kataki e kau tauhi tepile kuou kaaimumu'a 'o hiki mai 'a e kole koena ki ha
tepeli fo'ou ke vave 'a e tokoni ki ai 'a Kavauhi, Ma'afu, Fakapuliapea mo SH
moe kau ma'u lotu pongipongi.
mo e 'ofa
hausia
Quoting tute moala'eua <
baby...@gmail.com>:
> Ki'i kole tokoni, ko e failotu 'o e pongipongi falaite 18, Selemaia
vahe 3:22, pea ko e lotua 'o e fakatomala mo e foki mai ki he 'Otua, kataki,
ko au 'oku ou mei he fungavaka kehe ka kou mali mai ki he siasi uesiliana
pea kuo fakakoloa'aki au mo hoku famili 'a e fatongia ko e failotu he ta'u
eni 'e 3, kataki ki'i tokoni mai he ki'i teu failotu ni.
> Malo
>
>
> 2013/1/16 Semisi Kava <
semis...@yahoo.com.au>
>
> > *Malanga sapate ako: 20/1/2013*
> > * *
> > *Ngaahi Lesoni: *Same 36:5-10; �Aisea 62:1-5; 1 Kolinito 12:1-11;
> Sione
> > 2:1-11**
> > * *
> > Kaveinga:* �*�Koe fakatau�ataina koe vai kuo liliu �o uaine� ****
> > * *
> > Potu Folofola �Aisea 62: 5 �...pea hange �oku fiefia �ae �eiki ta�ane
> he
> > ma�u �ae ta�ahine, �e pehee �ae fiefia �iate koe �ae �Otua.�****
> > * *
> > * *
> > *Himi 372/420*
> > * *
> > *Talateu*
> > * *
> > * *
> > Koe Sapate �eni kuo fokotu�u �e he Siasi ki he�ene tohi polokalama ke
> > fakamamafa�i mo faka�ilonga�i �ae mahu�inga �oe ako. Pea �oku kei �i
> fata
> > pe �ae kaveinga ako �ae Siasi koe �teu�i �ae mo�ui lo tolu� �ae sino,
> > �atamai moe laumalie pea �oku ou fakatulou atu pea moe ngaahi kaveinga
> ako
> > �o hotau ngaahi ako�anga kehe. Koe sapate ai pe foki �eni hono ua hili
> �ae
> > fa�ahi ta�u fakalotu �oe �Epifani pea moe �etau kei fononga�i �ae
> siate
> > folau �oe mahina ni �*Ke tau mo�ui �i he �ofa �ae �Otua*.� Koe
> fakakaukau
> > �oe mali ko ha kovinanite ta�engata ia pea kuopau ke tauhi ma�oni�oni.
> �Oku
> > ha koe mali koe me�a ma�oni�oni koe�uhii he na�e �i he mali �a Sisu.
> �Oku
> > ha koe mali koe me�a �oku �ikai fai ki ai ha �ohonoa pe fai hamumu he
> �oku
> > ta�engata �a hono kovinanite. Ka koe mali koe me�a ke fai tokanga pea
> > fakakaukau�i pea �i he loto �apasia ki he �Otua. Na�e hoko �a �Isileli
> koe
> > uaifi ki he �Otua pea na�a nau ta�e tokanga �o li�aki �ae �Otua kae
> musu ki
> > he ngaahi �otua muli. Pea tutui atu �ae �ofa �ae �Otua �o ne toe ha�i
> hona
> > kovinanite kuo maumau. Pea koe talaloto ia �ae fefine mali/ �Isileli
> kuo
> > fakatau�ataina �i hono toe langa �ae fale na�e holo �...pea hange
> �oku
> > fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�u �ae ta�ahine, �e pehee �ae fiefia
> �iate koe
> > �ae �Otua.� Pea ko ia �etau veesi malanga. �Oku faka�amu keu �ahi�ahi
> > lave�i ha ngaahi fakakaukau �oe fakatau�atainamei he maama �oe ngaahi
> > lesoni �oe �aho ni.****
> > ** **
> > ** **
> > ** **
> > *Koe fakatau�ataina mei he maama �o �Aisea 62: 1-11*
> > * *
> > Koe fakakaukau foki �oe Palofita ko �Aisea tautautefito ki he vahe
> 40-66
> > �oku nofo taha ia �i hono tala �oe fakatu�amelie ki he kau popula ki
> > Papilone. Pea ki he kau popula �oku fonu �enau mo�ui �i he
> fakatu�atamaki
> > ke nau liliu �o fonu he fakatu�amelie. Ko Sihova ki 'Isileli ko e
> *Koeli*,
> > he kuo ne *totongi 'a e mo'ua* 'o hono kakai (43:3; cf.50:2); kuo ne
> *sauni
> > 'akinautolu* ne to'o meiate ia 'a e me'a na'e 'a'ana (41:14ff.;
> 43:14;
> > 47:4ff.; 49:7; 54:5-6). *Ko 'Isileli, ko e Kakai 'a e 'Otua*. Tala 'a
> e
> > fakakaukau ni 'e he ngaahi lea hange ko e, "*Ko au 'a homou Tapuha*,"
> "Kuo
> > u puke hake koe," "kuo u fili koe," "Kuo u ngaohi koe ko e kovinanite
> ki he
> > kakai," "'Oku 'a'aku kimoutolu," "Kuo u fa'o 'eku folofola ki ho
> ngutu,"
> > "Ko au homou tu'i." *Ko 'Isileli, ko e Kakai 'o e Kovinanite*. Ko e
> > kovinanite 'oku fakamatala ki ai 'a 'Aisea II, ko e kovinanite 'o e
> *melino
> > 'a ia tu'u loa* (54:10; 55:3). Ko e *kovinanite 'e ta'engata*. Ko e
> > kovinanite 'e *tu'unga 'i he kelesi pe 'a e 'Otua*. Pea 'e hoko 'ene
> > Sevaniti ko e me'a ngaue ke ne fakakau mai ai 'a e ngaahi pule'anga
> ki
> > he'ene kovinanite. *Ko 'Isileli, ko e Fakamo'oni 'a Sihova*. 'Oku taha
> pe
> > 'a e fatongia 'o 'Isileli ko e pau ke ne fakamo'oni ko Sihova pe 'a e
> > Taha'i 'Otua, pea 'oku 'ikai 'ata meiate Ia 'a e fakamo'ui. Na�e hoko
> > �ae kauako, fu�u kakai �i he mali pea mo �ene Fa�ee koe kau fakamo�oni
> toko
> > lahi ki he ngaue mana na�e fai �e Sisu. Pea koe uho hono fai �oe
> fakamo�oni
> > ni �pea na�a nau tui kotoa ki ai�****
> > ** **
> > *Koe le�o �oe fakatau�ataina*
> > * *
> > �Pea �e ui�aki koe ha hingoa fo�ou �a ia �e hua�aki �e he fofonga �o
> > Sihova...� Ko hono malie �oe fai fakamo�ui �a Sihova ko �ene liliu
> hingoa
> > ma�ae kakai na�e nofo popula. Koe fuofua ngaue ia ki ha mo�ui kuo
> > fakataua�ataina ko hano liliu �oe mo�ui. Pea �oku �uhinga �oe liliu
> hingoa
> > ko �eni, koe liliu ai pe ia hoto tukufakaholo fakapopula...koe liliu
> mei
> > hono anga talangata�a ki he anga talangofua. ��E! �E �ae ata kuo
> > mafoa...kuo fai pe hoku liliu hingoa...� �E �ikai toe ui ko *�Asupa*
> (pe
> > Li�ekina):...he na�e �amanaki �ae �Isileli kuo li�aki pea ta�e
> fanongoa �e
> > he �Otua �o �Isileli kinautolu lolotonga �enau nofo popula �i
> Papilone. Koe
> > ongo na�e �i he tangata faka�otua mate �oe Same...Koe ongo ia �ae
> popula
> > �ae ongo�i li�ekina. Koe li�ekina he �oku �ikai ha tauhi koe�uhii he
> na�a
> > mou situ�a mei he tauhi �a Sihova.... Pea �e �ikai toe ui ho fonua
> > (Selusalema) ko *Semama* (pe ko Lala). Koe fonua ia na�e
> fakaholosio�anga
> > �a hono naunau. Koe fonua ia na�e tuku ai �enau fatunga manatu pea ko
> e
> > fonua na�e hoko koe koloa ia ki he�enau fanau. Ka na�e hoko �o lala he
> kuo
> > mole hono faka�ofo�ofa�anga koe �afio tu�u ma�u ai �ae sikaina �oe
> �Otua.
> > Kainga ka �i ai ha mo�ui/ famili/ pule�anga kuo nau situ�a mei he
> �Otua pea
> > taa koe toki pule�anga/siasi/famili ia kuo lala mo�oni. Kuo nau hangee
> ha
> > to�a kuo �ilo �ehe fili hono vaivai�anga pea kuopau ke too �ae to�a ko
> ia.
> > Kainga tokanga�i na�a hoko ho�o koloa/ fanau/ ngaue ko ha semama he�e
> hoko
> > ia koe lala kiate koe ha �aho. ****
> > ** **
> > ** **
> > Ka �e ui koe ko *Hepisipa* (pe ko toka ki hoku loto). Koe hingoa fo�ou
> ia
> > �oe popula ko �Isileli ko Hepisipa ko *toka ki ai hoku loto*. Koe
> > tumutumu �eni �oku a�usia �e ha tangata kuo teu ha�ane mali ka kuo �i
> ai ha
> > taimi kuo ne fononga �ae lea ko �eni mei hono �ofa�anga �*Ko koe �oku
> > toka ki ai hoku loto*�. Kia Sihova ki �Isileli koe lea *toka ki ai
> hoku
> > loto *ko hono fakamatala kakato ia �o ha* �Otua mohu meesi pea ope
> �ene
> > kelesi. *Na�e �ikai mo ha toe �uhinga ka koe koto meesi �ata�ataa pe
> moe
> > koto kelesi �ata�ataa pe �ae �Otua. He kohai ha �ofa* *�e laungaa �ofa
> ki
> > he �ofa ne fai �e Kalaisi ki he mamani? �Ko hoku �Alo pele koe ko koe
> �oku
> > ou hoifua ki ai�....Pea �e ui ho fonua ko *Piula* (koe taha mali). He
> > na�a mou li�aki �a Sihova ka mou musu ki he ngaahi �otua �aitoli. Pea
> na�a
> > mou fe�auaki moe ngaahi fonua muli. Ka koe �aho ni kuo toe kumi
> kimoutolu
> > �e Sihova he �oku *toka hono finangalo kiate koe* pea toe fakafoki mai
> ki
> > �api (Selusalema) ke hoko atu �emau fetauhi�aki fakakovinanite hangee
> ko ha
> > fetauhi�aki ma�oni�oni �ae tangata moe fefine �i he kovinanite �oe
> mali. �Isa
> > koe mali koha �ofa kuo fakapapau �o navei koula�aki �ae fe�ofo�ofa ni.
> He
> > hangee �oku mali ha talavou mo ha ta�ahine �e pehee �ae mali mo koe �a
> ho
> > hako; pea hangee �oku fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�e �ae ta�ahine,
> �e
> > pehee �ae fiefia �iate koe �ae �Otua (v 5).****
> > ** **
> > * *
> > *Koe �imisi �oe fakatau�ataina mei he Same 36:5-10*
> > * *
> > Koe natula �oe Same 36 �oku hangee ia he fakafetaulaki �ae angahala�ia
> �ae
> > tangata moe natula �ofa mai �ae �Otua. �Oku ha mei he ngaahi veesi �e
> 4 ki
> > �olunga �a hono fakamatala�i �e he angahala koe angahala ia. �Oku ou
> to�o
> > mai �ae ki�i setesi ko �eni he veesi 1 ke ne fakahaa�i �ae natula �oe
> > angahala ni.. �*�Oku �ikai ha manavahe ki he �Otua*..� Ki he fatu
> same
> > koe *fakamatala kakato ia �o ha angahala* ko ha taha �oku �*ikai
> �apasia
> > pe manavahe ia ki he �Otua*. Koe natula fakatau�ataina leva �oe same
> ni
> > ko �ene fakafonu meesi moe kelesi �ae mo�ui kuo mahamahanga malie mei
> he
> > �ofa �ae �Otua. �Oku fakamatala kakato ki ai �ae veesi 5-10. ��E
> Sihova
> > �oku �asi �i he ngaahi langi �a ho�o �alo�ofa. �Oku a�u ho�o fai
> mo�oni ki
> > he ngaahi �ao na...Koe fakakaukau ia �o ha �alo�ofa mo ha meesi *kuo
> hulu
> > atu fau*. He na�a moe ngaahi langi �oku *�asi hake ai �ae lahi �o
> �ene
> > meesi mo �alo�ofa*. Koeha ha toe angahala �e ta�e tanumia
> ai?....�Eiki
> > kuo ke fakamo�ui mai �ae tangata moe manu (v 6)....�Oku �ikai ko e
> tangata
> > pe na�e fakamo�ui ka koe�uhii koe hulu �ene meesi kuo kau foki moe
> monumanu
> > ai. Koe toe ha ngahala �e ta�e malava ke fakamo�ui kapau kuo kau atu
> moe
> > monumanu?... Pea toki pehee �e he tangata fatu same ni �Hono �ikai
> > mahu�inga ho�o �ofa �e �Otua! Ko ia koe fanau �ae kakai �oku hufanga
> ki he
> > malu �o ho kapakau na (v 7). Koe mahu�inga �eni �oe �ofa �ae �Otua
> �oku
> > hufanga atu ai �ae *fanau �ae angahala �i he kapakau �oe Ma�oni�oni*.
> Pea
> > toki talaloto �e he fatu same �ae ngaahi lelei �oe nofo moe hufanga ki
> he
> > kapakau �oe �Otua... ��Oku nau fu�u makona �i he ngako �o ho
> fale...�Oku
> > �ikai ko ha makona pe ka *koe fu�u makona*...pea �oku fakamatala �e
> he
> > fu�u makona �ae hulu pea toe �ae me�a tokoni �i he fale �oe �Otua (v
> 8)� Ta
> > koe fakatau�ataina mo�oni koe hola mai leva ki he kapakau malu �oe
> �Otua.
> > �Oku lahi ai �ae vala ma�ae li�ekina moe me�a tokoni ki he fiekaia.
> Koe uho
> > �oe fakatau�ataina �ae �Otua koe nonofo fe�ofo�ofa ni moe �Otua pea
> ka
> > mo�oni �ae feohi ko ia ta kuo *uaine pe �ae vai*.... pea hange �oku
> > fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�u �ae ta�ahine, �e pehee �ae fiefia
> �iate koe
> > �ae �Otua.�****
> > ** **
> > *Koe �imisi �oe fakatau�ataina �ia 1 Kolinito 12:1-11*
> > ** **
> > Lolotonga �ae kei �i Kolinito �a Paula ko �ene tatali kia Timote pea
> mo
> > Sailosi na�a ne fa�a ma�u lotu he sinakoke. Pea na�a ne fai ai hono
> tuki mo
> > nonofo ki he malanga'aki 'a e Ongoongo Lelei 'o Kalaisi (Ngaue 18:5).
> Na'e
> > tupu heni 'a e alea lalahi mo e kauhala kehekehe 'a e kakai, ka ko
> hono
> > ola, ko e pule 'o e sinakoke 'a Kalisipo mo hono famili, mo e tokolahi
> 'o e
> > kakai, 'a e Siu mo e Senitaile, na'a nau ului 'o tui mo muimui ki he
> > malanga'i 'e Paula 'a e Kosipeli--ko e Ongoongo Lelei �o Kalaisi mo e
> > kolosi, �o telio pea toetu�u, ke falala ki ai �etau �amanaki ki he
> mo�ui
> > hili �a e nofo ko eni. Pea ko e kau tui mo ului ko eni, na'e kamata
> mei ai
> > 'a e siasi Kolinito.****
> > ****
> > Koe fakatau�ataina na�e fai �e Paula ki he nofo moveuveu ko �eni �ae
> Siasi
> > ko �ene tala hunaki �ae lea ni �Pea koe me�a ki he ngaahi mafai
> > fakalaumalie, �oku �ikai teu loto ke mou *munoa ai*, kainga� Na�e tui
> �a
> > Paula koe mafai pe �eni �e taha te ne malava ke fakapalanisi �ae
> ngaahi
> > fetokehekehe�aki �i he Siasi �ae �*mafai fakalaumalie*.� Pea fai leva
> > mafai �oe laumalie� �Io! tala atu kuo *uaine pe �ae vai*.... pea
> hange
> > �oku fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�u �ae ta�ahine, �e pehee �ae
> fiefia
> > �iate koe �ae �Otua.�****
> > ** **
> > ** **
> > *Koe �imisi �oe fakatau�ataina mei a Sione 2:1-11*
> > * *
> > ** **
> > Fakatatau ki he talanoa ni na�e �i he katoanga mali ni �a Mele fa�ee
> ia �a
> > Sisu pea na�e fakaafe�i foki �a Sisu mo �ene kauako. Kia Sione koe
> *koloa
> > mahu�inga taha* �oe mali ni koe *�i ai �a Sisu*. He �oku *hanga he�ene
> �i
> > ai* pea mo �ene *liliu �ae vai ki he uaine* �o fakahaa�i mai �a �ene
> *finangalo
> > lelei ki he fakakaukau �oe mali*. (...�oku �i ai �ene lau ki he mali
> �ia
> > Matiu 5:31-32; 19:3-9). Na�e tokanga mai �a �ene fa�ee kia Sisu
> �*�Oku
> > �ikai ha�anau uaine*!� Na�e �ikai �amanaki �ene fa�ee ki ha mana meia
> > Sisu. Kainga neongo ai pe pe na�e �amanaki �a Mele ki ha mana pe �ikai
> ka
> > na�a ne �amanaki pe kia Sisu te ne fai �a hono fakatau�ataina �ae
> faingata�a
> > * �oku nau lolotonga mo�ua ai koe �si�i �ae uaine�*. �Oku
> mahu�inga�ia
> > �ae lea �a Mele he hiki fu�u atu �ae �amanaki �o lii kakato atu kia
> Sisu �i
> > he tui te ne malava ke fakatau�ataina �ae faingata�a �oku lolotonga
> hoko
> > koe �*si�i �ae uaine.*� Pea lea �e he�ene fa�e ki he kau sevaniti
> �*Neongo
> > pe koehaa ha* me�a te ne tala kiate kimoutolu, *mou fai*.� Lea
> *neongo*�oku malohi he �oku ne fakatamala mai �ae tui �oku hulu atu. Kia
> Mele �e
> > tatau ai pe pe koeha ha�ane ki�i *lea pe ngaue pe sio* ka koe fai �e
> Sisu
> > te ne kei fakaai ai pe honau masiva�anga koe �*si�i �ae uaine*� ****
> > ** **
> > * *
> > *...Koe hoko mai �ae fakatau�ataina.. *
> > * *
> > ** **
> > Pea Folofola �a Sisu �*Mou fakafonu vai �ae ngaahi �anga vai na*.�
> Koe
> > ngaahi *�anga vai maka* �e 6 (stone water pots) na�e fakataumu�a ia ki
> he
> > fanofano ki mu�a moe hili �ae ma�u me�atokoni �o fakatatau ki he
> fakakaukau
> > �oe fakama�a fakasiu (Jewish purification) (Matiu 15:1-2). Pea �oku
> > fakafuofua ki he kalani/ gallons �e 20 �ae siaa maka �e taha. Koe
> > malie�anga �oe fekau ni he na�a nau talangofua kakato ta�efehu�ia
> koehaa pe
> > ha me�a �e talaange �e Sisu te nau fai pe. �Oku hanga �e hono toe
> fakalahi
> > �e Sisu �ae uaine �oe mali ni �o toe fakafoki mai �ae fakatau�ataina
> ma�ae
> > katoanga mali ni. Na�a ne toe fakafoki mai �ae loto fiefia ke fiefia,
> �ae
> > uaine na�e si�i ke lahi fau, ka ko hono tumu�aki �ae *�ofa na�e kamata
> ke
> > momoko kuo hoko koe uaine �oe fe�ofo�ofa ni*. �Io he koe
> fakatau�ataina
> > koe uaine �ae vai.****
> > ** **
> > ** **
> > ** **
> > *Koe ako koe liliu mei he vai ki he uaine*
> > * *
> > ** **
> > �ae toe si�i hotau ngaahi �aho. *Fakafeta�i �oku �i ai pe ha taha
> na�a
> > tau fakaafe�i mai ki he�etau katoanga* �io koe taha ia �i hotau
> > lotolotonga, koe Imanuela �io koe *Satai ia fe�unga mo hotau
> vaivai..*Sisu ko hotau kainga ofi �io ko hotau fakatau�ataina mo
> faka�amanaki lelei.
> > Koe ako koe tomu�a �ilo�i �ae mo�oni ko Sisu Kalaisi he ko ia �ae
> tupu�anga
> > �oe poto fulipe.****
> > ** **
> > ** **
> > ** **
> > *Fakama�opo�opo*
> > ** **
> > Koe fakatau�ataina koe vai kuo liliu �o uaine� �Io kainga ka fai
> lelei�i
> > ha mali pea kuo uaine leva �ae vai ia he kuo liliu ia mei he vai ki
> he
> > uaine koe fe�ofa�ofa ni. �Io ko au ia mo koe �ae �Isileli na�e
> > fakatau�ataina...pea ki he vai na�e liliu ko ha uaine lelei �aki pe
> �ae
> > ngaue fakaofo na�e fai �e Sisu �i he Kolosi �ae lilingi hono ta�ata�a
> ke
> > liliu ai �etau taumu�a ki he mate ta�engata ke hu�u pea tuku folau ki
> he
> > mo�ui ta�engata.... pea hange �oku fiefia �ae �eiki ta�ane he ma�u
> �ae
> > ta�ahine, �e pehee �ae fiefia �iate koe �ae �Otua.� ��Eiki ke tapuaki
> �ae
> > ongo me�a ko �eni �o hangee koe mali �i Kena Kaleli. Ke ha �i hona
> �api �ae
> > ngaue �ae �Otua, koe fe�ofo�ofa ni koe uaine
> fisimu�a�...�Emeni!....****
> > ** **
> > ** **
> > ...�Ofa atu kau laukonga....pea kataki pe he ngali fa�a loloa ka �oku
> > �uhinga pe ia ke tau�ataina ho�o koloa �e ala to�o...lau ai pe �etau
> > Folofola/ fai �ae lotu fakafamili pea mo�ui �aonga foki.....****
> > ** **
> > *Kavauhi*