufakaholo mai ai e fo'i fk'aposetolo koia 'o hono institutionalized e tui fkKalaisi. Pea ta ko e kili'i Kalaisi pe 'a e lotu fakaKalisitiane ni. Toe tahataha atu pe kia Sisu mo 'ene mo'ui mo e ngaue, ki he'ene lelei'ia pe ke faifekau 'a fafine hhhhh

--- Original Message ---

Maafu Palu

unread,
Apr 14, 2013, 5:05:48 AM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Lou,

Faingata'a pe foki 'etau talanoa ni, he kuo ke faifekau koe, pea 'oku mahino pe te ke si'i feinga ha tafa'aki ke fakatonuhia'i ai. 'Amusiaange 'e au na'e lava ke ke toe fanongo ki he talanoa 'a e Tohitapu.

He 'e lava lelei pe ke tau tali 'a e fale'i 'a e Tohitapu, ko e fakahinohino ia 'oku tonu ke tau fanongo ki ai, he kuonga kotoa pe. Ka 'oku ongo mai kiate au, 'oku ke feinga koe ke fakahalaki 'a e kau 'Aposetolo ne nau 'omai e lotu 'o fakalotu'i ai kitautolu ni.

Ko e kau 'Aposetolo ne tu'anaki 'e Sisu 'o tuku kiate kinautolu ke nau hoko ko e makatu'unga 'o e lotu. Pea ko honau hingoa eni 'oku tohi he makatu'unga 'o e Kolo ko Selusalema Fakalangi.

Ko ia, 'oku 'ikai totonu 'etau fakakaukau ne fehangahangai 'a Sisu mo 'ene kau 'Aposetolo 'i he me'a ni. He ne 'i ai pe kau muimui fefine 'o Sisu, ka ne 'ikai te ne faka'aposetolo'i kinautolu. Pea ne 'ikai ke launga ai 'a Mele Makitala ia mo kinautolu hono kau muimui fefine.

'Oku 'ikai hano kovi ke tau lau pe 'ekitautolu 'oku tonu e Tohitapu, ka 'oku 'ikai te tau fie talangofua ki ai 'i he me'a ni. 'E sai ange ia, he'etau mimimio mai ke tatau mo hotau loto. Ko e si'i tu'u 'a e Katolika Loma mo e Ngaahi Siasi Tonga 'i he tuku fakaholo ko eni, 'oku totonu ke tau faka'apa'apa'i, he 'oku nau lototo'a ange kinautolu 'iate kitautolu ko eni.

'Oku ou kei fiefia pe au ke lau koe ko hoku tuofefine 'i he 'Eiki, neongo 'oku ou ma'u mei he Tohitapu, 'oku 'ikai faka'ataa ke faifekau 'a ha'a fafine, 'i he 'uhinga lelei pe ia, 'a e 'Eiki na'a ne fakatupu kitaua.

Si'oto'ofaatu

Lasinga Piutau

unread,
Apr 14, 2013, 11:56:16 AM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Fakatulou atu ki si'i kau faifekau moe kotoa hotau Fale ni, kae fai atu mu'a e kole ko 'eni, tu'unga he taha hoku ngaahi ofefine 'ihe lotu, ko MELE LAVULO. Ta'u 21. kuo mei lava 'eni e mahina 'e 2, 'ene si'i fokoutua. pea ne fai e feinga kihe Toketa 'oku talamai 'oku ikai ke nau ilo ha me'a kihe  kaunga ni , ka oku iai e tui 'ae ni'ihi . koe (puke fakamahaki.) hufanga he fakatapu. , pea 'oku lele pe moe faito'o Fakatonga,.Ka 'oku ikai pe ha fu'u falkailonga lelei 'e ha mai.,
 'Ihe efiafi Tokonaki neu 'ohovale 'ihe hu mai ki hoku fale 'ae Ta'okete 'oe Kaunanga ni 'oku ne taki mai e kaunga . pea koe lea koee na'e fai mai 'ehe ta'okete 'oe kaunanga kiate au na'ane pehe mai, Fakamolemole ko  ema ha'u pe kole lotu ikai toe ilo ha me'a ia ke fai . fakauta pe hoku tehina ma o holo pe he 'api kau faifekau kole pe ke nau lotu mai ma'a na..
 
Kau Tasilisili 'koe makatu'unga ia e kole 'oku fai atu. koe hingoa 'ena 'oe si'i kaunanga , ka iai pe ha taha, pe koha kulupu lotu hufia 'iha tapa pe 'oe kolope 'oku ke me'a mai mei ai, kataki 'alaa 'o manatua atu mu'a si'otau ofefine ni. Si'i Mele Lavulo..ihe  ofa moe hufia. Likuola.
--- On Sun, 14/4/13, Maafu Palu <maafu...@gmail.com> wrote:
> To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

> For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
>
>

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsub...@googlegroups.com.

seni taniela

unread,
Apr 14, 2013, 3:20:33 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Sitiveni <skf...@gmail.com>
Malo 'aupito Seni e ma'u talanoa lelei. Ko e taha e ngaahi palopalema
'oku ou fktokanga'i he ngaahi arguments mei he egalitarian views 'o
kau ai 'a Linda, ko 'enau fkkaukau 'oku 'ikai ke 'i ai ha kehekehe 'i
he ngaahi fatongia (differences in gender roles) 'a e tangata mo e
fefine 'i he talanoa 'o e fktupu (Sen. 1-3). Kapau te tau vakai ki he
fktupu, pea ko e anga ia e vakai 'a Paula na'e fkmanava'i 'e he
Laumalie Ma'oni'oni, ko e talanoa 'o e fktupu 'oku fke'a ai 'e he
'Otua 'a e kehekehe 'a fafine pea mo tangata. Ko e ngaahi kehekehe
koeni 'oku ha mahino ai 'a e 'ulu 'a tangata he ko ia na'e 'uluaki
fktupu, pea ko ia na'e to'o mei ai 'a 'Ivi, pea ko ia na'a ne fkhingoa
'a 'Ivi. Katoa e ngaahi order koeni 'oku 'ikai ke tali ia 'e Linda mo
e kau egalitarians, he 'oku nau pehe 'e kinautolu.
=========================================
Malo Veni
 
Kau eni he issue kuo liliu mamalie eku tui fekau'aki mo iaa.  Neongo ko e ngaahi ta'ulahi eku fononga'ia mo'ui fakaKalisitiane ne ikai keu tui oku totonu ke faifekau e kakai fefinee.  Oku ou mavae ai heni mo e kakai evangelical oku faka'apa'apa lahi ki ai koeuhii ko e me'angaue aki kinautolu e he Eiki o fakafou heenau ngaahi tohi neu lau ke tanumaki eku moui fakalaumalie.
 
Kapau e fai'aki e fakavetevete e kuatelilale 'a Uesilee--Folofola, Uhinga, A'usia, pea mo e Tukufakaholo (not Tongan or Wesleyan but Biblical Tradition), 'oku ou tui 'e lava lelei pee ke fakatonuhia'i e Faifekau e kakai fefinee.
 
1) Folofola
Mei hono vete o 1 Tim 2.9-15, oku ou tui ki he vete oku haa he Life Application Study Bible (LASB) 'aia oku pehee ai: "I he 'uluaki senituli, ne 'ikai ke fakangofua e kakai fefine he culture e kau Siuu ke nau ako.  Ko e taimi ko ee ne pehee ai e Paula, 'ko e me'a 'a e kakai fefine ke tali a e akonaki, o fakalongo pee mo angavaivai'(learn quietly and submissively), ko e 'oange ia e Paula e fu'u faingamalie kia ha'a fafine ke nau ako e Folofola a e Otuaa."
 
Hoamalie eni mo e fakahikihiki'i e Sisu a Mele heene tangutu hono lalova'ee 'o fakafanongo ki he akonaki a Sisu kae femouekina pee a Ma'ata he tauhi e tukufakaholo ko e me'a a kakai fefine e feihakaa, ka e kakai tangata pee te nau tangutu he lalova'e o e kau Lapaii (Jesus was against the culture of the day).  Fiema'u e Sisu ke ako tohitapu mo e kakai fefinee.
 
Kaikehe oku hoko atu LASB, "Oku ikai ke uhinga a e 'fakalongo mo angavaivai' ki he tapu ke te toe lea ka ki he tukungaloto o e malolo mo e melino fakaeloto (quietness and composure).  He oku haa mahino 'ia 1 Kolinito 11.5 a e faka'ataa e Paula a e kakai fefine ke nau lotu mo faipalofisai he ha'oha'onga 'o ha kakai kehe pee ke ufiufi honau 'uluu.  Kaikehe ne ha mahino be abuse 'e he kakai fefine o Efeso 'enau tau'ataina fo'ou kuo ma'u 'ia Kalaisii.  Koe'uhii ko kinautolu ko e kau ului fo'ou, pea te'eki ai ke nau ma'u ha ako pee taukei fe'unga pea moe tohitapuu ke nau ako'i e kakai tangata he uluaki Siasi aia ne nau osi taukeiange kinautolu pea mo e tohitapu, ngalingali ko e uhinga ia ne ta'ota'ofi ai kinautolu e Paula.
 
Neongo ko e interpret e he tokolahi a e veesi 12 ke uhinga heikai lava ke malanga pe faiako e he  kakai fefine e Folofolaa, ka oku haa mahino ne ikai ke taangata'i faka'aufuli e Paula e kakai fefine mei he faiakoo o hangee ko ene fakahikihiki'i a Pisila he'ene ako'i e fu'u tangata malanga mataotao ko Apolosi aia oku haa ia Ngaue 18-24-26, aia oku fakalea a e veesi 26 o pehee, "...pea i he fanongo a Pisila mo Akuila ki aii, na'a na fakaafe ia(Apolosi), 'o NA (Pisila mo Akuila) fakamatala kiate ia a e uhinga o e lotu a e Otuaa ke mahu'inga malie"  Ko hai  tuu e fefine ko Pisila ke faiako ki he fu'u "tangata tufungalea" mo "mafai aupito i he Tohitapu"(v24) ko Apolosi???  He finemotu'a fiepopoto mo kaaimumu'a!!!
 
Malie'ia he fakalea fakatonga e Dr Molitoni a Loma 16.1  aia ko hono fakamalo'ia'i e Paula a Fiipee ko hono kaungaa tufaki Kosipeli.  Pehee e Molitoni, "'Oku ou fakaongolelei atu a Fipee ko SIOTAU TOKOUA LOTU (sister), pea ko e fefine akonaki(deacon) foki i he Siasi i Senikelea."  Haa e me'a ne fakalea pehee ai e Molitoni kae ikai ke pehee ko "si'otau tuofefine lotu"?  Me'anii ne pehee e Molitoni ko e "feminist" pee fakatangata a Fipee ke fakalea ai ko e "tokoua lotu"? 
 
Oku ou  mahamahalo ko e siololoa pee a Molitoni ke ai ha kuonga kuo hiki'i hake e kitautolu kaikai tangata hotau "fangatokoua lotuu" ke lava lelei pee e Dr Palu o pehee kia Lou, "Oku ou fakaongoongo lelei atu a Lou ko SIOTAU TOKOUA FAIFEKAU, pea ko e tikoni foki ia he Siasi Uesilianaa"!!!
 
Ki'i koma hee!!!he oku ui mai hoku "tokoua lotuu" ke fetongi e taipa e fanauu hufanga he fakatapuu.
 
 
 
 
 
 
 
   

Jione Havea

unread,
Apr 14, 2013, 3:45:55 PM4/14/13
to Tasilisili
Lasinga, ko e me'a lelei 'etau fefua'aki hotau ngaahi mafasia mo 'etau ngaahi fakatu'amelie. 'ofa atu kia Mele mo hono famili he taimi puputu'u ni. 'ofa & lotu vaivai, jh

2013/4/15 Lasinga Piutau <lasing...@yahoo.com>

Jione Havea

unread,
Apr 14, 2013, 3:50:12 PM4/14/13
to Tasilisili
Ma'afu & Kau SUTT, fefe ke 'ave ha fokotu'u ki he Komiti Sia'atoutai mo e Kuata, 'o fou ki he Konifelenisi, ke toe fai ha talanoa ki he tu'unga 'o e malanga & faifekau 'a e kakai fefine
 
Pea pehe ki he Kau UCA 'i Aust & Kau Methodist 'i NZ, ke fou ki he'enau Assembly & Konifelenisi
 
Mo e fakamalo ai pe he ngaahi fakakohukohu kuo fai, jh


 
2013/4/14 Maafu Palu <maafu...@gmail.com>

Lousiale Uasike

unread,
Apr 14, 2013, 6:18:11 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com

2013/4/14 Maafu Palu <maafu...@gmail.com> . . . 
Faingata'a pe foki 'etau talanoa ni, he kuo ke faifekau koe, pea 'oku mahino pe te ke si'i feinga ha tafa'aki ke fakatonuhia'i ai. 'Amusiaange 'e au na'e lava ke ke toe fanongo ki he talanoa 'a e Tohitapu. He 'e lava lelei pe ke tau tali 'a e fale'i 'a e Tohitapu, ko e fakahinohino ia 'oku tonu ke tau fanongo ki ai, he kuonga kotoa pe. Ka 'oku ongo mai kiate au, 'oku ke feinga koe ke fakahalaki 'a e kau 'Aposetolo ne nau 'omai e lotu 'o fakalotu'i ai kitautolu ni.
&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&
he 'oku hia 'eku hoko ko e fefine faifekau ke toe fakatonuhia'i? 'oku 'ikai hala kiate au 'eku fakapango'ia he vakai ki he founga ngaue 'a e kau 'aposetolo (matu'a tangata), 'enau fe'au'auhi, 'enau tau'aki fatu akonaki, 'o fakatefito he'enau takitaha a'usia fakafo'ituitui 'a e Sisu ko ia. 'oku 'ikai hala keu fakapango'ia he vakai ki he ngaahi talanoa 'oku fakalilifu he Tohitapu fekau'aki mo e kakai fefine. 'oku 'ikai hala ke u fakapango'ia he lau e talanoa 'o e kau tangata (kau ako) ne nau fakafisinga'i 'a 'enau Lapai. 'oku 'ikai ke u fakafehu'ia, ki he ha 'oku kehekehe ai 'enau takitaha akonaki, pea fepakipaki 'enau ngaahi akonaki, mo 'enau takitaha founga taukave mo e malanga'aki 'a Sisu. 'oku 'ikai hala ke fakafehu'ia 'a e natula, 'a e tukunga, 'a e 'uhinga 'o 'enau ngaahi akonaki takitaha he ko e ngaahi Tukufakaholo kotoa pe kinautolu. Tukufakaholo 'oku kanoloto 'aki 'a e a'usia fakafo'ituitui 'a e 'aposetolo takitaha. 'oku 'ikai hala ke fakafehu'ia, pea fakahoa ki he tokotaha ko ia 'oku uho'aki 'enau akonaki mo e fakahinohino.

'oua te ke lau 'e koe 'eku fehufehu'i mo 'eku fakapango'ia ke ke pehe ai 'e koe 'oku ou li'aki hoku 'Otua mo e tohi 'oku ou lau ai hono talanoa. 'Oku ou kumi ki hoku 'Otua he tohi ko ia, ke u 'ilo ai 'a e a'u mai 'ene ui kiate au ko e fefine, ke u fakamo'oni, malanga, lea, faiako, feime'atokoni, foo, to'otama, tauhi, tokoni, faifekau, mo e toe ha pe ha ngaue. ko e fakatu'utu'unga ai ke ha? ko e kau muimui kotoa pe kitautolu. kapau 'oku ke taukave 'a e Tohitapu, pea tau foki kotoa pe ki he tukunga ko ia 'o e Tohitapu he kuonga 'o Sisu. 'o fefee? 'o hoko kotoa pe ko e kau muimui 'o Sisu - tangata mo fefine na'e muimui mo tauhi kia Sisu. hhhhhh. tuku e toe kanititeiti faifekau ia mo e toe fokotu'u malanga mo e toe 'ai tu'unga akonaki. tau lotu fehu'i kotoa pe 'o fe'inasi'aki tatau ai he ngaahi kalasi 'aho hhhhh.

seni taniela

unread,
Apr 14, 2013, 6:28:02 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Kimu'a ke fai ha vakai'i a  e veesi 12(1 Tim 2), mahuinga ke tau vakai ki he kakai fefine ne lave ki ai a Paula he vahe 16 o Loma, "..tala hoku ofa kia Mele, ko e fefine ia na'e lahi ene fakaongosia ma'amoutolu....Tala hoku ofa kia Talaifina, mo Talaifosaa, oku na fakafitefita'a i he ngaue 'a e 'Eikii.  Tala hoku 'ofa kia Pesi, ko e si'i fefine ofeina, ko e tokotaha ia kuo lahi ene fakafitefita'a he ngaue a e 'EIkii." 
 
'Ia Filipai 4:2-3, 'oku pehee ai e Paula, "'Oku ou enginaki a Iuotia, pea oku ou enginaki e Siniteke, ke na lototaha i he 'Eikii.  'Io oku ou kole kiate koe foki....ke ke tokoni ki he ongo fafine koiaa, he 'oku na kaungaa fakafitefita'a mo au, i he Kosipeli(working hard with me in telling others about the Good News), o hangee foki ko Kelemeni(tangata), mo hono toe o hoku kaunga ngaue, aia oku tu'u honau hingoaa i he Tohi oe Mo'uii."
 
Mei hena oku fakamahino ne ikai fepaki a Paula mo Sisu i hono fakamahu'inga'i e kakai fefinee mo enau ngaue ki he Pule'anga o e Otuaa.  Ka ko e haa koaa ne ta'ota'ofi ai e Paula e kakai fefine i Efesoo?
 
Kapau te tau foki ki he context ko Efesoo ne iai e temipale o e lotu fakahe fakahiteni fakafefine ko ia o Atemisi pee Taiana, 'aia ko honau kau palofita i loto temipalee ko e kakai fefine ne nau lotu ki he otua fefine.  Ikai ngata ai ne mahino e fele 'a e kau faiako fakahee i 'Efesoo pea mahino e kei ngaavaivai fakalaumalie mo fakae'ilo ki he Folofola e kakai fefine he Siasi Efesoo ke uluingofua ki he kau faiako fakahee aia oku pehee ai e Paula ia 2 Tim 3:6,7 "He hangee oku i he fa'ahinga ko iaa 'a e kakai (kau faiako fakahee)oku totolo ki he ngaahi fale pea takipopula ha longolonga'i fefine(vulnerable women) kuo mafasia i he ngaahi holi kehekehe; o nau ako ai pee, ka tala'ehai oku nau lava ke nau(vulnerable women of Ephesus) a'usia 'a e ilo'i totonu o e moonii."
 
Ki ha 'aatakai oku huhukia he kau palofita fefine oku nau malanga'i e tokateline fakahee, fakataha mo ha kau palofita fakahee oku nau feinga ke fakaului e kakai fefine oku nau toki kamata ke ako ki he Folofolaa, oku ou tui ne uhinga malie hono ta'ofi e Paula enau malangaa.  Ko e culturally relevant eni pea mo e "poto hangee ha ngata, angalelei hange ha lupee"!!!???  'Aia ko hono 'ai e tahaa, ko e kakai fefine i Efesoo ke oua te nau malanga pee ke talisi'i enau malangaa he oku te'eki ke nau taau ki he lakanga ni...ko e principle tatau oku ngaue'aki e Paula he vahe 5 veesi 22, "Oua te ke hilifakinima leva ki ha tokotaha"(Neve be in hurry about appointing a church leader).
 
Ko e pehee ko ia e Paula i he veesi 12, "Ka ko e faiakonakii, 'oku 'ikai teu tuku ia ki he kakai fefinee; 'uma'aa a e pule ki he tangataa; ka ke fakalongo pee" 'i he 'aatakai 'oku 'iai kau palofita fefina oku nau faifakahinohino honau temipalee fakahee hangee ko e uhinga lelei ia ke ta'ofi e Paula e fai fakahinohino e kakai fefinee...i he taimi tatau, koe'uhii kuo osi kamata fakalotolahi'i e Paula ke ako e kakai fefinee o hangee ko hono tali e Sisu a Melee, ne feinga a Paula ke ta'ofi e kakai fefine mei he hangee ko e kau palofita fefine o Taiana aia ne nau dominate e kakai tangataa. 
 
Sai kapau te tau sio ki he argument a Sepesii i he fakauhinga ki he veesi 13,14 'aia oku pehee ai e Paula, "He ko Atama na'e fuangaohii, ka e kimui a 'Ivi.  Kae'uma'a na'e 'ikai oloa a  Atama, ka ko e kaakaa'i ia 'a e fefinee, 'o ne too ai ki he faihalaa" ke too e fakamamafaa he created order, oku ou tui e contradict e Paula ene tohi Lomaa aia oku ne pehee ai kuo tau mate kotoa pee ia Atama...ikai ko 'Ivi.  Pea te tau challenge a e hangee ko ia oku tukuaki'i e Paula e tupu'anga e Fall ko e kovi 'a 'Ivi.
 
Neu lau e tohi ko e The Silence of Adam ne fa'u 'e he psychologist Kalisitiane ko Larry Crabb o ne fakamatala ai ki he fakatupuu, ko e fekau ko ia ia Senesi 2.15-17 ke "ngoue'i mo tauhi" pea oua e kai e Fikii, ko e fekau kia Atama; na'e 'ikai ko e fekau kia 'Ivi.  Pea ko e 'uhinga e too a 'Ivi ko e Fakalongolongo a Atama.  Ikai ke kaila atu kia Ivi ke pu'aki e fo'i fikii, pee ke fakaongo atu e fekau 'a e 'Otuaa ke oua e kai e fikiietc.  Ko e fakamahino e Crabb ko e too ko e kovi a Atama pea fakamahino e Paula e me'a tatau he'ene tohi fakatokateline ia Loma 5.12-21 ko Atama ne uhinga ai etau matee.
 
Ngalingali ko e uhinga e argument a Paula he veesi 13,14  ke fakamahino pee e uluaki malanga a tangata pea toki malanga mai a fefine kimui, he oku vulnerable e kakai fefine ke too he 'ahi'ahi e kau malanga fakahee...he ko e too pee a fefine ko e hinga ia kau tangataa!!!Ne ikai ke ne uhinga ki ha universal principle ka ko e specific principle ke apply he situation ko ena ne iai e kainga lotu Efesoo pea mo ha siasi oku i ha 'aatakai pehee.  Pea oku ou tui ne ikai uhinga ia ke defend e Paula a Atama...ka oku hangee ha'ane fakakata about the fall just to make a point to the Ephesians women ke mou ki'i maau fakalongolongo pee he ne ikai ke mau faiangahala ni ka ko ho'omou ngaue!!!
 
Kapau te tau to'o e fakatonulea a Sepesii, teu fehu'ia e pehee e Paula "ne 'ikai oloa a Atamaa" as a cheap shot about the Fall and contradiction of his letters to the Romans, pea teu pehee Paul was a sexist aia e fehangahangai mo ene ngaahi ipiselii.

Lousiale Uasike

unread,
Apr 14, 2013, 7:14:48 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
'E lahi mo e ngaahi issues kehe 'o e lotu faka-Metotisi mo Uesiliana ia Jione 'e pau ke toe 'ohake ke fai ha vakai ki ai, hhhhh. Hange ko ha fokotu'u, pe 'oku totonu ke kei hoko atu 'a e 'i ai ha kau malanga? pe ko hono 'oange kakato pe 'a e ngaue malanga'i 'o e folofola ke fatongia'aki 'e he faifekau. 'Ikai ngata ai, 'e pau ke u toe fehu'ia 'e au 'a e Lotu faka-Kalisitiane he kofu faka-Uesiliana mo Metotisi, ki he totonu nai 'ene mo'ui mo tukufakaholo mai he ngaahi senituli? pe 'oku totonu nai ke tau fakama'opo'opo ki he ongo Tukufakaholo 'oku na taukave'i ko kinaua 'oku tukufakaholo ai 'a e Tukufakaholo mo e lakanga faka-'Aposetolo? 'a e Katolika Loma mo e Orthodox hhhhh Pea kapau ko ia, pea ta ko e koto fakamuna kotoa pe 'etau lotu mo 'etau hoko ko e kau faifekau. hhhhh

Neongo 'e feinga e Sea ke ta'ota'ofi 'a e fakamofele 'a e talanoa ke fakama'opo'opo pe ki ha toe talanoa'i 'a e tu'unga 'o e malanga & faifekau 'a e kakai fefine.


From: Jione Havea <jha...@gmail.com>
To: Tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Sunday, April 14, 2013 12:50 PM
Subject: Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

seni taniela

unread,
Apr 14, 2013, 7:34:18 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Ikai keu tui ko ha uhinga malohi ki hono fili e Sisu ene kau akoo ko e kakai tangata ke uhinga ai oku disapprove e Sisu e malanga pee faifekau e kakai fefine.
 
Fakatatau ki he culture e aho ko iaa, oku tui ne fakapotopoto pee 'ene fili e kakai tangataa.  Ka tau fakatokanga'i ne ne talaange ke nau 'alu o ngaohi e kakai kotoa pee ko hoko ko 'Ene kau ako.  Ke nau hangee tofu pee ko kinautolu (kau aposetolo) o muimui kia Sisu...kau ai e malanga mo e faifekau kapau ko e ui ia mo e me'a'ofa ia a e Laumalie Ma'oni'oni kiate kinautolu.
 
Ikai ngata aii, fekau'aki mo e me'a'ofa a e Laumalie  Ma'oni'onii, oku teeki keu sio oku haa he Folofolaa ha kehe a e me'a'ofa eg faiako ki he kakai tangata pea kehe kakai fefine.  Oku ui pea fili pea tufa pee e he Laumalie Ma'oni'oni 'ene me'a'ofaa ki he tangata mo e fefine fakatou'osi.
 
Ko fee "you are a chosen people ...a royal priesthood"?? Me'a nii 'oku 'ikai ke kau katoa ki ai a tangata mo fefine??pea te tau lava lelei o fakatonulea ko e ngaue fakafaifekauu ko e ngaue a e tokotaha Kalisitiane kotoa o tatau ai pee pe oku fakanofo e he Siasii pee fakanofo pee mei Langi?
 
Ta'eta'e'uhinga kiate au keu tali pee oku fakafolofola ke puleako a Dr Asinate Samate i Toloa kae ta'etali ke toe faifekau i Toloa.  Ikai te tau toe foki ki he tofiua oku "secular" eee ka e "spiritual" pee fatongia koee?
 
Manatu ki he aho ne fai ai eku malii, pea teu ki he ouau e sakalameniti pea pehe mai e faifekau conservative ne ne fai ema mali keu serve e sakalameniti hoku hoaa, pea talaange ki he hoaa ke ne serve eku sakalamenitii peau talaange feefee ke ne fai pee ema sakalameniti he oku ikai ko ha faifekau kimaua ke ma takitaha serve ema sakalameniti, pehee mai e faifekauu, ko fee tohi ko ia he Folofolaa oku asi ai ko e faifekauu pee te ne serve e sakalamenitii...pea ne pehee mai ikai ko e "you are chosen generation...royal priesthood" ko e identity ia o e Kalisitiane kotoa etc...
 

 
 



 
 


sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 14, 2013, 7:57:44 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Seni mo Lou, tau fakamalo pe ki he 'Otua hono toloi mo fe'unu hotau taimi katau tu'uta mai ki he Uike fo'ou ko eni .

Ko e me'a kuo tau talanoa ai 'oku 'ikai ko e 'i he Vaha'a 'o Tangata mo Fafine,ka ko e tufunga fakapotopoto pe 'ae 'Otua 'i he'ene taumu'a mo e kaveinga fakamo'ui 'ae tangata, ne akonaki 'aki 'e he 'Aposetolo

Ko e too 'a 'Ivi ko e mo'oni 'aupito pea tetau Vakai kia Senesi 3:1-6 'ae si'i talanoa e olopoto 'ae Ngata pea 'iku ai e fefine 'o kai e fua e 'akau, he'ikai ke u toe pehe ne pehe mo pehe 'a 'Atama he ne mahino ki he fefine e fekau 'a Sihova, ne ne tali lelei pe 'ae fehu'i 'ae ngata, ne 'osi tukuloto'i e tu'utu'uni 'a Sihova pea ne pu'aki ia ka ne kai 'a e 'Akau. Ko e 'uluaki too 'ae fefine ko e mo'oni ia 'a Paula, pea 'oku haa mahino 'i he ta'ofi 'e Paula, ko e Tevolo tatau pe ne 'ia 'Ivi ko e Tevolo tatau ne 'i 'Efeso,ko e vaivai'anga tatau pe ne 'ia 'Ivi  ko ia pe eni ne kei nofo'ia 'ae kakai Fefine 'o 'Efeso, pea 'oku kei tu'u 'o a'u mai ki he Taimi ni....

Ha mei he lave 'a Paula ki he Fakatupu , 'io ko e Mo'oni ne 'uluaki 'a 'Atama, pea ko e fefine ne toki fakatupu ke feohi mo tokoni kia 'Atama.. 'e 'Atama hono akonaki'i, mo hono 'oange 'ae Folofola kiate Ia ke tokoni mo poupou e fefine. kaekehe ko konga mahino ia... ko e fakataipe ia 'oe nofo 'ae Siasi mo Kalaisi,ko ia 'oku 'ata'ataa 'ae tukuaki'i ko e fakafo'i veesi pe 'eku lau, he ko hono falo fakalukufua 'o e faiakonaki 'oku mahino ai ko Sisu tetau fanongo ki ai 'o hange ia ,ko e Husepaniti ki he Siasi ... ..pea ko e anga pe ia hono tufunga'i 'e he 'Otua hono Siasi 'e haa Sino mei he Tangata mo e Fefine mo 'ena tauhi vaha'a ngatae.....

'Oku ou tui 'oku tokoni e fakatotolo lea 'a Fakapulia ke ne align 'e ku ngahi me'a lahi fekau'aki malnga 'a ha'a Fafine, ka 'oku ou kei fakamo'oni he'ikai ha contradict e ngahi akonaki 'a Paula, ko ha'ataungahi tonounou fakamatala pe, hange ko ia kuo hinoi'i kitautolu ki ai 'e Fakapulia ...

Ko e Folofola tatau ne ma'u 'e he Tangata mo e Fefine mei he 'Otua tatau, pea 'oku haa 'ena kakano taha he lavea 'ae kupu ko ee pea kona 'o hamu mo e toenga 'o e ngahi kupu 'o e Sino, he ko e nofo mali ia.. Ko e Tevolo tatau pe ne olopoto he kamata'anga ko ia ne 'i 'Efeso 'o 'ikai ko Taiana mo e kau fefine, pea ko ia 'oku ne kei olo ni hotau ngahi Funga Vaka.. Ko e vaivai'anga 'o ha'a fafine 'oku kei tu'u ni pe 'iate kinautolu, pea ko hotau vavai'anga ko fafine 'oku kei ha'i pe hange hatau sisi tauleva.. "E Sai ke malanga 'a ha'a fafine kia Fafine mo e fanau , 'oua na' tuku ke malanga mai ki he 'ulu, ko tautolu ia neongo 'enau meimei oli ange nautolu 'iate kirtautolu....





----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Sun, 14 Apr 2013 15:28:02 -0700 (PDT)

Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu


Kimu'a ke fai ha vakai'i a  e veesi 12(1 Tim 2), mahuinga ke tau vakai ki he kakai fefine ne lave ki ai a Paula he vahe 16 o Loma, "..tala hoku ofa kia Mele, ko e fefine ia na'e lahi ene fakaongosia ma'amoutolu....Tala hoku ofa kia Talaifina, mo Talaifosaa, oku na fakafitefita'a i he ngaue 'a e 'Eikii.  Tala hoku 'ofa kia Pesi, ko e si'i fefine ofeina, ko e tokotaha ia kuo lahi ene fakafitefita'a he ngaue a e 'EIkii." 
 
'Ia Filipai 4:2-3, 'oku pehee ai e Paula, "'Oku ou enginaki a Iuotia, pea oku ou enginaki e Siniteke, ke na lototaha i he 'Eikii.  'Io oku ou kole kiate koe foki....ke ke tokoni ki he ongo fafine koiaa, he 'oku na kaungaa fakafitefita'a mo au, i he Kosipeli(working hard with me in telling others about the Good News), o hangee foki ko Kelemeni(tangata), mo hono toe o hoku kaunga ngaue, aia oku tu'u honau hingoaa i he Tohi oe Mo'uii."
 
Mei hena oku fakamahino ne ikai fepaki a Paula mo Sisu i hono fakamahu'inga'i e kakai fefinee mo enau ngaue ki he Pule'anga o e Otuaa.  Ka ko e haa koaa ne ta'ota'ofi ai e Paula e kakai fefine i Efesoo?
 
Kapau te tau foki ki he context ko Efesoo ne iai e temipale o e lotu fakahe fakahiteni fakafefine ko ia o Atemisi pee Taiana, 'aia ko honau kau palofita i loto temipalee ko e kakai fefine ne nau lotu ki he otua fefine.  Ikai ngata ai ne mahino e fele 'a e kau faiako fakahee i 'Efesoo pea mahino e kei ngaavaivai fakalaumalie mo fakae'ilo ki he Folofola e kakai fefine he Siasi Efesoo ke uluingofua ki he kau faiako fakahee aia oku pehee ai e Paula ia 2 Tim 3:6,7 "He hangee oku i he fa'ahinga ko iaa 'a e kakai (kau faiako fakahee)oku totolo ki he ngaahi fale pea takipopula ha longolonga'i fefine(vulnerable women) kuo mafasia i he ngaahi holi kehekehe; o nau ako ai pee, ka tala'ehai oku nau lava ke nau(vulnerable women of Ephesus) a'usia 'a e ilo'i totonu o e moonii."
 
Ki ha 'aatakai oku huhukia he kau palofita fefine oku nau malanga'i e tokateline fakahee, fakataha mo ha kau palofita fakahee oku nau feinga ke fakaului e kakai fefine oku nau toki kamata ke ako ki he Folofolaa, oku ou tui ne uhinga malie hono ta'ofi e Paula enau malangaa.  Ko e culturally relevant eni pea mo e "poto hangee ha ngata, angalelei hange ha lupee"!!!???  'Aia ko hono 'ai e tahaa, ko e kakai fefine i Efesoo ke oua te nau malanga pee ke talisi'i enau malangaa he oku te'eki ke nau taau ki he lakanga ni...ko e principle tatau oku ngaue'aki e Paula he vahe 5 veesi 22, "Oua te ke hilifakinima leva ki ha tokotaha"(Neve be in hurry about appointing a church leader).
 
Ko e pehee ko ia e Paula i he veesi 12, "Ka ko e faiakonakii, 'oku 'ikai teu tuku ia ki he kakai fefinee; 'uma'aa a e pule ki he tangataa; ka ke fakalongo pee" 'i he 'aatakai 'oku 'iai kau palofita fefina oku nau faifakahinohino honau temipalee fakahee hangee ko e uhinga lelei ia ke ta'ofi e Paula e fai fakahinohino e kakai fefinee...i he taimi tatau, koe'uhii kuo osi kamata fakalotolahi'i e Paula ke ako e kakai fefinee o hangee ko hono tali e Sisu a Melee, ne feinga a Paula ke ta'ofi e kakai fefine mei he hangee ko e kau palofita fefine o Taiana aia ne nau dominate e kakai tangataa. 
 
Sai kapau te tau sio ki he argument a Sepesii i he fakauhinga ki he veesi 13,14 'aia oku pehee ai e Paula, "He ko Atama na'e fuangaohii, ka e kimui a 'Ivi.  Kae'uma'a na'e 'ikai oloa a  Atama, ka ko e kaakaa'i ia 'a e fefinee, 'o ne too ai ki he faihalaa" ke too e fakamamafaa he created order, oku ou tui e contradict e Paula ene tohi Lomaa aia oku ne pehee ai kuo tau mate kotoa pee ia Atama...ikai ko 'Ivi.  Pea te tau challenge a e hangee ko ia oku tukuaki'i e Paula e tupu'anga e Fall ko e kovi 'a 'Ivi
 
Neu lau e tohi ko e The Silence of Adam ne fa'u 'e he psychologist Kalisitiane ko Larry Crabb o ne fakamatala ai ki he fakatupuu, ko e fekau ko ia ia Senesi 2.15-17 ke "ngoue'i mo tauhi" pea oua e kai e Fikii, ko e fekau kia Atama; na'e 'ikai ko e fekau kia 'Ivi.  Pea ko e 'uhinga e too a 'Ivi ko e Fakalongolongo a Atama.  Ikai ke kaila atu kia Ivi ke pu'aki e fo'i fikii, pee ke fakaongo atu e fekau 'a e 'Otuaa ke oua e kai e fikiietc.  Ko e fakamahino e Crabb ko e too ko e kovi a Atama pea fakamahino e Paula e me'a tatau he'ene tohi fakatokateline ia Loma 5.12-21 ko Atama ne uhinga ai etau matee.
 
Ngalingali ko e uhinga e argument a Paula he veesi 13,14  ke fakamahino pee e uluaki malanga a tangata pea toki malanga mai a fefine kimui, he oku vulnerable e kakai fefine ke too he 'ahi'ahi e kau malanga fakahee...he ko e too pee a fefine ko e hinga ia kau tangataa!!!Ne ikai ke ne uhinga ki ha universal principle ka ko e specific principle ke apply he situation ko ena ne iai e kainga lotu Efesoo pea mo ha siasi oku i ha 'aatakai pehee.  Pea oku ou tui ne ikai uhinga ia ke defend e Paula a Atama...ka oku hangee ha'ane fakakata about the fall just to make a point to the Ephesians women ke mou ki'i maau fakalongolongo pee he ne ikai ke mau faiangahala ni ka ko ho'omou ngaue!!!
 
Kapau te tau to'o e fakatonulea a Sepesii, teu fehu'ia e pehee e Paula "ne 'ikai oloa a Atamaa" as a cheap shot about the Fall and contradiction of his letters to the Romans, pea teu pehee Paul was a sexist aia e fehangahangai mo ene ngaahi ipiselii.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 


--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.googlecom/group/tasilisili


 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

penisimani mone

unread,
Apr 14, 2013, 8:35:51 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com

Ko eeena...tuku'i atu pe he tafa'akii na'a fiema'u 'e taha...ko e ngaahi lea "faifekau" kotoa ena he paaki Molitonii mo hono Gk original root musculine pl & singul (tukukehe 'a Malakai), pea ko honau ngaahi feminine 'oku 'ikai pe liliu ia ki he lea "faifekau"...

-------

MAL 2:7 mei hono fofonga: he ko e faifekau ia ‘a Sihova Sāpaoti (mal’ak)[1]

ACT 11:30 nau fai ia ‘o ‘ave ki he kau faifekau ‘ia Pānepasa mo Saula.(presbuteros)[2]

ACT 14:23 fili ‘i he hikinima ha kau faifekau ma‘anautolu; pea na fai ha (prebuteros)

ACT 15:2 he kau ‘Aposetolo mo e kau faifekau. (presbuteros)

ACT 15:4 e kau ‘Aposetolo, mo e kau faifekau; pea fakamatala foki ‘e(“)

ACT 15:6 ‘a e kau ‘Aposetolo mo e kau faifekau ke vakai ‘a e me‘a ni. (“)

ACT 15:22 he kau ‘Aposetolo mo e kau faifekau, pea kau ai ‘a e siasi kātoa, (“)

ACT 15:23 ‘Aposetolo, mo e kāinga ‘oku faifekau, ‘oku mau ‘ofa atu ki ke (“)

ACT 16:4 he kau ‘Aposetolo mo e kau faifekau ‘i Selusalema ke nau fai. (“)

ACT 20:17 ke ha‘u kiate ia ‘a e kau faifekau ‘o e siasi. (“)

ACT 21:18 ‘oku nofo ai foki ‘a e kau faifekau kotoa pē. (“)

ACT 26:16 koe, ke fakanofo koe ko e faifekau mo e fakamo‘oni ‘o e ngaahi (huperetes)[3]

ROM 15:16 \v 16 Ke u hoko ko e faifekau ‘a Kalaisi Sīsū ki he (leitourgos)[4]

EPH 3:7 ‘a ia na‘a ku hoko ko hono faifekau, pea ko e mātu‘aki foaki pē (diakonos)[5]

PHP 1:1 Filipai, kae‘uma‘ā ‘a e kau faifekau pule mo e kau akonaki (episkopos)[6]

COL 1:7 \x* pea ko e faifekau ‘a Kalaisi kei lototō kiate (diakonos)

COL 1:23 hoko, ‘a au Paula, ko hono faifekau. (diakonos)

COL 1:25 ‘a ia na‘a ku hoko au ko e faifekau ki ai, ke fai ‘a e lakanga (diakonos)

1TI 3:1 ke ma‘u ‘a e lakanga ‘o e faifekau pule, ko ‘ene holi ki ha (episkope)

1TI 3:2 \v 2 Ko ia, ko hono tonu ‘o e faifekau pule ke ta‘emele, ko e (episkopos)

1TI 4:6 he kāinga, te ke hoko ko e faifekau lelei ‘a Kalaisi Sīsū, ‘i (diakonos)

1TI 4:14 mo e hilifaki nima ‘e he kau Faifekau. (presbuterion)

1TI 5:17 \v 17 Ko e kau faifekau ‘oku pule lelei, ‘ē, ko honau (presbuteros)

1TI 5:19 te ke tali ha faka‘ilo ‘o ha faifekau, ka ‘i he ‘i ai ha fakamo‘oni (presbuteros)

TIT 1:5 me‘a na‘e toe, ‘o fakanofo faifekau ‘i he kolo hokohoko ‘o hangē (presbuteros)

HEB 8:2 \v 2 Ko e Faifekau ‘o e Potu Toputapu, mo e (leitourgos)

1PE 5:1 ‘oku ou tokoni atu ki he kau faifekau ‘oku ‘iate kimoutolu, ‘a au (prebuteros)

1PE 5:1 kimoutolu, ‘a au ‘oku kaungā faifekau mo kimoutolu, mo e fakamo‘oni (sumpresbuteros)

1PE 5:5 mou anganofo ki he kau faifekau. ‘Io, mou no‘o kotoa pē ‘aki (presbuteros)

2JN 1:1 \v 1 TŪ ko au ko e Faifekau, ko ‘eku tohi ki si‘i fefine (prebuteros)

3JN 1:1 \v 1 TŪ ko au ko e Faifekau, (presbuteros)



[1] mal'ak 1) messenger, representative 1a) messenger 1b) angel 1c) the theophanic angel

Notes:  Geneva Bible Notes: (1) He is as the treasure house of God's word, and ought to give to everyone according to their need, and not to reserve it for himself. (2) Showing that whoever does not declare God's will, is not his messenger, and priest.

[2] presbuteros 1) elder, of age, 1a) the elder of two people 1b) advanced in life, an elder, a senior 1b1) forefathers 2) a term of rank or office 2a) among the Jews 2a1) members of the great council or Sanhedrin (because in early times the rulers of the people, judges, etc., were selected from elderly men) 2a2) of those who in separate cities managed public affairs and administered justice 2b) among the Christians, those who presided over the assemblies (or churches) The NT uses the term bishop, elders, and presbyters interchangeably 2c) the twenty four members of the heavenly Sanhedrin or court seated on thrones around the throne of God

[3] huperetes  1) servant 1a) an underrower, subordinate rower 1b) any one who serves with hands: a servant 1b1) in the NT of the officers and attendants of magistrates as -- of the officer who executes penalties 1b2) of the attendants of a king, servants, retinue, the soldiers of a king, of the attendant of a synagogue 1b3) of any one ministering or rendering service 1c) any one who aids another in any work 1c1) an assistant 1c2) of the preacher of the gospel

[4] leitourgos  1) a public minister, a servant of the state 2) a minister, servant 2a) so of military labourers 2b) of the temple 2b1) of one busied with holy things 2b2) of a priest 2c) of the servants of a king

[5] diakonos 1) one who executes the commands of another, esp. of a master, a servant, attendant, minister 1a) the servant of a king 1b) a deacon, one who, by virtue of the office assigned to him by the church, cares for the poor and has charge of and distributes the money collected for their use 1c) a waiter, one who serves food and drink

[6] episkopos  1) an overseer 1a) a man charged with the duty of seeing that things to be done by others are done rightly, any curator, guardian or superintendent 1b) the superintendent, elder, or overseer of a Christian church





--
fakapulia

seni taniela

unread,
Apr 14, 2013, 8:39:43 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sepesi
 
Manavasi'i hono to'o hangatonu e lau a Paula he veesi 14 aia oku pehee, "And it was not Adam who was deceived by Satan. The woman was deceived, and sin was the result" o fakauhinga ne pehee e Paula ne ikai ke meimei too a Atama ka ko e ngaue a 'Ivi pea makatu'unga ai ha fakalongolongo a ha'a fefine i he malanga pee faifekau.
 
'Ataa pee veesi 14 keu pehee na'e 'uhinga a Paula na'e ikai ko Atama na'e ha'u 'a Setane o kaka'ii ka na'e ha'u o fakatauele'i 'a 'Ivi pea i he'ene too pea ko hono nunu'aa ko e angahala.  Hala'ataa ha defend a Paula a Atama ke pehee he was better than Eve.  Aia ko e lesoni mei aii...kau tangata mou malu'i homou kau fefinee mei he filii...kau fefine Efesoo talisi'i ho'omou malangaa he oku mou vulnerble...ke ko e kovitahaa kapau te mou malanga loi o takihee'i e kaingalotuu mei he tui totonuu.
 
He kapau na'e pehee a e fakatonuleaa, ta teu pehee ko e husepaniti ta'e'ofa, ta'efai hono fatongia fakataki fakahusepaniti, fakamalanga ko e step into the chaos o defend hono malii mei he fu'u ngata ta'emingao.  Pea ne toonounou a Paula hono diagnose e fall pea fepaki ene lau ko eni ia Timote mo ene lau ia Loma 5
 
Toki fakamahino e Paula ia Loma 5.17, "Ha kapau na'e hau a mate i he faihala 'a e tokotaha (Atama)...."  Ikai ke pehee mai ne hau a mate he faihala a e tokoua pee ko e faihala a Ivi" ka ko e faihala a Atama pea tau kasia ai. 
 
Fakamahino e Paula ko e too ko e too a Atama neongo na'e tempt a Eve he ko e too a Eve ko e too a Atama.
 
I he context ko ia o Efesoo...ngalingali ilo e Paula ko e taketi ko ia ehe kau faiako fakahee e kau fefine immature i he faith oku vulnerable ai ke too a kau tangata kalisitane malohi ko ia o Efesoo pea ko e uhinga ia ene fakalave ki he talanoa fakatupuu.   

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 14, 2013, 8:54:01 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Lahi fakapulia, 'oku fai melino e talanoa ni ko e koloa ko eni ,pea 'oku tokoni lahi 'aupito eni ia ke ne tokoni 'e te taki he famili , feohi he Siasi mo e ngahi Kaungame'a...

Ne hiliange 'ae fakamatala ki he Malanga 'a ha'a fafine, mahino mei ai 'oku taau kenau malanga 'i he fotunga 'oku mei ho'o fakatotolo lea..pea 'oku tau 'unu atau ai ke tali kinautolu..fakafeta'i he 'oku 'ilo'i pe 'e Sihova 'enau tautapa...

'ofa atu.

Takamuli.


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 15 Apr 2013 13:35:51 +1300
'Ia Filipai 4:2-3, 'oku pehee ai e Paula, "'Oku ou enginaki a Iuotia, pea oku ou enginaki e Siniteke, ke na lototaha i he 'Eikii.  'Io oku ou kole kiate koe foki...ke ke tokoni ki he ongo fafine koiaa, he 'oku na kaungaa fakafitefita'a mo au, i he Kosipeli(working hard with me in telling others about the Good News), o hangee foki ko Kelemeni(tangata), mo hono toe o hoku kaunga ngaue, aia oku tu'u honau hingoaa i he Tohi oe Mo'uii"

tv

unread,
Apr 14, 2013, 9:04:50 PM4/14/13
to Tasilisili-he-ngaluope
Faifekau Lou, mokomoko pee koe he 'oku tau tokolahi pee tautolu ...hahahh.


2013/4/14 Lousiale Uasike <ikunam...@yahoo.com>
ave mo e malanga'aki 'a Sisu. 'oku 'ikai hala ke fakafehu'ia 'a e natula, 'a e tukunga, 'a e 'uhinga 'o 'enau ngaahi akonaki takitaha he ko e ngaahi Tukufakaholo kotoa pe kinautolu. Tukufakaholo 'oku kanoloto 'aki 'a e a'usia fakafo'ituitui 'a e 'aposetolo takitaha. 'oku 'ikai hala ke fakafehu'ia, pea fakahoa ki he tokotaha ko ia 'oku uho'aki 'enau akonaki mo e fakahinohino.

'oua te ke lau 'e koe 'eku fehufehu'i mo 'eku fakapango'ia ke ke pehe ai 'e koe 'oku ou li'aki hoku 'Otua mo e tohi 'oku ou lau ai hono talanoa. 'Oku ou kumi ki hoku 'Otua he tohi ko ia, ke u 'ilo ai 'a e a'u mai 'ene ui kiate au ko e fefine, ke u fakamo'oni, malanga, lea, faiako, feime'atokoni, foo, to'otama, tauhi, tokoni, faifekau, mo e toe ha pe ha ngaue. ko e fakatu'utu'unga ai ke ha? ko e kau muimui kotoa pe kitautolu. kapau 'oku ke taukave 'a e Tohitapu, pea tau foki kotoa pe ki he tukunga ko ia 'o e Tohitapu he kuonga 'o Sisu. 'o fefee? 'o hoko kotoa pe ko e kau muimui 'o Sisu - tangata mo fefine na'e muimui mo tauhi kia Sisu. hhhhhh. tuku e toe kanititeiti faifekau ia mo e toe fokotu'u malanga mo e toe 'ai tu'unga akonaki. tau lotu fehu'i kotoa pe 'o fe'inasi'aki tatau ai he ngaahi kalasi 'aho hhhhh.

--


sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 14, 2013, 9:05:43 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com

Malo Seni, tu'u lele pe talanoa he mahu'inga 'oe fakahinohino 'a e folofola, ka ko 'eku sio hifo ki he mahino ko e mate 'oku fai 'i he Angahala, pea ha kiate au ko e fale 'o 'Atama, kitautolu kotoa 'a ha'a tangata he 'oku lau ki ai mo

'Oku 'iai e konga ai 'oku pehe ni:

Na'ake hia Koe peau tuku loto'i
Pea u hia au pea ke tangi ke fetongi.




----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Sun, 14 Apr 2013 17:39:43 -0700 (PDT)

Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu


--

--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

Sami Pakofe

unread,
Apr 14, 2013, 9:19:15 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Jh,oua he mahino mei ai 'a'etau to nounou , ,,,,,ha fua koaa e fakatonutonu, e konga 500 e Siasi he fakatonutonu ,, koe tonu e kae hala e ,,te tau mate pe moe fktonutonu. ,,lahi e ngaahi me'a lelei ketau fai, kae fakatatafe atu e fktonutonu. Pea ai pe ke lahi hoo mou kataki,,,,,

tv

unread,
Apr 14, 2013, 9:31:09 PM4/14/13
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo Seni e tasilisili lelei. 'Oku hangee kiate au 'oku ou tali ho tu'u'anga fktohitapu. Ko e ngaue 'a e tangata ko Kenneth Bailey
 'oku fu'u 'aonga fau ia ki he fokotu'u 'a Lou fekau'aki mo e vakai lelei ki he mohenga 'o e ngaahi passage 'oku fai ai e talonoa 'o e fatongia e kau fafine.

'Oku ne (Dr Bailey) point out ne lava pee mo 'ataa e kakai fefine to come and go at crucifixion without fear mei he authorities. Ne 'ikai hoha'a mai e kau ma'umafai ia ki he pehee holo 'a e kakai fefine he ne 'ikai ke nau hokko ko ha threat to the stability of the country. And that pattern is still repeated he 'aho ni he tautaamate he Middle East. (Ko Kenneth Bailey ko e New TEstament Scholar who lived & taught in the mIddle East for 40 yrs).

Ka 'oku tau lau he taimi ne taa mo taamate'i ai ('e Paula telee ee) 'a e kau muimu 'o Sisu (Tohi Ngaue - tautefito ki he taimi 'o Sitiveni), ne puke 'a "tangata mo fefine". Bailey points out, ne fai pehee pe kapau ne kau 'a e kakai fefine he kau taki & have influence in the church.

penisimani mone

unread,
Apr 14, 2013, 9:37:04 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo pe Takamuli...me'a foki 'e taha ke tau manatu'i, 'oku fu'u mafai lahi 'aupito heni 'a e translator/interpreter (Molitoni), he ko ia 'oku ne fokotu'u mai 'i he takina/fkamaanava ia 'e he Laumalie Ma'oni'onii, mei he context, ko fee 'a e fo'ilea Gk te ne liliu ke "faifekau" pea ko fee 'e 'ikaii, he 'e muimui ai kotoa ai 'a e faka'uhinga 'a e kaainga Tongaa.

 'Oku lahi pe 'a e presbuteros, diakonos, episkopos, leitourgos, etc. tangata mo fefine 'oku haa 'i he Tohitapuu, ka ko Molitoni tokotaha pe nai te ne filifili mei a tekinautolu  ko fee 'e liliu mai ke "faifekauu" pea ko fee 'e 'ikaii. 'Oku 'ikai te ne fili tavale, he 'oku 'osi 'i ai pe hono lao fkaliliu tohi ki ai, pea na'a ne fevakai'aki pe ki he ngaahi liliu kehee, pea Ko e me'a tatau pe 'oku hoko 'i he kau liliu Tohitapu ki he lea Fakapaalangii, etc..., pea 'oku tau lau nai 'a e konga lahi 'o e Tohitapuu  'aki e matasio'ata 'o e translator/interpreter.

Me'a malie pe 'oku tau ma'u pe foki mo 'enau original texts/manuscripts 'o tau ala fakaasiasi atu pe ki he'enau liliuu, 'a eni ia 'oku hoko ko 'etau Tohitapu he 'aho nii....ka ko e anga pe poupou atu ki he Tohitapuu..





--
fakapulia

molis...@yahoo.co.nz

unread,
Apr 14, 2013, 9:51:15 PM4/14/13
to ti.va...@gmail.com, tasil...@googlegroups.com
Malie Lou ... Oua leva teke tafulu Lou kake olo mai he oku te'eki ke tau a'u ki he momona... Oleva teke le'o lahi kae oleva ke omai ha uhinga oku mei he tohi oku tau fakama'unga ki ai he koe ikai moe io ae Tohitapu koia tetau fakatonu ki ai ka oku ikai koha fo'i fakaha aha taha he tetau heee aipe.

----------
Sent from my Nokia phone

------Original message------
From: tv <ti.va...@gmail.com>
To: "Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Date: Monday, April 15, 2013 2:04:50 AM GMT+0100
Subject: Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 14, 2013, 9:55:06 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Seni mo TV, ne 'oatu 'eku fo'i hiva 'aku 'oku te'eki 'osi e fakavetevete  'o 'Atama meia 'Ivi, ka ne tu'u ko e fakakfofonga 'o ha'a tangata 'i he case 'oku talanoa ki ai 'a Seni. Ko "Atama ko e mu'aki ia pea ko 'Ivi ko e toki pehe pe 'e Sihova ke 'ai ke takaua mo e tangata ..ne lesisita e fakatupu 'ia 'Atama, pea ko e too 'a 'Atama 'oku lau ai 'a ha'a tangata, ko si'i 'Ivi  ko e kakai fefine pe 'i he case ko eni..matamata ne pehe kiate au 'ae talanoa.. Ko e 'Atama motu'a , 'oku fakataa 'aki ia 'ae 'Atama fo'ou, ko Sisu, 'o 'ikai ko ha fefine..meimei ko e redeem 'o ha'a fafine 'oku tu'u he tangata ...pea 'oku meimei haa ko e mafai mo e fakakoloa e masiva'anga 'o ha famili, kau ai e Siasi, ko e kakai tangata 'i hono malanga'i e Folofola..ko hano ngaue kovi 'aki 'etautolu tangata ko e  me'akehe ia, ka ki he fa'unga 'o e talanoa ke pehe 'oku fepaki, mahalo pe 'oku 'ikai..he ko 'Atama ko e fakafofonga ia he talanoa 'ia Loma 'o ha'a tangata..he ko e tufunga ia , ko ia 'oku lesisita ai 'a Mamani..ongo talavou ko e fakasio mama'o pee..kae hoko atu he tetau tau fonua pe...

takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasilisili@googlegroupscom>
Cc:

Sent:
Mon, 15 Apr 2013 11:05:43 +1000

Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu


Malo Seni, tu'u lele pe talanoa he mahu'inga 'oe fakahinohino 'a e folofola, ka ko 'eku sio hifo ki he mahino ko e mate 'oku fai 'i he Angahala, pea ha kiate au ko e fale 'o 'Atama, kitautolu kotoa 'a ha'a tangata he 'oku lau ki ai mo

'Oku 'iai e konga ai 'oku pehe ni:

Na'ake hia Koe peau tuku loto'i
Pea u hia au pea ke tangi ke fetongi.




----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Sun, 14 Apr 2013 17:39:43 -0700 (PDT)
Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu


Malo Sepesi
 
Manavasi'i hono to'o hangatonu e lau a Paula he veesi 14 aia oku pehee, "And it was not Adam who was deceived by Satan. The woman was deceived, and sin was the result" o fakauhinga ne pehee e Paula ne ikai ke meimei too a Atama ka ko e ngaue a 'Ivi pea makatu'unga ai ha fakalongolongo a ha'a fefine i he malanga pee faifekau.
 
'Ataa pee veesi 14 keu pehee na'e 'uhinga a Paula na'e ikai ko Atama na'e ha'u 'a Setane o kaka'ii ka na'e ha'u o fakatauele'i 'a 'Ivi pea i he'ene too pea ko hono nunu'aa ko e angahala.  Hala'ataa ha defend a Paula a Atama ke pehee he was better than Eve.  Aia ko e lesoni mei aii...kau tangata mou malu'i homou kau fefinee mei he filii..kau fefine Efesoo talisi'i ho'omou malangaa he oku mou vulnerble...ke ko e kovitahaa kapau te mou malanga loi o takihee'i e kaingalotuu mei he tui totonuu.

penisimani mone

unread,
Apr 14, 2013, 10:26:24 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Faifekau e fakaongo mai...mo e 'ofa aipe...


2013/4/15 Lasinga Piutau <lasing...@yahoo.com>
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.

Utther Finau

unread,
Apr 14, 2013, 11:26:05 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
malo mu'a hono kei tauhi mai hotau faleni pea malo lahi e ngaahi fekeli, ka 'oku ou faka'apa'apa lahi kiate kinautolu na'a nau tali 'a e fakakaukau ni ki he loto fale 'o e sutt.  hange kiate au 'oku to'o mo filifili pe ngaahi kupu'i tohi 'oku kaunga tonu ki he 'etau fakakaukau kae si'i lomekina ai tafa'aki 'a ha'a fafine.
'uluaki me'a ke fakatokanga'i, 'oku konga ua 'a e talanoa 'o e fakatupu.  "Pea na'e fakatupu 'ehe 'Otua 'a e tangata 'i he 'imisi 'o 'ona, 'io 'i he 'imisi 'o e 'Otua na'a ne fakatupu ia; na'a ne fakatupu 'akinaua ko e tangata mo e fefine." Senesi 1:27   hange kiate au 'oku tau nofo pe ki he konga ko ia na'e unu 'a e hui mei he tangata ke fakatonuhia'i 'aki hono fakamo'ulaloa'i si'i hou'eiki fafine.
pea ko e Paula ko eni 'oku tau kumi fakamo'oni ki ai, ko e Paula tatau ai pe ia na'a ne talamai, ko kitautolu kuo papitaiso kia Kalaisi Sisu, pea 'oku tau teunga'aki 'a Kalaisi, ko e me'a 'i he tui 'oku tau fai kia Kalaisi, pea 'oku 'ikai ketau kei faaiekina ki he lao.  ko ia ai kau faifekau, kataki kae tukutukuange atu fu'u tohi takainga lao mo e ngaahi me'a 'oku ne ha'isia kitautolu he ko Kalaisi kuo ne fai hotau veteange mo hotau fakatau'ataina.  
ko e malohinga ia 'o e kau falesi ke ha'i kitautolu ki he fu'u tohi, ka 'oku 'ikai keu tui ko 'etau lotu 'oku fai ki he fu'u tohi ka ko Kalaisi ko e Misaia 'a e 'Otua Mo'ui.  Utther.




2013/4/14 Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>

Saikolone Taufa

unread,
Apr 14, 2013, 11:56:21 PM4/14/13
to tasil...@googlegroups.com
Lousiale, fakafeta’i ‘ae faifai pea ke tali koe fu’u koto fakamuna pe ‘eni ‘oku tau faii, ‘o fakamuna tatau pe mo ho’o to’otama fakamunaa.. moe ‘ofa moe lotu atu..
 
 

jh

unread,
Apr 15, 2013, 12:13:05 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
tuku e lau fakamuna ia he ko e fakamaatoato eni. kataki 'o 'ave ki ha lotofale 'o ha siasi ke tau oo 'o talanoa ai, he taumaiaa 'oku ai hatau siasi he Tasilisili
 
na'a ko ha founga eni ke to atu ai 'a Sami ki ha loto siasi, ke 'alu 'o fakafekiki ai ke 'aonga hono poto. he Sami eeh? toetoesi'i pea u huu atu he net 'o tekelele koe ki he loto siasi

Sami Pakofe

unread,
Apr 15, 2013, 12:30:11 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Hhhhhh,jh tekelele atu e kau tasilisili ki loto ke o ave Kiai enau ilo,Kuou fiefia pe au he   nofo tu'a Siasi Koe sio lelei hhh, ,,,kole atu aa jh,kenau ofamaia 'o Fkmokomoko,he Kuo Maama 'eni ,,,Hhhhh

tv

unread,
Apr 15, 2013, 12:33:56 AM4/15/13
to Tasilisili-he-ngaluope
Takamuli, malo e talanoa mo e tasilisili. Ko e laku pee ki loto e ngaahi ngaue fakapotopoto (scholarship contributions) 'a e kakai ne nau ki'i 'ave honau taimi ke fakatotolo mo a'u tonu. Pea ko e lakulaku atu pee ngaahi felefele pea ka toki fai ha a'u ki he kongatohi pea 'ofa 'e fai ai ha lulululu fakateolosia mo koe mo Ma'afu.

Ne tokanga'i 'e Bailey 'a e anga e fakanofonofo he fale-lotu 'oku hangee tofu ko ia neu tupu hake 'o sio tonu ai 'i motu - fa'ahi fale 'a tangata he tafa'aki koee, pea fa'ahi fale 'a fafine ha tafa'aki 'e taha. Ka koe lotu/malanga ne fai 'i he lea formal or classical Arabic 'a ia ne mahino ki he kakai tangata ka ne 'ikai mahino'i eni 'e ha'a fafine he ne nau lea pee he local dialect (patios).

Ko e me'a leva ne hoko koe faai atu pee ko ee malanga pea boring kihe kakai fefine pea nau polave kinautolu fkekinautolu pee. 'O a'u pee ko ee 'o fu'u longoa'aa pea ta'ofi mai 'e he tangata malanga 'o pehee mai - "will the women please be quiet". Ne lolongo hifo e polave 'a e kakai fefine, pea faai atu pee 'enau siosio ta'emahino pea nau toe muhu 'o 'alu ai pee ki he le'olahi (tau 'ilo ai pee taimi ka maafana ai 'a ha'a fafine 'o polave), pea toe pehee mai e tangata malanga -  ... women please be quiet.

Ko e kinikini eni 'a e tangata fktotolo ni ki ha mohenga lelei 'o 1 Corinthians tautefito ki he 14 'a ia ko e central concern is order & decency (ko e maau) in church's worship.

Ko e me'a 'oku  'ikai talamai 'e he kongatohi ko eni that women has no part in leading public worship. Vakai ki he fkhinohino 'a Paula he vahe 11 (1 Corin) ki he kakai fefine. Kapau na'e 'ikai tui 'a Paula ke kau mai 'a ha'a fafine, ne 'ikai ke ne 'omai e fkhinohino ko eni.

Lousiale Uasike

unread,
Apr 15, 2013, 12:38:01 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
hhhhh Saikolone @ to'otama fakamuna hehehe te ke lau 'e koe 'eku tokanga'i e fanga ki'i fanau valevale he taimi lotu 'a e kau palangi ko e fakamuna? hhhhh

On Monday, April 15, 2013 1:56:21 PM UTC+10, Saikolone Taufa wrote:
Lousiale, fakafeta’i ‘ae faifai pea ke tali koe fu’u koto fakamuna pe ‘eni ‘oku tau faii, ‘o fakamuna tatau pe mo ho’o to’otama fakamunaa.. moe ‘ofa moe lotu atu..
 
 
--

Fatai Slender

unread,
Apr 15, 2013, 1:58:01 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
from: Fatai Slender
Date: Mon 15 Apr. 2013
Subject: Faifekau fefine mo e Tohitapu.
 
'E Lousiale,
 
Kou lau fakalongolongo pe ho'omou felafoaki peau pehe keu ki'i kau'italanoa atu. Ko e ki'i me'a pe 'oku ou 'ilo ki he fefine koena ko Mary Magdalene is that she was sent by Jesus as the first witness to resurrection. He commissioned her to tell His brothers the good news. She became, as Austustine called her, "an apostle to the apostles"
 
Ko e hou'eiki faifekau tangata pe na'a nau fokotu'u kimoutolu ke mou faifekau. Ko e me'a pe 'oku ou tokanga atu au kiai Lou ke mou manatu'i 'e moutolu hou'eiki fafine 'a e fehu'i koeni. What did it take to move Mary from desolation to exaltation" Only one thing. JESUS spoke her name in a voice she know. Koia Lou ko 'eku na'ina'i kia koe mo e kau faifekau fefine ke mou fakapapau'i 'oku mou 'ilo e le'o homou 'Eiki. Tuku leva hono toe kiate au keu tala 'e au kia Dr. Ma'afu, Peni Mone, Saikolone mo Sepesi mo e toenga koau 'a e 'apositolo kia kinautonu 'o fakatatau ki he lau 'a Austustine pea ke kata le'o si'i pe na'a lau mai e kau Pa4 kia au. God loves you all and so do I. 
 

Date: Sun, 14 Apr 2013 21:38:01 -0700
From: ikunam...@yahoo.com

Subject: Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

seni taniela

unread,
Apr 15, 2013, 2:40:43 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sepesi

Fakamalo atu ho'o nofo  ki he Folofolaa pea 'oku te faka'amuangenoa pee 'e au 'e talisi'i e name calling pee fakahoa koe mo Dr Palu ki he kau Falesii etc...kae lii pee mu'a ki loto 'ete faka'uhinga ki he ngaahi Folofola oku makatu'unga ai e poo talanoaa hangee ko 'eni 'oku ta faii.

Ko e 'uhinga etau i henii ko e Folofola pea ko etau takitaha fai tu'utu'uni ki he ngaahi issue ko 'enii (eg. faifekau e kakai fefine, pee faifekau e kau fakasotomaa) ko e makatu'unga he'etau takitaha fakatonulea.  Pea ko e me'a lelei pee e takitaha omi ki loto ete fakatonuleaa he ko e me'a ia e fai e akoo kae talisi'i e attack e character e taha koee he ko e me'a ia oku fai e sausamatee.

Oku ou tui ko eta ongo fakatonuleaa 'oku malava ke tonu ho'o fakatonuleaa 'au kau hala au pea ka 'ikai oku malava keu tonu au ka ke hala koe, ka oku ta'emalava ke ta fakatou tonu neongo ho'o tui oku ke tonu pea neongo 'eku tui oku ou tonu.

Faka'amunoaange pee 'e au 'e takitaha 'omi 'e he kau ako tohitapu 'ene vete ki he ongo Folofola oku ta talanoa ki ai pea te tau loto 'ata'ataa ke fakaava hotau loto ki ha tafa'aki oku te pehee oku ngali tonuange ene fakatonuleaa makatu'unga he evidence oku base ai ete argument.  Pea kapau te te ongo'i hili 'ete fakamaau'i e ngaahi poo talanoaa oku pauni tatau pee ongo argument pea te ongo'i fiemalie pee he feitu'u oku te tu'u ai pea fai ia.

Me'apango ko e 'etau talanoa pee ha issue oku controversial he Folofola, oku ikai ke tau fakatokanga'i e hiki e talanoa o attack e tokotaha koee ka e tuku e issue pea mo e ngaahi potu Folofola oku fai ai e talanoaa.

Fakatauange pee e tokoni mai e Laumalie ke tau lava o disagree without disrespect pee disagree without looking down on the other person.


Saikolone Taufa

unread,
Apr 15, 2013, 2:47:34 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Fatai, kuo ‘osi fuoloa ‘eku tali ‘e au ‘ae ongoongo lelei mei he talafekau lahi ‘oe toetu’u, ‘aia koe ta’ahine ko Mary, ka ‘oku ‘ikai ke mahino kiate au ‘ae fa’ahinga me’a ngaue ‘oku vilitaki ‘aki mo ngaue ‘aki ‘e Dr Ma’afu, Peni Mone mo Sepesi.
 
Kuo hangee ‘eni ia koe ‘Otua koee ‘oku ne ui, fekau’i, fakamanava’i, fakalotolahi’i kitautolu ki he’ene ngaue, ko hono kanokato mo hono ‘osi’osingamalie kuo fa’o kotoa pe ia ‘i he ki’i puha ko’eni ‘aee na’e hiki ‘ehe tangata pea tekaki koe folofola ‘ae ‘Otuaa.
 
Koe poko ko’eni ko Paul, ‘a’eni ‘oku ne fakafe’atungia’i ‘ae lea ‘ae kakai fefine he fakataha’anga, koe ki’i motu’a tatau pe mo tautolu, kohotau kehekehe he ‘oku te’eki ke ma’u ha taha kene tekaki ‘etau fanga ki’i malanga he sapate ke hoko ia koe folofola ‘ae ‘Otuaa... Pea kapau tetau kei taukave ke fakaleveleva mai ‘ae ma’u ‘ae poko ko’eni ko Paul ki hotau taimi mo hotau tukunga ‘aee ‘oku lahi ange ‘etau ‘ilo mo mahino kiai, pea ‘oku ou tui ‘e fu’u fakavalevale ‘aupito ia pea matamata ‘oku mo’oni si’i hanu ‘a Lou he ‘etau falukunga fakamuna ‘oku faii... Moe ‘ofa moe lotu. Lone
 

Lousiale Uasike

unread,
Apr 15, 2013, 2:49:01 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
pea hange leva ia ko e talaloto 'a siope - ko sihova na'a ne foaki pea ko sihova pe kuo ne toe to'o. hoko atu aa a kimoutolu kau tangata he alea'i mo e talanoa'i e tu'unga 'o fafine mo e ngaahi me'a ke nau fai mo 'ikai fai. ko kimoutolu ne fatu akonaki he kamata'anga, pea 'amoutolu ai pe 'a e ako 'aki e ngaahi akonaki, pea 'amoutolu ai pe 'a e tauhia e ngaahi akonaki. kau hu ange ki leke 'o fakana'ana'a e tangi 'oku fai pea mo vakai ki peito na'a kuo moho hamou kiki. hhhhh.

penisimani mone

unread,
Apr 15, 2013, 2:59:22 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
...hahaha!...poupou atu pe au, Faifekau Sisilia ki he Tohitapuu...kae 'oleva pe kola'i au ki ha faha'ii he ne te'eki keu paloti au ki ha faha'i heni...hehehe!...with due respect to all of you, seniors... ka kou tokonaki atu pe ha'amou 'ilo fkaholo talanoa...and so do I too...

2013/4/15 Fatai Slender <fatais...@hotmail.com>



--
fakapulia

Sitiveni

unread,
Apr 15, 2013, 3:15:47 AM4/15/13
to Tasilisili-he-ngaluope
Fkmalo lahi atu Seni mo TV ho'o mo tokanga ke fk-kalisitiane pe 'etau
talanoa he issue koeni neongo 'oku tau kehekehe 'i he me'a ni. Ko e
tasipinga lelei 'oku mo fai pea ko e fktokanga ia ki he toenga ko
kimautolu koeni 'oku tausino ka e 'ikai tomu'a feinga ke vetevete
lelei e ngaahi potu folofola 'oku fkpatonu ki he me'a ni.

Nonga 'a e 'Eiki
--

Maafu Palu

unread,
Apr 15, 2013, 5:25:37 AM4/15/13
to tasilisili
Kau tangata mo e kau fefine,

'Oku fakafiefia 'a e fakahoko melino pe 'etau ki'i talatalanoa ni, pea ko e me'a lelei foki 'etau toutoufoki ki he Tohitapu ke fai mei ai hotau fakahinohino (he tokoni ne fai mai 'e Fakapulia), ki he me'a ke tau tui ki ai mo e me'a ke tau fai. Ko hono mo'oni 'oku tau mimio ma'u pe e Tohitapu ke tatau mo e me'a 'oku tau tui ki ai mo nofo ai (pea 'oku taau ke sivisivi'i 'a e 'uhinga 'etau mimio - ko e 'isiuu ia 'oku tonu ke tau tahataha atu ki ai).

Ko au 'oku ou ngaue 'i he SUTT 'a ia 'oku tali ai ke faifekau 'a ha'a fafine pea ke malanga 'a ha'a fafine ki he Siasi 'o tatau aipe pe 'oku tangata pe fefine e kau fanongo. Neongo 'oku fakahinohino au 'e he Tohitapu 'oku 'ikai kauhalatatau 'a e me'a ni mo e Tohitapu, ka 'oku ou fai hoku tukuingata ke 'ofa ki he si'i kakai fefine 'oku nau faifekau pea mo ma'u lakanga malanga 'i he Siasi. Koe'uhi he ko e kakai ia 'oku ou ngaue mo kinautolu. ('I ai pe taimi 'oku talamai 'e he kau fefine ako 'enau faingata'a'ia he malanga pea u tokoni'i'aki 'a 1 Timote 2).

Ko e me'a 'oku mamafa kiate au, koe'uhi he neu kau pe au 'i he poupou'i 'a e fokotu'u 'o e faifekau fefine he taimi ne 'omai ai ke fai ha lau ki ai (1988), ko ia, kuo pau ke u tali 'a e nunu'a 'o e ngauekovi na'a ku poupou ki ai, neongo kuo liliu eni 'e he Tohitapu 'eku fakakaukau.

Ka he'ikai pe faifai pea mimio mai ai 'a e Tohitapu ke tatau mo e tukunga 'oku ou mo'ui mo lotu ai 'i he SUTT 'i heni. Ko e ongo mai kiate au 'a e ngaahi taukave 'oku fai mai mei he tafa'aki ko ena, ko hono mimio 'o e Tohitapu ke tatau mo e tukungamo'ui 'oku tau a'usia.

Hange ko e me'a kuo u fa'a toutoulea ki ai 'i he talanga ni, 'oku fu'u e'a 'aupito pe 'a e fakamatala 'e Paula ia 'a e potutohi ni ('o 'ikai toe fiema'u ha Palofesa Kalisi ki ai). Ka 'oku faingata'a ke tau tui ki ai koe'uhi ko e tukungamo'ui 'oku tau lolotonga nofo ai - 'a e 'ataa ke faifekau 'a ha'a fafine, pea moe  taukave 'o e totonu 'a ha'a fafine, mo e taukave ki he tatau 'a fafine mo tangata. Pea kuo 'osi Lao'i foki ia he ngaahi fonua muli ke tatau pe 'a e tangata mo fafine ki he ngaue kotoa pe 'o a'u ki he faifekau.

Ko e ha hano maumau, kapau te tau fokotu'u, 'oku mo'oni pe 'a Paula ia (pea 'ikai ha'ane fepaki 'e taha mo 'ene ngaahi tohi kehe, kae'uma'a 'a Sisu, na'a ne fakanofo 'aposetolo ia), ka 'oku 'ikai te tau fie muimui kitautolu ki ai 'i he me'a ni? 'Oku fu'u e'a 'aupito pe meia 1 Timote 2:11-15 (kapau te tau nofo'i pe ki ai), 'oku ta'ofi 'e Paula ke faifekau 'a ha'a fafine pea ke faiakonaki ki ha'a tangata.

Tupu mei he'etau ta'eloto ke fokotu'u 'oku mo'oni 'a Paula, kae loi kitautolu ('o kau aipe au he'eku ngaue he SUTT), 'oku tau; (1) Faka'ikai'i 'a e fekau'aki lelei 'a e akonaki 'a Paula mo Sisu, he tu'unga 'o fafine he Siasi; 2) Faka'ikai'i 'a e afuataha (consistency) 'a e akonaki 'a Paula 'i he'ene ngaahi 'Ipiseli 'o kau ki he tu'unga 'o fafine 'i he Siasi; 3) Taukave'i ko e akonaki pe ia ki 'Efeso kae 'ikai ki he toenga 'o e Siasi 'o kau ai hotau Siasi he 'aho ni.

'Oku fiema'u ke tau takitaha fakavetevete 'a e fo'i fakapona 'oku faingata'a ai ke tau tali 'oku mo'oni 'a e 'Otua (he ko 'ene folofola 'a 2 Timote) kae loi kotoa kitautolu. 

Si'oto'ofaatu




2013/4/15 Sitiveni <skf...@gmail.com>
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.





--
Ma'afu'otu'itonga Palu

"Let us run with endurance the race that is set before us, looking to
Jesus" - Anonymous 1st Century Preacher (aka "Hebrews")



Maafu Palu

unread,
Apr 15, 2013, 5:36:43 AM4/15/13
to tasilisili
Kau fefine,

Ko e ki'i link ena ki he ki'i kau fefine tokosi'i 'oku nau kei taukave'i 'a e mo'oni 'o e me'a 'oku lea ki ai 'a Paula 'ia 1 Timote 2

http://www.truewoman101.com/?page_id=4

Si'oto'ofaatu


2013/4/15 Maafu Palu <maafu...@gmail.com>

Sepesi H.Piukala

unread,
Apr 15, 2013, 10:05:20 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Ko e kei tapuaki ki mamani ha kakai fefine oku nau tali angavaivai  'a e Folofola 'ae 'Otua...

From: Maafu Palu
Sent: ‎15/‎04/‎2013 7:36 PM
To: tasilisili

Subject: Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

Kau fefine,

Ko e ki'i link ena ki he ki'i kau fefine tokosi'i 'oku nau kei taukave'i 'a e mo'oni 'o e me'a 'oku lea ki ai 'a Paula 'ia 1 Timote 2

http://www.truewoman101.com/?page_id=4

Si'oto'ofaatu


2013/4/15 Maafu Palu <maafu...@gmail.com>
Kau tangata mo e kau fefine,

'Oku fakafiefia 'a e fakahoko melino pe 'etau ki'i talatalanoa ni, pea ko e me'a lelei foki 'etau toutoufoki ki he Tohitapu ke fai mei ai hotau fakahinohino (he tokoni ne fai mai 'e Fakapulia), ki he me'a ke tau tui ki ai mo e me'a ke tau fai. Ko hono mo'oni 'oku tau mimio ma'u pe e Tohitapu ke tatau mo e me'a 'oku tau tui ki ai mo nofo ai (pea 'oku taau ke sivisivi'i 'a e 'uhinga 'etau mimio - ko e 'isiuu ia 'oku tonu ke tau tahataha atu ki ai).

Ko au 'oku ou ngaue 'i he SUTT 'a ia 'oku tali ai ke faifekau 'a ha'a fafine pea ke malanga 'a ha'a fafine ki he Siasi 'o tatau aipe pe 'oku tangata pe fefine e kau fanongo. Neongo 'oku fakahinohino au 'e he Tohitapu 'oku 'ikai kauhalatatau 'a e me'a ni mo e Tohitapu, ka 'oku ou fai hoku tukuingata ke 'ofa ki he si'i kakai fefine 'oku nau faifekau pea mo ma'u lakanga malanga 'i he Siasi. Koe'uhi he ko e kakai ia 'oku ou ngaue mo kinautolu. ('I ai pe taimi 'oku talamai 'e he kau fefine ako 'enau faingata'a'ia he malanga pea u tokoni'i'aki 'a 1 Timote 2).

Ko e me'a 'oku mamafa kiate au, koe'uhi he neu kau pe au 'i he poupou'i 'a e fokotu'u 'o e faifekau fefine he taimi ne 'omai ai ke fai ha lau ki ai (1988), ko ia, kuo pau ke u tali 'a e nunu'a 'o e ngauekovi na'a ku poupou ki ai, neongo kuo liliu eni 'e he Tohitapu 'eku fakakaukau.

Ka he'ikai pe faifai pea mimio mai ai 'a e Tohitapu ke tatau mo e tukunga 'oku ou mo'ui mo lotu ai 'i he SUTT 'i heni. Ko e ongo mai kiate au 'a e ngaahi taukave 'oku fai mai mei he tafa'aki ko ena, ko hono mimio 'o e Tohitapu ke tatau mo e tukungamo'ui 'oku tau a'usia.

Hange ko e me'a kuo u fa'a toutoulea ki ai 'i he talanga ni, 'oku fu'u e'a 'aupito pe 'a e fakamatala 'e Paula ia 'a e potutohi ni ('o 'ikai toe fiema'u ha Palofesa Kalisi ki ai). Ka 'oku faingata'a ke tau tui ki ai koe'uhi ko e tukungamo'ui 'oku tau lolotonga nofo ai - 'a e 'ataa ke faifekau 'a ha'a fafine, pea moe  taukave 'o e totonu 'a ha'a fafine, mo e taukave ki he tatau 'a fafine mo tangata. Pea kuo 'osi Lao'i foki ia he ngaahi fonua muli ke tatau pe 'a e tangata mo fafine ki he ngaue kotoa pe 'o a'u ki he faifekau.

Ko e ha hano maumau, kapau te tau fokotu'u, 'oku mo'oni pe 'a Paula ia (pea 'ikai ha'ane fepaki 'e taha mo 'ene ngaahi tohi kehe, kae'uma'a 'a Sisu, na'a ne fakanofo 'aposetolo ia), ka 'oku 'ikai te tau fie muimui kitautolu ki ai 'i he me'a ni? 'Oku fu'u e'a 'aupito pe meia 1 Timote 2:11-15 (kapau te tau nofo'i pe ki ai), 'oku ta'ofi 'e Paula ke faifekau 'a ha'a fafine pea ke faiakonaki ki ha'a tangata.

Tupu mei he'etau ta'eloto ke fokotu'u 'oku mo'oni 'a Paula, kae loi kitautolu ('o kau aipe au he'eku ngaue he SUTT), 'oku tau; (1) Faka'ikai'i 'a e fekau'aki lelei 'a e akonaki 'a Paula mo Sisu, he tu'unga 'o fafine he Siasi; 2) Faka'ikai'i 'a e afuataha (consistency) 'a e akonaki 'a Paula 'i he'ene ngaahi 'Ipiseli 'o kau ki he tu'unga 'o fafine 'i he Siasi; 3) Taukave'i ko e akonaki pe ia ki 'Efeso kae 'ikai ki he toenga 'o e Siasi 'o kau ai hotau Siasi he 'aho ni.

'Oku fiema'u ke tau takitaha fakavetevete 'a e fo'i fakapona 'oku faingata'a ai ke tau tali 'oku mo'oni 'a e 'Otua (he ko 'ene folofola 'a 2 Timote) kae loi kotoa kitautolu. 

Si'oto'ofaatu




2013/4/15 Sitiveni <skf...@gmail.com>
Fkmalo lahi atu Seni mo TV ho'o mo tokanga ke fk-kalisitiane pe 'etau
talanoa he issue koeni neongo 'oku tau kehekehe 'i he me'a ni. Ko e

[The entire original message is not included.]

Tevita Finau

unread,
Apr 15, 2013, 10:04:21 AM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Kau atu pe ki'i lotu vaivai he hufia si'i Mele Lavulo. 'Ofa atu, tfinau

seni taniela

unread,
Apr 15, 2013, 12:20:58 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Maafu Palu <maafu...@gmail.com>To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Ko hono mo'oni 'oku tau mimio ma'u pe e Tohitapu ke tatau mo e me'a 'oku tau tui ki ai mo nofo ai (pea 'oku taau ke sivisivi'i 'a e 'uhinga 'etau mimio - ko e 'isiuu ia 'oku tonu ke tau tahataha atu ki ai).
Ko e ha hano maumau, kapau te tau fokotu'u, 'oku mo'oni pe 'a Paula ia (pea 'ikai ha'ane fepaki 'e taha mo 'ene ngaahi tohi kehe, kae'uma'a 'a Sisu, na'a ne fakanofo 'aposetolo ia), ka 'oku 'ikai te tau fie muimui kitautolu ki ai 'i he me'a ni? 'Oku fu'u e'a 'aupito pe meia 1 Timote 2:11-15 (kapau te tau nofo'i pe ki ai), 'oku ta'ofi 'e Paula ke faifekau 'a ha'a fafine pea ke faiakonaki ki ha'a tangata.
======================================================

Kataki pe Dr Palu mo e kau tasilisili

Hei'ilo ki he kau tama koee pee ko enau mimio ke hoa mo enau a'usiaa ka kiate au ko e ola 'eku fekumi ki he kaveinga ni.  Pea ko e liliu eku tui ne toki hoko pee he 2013.  Oku ou teachable enough ke toe foki ki he'eku tui motu'aa(tatau mo Palu) o kapau teu lau ha ngaahi fakauhinga ki he ngaahi Folofola ko ena oku leleiange i he ngaahi fakauhinga kuou tuku atuu.

Ko e fakauhinga neu oatu oku base he  Life Application Study Bible aia ko e kau contributors ko e majority ko e kau Evangelical, ikai ngata ai oku ou toe sio ki he argument pee o e kau faiako tohitapu mei he ngaahi seminalio evangelical oku nau tui ki he tohitapu tatau mo Palu hangee ko Wheaton College, Trinity Evangelical Divinty School, mo Dallas Theological Seminary, pehee foki pea mei he kau Kalisitiane he ngaahi siasi evangelical hangee ko e megachurch ko Willow Creek Community Church i Chicago.  Toe kau mo e filosefa evangelical oku faka'apa'apa'i he'ekau evangelical ko Dallas Willard mei he Univesiti o Southern California i LA i he tui ki he malanga e kakai fefinee etc.

Ko e study bible e tolu oku ngaue'aki ki he'eku personal b/study 1) Life Application Study Bible; 2) New Living Translation Study Bible 3) Holman Christian Standard Study Bible.  Oku kauhala taha e Holman Study Bible mo Dr Palu, ka oku kehe sio ia a e Life Application Bible.  Oku ou fakahoa enau ngaahi fakauhingaa ki he ngaahi controversial issue hangee ko enii oku tau lau ki ai peau fuatautau ai pee ko fee me'a oku uhingamalohiange kiate au ene fakauhinga peau fili leva ia fakataha mo haaku fakauhinga.

I he siasi evangelical ko ena ko Willow Creek neongo oku iai hono founder ka oku ikai ke nau tui ki he fakanofo faifekau (ordain) he oku nau tui ki he "royal priesthood" of all believers pea oku nau faka'ataa ki he kakai fefine kapau oku iai hanau gift faiako, malanga, etc ke nau fai pehee.  Mou vakai atu ki he website ko ena e fefine Ruth Haley Barton mei he siasi ko enii <www.thetransformingcenter.org> ko e website e fefine ko enaa ke train e kau faifekau moe kau leader he ngaahi siasii

Pea ko e taha e argument e fefine ko ena oku faingata'a ke iai haaku tali ki ai, oku fekau'aki mo e Spiritual Gifts.  Oku ai nai ha gift ko e gift pee ki he kakai tangata?  eg. gift of teaching and gift of leadership??  Kapau e lava e ha taha o omi ha tali lelei ki hena fuoloa haaku toe foki o tui tatau mo Dr Palu.  Pea ko e uhinga ia e pau ke fai ha toe foki o fekumi ki he ngaahi tohi a Paulaa telia na'a fehangahangai e akonaki a Paula pea mo Sisuu, pe fehangahangai a Paula mo ia pee he'ene ngaahi tohii, pea pehee ki he talanoa fakalukufua a e Kosipelii.

Mole ke mama'o ha feinga e kau evangelical ko eni oku ou fakalau atu ke Tatau(equality) mo e feinga tatau e kau feminist ka ko e toe sio pee ki he Folofolaa Fakalukufua.  Pea i he'eku vakaii oku iai e legitimate reasons ki he tali e he kau evangelical ko eni e uhinga ke faifekau ai a ha'a fefine.

Me'amalie foki hono omi e Dr Palu a Nancy DeMoss he oku kau e fefine ko enaa heeku ako mei ai heene ngaahi lea he ko e taha e guest speaker tu'ukimu'a he ngaahi conference lalahi e Campus Crusade aia oku iloa ene ngaahi lea he personal holiness, aia ko ene lea he staff conference oku lea ki he kakai fefine pea mo e kakai tangata.

Unfair kiate au hono fakamaopo'opo ko e "mimio" ka tau talanoa lelei pee...pea oku fele a faingamalie ke tau agree to disagree with civility koe talanoa ia e kau tama lalahii oku pehee.

Ko e ongo parachurch organisation evangelical lalahi ko e Intervarsity mo e Campus Crusade oku na fehangahangai he issue ko enii.  Tui e Intervarsity oku sai pee ke taki a fafine; tui a e Campus Crusade tatau mo Dr Palu.  Na'a ku ngaue au he Campus Crusade he ta'u e 13 ka kuou liliu au eku view aku hili eku lautohi ki he ongo issue ko eni pea oku 'iai 'ene affect how we view family leadership aia oku liliu mo eku view ki ai te u toki lave atu kiai 'anai
 
 

Jione Havea

unread,
Apr 15, 2013, 6:49:16 PM4/15/13
to Tasilisili
Kiate au, 'e tokoni ke tau fakatokanga'i (1) na'e 'ikai fai kuikui e tu'utu'uni 'a e SUTT mo e ngaahi siasi kehe ke malanga mo faifekau 'a e kakai fefine, (2) na'e ai e kau ta'eloto ka na'e 'ikai lavea ai honau laumalie, (3) pea ai mo e kau loto ka ko eni 'oku lavea honau laumalie, (4) 'oku ai e ngaahi siasi kehe 'i Tonga & mamani 'oku 'ikai malanga pe faifekau ai 'a e kakai fefine, (5) ka lele 'a Sami, pea kole ange ke lele fakaalaala he 'oku 'uho'uha e 'aho ni ...
 
'oua te ke hu he mosi Sami he 'oku 'osi maau hoku cap lotu, te u hu atu mo au
 
salute atu mei 'uta, jh

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 15, 2013, 7:48:42 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com

----- Original Message -----

To:
"tasilisili" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Mon, 15 Apr 2013 22:25:37 +1300

Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu


Kau tangata mo e kau fefine,

'Oku fakafiefia 'a e fakahoko melino pe 'etau ki'i talatalanoa ni, pea ko e me'a lelei foki 'etau toutoufoki ki he Tohitapu ke fai mei ai hotau fakahinohino (he tokoni ne fai mai 'e Fakapulia), ki he me'a ke tau tui ki ai mo e me'a ke tau fai. Ko hono mo'oni 'oku tau mimio ma'u pe e Tohitapu ke tatau mo e me'a 'oku tau tui ki ai mo nofo ai (pea 'oku taau ke sivisivi'i 'a e 'uhinga 'etau mimio - ko e 'isiuu ia 'oku tonu ke tau tahataha atu ki ai).
-----------------
'O ku faka'apa'apa kia Fatai moe kau Fefine.. ko Fatai  ko 'eku fa'e fakalaumalie, pea 'oku hange ia ko Loisi mo 'Iunisi ki ha fanau tokolahi he Siasi heni...

Ko e mimio e 'uhinga 'oe Tohitapu, 'oku lahi 'aupito ia tukukehe ange e issue Faifekau 'a ha'a Fafine , ka 'oku tekeutua (hufnaga he fakatapu) ia he ngahi Siasi pea ko e me'a eni ia kuo u a'usia mo'oni 'eku faingata'a'ia ai he UCA, pea 'oku mahalo 'e tatau heni e ni'ihi  he ngahi fetitu'u 'oku nau lotu aii..

1. Ko e toki 'ilo hake 'oku fihia e kau taki 'oe Siasi he ngahi faingata'a hange ko e Fakasotoma mo e nonofo Kovi 'ae kau taki, ne lea 'aki eni ia 'ehe tangata  'iloa 'o e UCA ko Rev Dr Gordon Moyes, mea'i eni 'e Fatai.

2. Ko e Human right 'oku ke talanoa ki ai , 'oku e'a 'aupito ia heni he Siasi,kamata kle haa lahi 'aupito 'i Tonga na, pea ko e me'a kuo fakalao'i , tokanga 'aupito he'e iku fakahuu ai kita, ko ia kuo u 'osi take e risk ia ko ia 'e Sisu mo 'ene kau 'Aposetolo, pea ko tautolu ia he 'aho ni, ko e tuku pilisone pe.

3. Ko e matu'aki mahu'inga malie pe 'ae ivi mimio me'a ia 'o 'uhinga ai ha'aku tui ki ai...pea ko ia 'oku tau tui he'ikai ke pehe 'e 'aia ma'u pe 'ae tui ki he Tohitapu.

4. Ko hono vakili 'oe Tohitapu 'oku 'ikai fai tui ka 'oku fai 'uhinga mo sio faka'ilonga, ka 'oku ou tui 'oku taa ke  fai tui mu'a 'etau hakule 'ae Tohitapu...

Mahalo 'oku lahi pe ngahi me'a ka 'oku ou tui , ko e fakamo'oni pau hoku Kuonga 'oku heni he mimio me'a ,koe UCA mo Rev Dr Francis Mcnab...

Pe 'oku mahu'inga malie 'eku fakalea e tepile 'oku toknga mai ki ai 'a Maafu.

Fatai Slender

unread,
Apr 15, 2013, 7:57:02 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Date: Tue, 16 April 2013
Subject: Nunu'a 'o e tali ke faifekau e kakai fefine
From: Fatai
 
Na'a ku ongo'i si'i pehe 'e Ma'afu 'oku si'i tokanga ki he nunu'a 'e to mai he na'e kau he tali ke faifekau e kakai fefine. Sai pe Ma'afu he 'oku ke kei 'i he kauvai koe 'o taimi. Kou tokanga pe au pe 'e si'i fefee leva si'i kau tangata na'a nau fakangofua 'a e issue koeni ka kuo nau si'i 'osi pekia. Peau pehe leva sai pe teu muimui a au he lotu na'e fai 'e St. Gertrude ma'a si'i ng. laumalie 'oku nau si'i kei nofo 'o tali 'i Pulekatolio 'a ia 'oku ou tui 'oku kau ai si'eku ng tamai, fanga tuonga'ane 'i he 'Eiki na'a nau fai e fo'i ngaue hala koeni ko 'enau talangata'a kia Paula mo e folofola.
 Ko e me'a eni 'oku ui ko e te leleva kae te ai e pokumei. Talanoa kimoutolu 'oku mou 'ilo e folofola kau kau'italanoa ai au 'oku 'ikai teu 'ilo ha me'a. Malo 'ofa atu Fatai . 
 

Date: Tue, 16 Apr 2013 08:49:16 +1000

Subject: Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu


Kiate au, 'e tokoni ke tau fakatokanga'i (1) na'e 'ikai fai kuikui e tu'utu'uni 'a e SUTT mo e ngaahi siasi kehe ke malanga mo faifekau 'a e kakai fefine, (2) na'e ai e kau ta'eloto ka na'e 'ikai lavea ai honau laumalie, (3) pea ai mo e kau loto ka ko eni 'oku lavea honau laumalie, (4) 'oku ai e ngaahi siasi kehe 'i Tonga & mamani 'oku 'ikai malanga pe faifekau ai 'a e kakai fefine, (5) ka lele 'a Sami, pea kole ange ke lele fakaalaala he 'oku 'uho'uha e 'aho ni ...
 
'oua te ke hu he mosi Sami he 'oku 'osi maau hoku cap lotu, te u hu atu mo au
 
salute atu mei 'uta, jh


sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 15, 2013, 8:09:20 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com

----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 09:48:42 +1000
Subject:
[tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu


 

Maafu wr.

Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu


Kau tangata mo e kau fefine,

'Oku fakafiefia 'a e fakahoko melino pe 'etau ki'i talatalanoa ni, pea ko e me'a lelei foki 'etau toutoufoki ki he Tohitapu ke fai mei ai hotau fakahinohino (he tokoni ne fai mai 'e Fakapulia), ki he me'a ke tau tui ki ai mo e me'a ke tau fai. Ko hono mo'oni 'oku tau mimio ma'u pe e Tohitapu ke tatau mo e me'a 'oku tau tui ki ai mo nofo ai (pea 'oku taau ke sivisivi'i 'a e 'uhinga 'etau mimio - ko e 'isiuu ia 'oku tonu ke tau tahataha atu ki ai).
-----------------
'O ku faka'apa'apa kia Fatai moe kau Fefine.. ko Fatai  ko 'eku fa'e fakalaumalie, pea 'oku hange ia ko Loisi mo 'Iunisi ki ha fanau tokolahi he Siasi heni...

Ko e mimio e 'uhinga 'oe Tohitapu, 'oku lahi 'aupito ia tukukehe ange e issue Faifekau 'a ha'a Fafine , ka 'oku tekeutua (hufnaga he fakatapu) ia he ngahi Siasi pea ko e me'a eni ia kuo u a'usia mo'oni 'eku faingata'a'ia ai he UCA, pea 'oku mahalo 'e tatau heni e ni'ihi  he ngahi fetitu'u 'oku nau lotu aii..

1. Ko e toki 'ilo hake 'oku fihia e kau taki 'oe Siasi he ngahi faingata'a hange ko e Fakasotoma mo e nonofo Kovi 'ae kau taki, ne lea 'aki eni ia 'ehe tangata  'iloa 'o e UCA ko Rev Dr Gordon Moyes, mea'i eni 'e Fatai.

2. Ko e Human right 'oku ke talanoa ki ai , 'oku e'a 'aupito ia heni he Siasi,kamata kle haa lahi 'aupito 'i Tonga na, pea ko e me'a kuo fakalao'i , tokanga 'aupito he'e iku fakahuu ai kita, ko ia kuo u 'osi take e risk ia ko ia 'e Sisu mo 'ene kau 'Aposetolo, pea ko tautolu ia he 'aho ni, ko e tuku pilisone pe.

3. Ko e matu'aki mahu'inga malie pe 'ae ivi mimio me'a ia 'o 'uhinga ai ha'aku tui ki ai...pea ko ia 'oku tau tui he'ikai ke pehe 'e 'aia ma'u pe 'ae tui ki he Tohitapu.

4. Ko hono vakili 'oe Tohitapu 'oku 'ikai fai tui ka 'oku fai 'uhinga mo sio faka'ilonga, ka 'oku ou tui 'oku taa ke  fai tui mu'a 'etau hakule 'ae Tohitapu...

5. Ko hato maheni lelei 'oku 'ikai tui tatau mo kita te ne lava pe ke liliu ke ma'ama'a e Tohitapu kiate ia...


Mahalo 'oku lahi pe ngahi me'a ka 'oku ou tui , ko e fakamo'oni pau hoku Kuonga 'oku heni he mimio me'a ,koe UCA mo Rev Dr Francis Mcnab...

Pe 'oku mahu'inga malie 'eku fakalea e tepile 'oku toknga mai ki ai 'a Maafu.

Email sent using Optus Webmail

--

--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 15, 2013, 8:23:45 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Na'e 'eke 'e he Faifekau Tonga heni 'ae 'uhinga 'oku fokotu'u ai e Multifaith he UCA, pea ko e tali;  " ko ia pe he 'oku tau nofo he Pule'anga 'oe ngahi tui kehekehe.."

Ko ha fa'ahinga me'a pehe ni 'e pule 'aupito ki hano 'omai e tohitapu ke tatau mo homau loto, mahalo ko e ngahu 'uhinga pehe 'e feohi moe Siasi he Senituli 21...

'Oku ha eni he mafai 'oe kau Falesi 'i he Folofola 'ae ivi mimio 'uhinga, pea 'oku ha mahino mei he 'Aposetolo ko Paula, 'e ne fakae'a e houhau 'oe 'Otua, ka 'oku mei lahi 'e ne talanoa he mafai..mou mea'i pe.

takamuli.


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 10:09:20 +1000
Subject:
Re: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu


 


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 09:48:42 +1000
Subject:
[tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu


 

Maafu wr.
Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu


Kau tangata mo e kau fefine,

'Oku fakafiefia 'a e fakahoko melino pe 'etau ki'i talatalanoa ni, pea ko e me'a lelei foki 'etau toutoufoki ki he Tohitapu ke fai mei ai hotau fakahinohino (he tokoni ne fai mai 'e Fakapulia), ki he me'a ke tau tui ki ai mo e me'a ke tau fai. Ko hono mo'oni 'oku tau mimio ma'u pe e Tohitapu ke tatau mo e me'a 'oku tau tui ki ai mo nofo ai (pea 'oku taau ke sivisivi'i 'a e 'uhinga 'etau mimio - ko e 'isiuu ia 'oku tonu ke tau tahataha atu ki ai).
-----------------
'O ku faka'apa'apa kia Fatai moe kau Fefine. ko Fatai  ko 'eku fa'e fakalaumalie, pea 'oku hange ia ko Loisi mo 'Iunisi ki ha fanau tokolahi he Siasi heni...

seni taniela

unread,
Apr 15, 2013, 8:56:06 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Pesi mo hoku Fangatokoua Lotu
 
Feefee ke fakatatafe atu e tepile ko 'enii 'aki e ngaahi 'uhinga ko 'enii:
 
1) Ko e laumalie ne fokotu'u mai e fakakaukau ni ko e pehee ko kinautolu koee oku nau tui oku fakafolofola ke taki pe malanga ha fefine oku nau "mimio" e Folofolaa.
 
2) Te tau 'ilo fefee ko e mimio?  Feefee kapau ko e 'osi'osinga pee ia e feinga e taha koee ke mahino ki ai e Tohitapuu pea ne fai ai e conclusion ko ia ki he me'a e tui ki aii.
 
3) Kapau oku mo'oni e fakamahamahalo oku mimio 'e he ni'ihi intentionally and purposefully, ko e haa ai ha'atau pisinisi ke fakamaau kinautolu, lolotonga oku tali mai a Kalaisi ke fai hotau sivi
 
4) Amusia ha taha ia kuo hao mei he mimio e Folofolaa.  Oku ou ilo'i pau oku taa tu'olahi 'eku malanga'i e potu Folofola o faka'uhinga'i ki he uhinga pee aaku ka na'e IKAI teitei uhinga pe taumu'a pehee e potu Folofolaa ia (eisegesis).  Oku ou tui ta'etoeveiveiua kuo tau 'osi 'eefihia kotoa pee he mimio e Folofolaa.
 
5) Mei he kaveinga ko enaa, kuo tau nofo tautolu he fefakamaaua e character e kaungaa'apii pea kuo tau holoki e pootalanoa ki he tu'unga maa'ulalo mo'oni.
 
Fokotu'u:  Tau foki pee mu'a ki he tepile koee, 'o talanoa'i lelei, humbly with open mind and respect and be ready disagree agreeably with brotherly love.
 
Kapau ko e 'atunga ee talanoaa, ko e tuku e kaveinga ia ka tau fakamaatu'a kitautolu, kovi ia ka tautolu pea toe fakamamahi ki hotau Fakamo'uii.
 
'ofa atu
 
 
 
 
 
 
 
 

Sepesi H.Piukala

unread,
Apr 15, 2013, 9:12:48 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Seni ,ka kuo u 'osi fokotu'u atu e me'a 'oku mo'oni kiate au,tatau pe mo ia oku ke tokanga ki ai. .tuku pe ia her..he 'oku fe'unga e Lau 'ae Tohitapu 'ia 1 Tim 2:11-14,ke u tui ki ai..ko e kaveinga mahu'inga eni ketau toknga he 'oku 'iai e kakai tenau hee mei he mo'oni 'oe Tohitapu...malo

From: seni taniela
Sent: ‎16/‎04/‎2013 10:56 AM
To: tasil...@googlegroups.com

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 15, 2013, 9:18:10 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Seni fiemlie pe he 'oku fakatohitapu pe Kaveinga, Jn 7:17  Anyone who chooses to do the will of God will find out whether my teaching comes from God or whether I speak on my own...

Tau felakaaki holo pe he ko e me'alelei ia ki he 'ilo,pea 'oku ou tui ki a Maafu he fakakaukau ko iaa ketau hiki ki ai.

malo





----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 11:12:48 +1000
Subject:
RE: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu



Malo Seni ,ka kuo u 'osi fokotu'u atu e me'a 'oku mo'oni kiate au,tatau pe mo ia oku ke tokanga ki ai. .tuku pe ia her..he 'oku fe'unga e Lau 'ae Tohitapu 'ia 1 Tim 2:11-14,ke u tui ki ai..ko e kaveinga mahu'inga eni ketau toknga he 'oku 'iai e kakai tenau hee mei he mo'oni 'oe Tohitapu...malo

From: seni taniela
Sent: 16/04/2013 10:56 AM

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasilisili@googlegroupscom


Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

tv

unread,
Apr 15, 2013, 9:29:44 PM4/15/13
to Tasilisili-he-ngaluope
Neu kamata 'ai'ai mai 'ia 1 Kolinito he 'e ngali 'e ofiofi ai hano falute mai 'o e ngaahi fakakaukau moe tefito'i fakahinohino 'a Paula ke vetevete 'aki e fo'i ngahau 'oku ngaue'aki 'e he tafa'aki ko ee 'i a 1 Tim 2. Ka e hangee 'oku 'ikai fie talanoa'i lelei tama 'etau samena.

Fefee ke tuku atu e translation ko eni, pea kataki Fakapulia pe 'e lava 'o 'omai angee ha'o fakatonulea fakatonga (pe ko ha tokoni mai pee 'a ha taha ....

 (1 Tim 2 ...v.8 .....):  So this is what I want: the men should pray in every place, lifting up holy hands, with no anger or disputing.

 
9 In the same way the women, too, should clothe themselves in an appropriate manner, modestly and sensibly. They should not go in for elaborate hair-styles, or gold, or pearls, or expensive clothes;  

10
instead, as is appropriate for women who profess to be godly, they should adorn themselves with good works.

 11
They must be allowed to study undisturbed, in full submission to God.

 
12 I’m not saying that women should teach men, or try to dictate to them; they should be left undisturbed. 

13 Adam was created first, you see, and then Eve;

 
14 and Adam was not deceived, but the woman was deceived, and fell into trespass.

 
15 She will, however, be kept safe through the process of childbirth, if she continues in faith, love and holiness with prudence.

Maafu Palu

unread,
Apr 15, 2013, 9:41:52 PM4/15/13
to tasilisili
Seni,

Kataki pe he ko e 'uhinga 'eku pehe 'oku tonu ke tau siofi 'a e anga 'etau faka'uhinga (mimio) mo e 'uhinga 'oku ne pule'i, he 'oku fu'u mahino 'aupito pe 'a 1 Timote 2:11-15, 'a 'ene talamai 'a e me'a ke ta'ofi (faifekau pe malanga 'a e kakai fefine ki he kakai tangata), mo e 'uhinga 'o e ta'ofi (fakahokohoko 'o e Fakatupu, pea mo e too 'a e tangata ki he angahala). Pea kuo 'osi toutou lave ki ai 'a e fakamatala Takamuli.

Ne u 'ohovale 'i ho'o 'omi e fakakaukau 'e fepaki ia mo e ngaahi tohi kehe 'a Paula (he 'oku tonu ke 'oua 'e fepaki 'a Paula ia). Ko 'eku 'uhinga 'a'aku, kapau te tau siofi pe 'a e fakamatala 'a Paula 'ia 1 Timote 2:11-15, pea mo hono tu'u'anga 'i he Tohi, 'oku 'osi mahino 'aupito pe ia 'o 'ikai fiema'u ha Palofesa Kalisi ki ai. 

Ko 'etau ta'etali 'oku ta'emahino kiate au. Pea ko 'eku fokotu'u atu, ke vetevete mai ange 'a e ngaahi 'uhinga 'oku faingata'a ai ke tau tali 'a e fakamatala 'a Paula 'i he potu tohi ni. 

Ne u talaatu 'e au 'a e anga si'eku fekuki 'oku fai heni he SUTT, he 'oku mau tali 'emautolu 'a e faifekau fefine, ka he'ikai pe te u lau 'e au 'oku sio pehe 'a e Tohitapu, ke fakatonuhia'i'aki 'a e me'a 'oku piki ki ai e Siasi 'oku ou kau ki ai. Mo'oni pe tohi ia, loi pe ha'amautolu ia.

Si'oto'ofaatu

 


2013/4/16 seni taniela <seni...@yahoo.com.au>

Sami Pakofe

unread,
Apr 15, 2013, 9:42:25 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Hhhhh,jh Kuou fkkaukau keu lele kuikui ke 'oua teu sio kiha "tuhu", Koe palopalema ihe ete lau ae folofola Koe ngaue hoto tuhu e Hhhhh,firma'u ke kau hoto atamai he talanoa moe tohitapu he e tokoni aupito,, jh. Koe manatu melie eni ,kihe fa'ee neu tupu ai.Eku 'eke kiai he pongipongi e taha, Koe ha Kuo 'aa po'uli ai ? Pea Ko'ene tali ,Koau oku failotu ,pea Kuou fiefia he Koe fai e lotu ki hoku Otua....so simple to undestand if we faith in God. Kouo manavasi'i he Ko'ena Kuo Tala Koe Failotu moe malanga ae Kakai fefine Koe nunu'a. e Hoko ihe faihala.Hh hhh. Kuou manavasi'i na'a faifai pea tau hange Koe mosi tatapuni fale e Kakai fefine kae lotu pe Kakai tangata,,,Koe foi tukufakaholo fakakuonga mu'a....taimi ke kumi ha u'uu.

Maile Molitika

unread,
Apr 15, 2013, 9:55:28 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
 
 
Sent: Tuesday, April 16, 2013 9:48 AM
Subject: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu
 
----- Original Message -----
 
To:
"tasilisili" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:
 
Sent:
Mon, 15 Apr 2013 22:25:37 +1300
Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

Sepesi wrote:
Ko e mimio e 'uhinga 'oe Tohitapu, 'oku lahi 'aupito ia tukukehe ange e issue Faifekau 'a ha'a Fafine , ka 'oku tekeutua (hufnaga he fakatapu) ia he ngahi Siasi pea ko e me'a eni ia kuo u a'usia mo'oni 'eku faingata'a'ia ai he UCA, pea 'oku mahalo 'e tatau heni e ni'ihi  he ngahi fetitu'u 'oku nau lotu aii..
.....................................................................................
 
Malo muá Takamuli e kei maú ivi ke fai hotau hinoíi mei he folofola.. óku ou kau pe au he lau fakalongolongo ka óku hange kuo íkai keu kei lava ke fakalongolongo pea óku ou pehe keu kií hu atu..
 
1. Ko e mimio ó e Tohitapu á e óku ke fakalea, óku íkai hao ha taha ai.. Óku mau ngali mimio atu he tafaáki é taha? ó hange ko e allow e finematuá ke malanga, ka e fefe koe álaa? óku ou fakapapau atu óku íkai teke tauhi á e lea kotoa he tohitapu? ït is absolutely impossible for anyone to obey the written word? (The written word that was meant for the Jews of Long Ago...)
 
2. Heíkai lava keke fakalotoí kotoa á e kakai í fale ni pe ko ho Faiánga-lotu ke nau kau fakataha mo koe he issue kotoa pe. It is absolutely immpossible to convince everyone to come to your side in every issue. Sai pe talanoa ia ke fakamahinoí e meá óku ke tuú ai, ka e óua e pehe mai, mou omi he ko e tonu taha eni...
 
3. Ko e ha hano kovi á e dialogue á e UCA he Interfaith? Kuo poleí kitautolu ke tau talanoa mo hotau kaungaápi óku nau kehe mo kitautolu ke tau ílo ki he énau tui, pea ke nau ílo foki ki he étau tui pea tau create ha relationship óku lelei ke tau nofo fakataha í he melino mo e feófoófa ni. Óku íkai úhinga á e dialogue ke ne fakavaivaií á étau tui ko Sisu Kalaisi ko e Álo ó e Ótua moúi pea ko e fakamoúi ó mamani.
 
4. Kau koe he tangata kataki fuoloa, ko hoó mamahi pe he motuí Siasi óku tau fokoutua ai, ka ke kei nofo pe í loto??? hehehehe!!!!Kapau ko koe au kuo fuoloa éku fakataáne he loto fale ó e SUTT  ueee!!! óku kei íai koaa ha SUTT pe kuo nau ósi kinautolu??  Kaikehe, tokoua óku ou ófa atu pea tau toki sio ki he TNC í Sune ...   Maile

Email sent using Optus Webmail
--

Maafu Palu

unread,
Apr 15, 2013, 10:03:18 PM4/15/13
to tasilisili
Hehe Seni,

Masi'i ko ho'o fu'u laipeli 'a'au 'oku fu'u lahi pea fihi pea toe faufaua. 'Oku sai pe hono lau holo 'a e fakatotolo 'a e kau ako, ka 'oku kei tatau pe hotau natula, kei ai pe 'etau fehalaaki.

Ko e taha foki, kataki pe Seni, 'oku 'ikai te u toe lau 'e au ko e "evangelical", ka 'oku ou lau pe 'e au au, ko e "Biblicist" pe "Disciple of Jesus". He ne u toki 'ilo kimui 'oku kehekehe 'aupito 'a e me'a 'oku ou lau 'e au ko e "evangelical" mo e me'a 'oku nofo ai 'etau kau "evangelical" 'i Tonga ni mo muli na foki.

Fakamamahi ho'o afe, ka 'oku kei taimi pe ke ke toe foki mai ki he Tohitapu 'o tu'u ai. Kapau te tau kamata mei he potu tohi 'oku tau talanoa ki ai, 'oku mahu'inga malie pe me'a ia 'oku 'uhinga ki ai 'a Paula. Kapau ko ho'o afe ko e mafai fakaako 'o ho'o kau faiako, pea 'oku ou toe fokotu'u atu ke ke foki mai pe 'o lau mo toelau 'a e potutohi.

'Oku ta'ofi 'e Paula 'a e "faiakonaki" mei he fefine pea ko e "pule ki he tangata" ka ke nofo fakalongope 'o tali akonaki mo fakavaivai (v.11-12). 

Pea ko e 'uhinga 'oku 'omai, ko e Fakatupu. Na'e "fua ngaohi 'a 'Atama" - ko e hokohoko ia 'a e Fakatupu, ko e tangata 'oku ne fatongia'aki 'a e faiakonaki, he ko ia na'e 'ange ki ai 'e he 'Otua 'a e folofola 'o tapui e 'Akau (Sen. 2;15-17). Kimui 'a 'Ivi, ke ne tali e akonaki 'a e tangata.

Fefine ne to ki he faihala, pea ne 'ave ai 'a e tangata, he ne tu'u fakalongope 'i hono tafa'aki 'o 'ikai te ne akonekina e fefine he taimi ne na talanoa ai mo e Ngata. 

Hoko hifo ki he 3:1-7, ko e lakanga faifekau, 'oku tuku atu ia ki ha'a tangata, kae 'ikai kia fafine. Ko e lea Kalisi "feinga 'e ha taha", 'oku 'uhinga ia "feinga 'e ha taha tangata" (3:1). Pea 'oku tatau pe ia mo ngaahi anga 'o e faifekau 'oku lau ki ai 'a Paula 'ia Taitusi mo 1 Kolinito mo 'ene ngaahi tohi kehe (ka he'ikai te u lau ki ai heni he 'e fu'u loloa).

'Oku ou uki koe Seni, ke ke toe foki pe ki he me'a ne ke nofo ai, 'o 'oua 'e ofe'i koe 'e he kau sikola ko ena, 'aki 'enau ngaahi fakakaukau. 'Oku 'ikai fiema'u ha Palofesa Kalisi ia ke vete mai e me'a ni, he 'oku mahino pe ia.

Pea 'oku 'ikai ha'aku mamahi 'a'aku ia he SUTT koe'uhi ko 'enau tali 'e faifekau fefine, he 'oku faitotonu hotau 'Otua. 

'Oku ou fekuki au ai mo e pau ke u tali kinautolu ko e kaungangaue 'i he 'Eiki, pea 'ofa'i kinautolu ko e ngaahi tuofafine 'ia Kalaisi, ne pekia ma'anautolu 'a Kalaisi foki, pea 'e lava pe ke me'angaue'aki kinautolu 'e he 'Eiki hange ko e 'asi 'a Pelami. Ka he'ikai faifai pea u hanga ai 'e au 'o mimio e Tohitapu, ke fakatonuhia'i 'a e me'a 'oku fai 'e he SUTT.

Si'oto'ofaatu


2013/4/16 seni taniela <seni...@yahoo.com.au>
Maafu Palu <maafu...@gmail.com>To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

Sepesi H.Piukala

unread,
Apr 15, 2013, 10:29:35 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo hono kei mamahi'i e Siasi Maile, 'oku ke mo'oni ee..'ofa atu .

From: Maile Molitika
Sent: ‎16/‎04/‎2013 11:55 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu

 
 
Sent: Tuesday, April 16, 2013 9:48 AM
Subject: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu
 



----- Original Message -----
 
To:
"tasilisili" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:
 
Sent:
Mon, 15 Apr 2013 22:25:37 +1300
Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

Sepesi wrote:
Ko e mimio e 'uhinga 'oe Tohitapu, 'oku lahi 'aupito ia tukukehe ange e issue Faifekau 'a ha'a Fafine , ka 'oku tekeutua (hufnaga he fakatapu) ia he ngahi Siasi pea ko e me'a eni ia kuo u a'usia mo'oni 'eku faingata'a'ia ai he UCA, pea 'oku mahalo 'e tatau heni e ni'ihi  he ngahi fetitu'u 'oku nau lotu aii..
.....................................................................................
 
Malo muá Takamuli e kei maú ivi ke fai hotau hinoíi mei he folofola.. óku ou kau pe au he lau fakalongolongo ka óku hange kuo íkai keu kei lava ke fakalongolongo pea óku ou pehe keu kií hu atu..
 
1. Ko e mimio ó e Tohitapu á e óku ke fakalea, óku íkai hao ha taha ai.. Óku mau ngali mimio atu he tafaáki é taha? ó hange ko e allow e finematuá ke malanga, ka e fefe koe álaa? óku ou fakapapau atu óku íkai teke tauhi á e lea kotoa he tohitapu? ït is absolutely impossible for anyone to obey the written word? (The written word that was meant for the Jews of Long Ago...)
 
2. Heíkai lava keke fakalotoí kotoa á e kakai í fale ni pe ko ho Faiánga-lotu ke nau kau fakataha mo koe he issue kotoa pe. It is absolutely immpossible to convince everyone to come to your side in every issue. Sai pe talanoa ia ke fakamahinoí e meá óku ke tuú ai, ka e óua e pehe mai, mou omi he ko e tonu taha eni...
 
3. Ko e ha hano kovi á e dialogue á e UCA he Interfaith? Kuo poleí kitautolu ke tau talanoa mo hotau kaungaápi óku nau kehe mo kitautolu ke tau ílo ki he énau tui, pea ke nau ílo foki ki he étau tui pea tau create ha relationship óku lelei ke tau nofo fakataha í he melino mo e feófoófa ni. Óku íkai úhinga á e dialogue ke ne fakavaivaií á étau tui ko Sisu Kalaisi ko e Álo ó e Ótua moúi pea ko e fakamoúi ó mamani.
 
4. Kau koe he tangata kataki fuoloa, ko hoó mamahi pe he motuí Siasi óku tau fokoutua ai, ka ke kei nofo pe í loto??? hehehehe!!!!Kapau ko koe au kuo fuoloa éku fakataáne he loto fale ó e SUTT  ueee!!! óku kei íai koaa ha SUTT pe kuo nau ósi kinautolu??  Kaikehe, tokoua óku ou ófa atu pea tau toki sio ki he TNC í Sune ...   Maile

Email sent using Optus Webmail
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 15, 2013, 11:30:06 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com

'Oku taau ke sivisivi'i kitautolu he ko e 'ulunaanga mimio , ko e 'ulungaanga ia 'oe Tevolo he Ngata ne nemimio e Folofola 'ae 'Otua 'o tui ki ai 'a 'Ivi...
Folofola 'a sihova 'Elohimi.
Senesi 2: 17 .. ka ko e 'akau 'o e 'Ilo -'oe- lelei -mo e kovi he'ikai te ke kai mei ai , he ko e 'aho  te ke kai mei ai kupau te ke mate.

Ngata Olopoto(Tevolo).
Senesi 3;4 Pea pehe 'e he Ngata ki he fefine, 'e 'ikai 'aupito te mo mate...

Kau Kalisitiane 'oku taau ketaufefakamokomoko 'aki , ko ia 'ae me'a 'oku taau ketau toutou 'omai e Folofola ke tukuange ke lea mai,pea 'oku kole fakamolemole tomu'a atu au kpau ne u hoko ko ha tokotaha akonaki fakahee, mole ke mama'o ha'aku loto ki ai,ka ko e ta'etokanga mo e fakangatangata pe..

Kiate au ko e 'ulunaanga mimio ena 'oe Ngata Olopoto 'oku lolotonga 'i he famili mo e Siasi, ko Sisu pe te ne ofi ke taukapo'i kitautolu.


takamuli.

----- Original Message -----

To:
"tasilisili@googlegroupscom" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 12:29:35 +1000
Subject:
RE: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu



Malo hono kei mamahi'i e Siasi Maile, 'oku ke mo'oni ee..'ofa atu .

From: Maile Molitika
Sent: 16/04/2013 11:55 AM

To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu

 
 
Sent: Tuesday, April 16, 2013 9:48 AM
Subject: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu
 

----- Original Message -----
 
To:
"tasilisili" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:
 
Sent:
Mon, 15 Apr 2013 22:25:37 +1300
Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

Sepesi wrote:
Ko e mimio e 'uhinga 'oe Tohitapu, 'oku lahi 'aupito ia tukukehe ange e issue Faifekau 'a ha'a Fafine , ka 'oku tekeutua (hufnaga he fakatapu) ia he ngahi Siasi pea ko e me'a eni ia kuo u a'usia mo'oni 'eku faingata'a'ia ai he UCA, pea 'oku mahalo 'e tatau heni e ni'ihi  he ngahi fetitu'u 'oku nau lotu aii..
....................................................................................
 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 15, 2013, 11:45:46 PM4/15/13
to tasil...@googlegroups.com

Ha e lau 'ae Tohitapu ki ha Faifekau.

Ha e lau 'ae Siasi ?

Ha e lau 'ae Tohitapu ki he Fakasotoma.

Ha  e lau 'ae Siasi ?

Ha e lau 'ae Tohitapu ki he Nofo famili ?

Ha ele lau 'ae Siasi. ?

Ko ha ngahi me'a pe ke ne tokoni kitautolu ke tui mo falala ki he Tohitapu, pea 'oku 'osi mhino 'etau tonounou ka 'oku 'ikai ko ha me'a ia ke ne fakatonuhia 'aki au keu mavaha mei he au 'ae Tohitapu..tau ke sivisivi e 'uhinga'oku mimio ai e Tohitapu.

takamuli


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 13:30:06 +1000

Subject:
RE: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu



'Oku taau ke sivisivi'i kitautolu he ko e 'ulunaanga mimio , ko e 'ulungaanga ia 'oe Tevolo he Ngata ne nemimio e Folofola 'ae 'Otua 'o tui ki ai 'a 'Ivi...
Folofola 'a sihova 'Elohimi.
Senesi 2: 17 .. ka ko e 'akau 'o e 'Ilo -'oe- lelei -mo e kovi he'ikai te ke kai mei ai , he ko e 'aho  te ke kai mei ai kupau te ke mate.

Ngata Olopoto(Tevolo).
Senesi 3;4 Pea pehe 'e he Ngata ki he fefine, 'e 'ikai 'aupito te mo mate...

Kau Kalisitiane 'oku taau ketaufefakamokomoko 'aki , ko ia 'ae me'a 'oku taau ketau toutou 'omai e Folofola ke tukuange ke lea mai,pea 'oku kole fakamolemole tomu'a atu au kpau ne u hoko ko ha tokotaha akonaki fakahee, mole ke mama'o ha'aku loto ki ai,ka ko e ta'etokanga mo e fakangatangata pe..

Kiate au ko e 'ulunaanga mimio ena 'oe Ngata Olopoto 'oku lolotonga 'i he famili mo e Siasi, ko Sisu pe te ne ofi ke taukapo'i kitautolu.


takamuli.

----- Original Message -----

To:
"tasilisili@googlegroupscom" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 12:29:35 +1000
Subject:
RE: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu


Malo hono kei mamahi'i e Siasi Maile, 'oku ke mo'oni ee..'ofa atu .

From: Maile Molitika
Sent: 16/04/2013 11:55 AM

Subject: Re: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu

 
 
Sent: Tuesday, April 16, 2013 9:48 AM
Subject: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu
 

----- Original Message -----
 
To:
"tasilisili" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:
 
Sent:
Mon, 15 Apr 2013 22:25:37 +1300
Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

Sepesi wrote:
Ko e mimio e 'uhinga 'oe Tohitapu, 'oku lahi 'aupito ia tukukehe ange e issue Faifekau 'a ha'a Fafine , ka 'oku tekeutua (hufnaga he fakatapu) ia he ngahi Siasi pea ko e me'a eni ia kuo u a'usia mo'oni 'eku faingata'a'ia ai he UCA, pea 'oku mahalo 'e tatau heni e ni'ihi  he ngahi fetitu'u 'oku nau lotu aii..
...................................................................................
 

Aisea Matangi

unread,
Apr 16, 2013, 12:35:24 AM4/16/13
to tasil...@googlegroups.com
Sepesi
 
Tonu tama ke fai hano fakahoa tahataha 'a e ngaahi me'a 'oku fai 'e he siasi pea mo e lau 'a e tohitapu. Na'a 'iloange 'oku tau nofo tautolu ia ha siasi 'oku ta'e fakakalisitiane kae 'ikai ketau 'ilo. He 'oku ou tui au  'oku lahi faufaua atu 'a e ngaahi me'a ia 'oku talamai 'e he tohitapu ke fai ka 'oku 'ikai fai ia 'e he siasi.
 
Koeha leva hono 'uhinga 'oku 'ikai ke fai ai 'a e ngaahi me'a koe ka e tukunoa'i pe 'a e?  'Oku ou manavasi'i au he toe nofo he siasi. Mahalo na'a 'oku sai ange a 'a e kau KK ia....hehehe

Senesi 3;4 Pea pehe 'e he Ngata ki he fefine, 'e 'ikai 'aupito te mo mate....


Kau Kalisitiane 'oku taau ketaufefakamokomoko 'aki , ko ia 'ae me'a 'oku taau ketau toutou 'omai e Folofola ke tukuange ke lea mai,pea 'oku kole fakamolemole tomu'a atu au kpau ne u hoko ko ha tokotaha akonaki fakahee, mole ke mama'o ha'aku loto ki ai,ka ko e ta'etokanga mo e fakangatangata pe..

Kiate au ko e 'ulunaanga mimio ena 'oe Ngata Olopoto 'oku lolotonga 'i he famili mo e Siasi, ko Sisu pe te ne ofi ke taukapo'i kitautolu.


takamuli.

----- Original Message -----

To:
"tasilisili@googlegroupscom" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 12:29:35 +1000
Subject:
RE: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu


Malo hono kei mamahi'i e Siasi Maile, 'oku ke mo'oni ee..'ofa atu .
From: Maile Molitika
Sent: 16/04/2013 11:55 AM

Subject: Re: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu

 
 
Sent: Tuesday, April 16, 2013 9:48 AM
Subject: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu
 

----- Original Message -----
 
To:
"tasilisili" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:
 
Sent:
Mon, 15 Apr 2013 22:25:37 +1300
Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

Sepesi wrote:
Ko e mimio e 'uhinga 'oe Tohitapu, 'oku lahi 'aupito ia tukukehe ange e issue Faifekau 'a ha'a Fafine , ka 'oku tekeutua (hufnaga he fakatapu) ia he ngahi Siasi pea ko e me'a eni ia kuo u a'usia mo'oni 'eku faingata'a'ia ai he UCA, pea 'oku mahalo 'e tatau heni e ni'ihi  he ngahi fetitu'u 'oku nau lotu aii..
....................................................................................
 
Malo muá Takamuli e kei maú ivi ke fai hotau hinoíi mei he folofola.. óku ou kau pe au he lau fakalongolongo ka óku hange kuo íkai keu kei lava ke fakalongolongo pea óku ou pehe keu kií hu atu..
 
1. Ko e mimio ó e Tohitapu á e óku ke fakalea, óku íkai hao ha taha ai.. Óku mau ngali mimio atu he tafaáki é taha? ó hange ko e allow e finematuá ke malanga, ka e fefe koe álaa? óku ou fakapapau atu óku íkai teke tauhi á e lea kotoa he tohitapu? ït is absolutely impossible for anyone to obey the written word? (The written word that was meant for the Jews of Long Ago...)
 
2. Heíkai lava keke fakalotoí kotoa á e kakai í fale ni pe ko ho Faiánga-lotu ke nau kau fakataha mo koe he issue kotoa pe. It is absolutely immpossible to convince everyone to come to your side in every issue. Sai pe talanoa ia ke fakamahinoí e meá óku ke tuú ai, ka e óua e pehe mai, mou omi he ko e tonu taha eni...
 
3. Ko e ha hano kovi á e dialogue á e UCA he Interfaith? Kuo poleí kitautolu ke tau talanoa mo hotau kaungaápi óku nau kehe mo kitautolu ke tau ílo ki he énau tui, pea ke nau ílo foki ki he étau tui pea tau create ha relationship óku lelei ke tau nofo fakataha í he melino mo e feófoófa ni. Óku íkai úhinga á e dialogue ke ne fakavaivaií á étau tui ko Sisu Kalaisi ko e Álo ó e Ótua moúi pea ko e fakamoúi ó mamani.
 
4. Kau koe he tangata kataki fuoloa, ko hoó mamahi pe he motuí Siasi óku tau fokoutua ai, ka ke kei nofo pe í loto??? hehehehe!!!!Kapau ko koe au kuo fuoloa éku fakataáne he loto fale ó e SUTT  ueee!!! óku kei íai koaa ha SUTT pe kuo nau ósi kinautolu??  Kaikehe, tokoua óku ou ófa atu pea tau toki sio ki he TNC í Sune ...   Maile
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groupsgoogle.com/group/tasilisili

 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 
Email sent using Optus Webmail

Sami Pakofe

unread,
Apr 16, 2013, 12:40:42 AM4/16/13
to tasil...@googlegroups.com

Sami Pakofe

unread,
Apr 16, 2013, 12:49:09 AM4/16/13
to tasil...@googlegroups.com
Kapau Koe lave ia a Paula,ke oua e faiakonaki a fefine,,,e fefee ae fanau ikai ke iai ha tamai ? Tapu kihe. Fa'ee Keke akonaki fakalaumalie kihe ene fanau ? Fefee a kolisi kuini salote, tapu ke akonaki fakalotu e kau fefine?:: Koe mono atu pe .....


On Tuesday, April 16, 2013, Sami Pakofe <smpa...@gmail.com> wrote:
>
>
> On Tuesday, April 16, 2013, Maafu Palu <maafu...@gmail.com> wrote:
>> Hehe Seni,
>> Masi'i ko ho'o fu'u laipeli 'a'au 'oku fu'u lahi pea fihi pea toe faufaua. 'Oku sai pe hono lau holo 'a e fakatotolo 'a e kau ako, ka 'oku kei tatau pe hotau natula, kei ai pe 'etau fehalaaki.
>> Ko e taha foki, kataki pe Seni, 'oku 'ikai te u toe lau 'e au ko e "evangelical", ka 'oku ou lau pe 'e au au, ko e "Biblicist" pe "Disciple of Jesus". He ne u toki 'ilo kimui 'oku kehekehe 'aupito 'a e me'a 'oku ou lau 'e au ko e "evangelical" mo e me'a 'oku nofo ai 'etau kau "evangelical" 'i Tonga ni mo muli na foki.
>> Fakamamahi ho'o afe, ka 'oku kei taimi pe ke ke toe foki mai ki he Tohitapu 'o tu'u ai. Kapau te tau kamata mei he potu tohi 'oku tau talanoa ki ai, 'oku mahu'inga malie pe me'a ia 'oku 'uhinga ki ai 'a Paula. Kapau ko ho'o afe ko e mafai fakaako 'o ho'o kau faiako, pea 'oku ou toe fokotu'u atu ke ke foki mai pe 'o lau mo toelau 'a e potutohi.
>> 'Oku ta'ofi 'e Paula 'a e "faiakonaki" mei he fefine pea ko e "pule ki he tangata" ka ke nofo fakalongope 'o tali akonaki mo fakavaivai (v.11-12). 
>> Pea ko e 'uhinga 'oku 'omai, ko e Fakatupu. Na'e "fua ngaohi 'a 'Atama" - ko e hokohoko ia 'a e Fakatupu, ko e tangata 'oku ne fatongia'aki 'a e faiakonaki, he ko ia na'e 'ange ki ai 'e he 'Otua 'a e folofola 'o tapui e 'Akau (Sen. 2;15-17). Kimui 'a 'Ivi, ke ne tali e akonaki 'a e tangata.
>> Fefine ne to ki he faihala, pea ne 'ave ai 'a e tangata, he ne tu'u fakalongope 'i hono tafa'aki 'o 'ikai te ne akonekina e fefine he taimi ne na talanoa ai mo e Ngata. 
>> Hoko hifo ki he 3:1-7, ko e lakanga faifekau, 'oku tuku atu ia ki ha'a tangata, kae 'ikai kia fafine. Ko e lea Kalisi "feinga 'e ha taha", 'oku 'uhinga ia "feinga 'e ha taha tangata" (3:1). Pea 'oku tatau pe ia mo ngaahi anga 'o e faifekau 'oku lau ki ai 'a Paula 'ia Taitusi mo 1 Kolinito mo 'ene ngaahi tohi kehe (ka he'ikai te u lau ki ai heni he 'e fu'u loloa).
>> 'Oku ou uki koe Seni, ke ke toe foki pe ki he me'a ne ke nofo ai, 'o 'oua 'e ofe'i koe 'e he kau sikola ko ena, 'aki 'enau ngaahi fakakaukau. 'Oku 'ikai fiema'u ha Palofesa Kalisi ia ke vete mai e me'a ni, he 'oku mahino pe ia.
>> Pea 'oku 'ikai ha'aku mamahi 'a'aku ia he SUTT koe'uhi ko 'enau tali 'e faifekau fefine, he 'oku faitotonu hotau 'Otua. 
>> 'Oku ou fekuki au ai mo e pau ke u tali kinautolu ko e kaungangaue 'i he 'Eiki, pea 'ofa'i kinautolu ko e ngaahi tuofafine 'ia Kalaisi, ne pekia ma'anautolu 'a Kalaisi foki, pea 'e lava pe ke me'angaue'aki kinautolu 'e he 'Eiki hange ko e 'asi 'a Pelami. Ka he'ikai faifai pea u hanga ai 'e au 'o mimio e Tohitapu, ke fakatonuhia'i 'a e me'a 'oku fai 'e he SUTT.
>> Si'oto'ofaatu
>>
>> 2013/4/16 seni taniela <seni...@yahoo.com.au>
>>
>> Maafu Palu <maafu...@gmail.com>To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
>> Ko hono mo'oni 'oku tau mimio ma'u pe e Tohitapu ke tatau mo e me'a 'oku tau tui ki ai mo nofo ai (pea 'oku taau ke sivisivi'i 'a e 'uhinga 'etau mimio - ko e 'isiuu ia 'oku tonu ke tau tahataha atu ki ai).
>>  
>> Ko e ha hano maumau, kapau te tau fokotu'u, 'oku mo'oni pe 'a Paula ia (pea 'ikai ha'ane fepaki 'e taha mo 'ene ngaahi tohi kehe, kae'uma'a 'a Sisu, na'a ne fakanofo 'aposetolo ia), ka 'oku 'ikai te tau fie muimui kitautolu ki ai 'i he me'a ni? 'Oku fu'u e'a 'aupito pe meia 1 Timote 2:11-15 (kapau te tau nofo'i pe ki ai), 'oku ta'ofi 'e Paula ke faifekau 'a ha'a fafine pea ke faiakonaki ki ha'a tangata.
>> ======================================================
>>
>> Kataki pe Dr Palu mo e kau tasilisili
>>
>> Hei'ilo ki he kau tama koee pee ko enau mimio ke hoa mo enau a'usiaa ka kiate au ko e ola 'eku fekumi ki he kaveinga ni.  Pea ko e liliu eku tui ne toki hoko pee he> --

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 16, 2013, 12:52:30 AM4/16/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sea, fai pe me'a 'oku lelei ..pea 'oku 'i he Tohitapu pee... te u pkk au hhh

'ofa atu.




----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 16:35:24 +1200 (NZST)
Malo muá Takamuli e kei maú ivi ke fai hotau hinoíi mei he folofola.. óku ou kau pe au he lau fakalongolongo ka óku hange kuo íkai keu kei lava ke fakalongolongo pea óku ou pehe keu kií hu atu..
 
1. Ko e mimio ó e Tohitapu á e óku ke fakalea, óku íkai hao ha taha ai.. Óku mau ngali mimio atu he tafaáki é taha? ó hange ko e allow e finematuá ke malanga, ka e fefe koe álaa? óku ou fakapapau atu óku íkai teke tauhi á e lea kotoa he tohitapu? ït is absolutely impossible for anyone to obey the written word? (The written word that was meant for the Jews of Long Ago...)
 
2. Heíkai lava keke fakalotoí kotoa á e kakai í fale ni pe ko ho Faiánga-lotu ke nau kau fakataha mo koe he issue kotoa pe. It is absolutely immpossible to convince everyone to come to your side in every issue. Sai pe talanoa ia ke fakamahinoí e meá óku ke tuú ai, ka e óua e pehe mai, mou omi he ko e tonu taha eni...
 
3. Ko e ha hano kovi á e dialogue á e UCA he Interfaith? Kuo poleí kitautolu ke tau talanoa mo hotau kaungaápi óku nau kehe mo kitautolu ke tau ílo ki he énau tui, pea ke nau ílo foki ki he étau tui pea tau create ha relationship óku lelei ke tau nofo fakataha í he melino mo e feófoófa ni. Óku íkai úhinga á e dialogue ke ne fakavaivaií á étau tui ko Sisu Kalaisi ko e Álo ó e Ótua moúi pea ko e fakamoúi ó mamani.
 
4. Kau koe he tangata kataki fuoloa, ko hoó mamahi pe he motuí Siasi óku tau fokoutua ai, ka ke kei nofo pe í loto??? hehehehe!!!!Kapau ko koe au kuo fuoloa éku fakataáne he loto fale ó e SUTT  ueee!!! óku kei íai koaa ha SUTT pe kuo nau ósi kinautolu??  Kaikehe, tokoua óku ou ófa atu pea tau toki sio ki he TNC í Sune ...   Maile
Email sent using Optus Webmail
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groupsgoogle.com/groups/opt_out.
 
 

Maafu Palu

unread,
Apr 16, 2013, 5:27:13 AM4/16/13
to tasilisili
Hehe Sea,

Ko hai koaa 'oku ta'e KK? hhhh. 'Oku ma'uma'uluta ange e KK he lolotonga mo faaitaha ange.

Si'oto'ofaatu


2013/4/16 Aisea Matangi <aisea....@xtra.co.nz>



--

seni taniela

unread,
Apr 16, 2013, 11:03:04 AM4/16/13
to tasil...@googlegroups.com
Hange ko e lauu, 'E Ma'afu Palu ko eni teu toe 'ai atu.  Pea oku ou faka'amu ke ke respond directly mai ki he'eku post o fakahalaki mai e me'a oku ke tui oku hala mei he'eku interpretation kae hoko atu ai e talanoaa.  Oua e tuku eku post mo eku vetee hee ka ke talamai e koe ke oua e ofe'i au 'e he scholar.  Faifaii peau mahalo kovi oku ke siolalo mai ki he'eku taaheu atuu.
 
Faka'uhinga (Interpretation) 2 Timote 11-15
 
Ngaahi me'a mahu'inga he Context
     i.    'Efeso--'iai e temipale a Taiana mo hono kau palofita fefine
     ii.    Kakai Fefine Siu ne 'ikai ngofua ke nau ako pea ko e kakai fefine he siasi 'Efeso te tau 
            lava o pehee ko e kakai fefine ta'eako pee te'eki mature he faith. 
     iii.  'Iai e kau faiako fakahee ne nau "totolo ki he ngaahi fale" 'o e kakai fefine(vulnerable
            women) 'Efesoo o fai ai hono feinga'i ke takihee'i kinautolu (2 Tim 3.6).  Pea ne osi li'aki
          'e ni'ihi mei he lotu Kalisitiane he ngaue a e kau faiako fakahee(1 Tim 4.1,2). Pea mei    
          internal evidence ne kau mo e nofo mali fakafolofolaa pehee ki he lelei oe fakatupu a e Otua
           i hono fakahalaki 'e he kau faiako fakahee (1 Tim 4. 3,4)
    iv.  Ne 'iai e tui fakahee i Efesoo kuo osi hoko e Toetu'u 'Angauaa (Final Resurrection) (2 Tim
          2.18)
   v.  Ko e culture o e 'aho ko iaa ko e culture oku taki mo dominate a tangata (patriachal)
 
 
Vete 1 Timote 2.11-15
v11 a.  Ko e me'a ki he fefinee ke tali pee 'a e akonakii, .(A woman should learn).
 
--Faingamalie fo'ou 'ena 'ia kuo 'oange 'e Paula ki he kakai fefinee--ngofua pee ho'omou huu ki Sia'atoutaii(women should learn).  Oku ikai ko ha ki'i nga'unu leka 'ena ka ko e fu'u fakalaka fehangahangai mo e culture o e kuongaa. 
 
Ngofua pee ke mou tangutu he lalova'e 'o Sisuu pea mou oo ki he kalasi Homiletic a Fakapuliaa.
 
Kapau 'e tuku ia ki he lau 'a Ma'afu mo Sepesii (hufanga he fakatapuu) te na tapui enaua e huu a e kakai fefinee ki Sia'atoutaii!!! Pea ka 'ikai mahalo e fakangofua pee kakai fefinee ke ngata pee hoomou akoo he BD he ko e fanauu pee ke mou ako'ii pea mo homou kau fefinee, pee ko e 'ai ke ako MDiv mo e Ph.D a kimoutolu kakai fefine ke 'uma'aki he taumaiaa te mou faiako ki ha kakai tangata ka te mou tapulea i falelotu mo e public.
 
b. 'o fakalongo pee mo fakavaivai ai pee( in silence with full submission).  Lolotonga ho'omou i loki akoo oua te mou kaai mumu'a pee 'oho'oho ka mou fakafanongo 'i he lototoo i he 'ao e Otua mo e tangata. 
 
Oku ou tui ne ikai uhinga a Paula ki he tapulea (total silence) a e kakai fefinee he ha'oha'onga he oku haa 'ia 1 Kolinitoo 11.5 ne "lotu mo malanga palofisai" pee 'a e kakai fefinee he public.  Uhinga pee a Paulaa ki he kakai fefine ke oua e longoa'a he taimi akoo/taimi malangaa pea ke nau respect e  faiako  mo e malanga 'a Dr Puloka mo Fakapuliaa.
 
v.12  a.  Ka ko e faiakonaki oku ikai keu tuku ki he fefinee, .(I do not allow women to teach )
 
I he context ko ena...kau fefine ta'eako, vulnerable ki he fangaulofi faiako fakahee i he sosaieti dominate 'e he tangata, pea huuhuukia he kau feminist palofita fefine a Taiana, pea ngalingali ne hee ha ni'ihi e kakai fefinee ki he tui fakahee kuo osi fai e Toetu'u 'Angauaa pea  tenau dominate e kakai tangataa, 'uhinga ia ne fai ai e Paula e veesi 11-15 ko ene respond ki he situation oku iai e kakai fefine o Efesoo. 
 
Talisi'i ho'omou faiakoo kakai fefine kae'oua kuo mou lava'i e polokalama BD.  Mou sio ki he fokotu'una 'a e kau Ph.D tangataa...tuku ke nau faiako kinautolu ka mou fakalongo pee o fakafanongo.  Vakai oku lahilahi eku sio ki he kau faifekau Sihova Witness oku huu homou ngaahi falee ko e faifai pea mou takihee'i e Siasii.
 
b. 'uma'aa 'a e pule ki he tangataa (or to have authority over men) 
 
Fehu'i: I he sosaieti oku osi mahino hono dominate pea suppress pee 'e he kakai tangata 'a e kakai fefine, ko e haa ne toe fai ai e Paula e ta'ota'ofi ki he kakai fefine he'ikai ke nau pule ki he kakai tangata lolotonga oku  taapalasia pee e he kakai tangataa a e kakai fefinee...I'd would argue there has to be an issue with some women trying to dominate men ( a feminist movement).  Pea ko e uhinga ia e ngaahi ta'ofi e Paula kinautolu mei he faiakoo.
 
Ia Ngaue 18.24-26 ne fakahikihiki'i ai e Paula a e faiako'i e Pisila(fefine)  a e motu'a teolosia ko Apolosi.   Ko fee ai ene ta'ofi e kakai fefine mei he faiako ki he kakai tangataa?  Ngali ngutungutuua pe inconsistent ene faitu'utu'uni kia Timote?? IKAI.  Paul was dealing only with a specific problem and he offered a solution to this specific church and any other church encountering the same situation....kakai fefine Kalisitiane ta'eako kae toe angatu'u ki he pule a tangata(uneducated Christian feminists).
 
Vakai kia Loma 16...ko e  Paul's Women's Hall of Fame...vakai ki he'eku post kimu'aa.  Na'e ikai ko ha universal mandate a 1 Tim 2 tukukehe ka tau to'o out of context.
 
c. ka ke nau fakalongo pee.  Hangee pee ko e lave he veesi 11.
 
Teu hoko atu ki he veesi 13,14 he post ka hokoo
 
 
 
 
 
 
 
 
   

penisimani mone

unread,
Apr 16, 2013, 6:47:34 PM4/16/13
to tasil...@googlegroups.com
Seni:

Oku ou tui ne ikai uhinga a Paula ki he tapulea (total silence) a e kakai fefinee he ha'oha'onga he oku haa 'ia 1 Kolinitoo 11.5 ne "lotu mo malanga palofisai" pee 'a e kakai fefinee he public.  Uhinga pee a Paulaa ki he kakai fefine ke oua e longoa'a he taimi akoo/taimi malangaa pea ke nau respect e  faiako  mo e malanga 'a Dr Puloka mo Fakapuliaa.

----
...hehehehe!...kataki pe Seni...'ai atu pe 'a e Rev Dr ke tau fakalongo 'o fanongo ki ai, ka ko e 'ai keu kau noa'ia aii...mani ee!...he kuo ke tala mai 'e koe..."ha kou fakatee ai e lelevaa, pea fakateteloufusi ai e pokumeii?...hehehe!...'oku ou kei fanongo (he ko ha Fakakolo?) atu pe ki he ngaahi taalangaa mo fakakaukau ki he tui mo e tokateline 'oku ou malanga'akii (he ko ha Kuata?) kau ki he Tohitapuu...hehee!

Ka ko e 'uu Gk feminine ko ee 'o e ngaahi lea kuo liliu mai ko e "faifekau" (all masculine) he NT, 'oku 'ikai pe liliu mai ia ko e "faifekau". Why? Fefe kapau na'e 'uhinga 'a Paul ia honau ni'ihi pea 'i he context ko iaa ki ha kau/"faifekau fefine" ka tau liliu mai 'etautolu ki ha kau/fefine/'eiki? He kapau na'e /'oku kehe 'a e 'uhinga 'a Paul heni meihe kau fkatonuleaa, ta ko e palopalema mahalo eni ia 'a e translator/s or interpreter/s, but not of the apostle/author/text...he 'ilonga pe ha lea te nau liliu mai ki ai, pea 'e hoko nai ia ko 'etau Tohitapu, 'o fakaleveleva...hangee ko 'eku lave atu ki mu'aa, Seni ee, 'oku ou kei fanongo pe au he issue ko enii...

2013/4/17 seni taniela <seni...@yahoo.com.au>

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 



--
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 16, 2013, 8:28:42 PM4/16/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Seni, lolotonga 'eku hanga atu kuo ke tafoki ko e kia Maafu, kuo u ha au ?

Sai tuku kia Maafu he kuo ke ongosia hono fo'u fakalelei e Koloa kuo tau lau ai, pea 'oku ou kei tu'u ke kumi hatau faingamalie mo TV ke palu'i lelei ai , he ko hono taau e talanoa ia ke hange ko ho'o mateuteu, ka 'oku ou tui 'e talanoa mai pe 'a Maafu he ko 'eku faiako malanga, pea 'e fe'unga ia ke ne feau ho'o fakatonulea. Ko e  me'a 'oku ou lave'i mei ho'o talanoa, 'io ko e mo'oni ne 'iai e pipuitu'a 'o 'Efeso, sai he na'e Kolo ai 'a Maafu,ne 'iai kei si'i au mo Fakapulia, malo eni kuo toe foki 'a Fakapulia ki ai..Siatoutai

'Oku ou faka'amu mai ange te ke lava mo TV 'o fakatotolo'i mai 'ae 'Uhinga 'a Paula, mei he Fakatupu ke a'u mai ki Efeso if you will get time Guys, pea ke fenapasi mo 'ene ngahi akonaki ki he kakai fefine Talisi'i hifo 'etau tau'aki taukave, katau fekeli ke 'ilo e 'uhinga ne akonaki pehe ai 'a Paula ki hee , ka e pehe ki hee, 'o tu'unga mei he 'uhinga 'a Paula kuo ne fakahaa 'i Efeso,Kolinito mo e ngahi feitu'u kehe, ke 'oa na'a  Faifekau 'a Fafine....ka ne kei faka'uhinga 'aki pe 'ae Sinamanu'i Angahala , ko e 'uluaki too ...Ko 'Ivi 'oku ne fakafofonga 'a ha'a fafine 'i he tu'u mo e too, hange 'oku anga pehe 'eku fanongo ki he akonaki 'a Paula..Ka ko e fefine 'oku too 'enau ngahi holi ki ha'a tangata, ngali ko ia 'e 'io ki ha me'a he mo'ui 'a Fafine, 'e 'ae tangata,ko hano ta'ofi ia mei he me'a ko ee, pea faka'ata ke fai ee..hange 'oku mei tatele pehe kiate au 'ae 'uhinga 'a Paula ki  Efeso...Kuo faka'amu ke u ma'u taimi ki he fekumi kuo u kole atu ai, ka 'o ka mu'omu'a ha'amo fekumi pea toki tuku mai..kei sai pe ke 'omai pe mo e me'a 'oku mo tui ki ai...

ki'i tukutukuaki'i lelei pe au ee

takamuli








To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 08:03:04 -0700 (PDT)

Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu


Hange ko e lauu, 'E Ma'afu Palu ko eni teu toe 'ai atu.  Pea oku ou faka'amu ke ke respond directly mai ki he'eku post o fakahalaki mai e me'a oku ke tui oku hala mei he'eku interpretation kae hoko atu ai e talanoaa.  Oua e tuku eku post mo eku vetee hee ka ke talamai e koe ke oua e ofe'i au 'e he scholar.  Faifaii peau mahalo kovi oku ke siolalo mai ki he'eku taaheu atuu.
 
Faka'uhinga (Interpretation) 2 Timote 11-15
 
Ngaahi me'a mahu'inga he Context
     i.    'Efeso--'iai e temipale a Taiana mo hono kau palofita fefine
     ii    Kakai Fefine Siu ne 'ikai ngofua ke nau ako pea ko e kakai fefine he siasi 'Efeso te tau 

--

--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Apr 16, 2013, 9:55:13 PM4/16/13
to tasil...@googlegroups.com

Maile kuo u ongo'i hake hange 'oku fakatu'a 'eku fo'i malo atu pe, pea u situ'a 'ikai ha'aku fakatalanoa atu, he ko e tahataha e me'a ia kuo talanoa mai ai pea tuku noaa'i ia...ka na'aku tukupa he'ikai ke u toe taulea'i ha faifekau, 'o kau ai Koe.

Fakamalo lahi atu hono ofongia au ke u toe vakai ki he fotunga 'eku fai tasilisili , pea 'e tokoni pe ia, kiate au ha ngahi me'a kuo tali mei ho'o ngahi poini hange 'oku fakakhangatonu mai pe kiate atu 'o 'ikai ko e Multifaith mo e ngahi me'a he Siasi 'oku ou toutou talanoa ai. 'E fe'unga pe he koe faifekau Koe ke ke talanoa mai ai pea 'oku ke ngaue he Siasi,ko au ia ko e memipa pe he Siasi, ongo me'a kehekehe 'aupito .

Neu 'osi lave'i atu 'eku ta'eloto fuoloa ki he me'a kuo fai ' e hotau Siasi, talu mei he 1997, taimi ne Palesiteni ai e seksolovakia 'ape ko John Mavor..a'u ki he taimi ni 'oku 'i he kei UCA pe..

Mei he fakafikefika e me'a na'ake tokanga mai ai kiate au 'oku pehe 'eku lau ki ai.

1. Na'aku 'ilo'i pe he'ikai teu makupusi e Tohitapu ka 'oku 'ikai ke u loto ke mimio, ko e Siasi 'oku nau mimio,'i he fakakaukau 'o e fakasotoma, mo e Multifatih mo e ngahi issue kehe pe,ka 'oku ou tali 'oku 'iai ma'u pe 'ae ta'etokanga 'i ha'ata fai akonaki 'aki e Tohitapu. Ko e mimio ko e fakataha'i 'o loto ki ai pea tukuno'ai e lau 'ae Tohitapu tonu ki he me'a ko ia , kae fokotu'u ha Potutohi 'e taha ke ne faka'io 'etau fakakaukau..

2. Ne te'eki ke u fakaafe'i ,taha ko e mo'oni eni ,ko e hala ena, ko 'eku me'a 'oku fai ko e talanoa he lelei 'o e me'a 'oku ou tui ki ai, he ko e natula ia 'o'etau tala 'Otua ke talanoa he lelei 'oe Otua mei hotau feitu'u takitaha, ka na'aku 'ilo pe he'ikai ke u lava 'o fakaloto'i kotoa 'ae kakai, pea na'a mo hoku famili telee...pea kapau ne 'aia si'aku lea pehe pea ko e faingam

3. 'Oku 'ikai ke u tui ki he dialogue mo e ngahi tui kehe lolotnga ia 'oku matuku e Siasi ko e 'ikai ke lelei e dialogeu moe tolu taha'i 'Otua, tautau tefito kia Sisu Kalaisi mo mo'ui 'aki 'i he 'etau hoko ko e kau Kalaisitiane.. Kuo u 'osi ma'u e feitu'u keu sio mei ai ,ko hotua Siasi ko e a'usia lelei taha ia 'o e tohi e me'a kehe , kae mo'ui 'aki e me'a kehe, fakataataa 'aki e Statement Mali lolotonga 'ene 'ikai ngofua,kuo faka'ataa 'e he Siasi ke 'iai ha mo'ui pehe pea nau celebrate e mo'ui ko ia 'i h e UCA, 2010 kuo ke 'osi 'ilo ki ai. "Oku pehe tofu pe 'ae statment 'o e Multifaith, kuo tohi hono konga lelei ai, ka kuo 'osi faka'ataa 'ae ngahi me'a ko enii.
1. Tui 'a Mcnab.
Ko Sisu 'oku 'ikai ko e 'alo 'o 'Otua Tohitapu fukava motu'a ko e ngahi fananga ,pea fakavlevale atu ke tauhi.
2. Preamble mei he Kau 'apo.
Na'e 'osi fakaha kakato pe 'ehhe 'OTua ia ki ate kinautolu 'ihe'enau ngahi lotu mu'a.
3. Ko e Tui ;ae kau 'Aposetolo .
Ko ee 'oku taku ke nofo ai Siasi Kalaisitiane.
4. 'Oku ke mo'oni talu eni mei he 1997, 'eku mamahi mo  e lotu pe he UCA , 'e tanu ai pe au Maile, ka 'oku 'ikai ko au pe 'oku mamahi he Saisi, nau tokolahi, kuo mavahe, tokolahi 'oku nau kei 'i he Siasi, pea kau ai e ACC mo e ngahi Kulupu Evangelioo,,mei he 2011, kuo 'iai eni e fai'angalotu 'e ua 3 'aki homau fai'angalotu Belrose,kuo nau ACC,pea ko e fakahaa mo'oni ia 'oku 'ikai keu si'i tuenoa he loto Siasi, 'o hange ko ia kuo ke fakakaukau mai ki ai ke fei mou hiki aa, 'ikai tokoua ,tetau 'i heni pe, ka ko e TNC, malo pe hono kei faii..

'ofa atu.




----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Tue, 16 Apr 2013 11:55:28 +1000
Subject:
Re: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu


 
 
Sent: Tuesday, April 16, 2013 9:48 AM
Subject: [tasilisili] sivisivi'i e 'uhinga 'etau mimio e Tohitapu
 

----- Original Message -----
 
To:
"tasilisili" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:
 
Sent:
Mon, 15 Apr 2013 22:25:37 +1300
Subject:
Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

Sepesi wrote:
Ko e mimio e 'uhinga 'oe Tohitapu, 'oku lahi 'aupito ia tukukehe ange e issue Faifekau 'a ha'a Fafine , ka 'oku tekeutua (hufnaga he fakatapu) ia he ngahi Siasi pea ko e me'a eni ia kuo u a'usia mo'oni 'eku faingata'a'ia ai he UCA, pea 'oku mahalo 'e tatau heni e ni'ihi  he ngahi fetitu'u 'oku nau lotu aii..
...................................................................................
 

Sitiveni

unread,
Apr 17, 2013, 12:20:19 AM4/17/13
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo kainga e talanoa lelei 'I he supiesi faingata'a ni. Kou manatu'i
pe taimi neu talanoa ai mo 'eku fine'eiki ki he me'a ni pea ne talamai
'e 'alu 'o fkfoki 'ene malanga ki he faifekau. Na'a ne foki mai mei he
faifekau 'o talamai na'e talaange 'e he faifekau ke malanga pe ia he
ko e fa'ahinga sio fkkuonga mu'a e me'a ia na'e tokanga ki ai 'a
Paula.

Neongo ko e taha pe eni 'o e ngaahi 'uhinga kuo fk'ataa ai ke faifekau
pea mo malanga 'a e kakai fefine 'I he Siasi, kou tui ko e tefito'i
'uhinga mahu'inga 'aupito eni ki he feinga 'a e kau egalitarians ke
liliu e fkhinohino 'a Paula. Ka ko e ki'i me'a eni kou fktokanga'i 'e
au 'oku te'eki ke lave'i ke mahu'inga malie 'e he kau egalitarians ke
makatu'unga ai hano fkngatangata pe ki he kuonga 'o Paula 'a e
fkhinohino 'ia 1 Tm. 2:11-15. Ko e ngaahi feitu'u 'I he ngaahi
Kosipeli mo e ngaahi 'Ipiseli 'oku ha ai 'a hono quote - pe allude -
'e Sisu mo e kau hiki tohi 'a e talanoa 'o e fktupu 'oku ha mahino pe
ai 'oku 'ikai ke fkngatangata ki he kuonga pe 'o Sisu pe ko Paula 'a e
me'a 'oku nau tokanga ki ai. Ko hono 'uhinga ko e tu'u 'a e talanoa 'o
e fktupu ko e talanoa ia ki hono fokotu'utu'u 'e he 'Otua 'a e
universal relations 'oe ngaahi me'a kotoa 'I he'ene fktupu. 'A ia,
'oku 'ikai ke fkngatanagata pe ki ha kuonga, ka 'oku apply ki he
kuonga kotoa pe 'o a'u ki he ngata'ata 'o mamani. Ko e konga eni 'oku
ou fktokanga'i 'oku te'eki ke lave'i ke mahu'inga malie 'e he kau
egalitarians 'I he issue koeni pea 'oku faingata'a pe ia ke toe ue'i.

Nonga 'a e 'Eiki.

tv

unread,
Apr 17, 2013, 6:38:23 AM4/17/13
to Tasilisili-he-ngaluope
Takamuli, malo lahi e tasilisili. Ko e 'atunga eni ia e kaui talanoa mo e lea puna. Toki siosio lelei hifo au ki he trend homau Siasi (Anglican) pea hangee 'oku ou toe veiveiua he tu'unga na'a ku 'unu ki ai (with Seni's position).

Ne fai e tu'utu'uni ki he women priest he 1992 pea kamata e fakanofo he 1994. Ko e taha e lau 'a e kau Faifekau 'Inglani ma'olunga (ne 'alu ia 'o Katolika) .... you watch, before long women will be debating ke nau bishop ... 'a eni pee ne hoko. Taimi si'i kamata e deabte (mo e toe mavaeua) he women bishop he ngaahi ta'u mai ko eni kuo maliu atu. Pea a'u ki he mavaeua he fakanofo e gay/lesbian ki he ministry (Gene Robinson issue ...etc).

Hangee kiate au ko trend eni ka ne 'ikai ke ke fakatokanga me'a mai, ne 'ikai ke fai ha sio fklelei ki ai. Ko e tupunga he ko 'ete kamata pee ke 'mimio' e Scripture he issue 'e taha ko hai ia te'ene toe ta'ofi he issue ko ee mo ee. The basic hermeneutical approach behind these arguments has a common core–a relativizing of prohibitive biblical texts in the name of “liberation,” whether of women, or divorced persons, or homosexuals.

Malie Takamuli, ka e tuku mai pee ha ki'i taimi ke toe fai ha vakili .... mo e toe sio ange ki he texts (and some of the many interpretations)

Maafu Palu

unread,
Apr 17, 2013, 6:44:52 AM4/17/13
to tasilisili
Si'i Seni,

'Oku ngali kovi ho'o pehe 'oku 'ikai te u tali hangatonu atu ki ho'o lau, he 'oku ou si'i fai pe ki ai. Pea ko e ngaahi me'a 'oku ke hoha'a mai ki ai 'i Sia'atoutai ni mo e SUTT, kuo u 'osi tali atu pe 'e au he'eku ngaahi tohi kuo fai, ka ke laulau lelei pe mo fakamokomoko, he tala'ehai 'e ma'u ha Ipu Siliva he'eta milimilisino 'oku fai hhhhh (Ko e fu'u Ipu Kava Tonga pe Kuo Vau, ke tau inuinu ai). Ka ko eni 'eku tali ki ho'o lau:

Ngaahi me'a mahu'inga he Context
     i.    'Efeso--'iai e temipale a Taiana mo hono kau palofita fefine

TALI: Mo'oni ia he 'oku 'asi 'ia Ngaue 19 'a e mate 'a e pisinisi fakatau 'aitoli 'i 'Efeso he malanga 'a Paula, 'a ia ne nau tolomaka'i ai si'i Paula 'o mei mate. Ka 'oku 'ikai ko e poini ia 'a Paula 'ia 1 Timote 2:11-15. Ko e 'uhinga 'a Paula, 'ene ta'ofi e faiakonaki pule ki he fefine, mei ha'a fafine, 'oku ne fakamatala'i pe 'i he v.13-15 'o 1 Timote 2. 'Oku 'ikai ko ha 'isiuu faka-'Efeso, ko e 'uhinga mei he hokohoko 'o e Fakatupu 'a e 'Otua (order of creation). Na'e fuofua fakatupu 'a 'Atama pea toki 'Ivi.

     ii.    Kakai Fefine Siu ne 'ikai ngofua ke nau ako pea ko e kakai fefine he siasi 'Efeso te tau 
            lava o pehee ko e kakai fefine ta'eako pee te'eki mature he faith.

TALI: 'Ikai te u ma'u 'e au 'a e 'uhinga ko ena mei he Tohitapu, tokoua (mahalo ko ha tohi ena ho'o kau Palofesa 'oku 'ikai te u ma'u). Na'e fononga holo pe 'a Sisu ia mo e kau fefine, ko hono kau muimui mateaki, pea pehe mo Paula (Siniteke mo Fipe). Ka na'e 'ikai 'asi mei he Fuakava Fo'ou ha'anau launga ki he 'Eiki pe ko Paula 'i he 'ikai fakalakanga'i kinautolu he 'aposetolo pe faifekau. Ka 'oku 'ikai ko e poini 'a e ako pe ta'eako, he na'e 'iloa 'a e kau ako 'a Sisu, ko e kau "ta'eako" (Ngaue 4:13). 'Oku 'ikai ko e ako pe ta'eako 'a e tangata pe fefine, 'oku ta'ofi ai mei he faifekau, ka ko e hokohoko 'o e Fakatupu 'a e 'Otua, na'e makatu'unga ai 'a e fekau 'a Paula.

     iii.  'Iai e kau faiako fakahee ne nau "totolo ki he ngaahi fale" 'o e kakai fefine(vulnerable
            women) 'Efesoo o fai ai hono feinga'i ke takihee'i kinautolu (2 Tim 3.6).  Pea ne osi li'aki
          'e ni'ihi mei he lotu Kalisitiane he ngaue a e kau faiako fakahee(1 Tim 4.1,2). Pea mei    
          internal evidence ne kau mo e nofo mali fakafolofolaa pehee ki he lelei oe fakatupu a e Otua i hono fakahalaki 'e he kau faiako fakahee (1 Tim 4. 3,4)

TALI: 'Oku ke toe 'ave mama'o 'ekoe kitaua mei he fakamatala 'a Paula 'ia 1 Tim 2:13-15. He 'oku sio 'a Paula ia ki he oloa 'o e fefine 'i he Kamata'anga, 'ia Senesi 3. Na'e totonu foki ke fai 'e 'Atama hono akonekina 'o e fefine, he ko ia ia ne tuku ki ai 'a e folofola 'o e tapui e 'Akau (Sen 2;15-17).


    iv.  Ne 'iai e tui fakahee i Efesoo kuo osi hoko e Toetu'u 'Angauaa (Final Resurrection) (2 Tim
          2.18)

TALI: Mo'oni ia. Ka 'oku ke toe 'ave mama'o 'ekoe kitautolu mei he fakamatala 'a Paula. He 'oku 'ikai ha fekau'aki ia 'a e fekau ko eni 'ia 1 Tim 2:11-15 mo e hee 'a Failito mo e Haiminia, 'a 'ena 'oku ke talanoa ki ai.


   v.  Ko e culture o e 'aho ko iaa ko e culture oku taki mo dominate a tangata (patriachal)

TALI: 'Oku 'ikai hano kovi 'o e patriarchal culture he ko e me'a ia na'e fokotu'utu'u 'e he 'Otua 'i he Kamata'anga, 'o fakatatau ki he fakamatala 'a Paula (mo e Tohitapu). Ko e kovi, 'oku 'atautolu pe ia 'i onopooni 'a hono fakaehaua'i (abuse) 'o e kakai fefine he'etau siokita. Ka na'e lelei pe 'a e fokotu'utu'u 'a e 'Otua ia 'i he Kamata'anga, ke taki 'a tangata, kae fakavaivai 'a fafine. 'O fai faka'otua aipe 'a e fetauhi'aki.

Ko e me'a ki ho'o lau ki he'eku kau ako fefine 'i Sia'atoutai ni, 'oku ou fiefia 'aupito au hono ma'u mai kinautolu ke ako'i. He 'oku 'ataa ke nau failautohi fakasapate, mo taki kaluseti, taki potungaue talavou mo finemui, failotu he siasi mo faiako 'i Kolisi fefine, mo taki e Potungaue 'a fafine 'a e Siasi - Lahi 'aupito honau ngaahi fatongia 'onautolu 'e 'ikai te u lava au ke fai. 

Ko ia, 'oku ou fakahuu mai 'e au (he ko au 'oku fai mai ki ai e Tohi Kole Huu) 'a e kakai fefine kotoa pe 'oku tohi mai ki he 'api ni.

Hange ko 'eku toutou lea kuo fai. 'Oku ou fiefia pe au he nofo he SUTT mo polepole he faifekauhoko ai, neongo 'emau fakafaifekau'i 'a ha'a fafine. Ka he'ikai faifai pea u hanga atu au 'o mimio mai e Tohitapu ke fakatonuhia'i 'a e me'a 'oku mau fai. Tau tuku 'o 'ilo, 'Oku mo'oni e 'Otua kae loi 'amatou ia.

Si'oto'ofaatu.
 


2013/4/17 seni taniela <seni...@yahoo.com.au>

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

Sepesi H. Piukala

unread,
Apr 17, 2013, 8:41:44 AM4/17/13
to tasil...@googlegroups.com

Malo TV, me’a ke mo ‘ilo mo Seni ‘oku ou toki huu pe ‘o fekumi mei ha source kehe,  ke u sio ki ha fakamatala kehe mei he Tohitapu, ka ko e lahi taha ‘eku lautohi ko e Tohitapu..ko e taha ‘oku fakangatangata pe ‘eku ‘ilo ki he lau ‘ae kau Scholars, he ‘oku ‘ikai ko ha Scholar au..ka ko e kau Tisaipale kitautolu ‘a Sisu ko ia ‘ae me’a ‘e kehe ai ‘ae Scholar mei he Tisaipale…’oku ‘I hoku laumalie ‘ae talanoa ‘oe Tohtapu,ka ko e ngaue  lahi ko hano fokotu’utu’u ke lelei mo faingofua hange ko ia kuo ta mataa mei he talanoa ‘a Maafu kia Seni..’ikai ha fu’u me’a mamafa ai..hoko atu pea tau fononga atu na’a pehe ‘e Paula he’ikai ketau ‘ilo’I ko e foundation e Siasi ko e Famili langa ‘ia Kalaisi..ne fuofua fokotu’u famili ‘e he  ‘Out,a ko e kamata ‘anga ia ‘ene fofoa’I hono Pule’anga ‘I mamani mo e Siasi, koia e ngahi me’a ketau vakai ‘aki ki he ‘Uhinga ‘a Paula he’ene kikivi ke vete mei Palataisi e issue ‘o ‘Efeso…KO e fetauhi’aki he famaili ko ia tofu pe ‘oku ou vakai ‘oku tokanga ki ai ‘a Paula ke fakahoko  ia he Siasi, ka ‘oku ke ‘ilo TV, ko e kaikoa lahi mo’oni ‘ae matu’a tangata he lotu, faka’I’I he  lau e Tohitapu ke akonaki’aki e famili mo e Uaifi moe Siasii….tau lotua pe ke tokoni mai ke ‘oua na’a hoko eni ketau movete fakaeloto ai..’ofa atu.

 

 

 

Sepesi H. Piukala

 

a: 8 Jessica Place, Mount Colah NSW 2079

e: sep...@optusnet.com.au

m: +61401 590 917

 

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of tv
Sent: Wednesday, April 17, 2013 8:38 PM
To: Tasilisili-he-ngaluope
Subject: Re: [tasilisili] Re: Faifekau Fefine mo e Tohitapu

 

Takamuli, malo lahi e tasilisili. Ko e 'atunga eni ia e kaui talanoa mo e lea puna. Toki siosio lelei hifo au ki he trend homau Siasi (Anglican) pea hangee 'oku ou toe veiveiua he tu'unga na'a ku 'unu ki ai (with Seni's position).

--

It is loading more messages.
0 new messages