Re: "Malanga sapate ako 20/1/2013"

1,751 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Jan 15, 2013, 8:10:19 AM1/15/13
to tasil...@googlegroups.com, kaniva..., kaniv...@gmail.com, pam_...@msn.com
Malanga sapate ako: 20/1/2013
 
Ngaahi Lesoni: Same 36:5-10; ‘Aisea 62:1-5; 1 Kolinito 12:1-11; Sione 2:1-11
 
Kaveinga:“Koe fakatau’ataina koe vai kuo liliu ‘o uaine”
 
Potu Folofola ‘Aisea 62: 5 “...pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.”
 
 
Himi 372/420
 
Talateu
 
 
Koe Sapate ‘eni kuo fokotu’u ‘e he Siasi ki he’ene tohi polokalama ke fakamamafa’i mo faka’ilonga’i ‘ae mahu’inga ‘oe ako. Pea ‘oku kei ‘i fata pe ‘ae kaveinga ako ‘ae Siasi koe “teu’i ‘ae mo’ui lo tolu” ‘ae sino, ‘atamai moe laumalie pea ‘oku ou fakatulou atu pea moe ngaahi kaveinga ako ‘o hotau ngaahi ako’anga kehe. Koe sapate ai pe foki ‘eni hono ua hili ‘ae fa’ahi ta’u fakalotu ‘oe ‘Epifani pea moe ‘etau kei fononga’i ‘ae siate folau ‘oe mahina ni “Ke tau mo’ui ‘i he ‘ofa ‘ae ‘Otua.” Koe fakakaukau ‘oe mali ko ha kovinanite ta’engata ia pea kuopau ke tauhi ma’oni’oni. ‘Oku ha koe mali koe me’a ma’oni’oni koe’uhii he na’e ‘i he mali ‘a Sisu. ‘Oku ha koe mali koe me’a ‘oku ‘ikai fai ki ai ha ‘ohonoa pe fai hamumu he ‘oku ta’engata ‘a hono kovinanite. Ka koe mali koe me’a ke fai tokanga pea fakakaukau’i pea ‘i he loto ‘apasia ki he ‘Otua. Na’e hoko ‘a ‘Isileli koe uaifi ki he ‘Otua pea na’a nau ta’e tokanga ‘o li’aki ‘ae ‘Otua kae musu ki he ngaahi ‘otua muli. Pea tutui atu ‘ae ‘ofa ‘ae ‘Otua ‘o ne toe ha’i hona kovinanite kuo maumau. Pea koe talaloto ia ‘ae fefine mali/ ‘Isileli kuo fakatau’ataina ‘i hono toe langa ‘ae fale na’e holo “...pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.” Pea ko ia ‘etau veesi malanga. ‘Oku faka’amu keu ‘ahi’ahi lave’i ha ngaahi fakakaukau ‘oe fakatau’atainamei he maama ‘oe ngaahi lesoni ‘oe ‘aho ni.
 
 
 
Koe fakatau’ataina mei he maama ‘o ‘Aisea 62: 1-11
 
Koe fakakaukau foki ‘oe Palofita ko ‘Aisea tautautefito ki he vahe 40-66 ‘oku nofo taha ia ‘i hono tala ‘oe fakatu’amelie ki he kau popula ki Papilone. Pea ki he kau popula ‘oku fonu ‘enau mo’ui ‘i he fakatu’atamaki ke nau liliu ‘o fonu he fakatu’amelie. Ko Sihova ki 'Isileli ko e Koeli, he kuo ne totongi 'a e mo'ua 'o hono kakai (43:3; cf.50:2); kuo ne sauni 'akinautolu ne to'o meiate ia 'a e me'a na'e 'a'ana (41:14ff.; 43:14; 47:4ff.; 49:7; 54:5-6).   Ko 'Isileli, ko e Kakai 'a e 'Otua. Tala 'a e fakakaukau ni 'e he ngaahi lea hange ko e, "Ko au 'a homou Tapuha,"  "Kuo u puke hake koe," "kuo u fili koe," "Kuo u ngaohi koe ko e kovinanite ki he kakai," "'Oku 'a'aku kimoutolu," "Kuo u fa'o 'eku folofola ki ho ngutu," "Ko au homou tu'i." Ko 'Isileli, ko e Kakai 'o e Kovinanite. Ko e kovinanite 'oku fakamatala ki ai 'a 'Aisea II, ko e kovinanite 'o e melino 'a ia tu'u loa (54:10; 55:3).   Ko e kovinanite 'e ta'engata.   Ko e kovinanite 'e tu'unga 'i he kelesi pe 'a e 'Otua.   Pea 'e hoko 'ene Sevaniti ko e me'a ngaue ke ne fakakau mai ai 'a e ngaahi pule'anga ki he'ene kovinanite. Ko 'Isileli, ko e Fakamo'oni 'a Sihova. 'Oku taha pe 'a e fatongia 'o 'Isileli ko e pau ke ne fakamo'oni ko Sihova pe 'a e Taha'i 'Otua, pea 'oku 'ikai 'ata meiate Ia 'a e fakamo'ui.  Na’e hoko ‘ae kauako, fu’u kakai ‘i he mali pea mo ‘ene Fa’ee koe kau fakamo’oni toko lahi ki he ngaue mana na’e fai ‘e Sisu. Pea koe uho hono fai ‘oe fakamo’oni ni “pea na’a nau tui kotoa ki ai”
 
Koe le’o ‘oe fakatau’ataina
 
“Pea ‘e ui’aki koe ha hingoa fo’ou ‘a ia ‘e hua’aki ‘e he fofonga ‘o Sihova...” Ko hono malie ‘oe fai fakamo’ui ‘a Sihova ko ‘ene liliu hingoa ma’ae kakai na’e nofo popula. Koe fuofua ngaue ia ki ha mo’ui kuo fakataua’ataina ko hano liliu ‘oe mo’ui. Pea ‘oku ‘uhinga ‘oe liliu hingoa ko ‘eni, koe liliu ai pe ia hoto tukufakaholo fakapopula...koe liliu mei hono anga talangata’a ki he anga talangofua. “’E! ‘E ‘ae ata kuo mafoa...kuo fai pe hoku liliu hingoa...”  ‘E ‘ikai toe ui ko ‘Asupa (pe Li’ekina):...he na’e ‘amanaki ‘ae ‘Isileli kuo li’aki pea ta’e fanongoa ‘e he ‘Otua ‘o ‘Isileli kinautolu lolotonga ‘enau nofo popula ‘i Papilone. Koe ongo na’e ‘i he tangata faka’otua mate ‘oe Same...Koe ongo ia ‘ae popula ‘ae ongo’i li’ekina. Koe li’ekina he ‘oku ‘ikai ha tauhi koe’uhii he na’a mou situ’a mei he tauhi ‘a Sihova.... Pea ‘e ‘ikai toe ui ho fonua (Selusalema) ko Semama (pe ko Lala). Koe fonua ia na’e fakaholosio’anga ‘a hono naunau. Koe fonua ia na’e tuku ai ‘enau fatunga manatu pea ko e fonua na’e hoko koe koloa ia ki he’enau fanau. Ka na’e hoko ‘o lala he kuo mole hono faka’ofo’ofa’anga koe ‘afio tu’u ma’u ai ‘ae sikaina ‘oe ‘Otua. Kainga ka ‘i ai ha mo’ui/ famili/ pule’anga kuo nau situ’a mei he ‘Otua pea taa koe toki pule’anga/siasi/famili ia kuo lala mo’oni. Kuo nau hangee ha to’a kuo ‘ilo ‘ehe fili hono vaivai’anga pea kuopau ke too ‘ae to’a ko ia. Kainga tokanga’i na’a hoko ho’o koloa/ fanau/ ngaue ko ha semama he’e hoko ia koe lala kiate koe ha ‘aho. 
 
 
Ka ‘e ui koe ko Hepisipa (pe ko toka ki hoku loto). Koe hingoa fo’ou ia ‘oe popula ko ‘Isileli ko Hepisipa ko toka ki ai hoku loto. Koe tumutumu ‘eni ‘oku a’usia ‘e ha tangata kuo teu ha’ane mali ka kuo ‘i ai ha taimi kuo ne fononga ‘ae lea ko ‘eni mei hono ‘ofa’anga “Ko koe ‘oku toka ki ai hoku loto”. Kia Sihova ki ‘Isileli koe lea toka ki ai hoku loto ko hono fakamatala kakato ia ‘o ha ‘Otua mohu meesi pea ope ‘ene kelesi. Na’e ‘ikai mo ha toe ‘uhinga ka koe koto meesi ‘ata’ataa pe moe koto kelesi ‘ata’ataa pe ‘ae ‘Otua. He kohai ha ‘ofa ‘e laungaa ‘ofa ki he ‘ofa ne fai ‘e Kalaisi ki he mamani? “Ko hoku ‘Alo pele koe ko koe ‘oku ou hoifua ki ai”....Pea ‘e ui ho fonua ko Piula (koe taha mali). He na’a mou li’aki ‘a Sihova ka mou musu ki he ngaahi ‘otua ‘aitoli. Pea na’a mou fe’auaki moe ngaahi fonua muli. Ka koe ‘aho ni kuo toe kumi kimoutolu ‘e Sihova he ‘oku toka hono finangalo kiate koe pea toe fakafoki mai ki ‘api (Selusalema) ke hoko atu ‘emau fetauhi’aki fakakovinanite hangee ko ha fetauhi’aki ma’oni’oni ‘ae tangata moe fefine ‘i he kovinanite ‘oe mali.  ‘Isa koe mali koha ‘ofa kuo fakapapau ‘o navei koula’aki ‘ae fe’ofo’ofa ni. He hangee ‘oku mali ha talavou mo ha ta’ahine ‘e pehee ‘ae mali mo koe ‘a ho hako; pea hangee ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’e ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua (v 5).
 
 
Koe ‘imisi ‘oe fakatau’ataina mei he Same 36:5-10
 
Koe natula ‘oe Same 36 ‘oku hangee ia he fakafetaulaki ‘ae angahala’ia ‘ae tangata moe natula ‘ofa mai ‘ae ‘Otua. ‘Oku ha mei he ngaahi veesi ‘e 4 ki ‘olunga ‘a hono fakamatala’i ‘e he angahala koe angahala ia. ‘Oku ou to’o mai ‘ae ki’i setesi ko ‘eni he veesi 1 ke ne fakahaa’i ‘ae natula ‘oe angahala ni.. “’Oku ‘ikai ha manavahe ki he ‘Otua..” Ki he fatu same koe fakamatala kakato ia ‘o ha angahala ko ha taha ‘oku ‘ikai ‘apasia pe manavahe ia ki he ‘Otua. Koe natula fakatau’ataina leva ‘oe same ni ko ‘ene fakafonu meesi moe kelesi ‘ae mo’ui kuo mahamahanga malie mei he ‘ofa ‘ae ‘Otua.  ‘Oku fakamatala kakato ki ai ‘ae veesi 5-10. “’E Sihova ‘oku ‘asi ‘i he ngaahi langi ‘a ho’o ‘alo’ofa. ‘Oku a’u ho’o fai mo’oni ki he ngaahi ‘ao na...Koe fakakaukau ia ‘o ha ‘alo’ofa mo ha meesi kuo hulu atu fau. He na’a moe ngaahi langi ‘oku ‘asi hake ai ‘ae lahi ‘o ‘ene meesi mo ‘alo’ofa. Koeha ha toe angahala ‘e ta’e tanumia ai?....’Eiki kuo ke fakamo’ui mai ‘ae tangata moe manu (v 6)....’Oku ‘ikai ko e tangata pe na’e fakamo’ui ka koe’uhii koe hulu ‘ene meesi kuo kau foki moe monumanu ai. Koe toe ha ngahala ‘e ta’e malava ke fakamo’ui kapau kuo kau atu moe monumanu?... Pea toki pehee ‘e he tangata fatu same ni “Hono ‘ikai mahu’inga ho’o ‘ofa ‘e ‘Otua! Ko ia koe fanau ‘ae kakai ‘oku hufanga ki he malu ‘o ho kapakau na (v 7). Koe mahu’inga ‘eni ‘oe ‘ofa ‘ae ‘Otua ‘oku hufanga atu ai ‘ae fanau ‘ae angahala ‘i he kapakau ‘oe Ma’oni’oni. Pea toki talaloto ‘e he fatu same ‘ae ngaahi lelei ‘oe nofo moe hufanga ki he kapakau ‘oe ‘Otua... “’Oku nau fu’u makona ‘i he ngako ‘o ho fale...’Oku ‘ikai ko ha makona pe ka koe fu’u makona...pea ‘oku fakamatala ‘e he fu’u makona ‘ae hulu pea toe ‘ae me’a tokoni ‘i he fale ‘oe ‘Otua (v 8)” Ta koe fakatau’ataina mo’oni koe hola mai leva ki he kapakau malu ‘oe ‘Otua. ‘Oku lahi ai ‘ae vala ma’ae li’ekina moe me’a tokoni ki he fiekaia. Koe uho ‘oe fakatau’ataina ‘ae ‘Otua koe nonofo fe’ofo’ofa ni moe ‘Otua pea ka mo’oni ‘ae feohi ko ia ta kuo uaine pe ‘ae vai.... pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.”
 
Koe ‘imisi ‘oe fakatau’ataina ‘ia 1 Kolinito 12:1-11
 
Lolotonga ‘ae kei ‘i Kolinito ‘a Paula ko ‘ene tatali kia Timote pea mo Sailosi na’a ne fa’a ma’u lotu he sinakoke. Pea na’a ne fai ai hono tuki mo nonofo ki he malanga'aki 'a e Ongoongo Lelei 'o Kalaisi (Ngaue 18:5).  Na'e tupu heni 'a e alea lalahi mo e kauhala kehekehe 'a e kakai, ka ko hono ola, ko e pule 'o e sinakoke 'a Kalisipo mo hono famili, mo e tokolahi 'o e kakai, 'a e Siu mo e Senitaile, na'a nau ului 'o tui mo muimui ki he malanga'i 'e Paula 'a e Kosipeli--ko e Ongoongo Lelei ‘o Kalaisi mo e kolosi, ‘o telio pea toetu’u, ke falala ki ai ‘etau ‘amanaki ki he mo’ui hili ‘a e nofo ko eni.  Pea ko e kau tui mo ului ko eni, na'e kamata mei ai 'a e siasi Kolinito.
 
Koe fakatau’ataina na’e fai ‘e Paula ki he nofo moveuveu ko ‘eni ‘ae Siasi ko ‘ene tala hunaki ‘ae lea ni “Pea koe me’a ki he ngaahi mafai fakalaumalie, ‘oku ‘ikai teu loto ke mou munoa ai, kainga” Na’e tui ‘a Paula koe mafai pe ‘eni ‘e taha te ne malava ke fakapalanisi ‘ae ngaahi fetokehekehe’aki ‘i he Siasi ‘ae “mafai fakalaumalie.” Pea fai leva ‘e Paula hono fakahinohino’i ‘ae anga moe mo’oni ke nau ma’u ‘ae mafai ni. “Pea ko ‘eni ‘oku tufo kehekehe ‘ae ngaahi kelesi ka ‘oku taha ai pe ‘ae laumalie...pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi lakanga ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Eiki...Pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi ngaue ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Otua ‘a ia ‘oku ne fai ‘ae ngaue kotoa pe ki he kakai kotoa pe. Pea hoko atu ‘a Paula ki he ngaahi fakaha’anga ‘oe Laumalie: Koe mafai ke lea’aki ‘ae poto...koe ‘ilo loloto...koe mafai ki he tui...koe mafai koe faito’o...’ae ngaue mana...’ae mafai ki he malanga palofisai...’ae mafai ki he vavanga’i ‘oe ngaahi laumalie...pe hiki ‘ae ngaahi lea...” Pea toki fakama’opo’opo atu ‘aki ‘e Paula ‘ae lea ni “Ka koe me’a kotoa pe ko ia koe ngaue ‘ae laumalie pe ‘e taha ko ia he’ene tufa kehekehe ki he kakai takitaha, ‘o fakatatau ki hono finangalo” Kainga ta na’e hoko ‘ae moveuveu ko ‘enau “maha” ‘i he uaine koe fe’ofo’ofa ni. Ta na’e hoko ‘ae mavahevahe moe moveuveu koe hama hotau ngaahi loto fale/ Siasi/ pule’anga ‘i he ma’u ‘oe “mafai fakalaumalie.” Kainga ko ‘eni pe ‘ae mafai te ne fakatau’ataina’i kitautolu mei he angahala ‘oe nofo moveuveu koe “ma’u ‘ae mafai ‘oe laumalie” ‘Io! tala atu kuo uaine pe ‘ae vai.... pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.”
 
 
Koe ‘imisi ‘oe fakatau’ataina mei a Sione 2:1-11
 
 
Fakatatau ki he talanoa ni na’e ‘i he katoanga mali ni ‘a Mele fa’ee ia ‘a Sisu pea na’e fakaafe’i foki ‘a Sisu mo ‘ene kauako. Kia Sione koe koloa mahu’inga taha ‘oe mali ni koe ‘i ai ‘a Sisu. He ‘oku hanga he’ene ‘i ai pea mo ‘ene liliu ‘ae vai ki he uaine ‘o fakahaa’i mai ‘a ‘ene finangalo lelei ki he fakakaukau ‘oe mali. (...’oku ‘i ai ‘ene lau ki he mali ‘ia Matiu 5:31-32; 19:3-9). Na’e tokanga mai ‘a ‘ene fa’ee kia Sisu “’Oku ‘ikai ha’anau uaine!” Na’e ‘ikai ‘amanaki ‘ene fa’ee ki ha mana meia Sisu. Kainga neongo ai pe pe na’e ‘amanaki ‘a Mele ki ha mana pe ‘ikai ka na’a ne ‘amanaki pe kia Sisu te ne fai ‘a hono fakatau’ataina ‘ae faingata’a ‘oku nau lolotonga mo’ua ai koe “si’i ‘ae uaine”. ‘Oku mahu’inga’ia ‘ae lea ‘a Mele he hiki fu’u atu ‘ae ‘amanaki ‘o lii kakato atu kia Sisu ‘i he tui te ne malava ke fakatau’ataina ‘ae faingata’a ‘oku lolotonga hoko koe “si’i ‘ae uaine.” Pea lea ‘e he’ene fa’e ki he kau sevaniti Neongo pe koehaa ha me’a te ne tala kiate kimoutolu, mou fai.” Lea neongo ‘oku malohi he ’oku ne fakatamala mai ‘ae tui ‘oku hulu atu. Kia Mele ‘e tatau ai pe pe koeha ha’ane ki’i lea pe ngaue pe sio ka koe fai ‘e Sisu te ne kei fakaai ai pe honau masiva’anga koe “si’i ‘ae uaine
 
 
...Koe hoko mai ‘ae fakatau’ataina..
 
 
 Pea Folofola ‘a Sisu “Mou fakafonu vai ‘ae ngaahi ‘anga vai na.” Koe ngaahi ‘anga vai maka ‘e 6 (stone water pots) na’e fakataumu’a ia ki he fanofano ki mu’a moe hili ‘ae ma’u me’atokoni ‘o fakatatau ki he fakakaukau ‘oe fakama’a fakasiu (Jewish purification) (Matiu 15:1-2). Pea ‘oku fakafuofua ki he kalani/ gallons ‘e 20 ‘ae siaa maka ‘e taha.  Koe malie’anga ‘oe fekau ni he na’a nau talangofua kakato ta’efehu’ia koehaa pe ha me’a ‘e talaange ‘e Sisu te nau fai pe. ‘Oku hanga ‘e hono toe fakalahi ‘e Sisu ‘ae uaine ‘oe mali ni ‘o toe fakafoki mai ‘ae fakatau’ataina ma’ae katoanga mali ni. Na’a ne toe fakafoki mai ‘ae loto fiefia ke fiefia, ‘ae uaine na’e si’i ke lahi fau, ka ko hono tumu’aki ‘ae ‘ofa na’e kamata ke momoko kuo hoko koe uaine ‘oe fe’ofo’ofa ni.  ‘Io he koe fakatau’ataina koe uaine ‘ae vai.
 
 
 
Koe ako koe liliu mei he vai ki he uaine
 
 
Koe ako ko hono fehu’ia koehaa ‘ae mo’oni? What is reality? What is truth? Pea ‘e pule ‘ae ngaahi tukunga taki taha ki hono fakalea’i (definition) ‘oe lea mo’oni. Pea ‘oku fekeli ki ai ‘ae kau ako ‘i he ngaahi mala’e kehekehe ‘o fakatatau ki he’enau ngaahi fakatonulea taki taha. Koe fehu’i ‘oe malanga ni koe ‘ekea ‘ae ngaahi mo’oni’i me’a ko ‘eni. Kohai na’a ne liliu ‘ae vai ke uaine pe ta’e malava ke malava? Koeha ‘ae ‘uhinga moe founga ‘o ‘ene fai ‘ae liliu ni? Koeha hono faka’ilonga kiate koe kuo maha ‘ae uaine?...kuo holo ho’o fe’ofo’ofani moe mali?...Holo ho’o fe’ofo’ofa ni mo ho kaunga ‘api? Holo pea si’i ho’o tokanga ki he lotu?... Na’e tupu nai ia mei he ho’o falala ki ho poto?..pe ki ho’o ngaue lelei?...pe ki he holo ho’o pisinisi?...Pe na’e tupu ho’o fakatonga’i ‘ae maha ‘ae uaine mei holoa ho’o talavou pea mo ho’o manakoa? Kainga koe me’a fakaloloma ia ko ‘ete ‘ilo’i hifo pe kuo maha ‘ae uaine kae kei malanga pe?/akonaki pe/ Faifekau pe! ‘Oku ‘ilonga pe ha katoanga/ Siasi/ famili/ pule’anga/ ‘oku longa’a koe katoanga ia ‘oku maha ai ‘ae uaine. Ko ‘enau longoa’a ko ‘enau falala ki honau poto te nau mafai ke fakafonu ‘ae ngaahi ‘ai’anga vai koe uaine (Koheleti 9:11-12). Koe ako koe ‘ilo kohai ia na’a ne fakalahi mai ‘ae toe si’i ‘etau ‘ofa ki hotau ngaahi mali/ fanau/ kaunga mo’ui....fakalahi mai ‘ae toe si’i hotau ngaahi ‘aho. Fakafeta’i ‘oku ‘i ai pe ha taha na’a tau fakaafe’i mai ki he’etau katoanga ‘io koe taha ia ‘i hotau lotolotonga, koe Imanuela ‘io koe Satai ia fe’unga mo hotau vaivai.. Sisu ko hotau kainga ofi ‘io ko hotau fakatau’ataina mo faka’amanaki lelei. Koe ako koe tomu’a ‘ilo’i ‘ae mo’oni ko Sisu Kalaisi he ko ia ‘ae tupu’anga ‘oe poto fulipe.
 
 
 
Fakama’opo’opo
 
Koe fakatau’ataina koe vai kuo liliu ‘o uaine”  ‘Io kainga ka fai lelei’i ha mali pea kuo uaine leva ‘ae vai ia he kuo liliu ia mei he vai ki he uaine koe fe’ofa’ofa ni. ‘Io ko au ia mo koe ‘ae ‘Isileli na’e fakatau’ataina...pea ki he vai na’e liliu ko ha uaine lelei ‘aki pe ‘ae ngaue fakaofo na’e fai ‘e Sisu ‘i he Kolosi ‘ae lilingi hono ta’ata’a ke liliu ai ‘etau taumu’a ki he mate ta’engata ke hu’u pea tuku folau ki he mo’ui ta’engata.... pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.” “’Eiki ke tapuaki ‘ae ongo me’a ko ‘eni ‘o hangee koe mali ‘i Kena Kaleli. Ke ha ‘i hona ‘api ‘ae ngaue ‘ae ‘Otua, koe fe’ofo’ofa ni koe uaine fisimu’a”...’Emeni!....
 
 
...’Ofa atu kau laukonga....pea kataki pe he ngali fa’a loloa ka ‘oku ‘uhinga pe ia ke tau’ataina ho’o koloa ‘e ala to’o...lau ai pe ‘etau Folofola/ fai ‘ae lotu fakafamili pea mo’ui ‘aonga foki.....
 
Kavauhi

tute moala'eua

unread,
Jan 16, 2013, 4:28:44 PM1/16/13
to tasil...@googlegroups.com
Ki'i kole tokoni, ko e failotu 'o e pongipongi falaite 18, Selemaia vahe 3:22, pea ko e lotua 'o e fakatomala mo e foki mai ki he 'Otua, kataki, ko au 'oku ou mei he fungavaka kehe ka kou mali mai ki he siasi uesiliana pea kuo fakakoloa'aki au mo hoku famili 'a e fatongia ko e failotu he ta'u eni 'e 3, kataki ki'i tokoni mai he ki'i teu failotu ni.

Malo


2013/1/16 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>

--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

hamilto...@paradise.net.nz

unread,
Jan 16, 2013, 11:31:53 PM1/16/13
to tasil...@googlegroups.com
kataki e kau tauhi tepile kuou kaaimumu'a 'o hiki mai 'a e kole koena ki ha
tepeli fo'ou ke vave 'a e tokoni ki ai 'a Kavauhi, Ma'afu, Fakapuliapea mo SH
moe kau ma'u lotu pongipongi.

mo e 'ofa
hausia
Quoting tute moala'eua <baby...@gmail.com>:

> Ki'i kole tokoni, ko e failotu 'o e pongipongi falaite 18, Selemaia
vahe 3:22, pea ko e lotua 'o e fakatomala mo e foki mai ki he 'Otua, kataki,
ko au 'oku ou mei he fungavaka kehe ka kou mali mai ki he siasi uesiliana
pea kuo fakakoloa'aki au mo hoku famili 'a e fatongia ko e failotu he ta'u
eni 'e 3, kataki ki'i tokoni mai he ki'i teu failotu ni.

> Malo
>
>
> 2013/1/16 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
>
> > *Malanga sapate ako: 20/1/2013*
> > * *
> > *Ngaahi Lesoni: *Same 36:5-10; �Aisea 62:1-5; 1 Kolinito 12:1-11;
> Sione
> > 2:1-11**
> > * *
> > Kaveinga:* �*�Koe fakatau�ataina koe vai kuo liliu �o uaine� ****
> > * *
> > Potu Folofola �Aisea 62: 5 �...pea hange �oku fiefia �ae �eiki ta�ane
> he
> > ma�u �ae ta�ahine, �e pehee �ae fiefia �iate koe �ae �Otua.�****
> > * *
> > * *
> > *Himi 372/420*
> > * *
> > *Talateu*
> > * *
> > * *
> > Koe Sapate �eni kuo fokotu�u �e he Siasi ki he�ene tohi polokalama ke
> > fakamamafa�i mo faka�ilonga�i �ae mahu�inga �oe ako. Pea �oku kei �i
> fata
> > pe �ae kaveinga ako �ae Siasi koe �teu�i �ae mo�ui lo tolu� �ae sino,
> > �atamai moe laumalie pea �oku ou fakatulou atu pea moe ngaahi kaveinga
> ako
> > �o hotau ngaahi ako�anga kehe. Koe sapate ai pe foki �eni hono ua hili
> �ae
> > fa�ahi ta�u fakalotu �oe �Epifani pea moe �etau kei fononga�i �ae
> siate
> > folau �oe mahina ni �*Ke tau mo�ui �i he �ofa �ae �Otua*.� Koe
> fakakaukau
> > �oe mali ko ha kovinanite ta�engata ia pea kuopau ke tauhi ma�oni�oni.
> �Oku
> > ha koe mali koe me�a ma�oni�oni koe�uhii he na�e �i he mali �a Sisu.
> �Oku
> > ha koe mali koe me�a �oku �ikai fai ki ai ha �ohonoa pe fai hamumu he
> �oku
> > ta�engata �a hono kovinanite. Ka koe mali koe me�a ke fai tokanga pea
> > fakakaukau�i pea �i he loto �apasia ki he �Otua. Na�e hoko �a �Isileli
> koe
> > uaifi ki he �Otua pea na�a nau ta�e tokanga �o li�aki �ae �Otua kae
> musu ki
> > he ngaahi �otua muli. Pea tutui atu �ae �ofa �ae �Otua �o ne toe ha�i
> hona
> > kovinanite kuo maumau. Pea koe talaloto ia �ae fefine mali/ �Isileli
> kuo
> > fakatau�ataina �i hono toe langa �ae fale na�e holo �...pea hange
> �oku
> > fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�u �ae ta�ahine, �e pehee �ae fiefia
> �iate koe
> > �ae �Otua.� Pea ko ia �etau veesi malanga. �Oku faka�amu keu �ahi�ahi
> > lave�i ha ngaahi fakakaukau �oe fakatau�atainamei he maama �oe ngaahi
> > lesoni �oe �aho ni.****
> > ** **
> > ** **
> > ** **
> > *Koe fakatau�ataina mei he maama �o �Aisea 62: 1-11*
> > * *
> > Koe fakakaukau foki �oe Palofita ko �Aisea tautautefito ki he vahe
> 40-66
> > �oku nofo taha ia �i hono tala �oe fakatu�amelie ki he kau popula ki
> > Papilone. Pea ki he kau popula �oku fonu �enau mo�ui �i he
> fakatu�atamaki
> > ke nau liliu �o fonu he fakatu�amelie. Ko Sihova ki 'Isileli ko e
> *Koeli*,
> > he kuo ne *totongi 'a e mo'ua* 'o hono kakai (43:3; cf.50:2); kuo ne
> *sauni
> > 'akinautolu* ne to'o meiate ia 'a e me'a na'e 'a'ana (41:14ff.;
> 43:14;
> > 47:4ff.; 49:7; 54:5-6). *Ko 'Isileli, ko e Kakai 'a e 'Otua*. Tala 'a
> e
> > fakakaukau ni 'e he ngaahi lea hange ko e, "*Ko au 'a homou Tapuha*,"
> "Kuo
> > u puke hake koe," "kuo u fili koe," "Kuo u ngaohi koe ko e kovinanite
> ki he
> > kakai," "'Oku 'a'aku kimoutolu," "Kuo u fa'o 'eku folofola ki ho
> ngutu,"
> > "Ko au homou tu'i." *Ko 'Isileli, ko e Kakai 'o e Kovinanite*. Ko e
> > kovinanite 'oku fakamatala ki ai 'a 'Aisea II, ko e kovinanite 'o e
> *melino
> > 'a ia tu'u loa* (54:10; 55:3). Ko e *kovinanite 'e ta'engata*. Ko e
> > kovinanite 'e *tu'unga 'i he kelesi pe 'a e 'Otua*. Pea 'e hoko 'ene
> > Sevaniti ko e me'a ngaue ke ne fakakau mai ai 'a e ngaahi pule'anga
> ki
> > he'ene kovinanite. *Ko 'Isileli, ko e Fakamo'oni 'a Sihova*. 'Oku taha
> pe
> > 'a e fatongia 'o 'Isileli ko e pau ke ne fakamo'oni ko Sihova pe 'a e
> > Taha'i 'Otua, pea 'oku 'ikai 'ata meiate Ia 'a e fakamo'ui. Na�e hoko
> > �ae kauako, fu�u kakai �i he mali pea mo �ene Fa�ee koe kau fakamo�oni
> toko
> > lahi ki he ngaue mana na�e fai �e Sisu. Pea koe uho hono fai �oe
> fakamo�oni
> > ni �pea na�a nau tui kotoa ki ai�****
> > ** **
> > *Koe le�o �oe fakatau�ataina*
> > * *
> > �Pea �e ui�aki koe ha hingoa fo�ou �a ia �e hua�aki �e he fofonga �o
> > Sihova...� Ko hono malie �oe fai fakamo�ui �a Sihova ko �ene liliu
> hingoa
> > ma�ae kakai na�e nofo popula. Koe fuofua ngaue ia ki ha mo�ui kuo
> > fakataua�ataina ko hano liliu �oe mo�ui. Pea �oku �uhinga �oe liliu
> hingoa
> > ko �eni, koe liliu ai pe ia hoto tukufakaholo fakapopula...koe liliu
> mei
> > hono anga talangata�a ki he anga talangofua. ��E! �E �ae ata kuo
> > mafoa...kuo fai pe hoku liliu hingoa...� �E �ikai toe ui ko *�Asupa*
> (pe
> > Li�ekina):...he na�e �amanaki �ae �Isileli kuo li�aki pea ta�e
> fanongoa �e
> > he �Otua �o �Isileli kinautolu lolotonga �enau nofo popula �i
> Papilone. Koe
> > ongo na�e �i he tangata faka�otua mate �oe Same...Koe ongo ia �ae
> popula
> > �ae ongo�i li�ekina. Koe li�ekina he �oku �ikai ha tauhi koe�uhii he
> na�a
> > mou situ�a mei he tauhi �a Sihova.... Pea �e �ikai toe ui ho fonua
> > (Selusalema) ko *Semama* (pe ko Lala). Koe fonua ia na�e
> fakaholosio�anga
> > �a hono naunau. Koe fonua ia na�e tuku ai �enau fatunga manatu pea ko
> e
> > fonua na�e hoko koe koloa ia ki he�enau fanau. Ka na�e hoko �o lala he
> kuo
> > mole hono faka�ofo�ofa�anga koe �afio tu�u ma�u ai �ae sikaina �oe
> �Otua.
> > Kainga ka �i ai ha mo�ui/ famili/ pule�anga kuo nau situ�a mei he
> �Otua pea
> > taa koe toki pule�anga/siasi/famili ia kuo lala mo�oni. Kuo nau hangee
> ha
> > to�a kuo �ilo �ehe fili hono vaivai�anga pea kuopau ke too �ae to�a ko
> ia.
> > Kainga tokanga�i na�a hoko ho�o koloa/ fanau/ ngaue ko ha semama he�e
> hoko
> > ia koe lala kiate koe ha �aho. ****
> > ** **
> > ** **
> > Ka �e ui koe ko *Hepisipa* (pe ko toka ki hoku loto). Koe hingoa fo�ou
> ia
> > �oe popula ko �Isileli ko Hepisipa ko *toka ki ai hoku loto*. Koe
> > tumutumu �eni �oku a�usia �e ha tangata kuo teu ha�ane mali ka kuo �i
> ai ha
> > taimi kuo ne fononga �ae lea ko �eni mei hono �ofa�anga �*Ko koe �oku
> > toka ki ai hoku loto*�. Kia Sihova ki �Isileli koe lea *toka ki ai
> hoku
> > loto *ko hono fakamatala kakato ia �o ha* �Otua mohu meesi pea ope
> �ene
> > kelesi. *Na�e �ikai mo ha toe �uhinga ka koe koto meesi �ata�ataa pe
> moe
> > koto kelesi �ata�ataa pe �ae �Otua. He kohai ha �ofa* *�e laungaa �ofa
> ki
> > he �ofa ne fai �e Kalaisi ki he mamani? �Ko hoku �Alo pele koe ko koe
> �oku
> > ou hoifua ki ai�....Pea �e ui ho fonua ko *Piula* (koe taha mali). He
> > na�a mou li�aki �a Sihova ka mou musu ki he ngaahi �otua �aitoli. Pea
> na�a
> > mou fe�auaki moe ngaahi fonua muli. Ka koe �aho ni kuo toe kumi
> kimoutolu
> > �e Sihova he �oku *toka hono finangalo kiate koe* pea toe fakafoki mai
> ki
> > �api (Selusalema) ke hoko atu �emau fetauhi�aki fakakovinanite hangee
> ko ha
> > fetauhi�aki ma�oni�oni �ae tangata moe fefine �i he kovinanite �oe
> mali. �Isa
> > koe mali koha �ofa kuo fakapapau �o navei koula�aki �ae fe�ofo�ofa ni.
> He
> > hangee �oku mali ha talavou mo ha ta�ahine �e pehee �ae mali mo koe �a
> ho
> > hako; pea hangee �oku fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�e �ae ta�ahine,
> �e
> > pehee �ae fiefia �iate koe �ae �Otua (v 5).****
> > ** **
> > * *
> > *Koe �imisi �oe fakatau�ataina mei he Same 36:5-10*
> > * *
> > Koe natula �oe Same 36 �oku hangee ia he fakafetaulaki �ae angahala�ia
> �ae
> > tangata moe natula �ofa mai �ae �Otua. �Oku ha mei he ngaahi veesi �e
> 4 ki
> > �olunga �a hono fakamatala�i �e he angahala koe angahala ia. �Oku ou
> to�o
> > mai �ae ki�i setesi ko �eni he veesi 1 ke ne fakahaa�i �ae natula �oe
> > angahala ni.. �*�Oku �ikai ha manavahe ki he �Otua*..� Ki he fatu
> same
> > koe *fakamatala kakato ia �o ha angahala* ko ha taha �oku �*ikai
> �apasia
> > pe manavahe ia ki he �Otua*. Koe natula fakatau�ataina leva �oe same
> ni
> > ko �ene fakafonu meesi moe kelesi �ae mo�ui kuo mahamahanga malie mei
> he
> > �ofa �ae �Otua. �Oku fakamatala kakato ki ai �ae veesi 5-10. ��E
> Sihova
> > �oku �asi �i he ngaahi langi �a ho�o �alo�ofa. �Oku a�u ho�o fai
> mo�oni ki
> > he ngaahi �ao na...Koe fakakaukau ia �o ha �alo�ofa mo ha meesi *kuo
> hulu
> > atu fau*. He na�a moe ngaahi langi �oku *�asi hake ai �ae lahi �o
> �ene
> > meesi mo �alo�ofa*. Koeha ha toe angahala �e ta�e tanumia
> ai?....�Eiki
> > kuo ke fakamo�ui mai �ae tangata moe manu (v 6)....�Oku �ikai ko e
> tangata
> > pe na�e fakamo�ui ka koe�uhii koe hulu �ene meesi kuo kau foki moe
> monumanu
> > ai. Koe toe ha ngahala �e ta�e malava ke fakamo�ui kapau kuo kau atu
> moe
> > monumanu?... Pea toki pehee �e he tangata fatu same ni �Hono �ikai
> > mahu�inga ho�o �ofa �e �Otua! Ko ia koe fanau �ae kakai �oku hufanga
> ki he
> > malu �o ho kapakau na (v 7). Koe mahu�inga �eni �oe �ofa �ae �Otua
> �oku
> > hufanga atu ai �ae *fanau �ae angahala �i he kapakau �oe Ma�oni�oni*.
> Pea
> > toki talaloto �e he fatu same �ae ngaahi lelei �oe nofo moe hufanga ki
> he
> > kapakau �oe �Otua... ��Oku nau fu�u makona �i he ngako �o ho
> fale...�Oku
> > �ikai ko ha makona pe ka *koe fu�u makona*...pea �oku fakamatala �e
> he
> > fu�u makona �ae hulu pea toe �ae me�a tokoni �i he fale �oe �Otua (v
> 8)� Ta
> > koe fakatau�ataina mo�oni koe hola mai leva ki he kapakau malu �oe
> �Otua.
> > �Oku lahi ai �ae vala ma�ae li�ekina moe me�a tokoni ki he fiekaia.
> Koe uho
> > �oe fakatau�ataina �ae �Otua koe nonofo fe�ofo�ofa ni moe �Otua pea
> ka
> > mo�oni �ae feohi ko ia ta kuo *uaine pe �ae vai*.... pea hange �oku
> > fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�u �ae ta�ahine, �e pehee �ae fiefia
> �iate koe
> > �ae �Otua.�****
> > ** **
> > *Koe �imisi �oe fakatau�ataina �ia 1 Kolinito 12:1-11*
> > ** **
> > Lolotonga �ae kei �i Kolinito �a Paula ko �ene tatali kia Timote pea
> mo
> > Sailosi na�a ne fa�a ma�u lotu he sinakoke. Pea na�a ne fai ai hono
> tuki mo
> > nonofo ki he malanga'aki 'a e Ongoongo Lelei 'o Kalaisi (Ngaue 18:5).
> Na'e
> > tupu heni 'a e alea lalahi mo e kauhala kehekehe 'a e kakai, ka ko
> hono
> > ola, ko e pule 'o e sinakoke 'a Kalisipo mo hono famili, mo e tokolahi
> 'o e
> > kakai, 'a e Siu mo e Senitaile, na'a nau ului 'o tui mo muimui ki he
> > malanga'i 'e Paula 'a e Kosipeli--ko e Ongoongo Lelei �o Kalaisi mo e
> > kolosi, �o telio pea toetu�u, ke falala ki ai �etau �amanaki ki he
> mo�ui
> > hili �a e nofo ko eni. Pea ko e kau tui mo ului ko eni, na'e kamata
> mei ai
> > 'a e siasi Kolinito.****
> > ****
> > Koe fakatau�ataina na�e fai �e Paula ki he nofo moveuveu ko �eni �ae
> Siasi
> > ko �ene tala hunaki �ae lea ni �Pea koe me�a ki he ngaahi mafai
> > fakalaumalie, �oku �ikai teu loto ke mou *munoa ai*, kainga� Na�e tui
> �a
> > Paula koe mafai pe �eni �e taha te ne malava ke fakapalanisi �ae
> ngaahi
> > fetokehekehe�aki �i he Siasi �ae �*mafai fakalaumalie*.� Pea fai leva
> > mafai �oe laumalie� �Io! tala atu kuo *uaine pe �ae vai*.... pea
> hange
> > �oku fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�u �ae ta�ahine, �e pehee �ae
> fiefia
> > �iate koe �ae �Otua.�****
> > ** **
> > ** **
> > *Koe �imisi �oe fakatau�ataina mei a Sione 2:1-11*
> > * *
> > ** **
> > Fakatatau ki he talanoa ni na�e �i he katoanga mali ni �a Mele fa�ee
> ia �a
> > Sisu pea na�e fakaafe�i foki �a Sisu mo �ene kauako. Kia Sione koe
> *koloa
> > mahu�inga taha* �oe mali ni koe *�i ai �a Sisu*. He �oku *hanga he�ene
> �i
> > ai* pea mo �ene *liliu �ae vai ki he uaine* �o fakahaa�i mai �a �ene
> *finangalo
> > lelei ki he fakakaukau �oe mali*. (...�oku �i ai �ene lau ki he mali
> �ia
> > Matiu 5:31-32; 19:3-9). Na�e tokanga mai �a �ene fa�ee kia Sisu
> �*�Oku
> > �ikai ha�anau uaine*!� Na�e �ikai �amanaki �ene fa�ee ki ha mana meia
> > Sisu. Kainga neongo ai pe pe na�e �amanaki �a Mele ki ha mana pe �ikai
> ka
> > na�a ne �amanaki pe kia Sisu te ne fai �a hono fakatau�ataina �ae
> faingata�a
> > * �oku nau lolotonga mo�ua ai koe �si�i �ae uaine�*. �Oku
> mahu�inga�ia
> > �ae lea �a Mele he hiki fu�u atu �ae �amanaki �o lii kakato atu kia
> Sisu �i
> > he tui te ne malava ke fakatau�ataina �ae faingata�a �oku lolotonga
> hoko
> > koe �*si�i �ae uaine.*� Pea lea �e he�ene fa�e ki he kau sevaniti
> �*Neongo
> > pe koehaa ha* me�a te ne tala kiate kimoutolu, *mou fai*.� Lea
> *neongo*�oku malohi he �oku ne fakatamala mai �ae tui �oku hulu atu. Kia
> Mele �e
> > tatau ai pe pe koeha ha�ane ki�i *lea pe ngaue pe sio* ka koe fai �e
> Sisu
> > te ne kei fakaai ai pe honau masiva�anga koe �*si�i �ae uaine*� ****
> > ** **
> > * *
> > *...Koe hoko mai �ae fakatau�ataina.. *
> > * *
> > ** **
> > Pea Folofola �a Sisu �*Mou fakafonu vai �ae ngaahi �anga vai na*.�
> Koe
> > ngaahi *�anga vai maka* �e 6 (stone water pots) na�e fakataumu�a ia ki
> he
> > fanofano ki mu�a moe hili �ae ma�u me�atokoni �o fakatatau ki he
> fakakaukau
> > �oe fakama�a fakasiu (Jewish purification) (Matiu 15:1-2). Pea �oku
> > fakafuofua ki he kalani/ gallons �e 20 �ae siaa maka �e taha. Koe
> > malie�anga �oe fekau ni he na�a nau talangofua kakato ta�efehu�ia
> koehaa pe
> > ha me�a �e talaange �e Sisu te nau fai pe. �Oku hanga �e hono toe
> fakalahi
> > �e Sisu �ae uaine �oe mali ni �o toe fakafoki mai �ae fakatau�ataina
> ma�ae
> > katoanga mali ni. Na�a ne toe fakafoki mai �ae loto fiefia ke fiefia,
> �ae
> > uaine na�e si�i ke lahi fau, ka ko hono tumu�aki �ae *�ofa na�e kamata
> ke
> > momoko kuo hoko koe uaine �oe fe�ofo�ofa ni*. �Io he koe
> fakatau�ataina
> > koe uaine �ae vai.****
> > ** **
> > ** **
> > ** **
> > *Koe ako koe liliu mei he vai ki he uaine*
> > * *
> > ** **
> > �ae toe si�i hotau ngaahi �aho. *Fakafeta�i �oku �i ai pe ha taha
> na�a
> > tau fakaafe�i mai ki he�etau katoanga* �io koe taha ia �i hotau
> > lotolotonga, koe Imanuela �io koe *Satai ia fe�unga mo hotau
> vaivai..*Sisu ko hotau kainga ofi �io ko hotau fakatau�ataina mo
> faka�amanaki lelei.
> > Koe ako koe tomu�a �ilo�i �ae mo�oni ko Sisu Kalaisi he ko ia �ae
> tupu�anga
> > �oe poto fulipe.****
> > ** **
> > ** **
> > ** **
> > *Fakama�opo�opo*
> > ** **
> > Koe fakatau�ataina koe vai kuo liliu �o uaine� �Io kainga ka fai
> lelei�i
> > ha mali pea kuo uaine leva �ae vai ia he kuo liliu ia mei he vai ki
> he
> > uaine koe fe�ofa�ofa ni. �Io ko au ia mo koe �ae �Isileli na�e
> > fakatau�ataina...pea ki he vai na�e liliu ko ha uaine lelei �aki pe
> �ae
> > ngaue fakaofo na�e fai �e Sisu �i he Kolosi �ae lilingi hono ta�ata�a
> ke
> > liliu ai �etau taumu�a ki he mate ta�engata ke hu�u pea tuku folau ki
> he
> > mo�ui ta�engata.... pea hange �oku fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�u
> �ae
> > ta�ahine, �e pehee �ae fiefia �iate koe �ae �Otua.� ��Eiki ke tapuaki
> �ae
> > ongo me�a ko �eni �o hangee koe mali �i Kena Kaleli. Ke ha �i hona
> �api �ae
> > ngaue �ae �Otua, koe fe�ofo�ofa ni koe uaine
> fisimu�a�...�Emeni!....****
> > ** **
> > ** **
> > ...�Ofa atu kau laukonga....pea kataki pe he ngali fa�a loloa ka �oku
> > �uhinga pe ia ke tau�ataina ho�o koloa �e ala to�o...lau ai pe �etau
> > Folofola/ fai �ae lotu fakafamili pea mo�ui �aonga foki.....****
> > ** **
> > *Kavauhi*

Semisi Kava

unread,
Jan 17, 2013, 1:10:02 AM1/17/13
to tasil...@googlegroups.com
Failotu Falaite 18-1-2013
 
Kaveinga: Ke tau fakatomala pea tafoki kia sihova ko hotau 'Otua, pea tene fakamo'ui kitautolu mei hotau ngaahi faingata'a'ia'anga (Selemaia 3:22).
 
Himi 507/518/ 653
 
Koe fakama’ala’ala e kaveinga ke hufia...
 
Koe ongo tefito’i fakakaukau pe ngaue ‘oku tau teu hufia he houa lotu ni koe “Fakatomala” pea moe “Tafoki.” Pea koe toko taha ‘oku fai ki ai ‘ae fakatomala pea moe tafoki koe “Otua” toko taha pe. Koe fakatomala ko ‘etau tomu’a fakamo’oni ki he’etau ngaahi angahala kehekehe ‘a ia kuo tau fa’a fakamamahi’i’aki ‘ae ‘Otua ‘i he kovi ‘etau ngaahi mahalo moe lea moe ngaue. Koe fakatomala koe “mamahi mo’oni, mo’oni, mo’oni ‘ae loto koe’uhii ko ‘etau ngaahi fai kovi ni. Koe Manatu ki ai koe me’a fakamamahi kiate kitautolu.” Ka ‘oka “tafoki” ‘ae angakovi mei he angakovi kuo ne feia, ‘o ne fai ki he lao moe totonu. ‘E fakamo’ui hono laumalie ‘oe toko taha ko ai. Tau lotu’i e kaveinga ni ke tau hola leva mei he nunu’a fakalilifu ‘oe ta’e fie fakatomala pe fie tafoki ki he fakamo’ui ‘ae ‘Otua. Koe ola leva ‘o ‘etau tafoki pea fakatomala ki he ‘Otua ko ‘ene “Fakamo’ui kitautolu mei hotau ngaahi faingata’a’ia’anga.” Koe lelei leva ia ‘oku tau lotu mo hufia ke faka‘inasi kotoa ‘aki ‘etau ngaahi mo’ui fie mo’ui ni. Koe tumutumu ‘eni ‘o ha lelei kuo ‘inasi ai ha famili/ siasi/ kolo/ ako’anga koe ‘inasi he “fakamo’ui ‘ae ‘Otua.” Tau lotu’i e kaveinga ni ke hoko ‘o mo’oni, mo’oni ‘ae loto fie fakatomala pea moe loto’aki ‘oe fie tafoki.
 
Koe huluhulu mei he potu tohi
 
Selemaia 3:22 “Foki mai si’i fanau kuo holomui, kau faito’o ho’omou ngaahi holomui’anga. Ko kimautolu ‘eni ‘oku ‘alu atu; he ko Koe Sihova ko homau ‘Otua...”
 
Koe uki ‘eni! Koe fakaafe ‘eni! Koe kole ‘eni! ‘ae Palofita ko Selemaia ki he ‘Isileli. Koe kakai kuo nau tauhi ‘aitoli’i ‘ae ‘Otua. Koe tangi ‘eni ‘a ‘Isileli ki he ‘Otua koe’uhii kuo nau ngaohi honau hala ke piko...kuo nau fakangalongalo’i ‘a Sihova ko honau ‘Otua. Pea kuo fanongonoa mai ‘e Sihova ‘ae tangi ni. “Foki mai si’i fanau kuo holomui, kau faito’o ho’omou ngaahi holomui’anga. Ko kimautolu ‘eni ‘oku ‘alu atu; he ko Koe Sihova ko homau ‘Otua...” Pea ‘oku ‘uhinga ‘ae lea si’i fanau ki ‘Isileli pea ‘oku fakamatala ai pe ia ‘e he lea si’i fanau ‘ae kei finangalo lelei ‘ae ‘Otua koe Tamai ke fakafokiange ‘ene fanau kiate ia. Na’e fanongoa mai ‘e he ‘Otua ‘ae tangi ‘ae fie fakatomala moe fie tafoki ki he fakamo’ui moe fakamolemole ‘ae ‘Otua.
 
Koe Palofita faingata’a’ia ‘a Selemaia ‘i he’ene ngaahi fekuki fakalaumalie lolotonga ‘ene ngaue (Spiritual Struggle)(Matiu 16:14). Na’e manakoaange ‘ae kau Palofita na’e fai fakaoleole hange ko ‘Ananaia (vahe 28) ‘a ia na’e toki tautea’i ia ‘e he ‘Otua ko ‘ene takihee’i ‘ae kakai. (28:15-17).  Ko hono ‘ulungaanga ia ‘oku ‘ilo’aki he Tohi ni koe Palofita ‘oe Tala fakatu’atamaki (Prophet of Doom) ka ‘i he tafa’aki ‘e taha ‘oe fo’i koini koe Palofita pe ia ‘oe Tala fakatu’amelie (Prophet of hope). Ko hano fakalelei'i 'o e tukunga mo e tautea 'e hoko, 'e 'ikai malava 'e ha to e me'a tukukehe pe 'o ka faiange pea "foki" 'a Siuta kia Sihova. Ko e taha ia 'i he lea manako 'o e palofita: "foki" mo e "tafoki" (shub). 'Oku ne fakatoungaue 'aki 'a e lea "sub" ki ha mo'ui kuo ne tafoki mei a Sihova ki he kovi; pehe ki ha mo'ui kuo ne situ'a ki he kovi 'o hanga kia Sihova mo hono finangalo. Kuopau pe ke fakahoko 'e he kakai ha ngaue pehe kae 'i ai ha liliu ki he tukunga (cf.ko 'Emosi ko e mispat, ko Selemaia ko e sub). 'E toki langa 'i he "foki" 'a e fakakaukau mahu'inga hono tolu. Kuopau pe ke fokotu’u ha toe kovinanite fo’ou ki he kakai kuo nau afe mei honau ngaahi ‘alunga kovi ‘o talangofua ki he ‘Otua. “Ka ko ‘eni ‘ae kovinanite te u fai moe fale ‘o ‘Isileli hili ‘ae taimi koe – ko Sihova ‘eni mei he Ta’ehamai – teu ‘ai ki loto ‘eku lao, ‘io teu tongi ia ki honau loto, pea te u nofo ko honau ‘Otua, pea te nau nofo ko hoku kakai” (Selemaia 31:33). Kau toe fakamanatu atu ‘etau kaveinga ke tau lotu’i “Ke tau fakatomala pea tafoki kia sihova ko hotau 'Otua, pea tene fakamo'ui kitautolu mei hotau ngaahi faingata'a'ia'anga
 
 

Maafu Palu

unread,
Jan 17, 2013, 7:52:11 AM1/17/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Tute,

Ko e me'a mahu'inga taha 'o e failotu ko e kaveinga lotu, he 'oku ne fakafaikehekehe'i ai 'a e failotu pea mo e malanga. Pea 'oku mahu'inga 'aupito ke manatu'i 'e he Siasi 'a e kaveingalotu he taimi 'oku nau punou hifo ai ke fai 'enau talilotu he 'osi 'a e Himi 2.

Ko ia 'oku mahu'inga ke fakamamafa'i 'a e mahu'inga 'o e fakatomala pea tafoki ki he 'Otua, he 'oku fanau'i pe kitautolu ko e me'a angahala 'o tau 'alu aipe he hala fakataukimate. Kae fakafeta'i, kuo tukumai 'e he 'Otua hono Laumalie Ma'oni'oni ke ne ue'i 'etau mo'ui ke tau sio kia Sisu mo 'ene hufekina 'oku fai ma'atautolu 'i Hevani.

Ko e Laumalie Ma'oni'oni ia, 'oku ne fai e fakatafoki 'etau Mo'ui. He ko e mo'oni, 'oku 'ikai ha faikehekehe, kuo tau afe kotoa pe hange ha fanga sipi hee (Aisea 53) pea kuo tau tonounou kotoa pe 'i he 'afio mai 'a e 'Otua (Loma 3:23). Ka ko e 'Otua te ne fakafoki hotau Laumalie ki he ngaahi hala 'o e ma'oni'oni (Saame 23), pea ko e 'uhinga ia 'o e kaveingalotu he pongipongi ni. Ko e fakatomala, ko e fakafoki 'e he 'Otua hotau Laumalie mei he fakataukimala, ki he fakataukimonu, pea ko e 'uhinga ia 'oku tau lotua ai ia he pongipongi ni.

HImi 573, 610, 518.

Si'oto'ofaatu

Tevita Finau

unread,
Jan 17, 2013, 3:54:47 PM1/17/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo faifekau e tokoni ki si'i kole. Talamonuu atu. tfinau 


Tevita Finau

unread,
Jan 17, 2013, 4:07:37 PM1/17/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Ma'afu. Lava aipe mo e Sapate. tfinau


tute moala'eua

unread,
Jan 17, 2013, 7:18:59 PM1/17/13
to tasil...@googlegroups.com
Ma'afu,

Fakafeta'i ki he 'eiki ke koloa kuo ke vahevahe 'ou 'inasi ai he 'aho fakakoloa ko 'eni, taimi lahi kou fanongo ki ho'o polokalama he letio kou ma'u tapuaki lahi ai, mo hoku ki'i famili taimi lahi kou teuteu ma'u pe 'o fanongo ki ho'o polokalama peau toki tuli ki he kamata 'a e malanga he sapate pea 'oku ou fakafeta'i ki he 'eiki he'ene me'angaue'aki ko e hotau fonua keke lea 'a e mo'oni mo e totonu.

Malo si'i afe mai, ko au ia ko e toki ului mai pe ki he siasi ko e muimui pe hoku 'ofa'anga ka ko 'eku fa'e ko e tupu'i uesiliana pe pea 'oku faifekau pe hono fanga tuonga'ane. Kou tui pe na'e a'u 'a e popoaki 'o e veesi folofola 'o e 'aho ni ke fai ha foki ki he tamai. pea na'e fakakoloa 'aupito 'a e ki'i failotu kiate au.

Malo vahevahe mai pea 'oua na'a ngata he ka e hokohoko atu ho'o tokoni kiate au, masiva 'ilo, ka 'oku vivili 'a e loto mo e fakakaukau ke 'ilo ki he folofola he 'aho mo e po.

'Ofa ke faitapuekina ai pe ko e 'e he tamai hevani ho'o lakanga he siasi mo e famili, pea keke ma'u ha ta'u ngaue fonu kelesi'ia, he ta'u.

'ofa atu!!!!!
malo


2013/1/18 Tevita Finau <tfi...@gmail.com>
Malo Ma'afu. Lava aipe mo e Sapate. tfinau

Andre Kalani

unread,
Jan 19, 2013, 3:28:11 PM1/19/13
to tasil...@googlegroups.com
Kaungakau kau atu pe Faifekau he fakamalo loto hounga'ia mo'oni kiate koe... 'i ho'o loto ma'ulao ka ke talia e fakatangi 'oku fa'a fakahoha'asi 'aki koe he fale... taumiaa 'oku puli e lahi ho fatongia... kuoke toe fai moe polokalama fo'ou "Fakamatala Fakalotukalafi" fakakoloa'aki e fale 'eiki ni 'o mau tufi momo ai... taumaiaa ke mou 'ilo'ia mai e fakakoloa lahi kia kimautolu "Kau laukonga fakalongolongo" Tu'a'ofa lahi atu kiate koe... 'Ihe faka'apa'apa moe 'ofa.
Maui

sep...@optusnet.com.au

unread,
Jan 20, 2013, 11:11:29 PM1/20/13
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

poupou atu , hokohoko atu pee..

takamul1

Manu'atu Talifolau

unread,
Feb 16, 2013, 11:54:01 PM2/16/13
to tasil...@googlegroups.com
 

Fakamolemole ngaahi tokoua moe ngaahi toufafine 'i he 'Eiki he fakahela ,ka koe feimatamu'a mu'a  atu pe na'a 'oku 'i ai ha taha ho tau loto fale ni 'oku felongoaki moe ki'i Sevaniti Faifekau  ko MAAMALOA TAUSINGA , 'oku ako tohitapu he 'Ikale, kataki lava ke ma'u ha fika telefoni , pe email  pe ke fai ha felongoaki moe faifekau ni
 
malo
 
ToloaFanguna

kuli fisi'iahi

unread,
Feb 17, 2013, 12:44:21 AM2/17/13
to tasil...@googlegroups.com
'Oku toe 'iloa 'aki e hingoa ko e Kienga


2013/2/17 Manu'atu Talifolau <manuatu....@tcc.to>
 

Fakamolemole ngaahi tokoua moe ngaahi toufafine 'i he 'Eiki he fakahela ,ka koe feimatamu'a mu'a  atu pe na'a 'oku 'i ai ha taha ho tau loto fale ni 'oku felongoaki moe ki'i Sevaniti Faifekau  ko MAAMALOA TAUSINGA , 'oku ako tohitapu he 'Ikale, kataki lava ke ma'u ha fika telefoni , pe email  pe ke fai ha felongoaki moe faifekau ni
 
malo
 
ToloaFanguna

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

Penisimani Politoni

unread,
Feb 17, 2013, 4:06:22 PM2/17/13
to tasil...@googlegroups.com
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 

(Seniale)

unread,
Feb 18, 2013, 12:11:08 AM2/18/13
to tasil...@googlegroups.com, kaniva..., kaniv...@gmail.com, pam_...@msn.com, Semisi Kava

Seniale  
Malo mu'a Faifekau e hono fa'a fakakoloa mai hotau fale ni he ngaahi koloa fakaLaumalie pea mau lave monu ai.... 'ofa lahi atu ki he famili.

Ko'etau lesoni ki he Sapate ko'eni .

Same 21 : 1 - 14 . Lotu Fakahikihiki .

Eikisoto : 15 : 1 - 12 , 17 - 18 . Kovinanite 'ae 'Otua mo Epalahame.

Filipai : 3 - 17 - 4 :1 . Ngaahi fili oe Kolosi .

Luke 13 : 31 - 35 . Sisu mo Helota.

Mou kataki mu'a o Paki mai he'etau lesoni. Vaea ui atu e kau tama ke nau lea mai. Kataki pe Faifekau he kehekehe etau lesoni, kae hili atu pe ....


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 18, 2013, 12:19:44 AM2/18/13
to tasil...@googlegroups.com, kaniva..., kaniv...@gmail.com, pam_...@msn.com, Semisi Kava
 Seniale he'ikai tetau fetukuaki he ko Natula 'oku ne fai hotau holoki, ko e ki'i vakai atu pe, 'ae Fuakava Motu'a, ko Eikisoto pe ko Senesi ? tatau pe vahe ia mo e veesi...

takamuli.


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:
"kaniva..." <kaniva...@gmail.com>, "kaniv...@gmail.com" <kaniv...@gmail.com>, "pam_...@msn.com" <pam_...@msn.com>, "Semisi Kava" <semis...@yahoo.com.au>
Sent:
Sun, 17 Feb 2013 21:11:08 -0800 (PST)
Subject:
[tasilisili] Re: "Malanga sapate ako 20/1/2013"


Seniale  
Malo mu'a Faifekau e hono fa'a fakakoloa mai hotau fale ni he ngaahi koloa fakaLaumalie pea mau lave monu ai.... 'ofa lahi atu ki he famili.

Ko'etau lesoni ki he Sapate ko'eni .

Same 21 : 1 - 14 . Lotu Fakahikihiki .

Eikisoto : 15 : 1 - 12 , 17 - 18 . Kovinanite 'ae 'Otua mo Epalahame.

Filipai : 3 - 17 - 4 :1 . Ngaahi fili oe Kolosi .

Luke 13 : 31 - 35 . Sisu mo Helota.

Mou kataki mu'a o Paki mai he'etau lesoni. Vaea ui atu e kau tama ke nau lea mai. Kataki pe Faifekau he kehekehe etau lesoni, kae hili atu pe ....



On Wednesday, January 16, 2013 2:10:19 AM UTC+13, abdul wrote:
Malanga sapate ako: 20/1/2013
 
Ngaahi Lesoni: Same 36:5-10; ‘Aisea 62:1-5; 1 Kolinito 12:1-11; Sione 2:1-11
 
Kaveinga:“Koe fakatau’ataina koe vai kuo liliu ‘o uaine”
 
Potu Folofola ‘Aisea 62: 5 “...pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.”
 
 
Himi 372/420
 
Talateu
 
 
Koe Sapate ‘eni kuo fokotu’u ‘e he Siasi ki he’ene tohi polokalama ke fakamamafa’i mo faka’ilonga’i ‘ae mahu’inga ‘oe ako. Pea ‘oku kei ‘i fata pe ‘ae kaveinga ako ‘ae Siasi koe “teu’i ‘ae mo’ui lo tolu” ‘ae sino, ‘atamai moe laumalie pea ‘oku ou fakatulou atu pea moe ngaahi kaveinga ako ‘o hotau ngaahi ako’anga kehe. Koe sapate ai pe foki ‘eni hono ua hili ‘ae fa’ahi ta’u fakalotu ‘oe ‘Epifani pea moe ‘etau kei fononga’i ‘ae siate folau ‘oe mahina ni “Ke tau mo’ui ‘i he ‘ofa ‘ae ‘Otua.” Koe fakakaukau ‘oe mali ko ha kovinanite ta’engata ia pea kuopau ke tauhi ma’oni’oni. ‘Oku ha koe mali koe me’a ma’oni’oni koe’uhii he na’e ‘i he mali ‘a Sisu. ‘Oku ha koe mali koe me’a ‘oku ‘ikai fai ki ai ha ‘ohonoa pe fai hamumu he ‘oku ta’engata ‘a hono kovinanite. Ka koe mali koe me’a ke fai tokanga pea fakakaukau’i pea ‘i he loto ‘apasia ki he ‘Otua. Na’e hoko ‘a ‘Isileli koe uaifi ki he ‘Otua pea na’a nau ta’e tokanga ‘o li’aki ‘ae ‘Otua kae musu ki he ngaahi ‘otua muli. Pea tutui atu ‘ae ‘ofa ‘ae ‘Otua ‘o ne toe ha’i hona kovinanite kuo maumau. Pea koe talaloto ia ‘ae fefine mali/ ‘Isileli kuo fakatau’ataina ‘i hono toe langa ‘ae fale na’e holo “...pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.” Pea ko ia ‘etau veesi malanga. ‘Oku faka’amu keu ‘ahi’ahi lave’i ha ngaahi fakakaukau ‘oe fakatau’atainamei he maama ‘oe ngaahi lesoni ‘oe ‘aho ni.
 
 
 
Koe fakatau’ataina mei he maama ‘o ‘Aisea 62: 1-11
 
Koe fakakaukau foki ‘oe Palofita ko ‘Aisea tautautefito ki he vahe 40-66 ‘oku nofo taha ia ‘i hono tala ‘oe fakatu’amelie ki he kau popula ki Papilone. Pea ki he kau popula ‘oku fonu ‘enau mo’ui ‘i he fakatu’atamaki ke nau liliu ‘o fonu he fakatu’amelie. Ko Sihova ki 'Isileli ko e Koeli, he kuo ne totongi 'a e mo'ua 'o hono kakai (43:3; cf.50:2); kuo ne sauni 'akinautolu ne to'o meiate ia 'a e me'a na'e 'a'ana (41:14ff.; 43:14; 47:4ff.; 49:7; 54:5-6).   Ko 'Isileli, ko e Kakai 'a e 'Otua. Tala 'a e fakakaukau ni 'e he ngaahi lea hange ko e, "Ko au 'a homou Tapuha,"  "Kuo u puke hake koe," "kuo u fili koe," "Kuo u ngaohi koe ko e kovinanite ki he kakai," "'Oku 'a'aku kimoutolu," "Kuo u fa'o 'eku folofola ki ho ngutu," "Ko au homou tu'i." Ko 'Isileli, ko e Kakai 'o e Kovinanite. Ko e kovinanite 'oku fakamatala ki ai 'a 'Aisea II, ko e kovinanite 'o e melino 'a ia tu'u loa (54:10; 55:3).   Ko e kovinanite 'e ta'engata.   Ko e kovinanite 'e tu'unga 'i he kelesi pe 'a e 'Otua.   Pea 'e hoko 'ene Sevaniti ko e me'a ngaue ke ne fakakau mai ai 'a e ngaahi pule'anga ki he'ene kovinanite. Ko 'Isileli, ko e Fakamo'oni 'a Sihova. 'Oku taha pe 'a e fatongia 'o 'Isileli ko e pau ke ne fakamo'oni ko Sihova pe 'a e Taha'i 'Otua, pea 'oku 'ikai 'ata meiate Ia 'a e fakamo'ui.  Na’e hoko ‘ae kauako, fu’u kakai ‘i he mali pea mo ‘ene Fa’ee koe kau fakamo’oni toko lahi ki he ngaue mana na’e fai ‘e Sisu. Pea koe uho hono fai ‘oe fakamo’oni ni “pea na’a nau tui kotoa ki ai”
 
Koe le’o ‘oe fakatau’ataina
 
“Pea ‘e ui’aki koe ha hingoa fo’ou ‘a ia ‘e hua’aki ‘e he fofonga ‘o Sihova...” Ko hono malie ‘oe fai fakamo’ui ‘a Sihova ko ‘ene liliu hingoa ma’ae kakai na’e nofo popula. Koe fuofua ngaue ia ki ha mo’ui kuo fakataua’ataina ko hano liliu ‘oe mo’ui. Pea ‘oku ‘uhinga ‘oe liliu hingoa ko ‘eni, koe liliu ai pe ia hoto tukufakaholo fakapopula...koe liliu mei hono anga talangata’a ki he anga talangofua. “’E! ‘E ‘ae ata kuo mafoa...kuo fai pe hoku liliu hingoa...”  ‘E ‘ikai toe ui ko ‘Asupa (pe Li’ekina):...he na’e ‘amanaki ‘ae ‘Isileli kuo li’aki pea ta’e fanongoa ‘e he ‘Otua ‘o ‘Isileli kinautolu lolotonga ‘enau nofo popula ‘i Papilone. Koe ongo na’e ‘i he tangata faka’otua mate ‘oe Same...Koe ongo ia ‘ae popula ‘ae ongo’i li’ekina. Koe li’ekina he ‘oku ‘ikai ha tauhi koe’uhii he na’a mou situ’a mei he tauhi ‘a Sihova.... Pea ‘e ‘ikai toe ui ho fonua (Selusalema) ko Semama (pe ko Lala). Koe fonua ia na’e fakaholosio’anga ‘a hono naunau. Koe fonua ia na’e tuku ai ‘enau fatunga manatu pea ko e fonua na’e hoko koe koloa ia ki he’enau fanau. Ka na’e hoko ‘o lala he kuo mole hono faka’ofo’ofa’anga koe ‘afio tu’u ma’u ai ‘ae sikaina ‘oe ‘Otua. Kainga ka ‘i ai ha mo’ui/ famili/ pule’anga kuo nau situ’a mei he ‘Otua pea taa koe toki pule’anga/siasi/famili ia kuo lala mo’oni. Kuo nau hangee ha to’a kuo ‘ilo ‘ehe fili hono vaivai’anga pea kuopau ke too ‘ae to’a ko ia. Kainga tokanga’i na’a hoko ho’o koloa/ fanau/ ngaue ko ha semama he’e hoko ia koe lala kiate koe ha ‘aho. 
 
 
Ka ‘e ui koe ko Hepisipa (pe ko toka ki hoku loto). Koe hingoa fo’ou ia ‘oe popula ko ‘Isileli ko Hepisipa ko toka ki ai hoku loto. Koe tumutumu ‘eni ‘oku a’usia ‘e ha tangata kuo teu ha’ane mali ka kuo ‘i ai ha taimi kuo ne fononga ‘ae lea ko ‘eni mei hono ‘ofa’anga “Ko koe ‘oku toka ki ai hoku loto”. Kia Sihova ki ‘Isileli koe lea toka ki ai hoku loto ko hono fakamatala kakato ia ‘o ha ‘Otua mohu meesi pea ope ‘ene kelesi. Na’e ‘ikai mo ha toe ‘uhinga ka koe koto meesi ‘ata’ataa pe moe koto kelesi ‘ata’ataa pe ‘ae ‘Otua. He kohai ha ‘ofa ‘e laungaa ‘ofa ki he ‘ofa ne fai ‘e Kalaisi ki he mamani? “Ko hoku ‘Alo pele koe ko koe ‘oku ou hoifua ki ai”....Pea ‘e ui ho fonua ko Piula (koe taha mali). He na’a mou li’aki ‘a Sihova ka mou musu ki he ngaahi ‘otua ‘aitoli. Pea na’a mou fe’auaki moe ngaahi fonua muli. Ka koe ‘aho ni kuo toe kumi kimoutolu ‘e Sihova he ‘oku toka hono finangalo kiate koe pea toe fakafoki mai ki ‘api (Selusalema) ke hoko atu ‘emau fetauhi’aki fakakovinanite hangee ko ha fetauhi’aki ma’oni’oni ‘ae tangata moe fefine ‘i he kovinanite ‘oe mali.  ‘Isa koe mali koha ‘ofa kuo fakapapau ‘o navei koula’aki ‘ae fe’ofo’ofa ni. He hangee ‘oku mali ha talavou mo ha ta’ahine ‘e pehee ‘ae mali mo koe ‘a ho hako; pea hangee ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’e ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua (v 5).
 
 
Koe ‘imisi ‘oe fakatau’ataina mei he Same 36:5-10
 
Koe natula ‘oe Same 36 ‘oku hangee ia he fakafetaulaki ‘ae angahala’ia ‘ae tangata moe natula ‘ofa mai ‘ae ‘Otua. ‘Oku ha mei he ngaahi veesi ‘e 4 ki ‘olunga ‘a hono fakamatala’i ‘e he angahala koe angahala ia ‘Oku ou to’o mai ‘ae ki’i setesi ko ‘eni he veesi 1 ke ne fakahaa’i ‘ae natula ‘oe angahala ni.. “’Oku ‘ikai ha manavahe ki he ‘Otua..” Ki he fatu same koe fakamatala kakato ia ‘o ha angahala ko ha taha ‘oku ‘ikai ‘apasia pe manavahe ia ki he ‘Otua. Koe natula fakatau’ataina leva ‘oe same ni ko ‘ene fakafonu meesi moe kelesi ‘ae mo’ui kuo mahamahanga malie mei he ‘ofa ‘ae ‘Otua.  ‘Oku fakamatala kakato ki ai ‘ae veesi 5-10. “’E Sihova ‘oku ‘asi ‘i he ngaahi langi ‘a ho’o ‘alo’ofa. ‘Oku a’u ho’o fai mo’oni ki he ngaahi ‘ao na...Koe fakakaukau ia ‘o ha ‘alo’ofa mo ha meesi kuo hulu atu fau. He na’a moe ngaahi langi ‘oku ‘asi hake ai ‘ae lahi ‘o ‘ene meesi mo ‘alo’ofa. Koeha ha toe angahala ‘e ta’e tanumia ai?....’Eiki kuo ke fakamo’ui mai ‘ae tangata moe manu (v 6)....’Oku ‘ikai ko e tangata pe na’e fakamo’ui ka koe’uhii koe hulu ‘ene meesi kuo kau foki moe monumanu ai. Koe toe ha ngahala ‘e ta’e malava ke fakamo’ui kapau kuo kau atu moe monumanu?... Pea toki pehee ‘e he tangata fatu same ni “Hono ‘ikai mahu’inga ho’o ‘ofa ‘e ‘Otua! Ko ia koe fanau ‘ae kakai ‘oku hufanga ki he malu ‘o ho kapakau na (v 7). Koe mahu’inga ‘eni ‘oe ‘ofa ‘ae ‘Otua ‘oku hufanga atu ai ‘ae fanau ‘ae angahala ‘i he kapakau ‘oe Ma’oni’oni. Pea toki talaloto ‘e he fatu same ‘ae ngaahi lelei ‘oe nofo moe hufanga ki he kapakau ‘oe ‘Otua... “’Oku nau fu’u makona ‘i he ngako ‘o ho fale...’Oku ‘ikai ko ha makona pe ka koe fu’u makona...pea ‘oku fakamatala ‘e he fu’u makona ‘ae hulu pea toe ‘ae me’a tokoni ‘i he fale ‘oe ‘Otua (v 8)” Ta koe fakatau’ataina mo’oni koe hola mai leva ki he kapakau malu ‘oe ‘Otua. ‘Oku lahi ai ‘ae vala ma’ae li’ekina moe me’a tokoni ki he fiekaia. Koe uho ‘oe fakatau’ataina ‘ae ‘Otua koe nonofo fe’ofo’ofa ni moe ‘Otua pea ka mo’oni ‘ae feohi ko ia ta kuo uaine pe ‘ae vai.... pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.”
 
Koe ‘imisi ‘oe fakatau’ataina ‘ia 1 Kolinito 12:1-11
 
Lolotonga ‘ae kei ‘i Kolinito ‘a Paula ko ‘ene tatali kia Timote pea mo Sailosi na’a ne fa’a ma’u lotu he sinakoke. Pea na’a ne fai ai hono tuki mo nonofo ki he malanga'aki 'a e Ongoongo Lelei 'o Kalaisi (Ngaue 18:5).  Na'e tupu heni 'a e alea lalahi mo e kauhala kehekehe 'a e kakai, ka ko hono ola, ko e pule 'o e sinakoke 'a Kalisipo mo hono famili, mo e tokolahi 'o e kakai, 'a e Siu mo e Senitaile, na'a nau ului 'o tui mo muimui ki he malanga'i 'e Paula 'a e Kosipeli--ko e Ongoongo Lelei ‘o Kalaisi mo e kolosi, ‘o telio pea toetu’u, ke falala ki ai ‘etau ‘amanaki ki he mo’ui hili ‘a e nofo ko eni.  Pea ko e kau tui mo ului ko eni, na'e kamata mei ai 'a e siasi Kolinito.
 
Koe fakatau’ataina na’e fai ‘e Paula ki he nofo moveuveu ko ‘eni ‘ae Siasi ko ‘ene tala hunaki ‘ae lea ni “Pea koe me’a ki he ngaahi mafai fakalaumalie, ‘oku ‘ikai teu loto ke mou munoa ai, kainga” Na’e tui ‘a Paula koe mafai pe ‘eni ‘e taha te ne malava ke fakapalanisi ‘ae ngaahi fetokehekehe’aki ‘i he Siasi ‘ae “mafai fakalaumalie.” Pea fai leva ‘e Paula hono fakahinohino’i ‘ae anga moe mo’oni ke nau ma’u ‘ae mafai ni. “Pea ko ‘eni ‘oku tufo kehekehe ‘ae ngaahi kelesi ka ‘oku taha ai pe ‘ae laumalie...pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi lakanga ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Eiki...Pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi ngaue ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Otua ‘a ia ‘oku ne fai ‘ae ngaue kotoa pe ki he kakai kotoa pe. Pea hoko atu ‘a Paula ki he ngaahi fakaha’anga ‘oe Laumalie: Koe mafai ke lea’aki ‘ae poto...koe ‘ilo loloto...koe mafai ki he tui...koe mafai koe faito’o...’ae ngaue mana...’ae mafai ki he malanga palofisai...’ae mafai ki he vavanga’i ‘oe ngaahi laumalie...pe hiki ‘ae ngaahi lea...” Pea toki fakama’opo’opo atu ‘aki ‘e Paula ‘ae lea ni “Ka koe me’a kotoa pe ko ia koe ngaue ‘ae laumalie pe ‘e taha ko ia he’ene tufa kehekehe ki he kakai takitaha, ‘o fakatatau ki hono finangalo” Kainga ta na’e hoko ‘ae moveuveu ko ‘enau “maha” ‘i he uaine koe fe’ofo’ofa ni. Ta na’e hoko ‘ae mavahevahe moe moveuveu koe hama hotau ngaahi loto fale/ Siasi/ pule’anga ‘i he ma’u ‘oe “mafai fakalaumalie.” Kainga ko ‘eni pe ‘ae mafai te ne fakatau’ataina’i kitautolu mei he angahala ‘oe nofo moveuveu koe “ma’u ‘ae mafai ‘oe laumalie” ‘Io! tala atu kuo uaine pe ‘ae vai.... pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.”
 
 
Koe ‘imisi ‘oe fakatau’ataina mei a Sione 2:1-11
 
 
Fakatatau ki he talanoa ni na’e ‘i he katoanga mali ni ‘a Mele fa’ee ia ‘a Sisu pea na’e fakaafe’i foki ‘a Sisu mo ‘ene kauako. Kia Sione koe koloa mahu’inga taha ‘oe mali ni koe ‘i ai ‘a Sisu. He ‘oku hanga he’ene ‘i ai pea mo ‘ene liliu ‘ae vai ki he uaine ‘o fakahaa’i mai ‘a ‘ene finangalo lelei ki he fakakaukau ‘oe mali. (...’oku ‘i ai ‘ene lau ki he mali ‘ia Matiu 5:31-32; 19:3-9). Na’e tokanga mai ‘a ‘ene fa’ee kia Sisu “’Oku ‘ikai ha’anau uaine!” Na’e ‘ikai ‘amanaki ‘ene fa’ee ki ha mana meia Sisu. Kainga neongo ai pe pe na’e ‘amanaki ‘a Mele ki ha mana pe ‘ikai ka na’a ne ‘amanaki pe kia Sisu te ne fai ‘a hono fakatau’ataina ‘ae faingata’a ‘oku nau lolotonga mo’ua ai koe “si’i ‘ae uaine”. ‘Oku mahu’inga’ia ‘ae lea ‘a Mele he hiki fu’u atu ‘ae ‘amanaki ‘o lii kakato atu kia Sisu ‘i he tui te ne malava ke fakatau’ataina ‘ae faingata’a ‘oku lolotonga hoko koe “si’i ‘ae uaine.” Pea lea ‘e he’ene fa’e ki he kau sevaniti Neongo pe koehaa ha me’a te ne tala kiate kimoutolu, mou fai.” Lea neongo ‘oku malohi he ’oku ne fakatamala mai ‘ae tui ‘oku hulu atu. Kia Mele ‘e tatau ai pe pe koeha ha’ane ki’i lea pe ngaue pe sio ka koe fai ‘e Sisu te ne kei fakaai ai pe honau masiva’anga koe “si’i ‘ae uaine
 
 
...Koe hoko mai ‘ae fakatau’ataina..
 
 
 Pea Folofola ‘a Sisu “Mou fakafonu vai ‘ae ngaahi ‘anga vai na.” Koe ngaahi ‘anga vai maka ‘e 6 (stone water pots) na’e fakataumu’a ia ki he fanofano ki mu’a moe hili ‘ae ma’u me’atokoni ‘o fakatatau ki he fakakaukau ‘oe fakama’a fakasiu (Jewish purification) (Matiu 15:1-2). Pea ‘oku fakafuofua ki he kalani/ gallons ‘e 20 ‘ae siaa maka ‘e taha.  Koe malie’anga ‘oe fekau ni he na’a nau talangofua kakato ta’efehu’ia koehaa pe ha me’a ‘e talaange ‘e Sisu te nau fai pe. ‘Oku hanga ‘e hono toe fakalahi ‘e Sisu ‘ae uaine ‘oe mali ni ‘o toe fakafoki mai ‘ae fakatau’ataina ma’ae katoanga mali ni. Na’a ne toe fakafoki mai ‘ae loto fiefia ke fiefia, ‘ae uaine na’e si’i ke lahi fau, ka ko hono tumu’aki ‘ae ‘ofa na’e kamata ke momoko kuo hoko koe uaine ‘oe fe’ofo’ofa ni.  ‘Io he koe fakatau’ataina koe uaine ‘ae vai.
 
 
 
Koe ako koe liliu mei he vai ki he uaine
 
 
Koe ako ko hono fehu’ia koehaa ‘ae mo’oni? What is reality? What is truth? Pea ‘e pule ‘ae ngaahi tukunga taki taha ki hono fakalea’i (definition) ‘oe lea mo’oni. Pea ‘oku fekeli ki ai ‘ae kau ako ‘i he ngaahi mala’e kehekehe ‘o fakatatau ki he’enau ngaahi fakatonulea taki taha Koe fehu’i ‘oe malanga ni koe ‘ekea ‘ae ngaahi mo’oni’i me’a ko ‘eni. Kohai na’a ne liliu ‘ae vai ke uaine pe ta’e malava ke malava? Koeha ‘ae ‘uhinga moe founga ‘o ‘ene fai ‘ae liliu ni? Koeha hono faka’ilonga kiate koe kuo maha ‘ae uaine?...kuo holo ho’o fe’ofo’ofani moe mali?...Holo ho’o fe’ofo’ofa ni mo ho kaunga ‘api? Holo pea si’i ho’o tokanga ki he lotu?... Na’e tupu nai ia mei he ho’o falala ki ho poto?..pe ki ho’o ngaue lelei?...pe ki he holo ho’o pisinisi?...Pe na’e tupu ho’o fakatonga’i ‘ae maha ‘ae uaine mei holoa ho’o talavou pea mo ho’o manakoa? Kainga koe me’a fakaloloma ia ko ‘ete ‘ilo’i hifo pe kuo maha ‘ae uaine kae kei malanga pe?/akonaki pe/ Faifekau pe! ‘Oku ‘ilonga pe ha katoanga/ Siasi/ famili/ pule’anga/ ‘oku longa’a koe katoanga ia ‘oku maha ai ‘ae uaine. Ko ‘enau longoa’a ko ‘enau falala ki honau poto te nau mafai ke fakafonu ‘ae ngaahi ‘ai’anga vai koe uaine (Koheleti 9:11-12). Koe ako koe ‘ilo kohai ia na’a ne fakalahi mai ‘ae toe si’i ‘etau ‘ofa ki hotau ngaahi mali/ fanau/ kaunga mo’ui....fakalahi mai ‘ae toe si’i hotau ngaahi ‘aho. Fakafeta’i ‘oku ‘i ai pe ha taha na’a tau fakaafe’i mai ki he’etau katoanga ‘io koe taha ia ‘i hotau lotolotonga, koe Imanuela ‘io koe Satai ia fe’unga mo hotau vaivai.. Sisu ko hotau kainga ofi ‘io ko hotau fakatau’ataina mo faka’amanaki lelei. Koe ako koe tomu’a ‘ilo’i ‘ae mo’oni ko Sisu Kalaisi he ko ia ‘ae tupu’anga ‘oe poto fulipe.
 
 
 
Fakama’opo’opo
 
Koe fakatau’ataina koe vai kuo liliu ‘o uaine”  ‘Io kainga ka fai lelei’i ha mali pea kuo uaine leva ‘ae vai ia he kuo liliu ia mei he vai ki he uaine koe fe’ofa’ofa ni. ‘Io ko au ia mo koe ‘ae ‘Isileli na’e fakatau’ataina...pea ki he vai na’e liliu ko ha uaine lelei ‘aki pe ‘ae ngaue fakaofo na’e fai ‘e Sisu ‘i he Kolosi ‘ae lilingi hono ta’ata’a ke liliu ai ‘etau taumu’a ki he mate ta’engata ke hu’u pea tuku folau ki he mo’ui ta’engata.... pea hange ‘oku fiefia ‘ae ‘eiki ta’ane he ma’u ‘ae ta’ahine, ‘e pehee ‘ae fiefia ‘iate koe ‘ae ‘Otua.” “’Eiki ke tapuaki ‘ae ongo me’a ko ‘eni ‘o hangee koe mali ‘i Kena Kaleli. Ke ha ‘i hona ‘api ‘ae ngaue ‘ae ‘Otua, koe fe’ofo’ofa ni koe uaine fisimu’a”...’Emeni!....
 
 
...’Ofa atu kau laukonga....pea kataki pe he ngali fa’a loloa ka ‘oku ‘uhinga pe ia ke tau’ataina ho’o koloa ‘e ala to’o...lau ai pe ‘etau Folofola/ fai ‘ae lotu fakafamili pea mo’ui ‘aonga foki.....
 
Kavauhi

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.
 
 

Email sent using Optus Webmail

Tevita Langi

unread,
Feb 18, 2013, 7:38:38 AM2/18/13
to tasil...@googlegroups.com
On facebook, add friend to Melekapa Tausinga, ko e hoa ia e faifekau. 
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages