hisitolia tefini taukolonga

401 views
Skip to first unread message

'Ulukilupetea Finau

unread,
Feb 2, 2011, 8:02:48 PM2/2/11
to tasil...@googlegroups.com
ko koe pe oku ke fie ilo ki he piokalafi o tefini taukolonga kimua pea hiki atu ki aositelelia pea talamai kau fakamatala fakaikiiki atu he mauai pe ho mahino e uhinga oku ulu pupula pehe ai. lea fiemea fiepoto. taemingao.

---------- Forwarded message ----------
From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
Date: 2011/2/2
Subject: Re: [tasilisili] MOLENOA PA'ANGA 'A TONGA FAKATAU SILAPA AKO MEI MULI
To: tasil...@googlegroups.com


'Ulukilupetea
 
Koe 'uluaki 'Ulukilupetea 'a Tonga koe lapisi na'e takai holo 'i Nuku'alofa, 'ua 'aki koe 'i Tasilisili ni.  Na'e ngalo 'iate koe na'e lolotonga pe ho'o fakafekiki tohitapu mo Ma'afu Palu 'i Tasilisilli ni pea 'ikai teke fakatokanga'i koho  hingoa ko 'Ulukilupetea kake fakamo'oni mai koe 'aki 'a e Lousiale Uasike.   Na'e sio kotoa 'a Tasilisili ni 'o 'ilo tautefito kihe fu'u kau faifekau.  Mou 'ofa mai 'o 'ai 'a e lotu ke mo'oni.
 
daphne


 

 

Daphne Taukolonga

unread,
Feb 2, 2011, 8:08:51 PM2/2/11
to tasil...@googlegroups.com
'Ulukilupetea
 
Tokanga'i na'ake lea ta'efaka'apa'apa 'i Tasilisili ni he 'oku 'i  heni hoku fangatuonga'ane 'a Dr Jhavea mo Dr Tevita Havea mo Dr Puloka pea 'oku tokolahi pe mo hoku fanga tuonga'ane kehe 'i Tasilisili ni. 
 
Manatu'i, 'oku akonaki'i kitautolu 'ehe 'etau fanga fa'ee ke tuku 'etau 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa 'ihe taimi 'oku feuluulufi ai 'a e nofoo.   Talu 'eku fokotu'u 'a e tepile ni mo ho'o nofo 'o lea mai.  Kataki na'e si'i kole mai 'e hoku fanga tuonga'ane mo Samuela Taufa keu ha'u ma'u pe ki Tasilisili ni.  
 
daphne
 
 


--- On Thu, 3/2/11, 'Ulukilupetea Finau <lptea...@gmail.com> wrote:
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

 

Touhuni Hala Puopua

unread,
Feb 2, 2011, 8:18:44 PM2/2/11
to tasil...@googlegroups.com
Ongo fafine, ko 'eku toki hake mai eni mei tahi mo 'eku ki'i fakahee te'epupulu pea 'oku ou fakaafe'i atu ke mo afe mai mu'a ke tau ma'u mo e ki'i haka hopa lolo'i ko eni ke tau ma'u. 

Ko e taimi lahi 'oku tau potalanoa ai he Tasilisili' 'oku lava pe ke hoka'i e me'a 'oku uhu taha ki hotau mafu' 'i hano ngaue ta'etokanga pe ta'e fakapotopoto 'aki 'etau lea.'  'Oku fa'a tala 'e he founga lea 'oku te ngaue 'aki hoto "kita" mo e to nounou pe ko e mamaha 'ete 'ilo' pea 'ikai ngata ai ka 'oku ne toe tala e tu'unga fakasosiale 'oku te ha'u mei ai.'  Lolotonga ia' ta 'oku te sai pe kita mo 'ete 'ilo' mo e tukunga 'o hoto kita ka kuo te fakangofua 'e kita 'a Setane ke hu mai pea te fakangofua 'e kita 'ene ngaahi founga lea' mo fakangofua ke' ne me'angaue 'aki kita ke fakatupu ha maumaui. 

Neongo kotoa ia' 'oku tau 'ilo'i e to nounou 'a ha taha 'i Tasilisili' ni he taimi pe ko ee 'oku kamata ai 'ene setesi 'uluaki.'  Pea ko e kole' ia, fefe ke tau hu fakafo'ituitui atu 'o ki'i fakatokanga ki ai.  'Oku ou tali fiefia ke hu mai ha taha 'o valoki'i au fakafo'ituitui kapau 'oku ngali to nounou atu ha'ate fa'ahinga fakafotunga he loki' ni.  

Kaikehe, 'ofa atu kia kimoua 'Ulukilupetea mo Daphne pea 'oku faka'ofo'ofa 'aupito hono ongo hingoa.'  

Uani. 




Date: Wed, 2 Feb 2011 17:02:48 -0800

Subject: [tasilisili] hisitolia tefini taukolonga

'Ulukilupetea Finau

unread,
Feb 2, 2011, 8:24:26 PM2/2/11
to tasil...@googlegroups.com
malo uani fakamaama mai hene ai pe ke fai ema kii kalasi hisitolia kae toe tuku kau alu atu au kai ho haka hopa pau ange ia. ulukilupetea
2011/2/2 Touhuni Hala Puopua <tou...@hotmail.com>

stan palu

unread,
Feb 2, 2011, 8:39:40 PM2/2/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo e fangota...koe me'a 'eni 'oku ui ia 'e he kau inukava koe usuusu kuo ke kamata mai me'a ke tau usuusu ki ai  pea 'oku fa'angaue'aki 'ae usuusu ki he taimi koee 'oku hala ai ha tou'a he faikava pea 'oku 'i ai leva 'a hono ngaahi talanoa (mo'oni moe 'ikai ke mo'oni ka 'oku malie)..neongo koe  fangota  moe hakahopa...ka 'oku hanga ki ai 'e tau tokanga...pea ne taki ke hoko atu ha tui talanoa... moe fehu'i hangee koe pehee fo'i niu 'e fiha ne lolo'i'aki???? pe koe pehe atu ha taha ia ahhhh ma'u kei fresh...pe koe pehe ahhh hiko kei mafana mai eee...ka koe malie ia 'oe usuusu....kae kehe kole atu ki he ongo fafine kena kuikui a kae fai ha'a tau lotu ka tau toki ma'u e fangota....malo
 

From: tou...@hotmail.com
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] hisitolia tefini taukolonga
Date: Thu, 3 Feb 2011 01:18:44 +0000

Tuifua, Talanoa

unread,
Feb 2, 2011, 8:40:02 PM2/2/11
to tasil...@googlegroups.com

‘Ulukilupetea mo Nee,

 

Si’i eee, te mau toe hilifia kimautolu kau muimui (ha’a fafine) kapau koe ‘atunga ‘ena pea ‘ai ‘etau feohi ke fe’unga moe ta’au ‘o taimi.  Kataki pe ongoua ka koe me’alelei ‘ae lelei, pea kataki ‘o tuku pe hisitolia ia ke toki fa’u’aki ha tohi….lol….

 

‘Ofa atu kiate kimoua,

Miss Noa ~ FUMC Palo Alto

 

 

 


Lasinga Piutau

unread,
Feb 2, 2011, 10:59:34 PM2/2/11
to tasil...@googlegroups.com
Ka faingamalie pe mu'a pea tuku mai ha konga e hisiutolia keu ki'i me'a ki ai, hi hi hi hi


From: 'Ulukilupetea Finau <lptea...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Thu, 3 February, 2011 2:24:26 PM

Subject: Re: [tasilisili] hisitolia tefini taukolonga
--

Mele Kelelia Tuipulotu

unread,
Feb 3, 2011, 1:43:56 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
Mahalo na'a 'oku mo'oni 'a Touhuni ngali ifo mai 'ene haka hopa kili moe ki'i te'epupulu e......si'i fakalanga manatu ki he fanga ko 'Alofaki moe fa'a 'ota Touhuni e.......'ofa atu.
THE PRICELESS GIFT OF LIFE IS LOVE.
 



From: Touhuni Hala Puopua <tou...@hotmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Thu, 3 February, 2011 1:18:44

Subject: RE: [tasilisili] hisitolia tefini taukolonga

siale mila

unread,
Feb 3, 2011, 4:22:12 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
Likuola mahalo na'a 'aonga e hisitolia ki ha fa'u ha ki'i hiva ee hahaha
 

Date: Wed, 2 Feb 2011 19:59:34 -0800
From: lasing...@yahoo.com

Subject: Re: [tasilisili] hisitolia tefini taukolonga

sisilia tupou-thomas

unread,
Feb 3, 2011, 7:54:59 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku 'i ai e ngaahi monu'ia lahi 'etau fe'iloaki he paenga, pea 'oku ou fa'a lea'aki eni ki he taha 'o e kau Tauhi Tepile. Ka 'i he taimi tatau pe 'oku 'i ai e ngaahi temptations ('ahi'ahi/fakamatalili) 'o fa'a mei homo ai e kaati ia ke fai e tau lau.  Ko e taulauu, ko e me'a ia 'a e kau leka, ka 'oku toe fai pe mo ia 'e he kakai matu'otu'a foki he taimi lahi.  Kae hangee 'oku ongo kehe 'a e fo'i felau'aki ko ena 'a 'etau ongo fefine koe fakamanamana ke lau hisitolia!
Malie e fakaafe kaihaka hopa lolo'i ngako 'a Uani (hangee 'oku 'ikai ke 'i ai hao konga ki Niua, ka ke manako he lolo'i ngako e hopa!)  Pea malie hono fokotu'u mai ke fai ha lotu he kaihaka hopaa. 
 
 'Oku ou tokanga atu au ki he teu lau hisitolia, he taumaiaa 'oku 'i ai ha taha 'iate kitautolu 'oku 'ikai 'i ai hano hisitolia.  'I ai e ngaahi histolia te te fiefia ke talanoa'i pea 'i ai e ngaahi konga hisitolia he 'ikai te te loto ke talanoa'i.  Ko ia ai kau fefine, 'ai mu'a ke 'aonga kiate kitautolu 'a e Kosipeli 'o e Uike ni, 'a e Masima (salt) mo e Maama (light).  Ko e hoko atu eni e naagi Monuu'iaa (blessings/blessedness) mei he uike kuo 'osi.
 
Te u tuku atu 'a e Maama (light), kia Maama, Semisi Ta'ai, 'Atamai mo e kau Pakipaki 'a Lief & Sepesi, kau lave atu ki he Masima (salt), 'a e 'ene fakatolonga 'a e lelei (preserve goodness); 'a 'ene fakaifoifo kai (tulou atu); 'a 'ene ta'ofi 'a e mafola 'a e kovi pe 'auha! Me'a fo'ou eni ia na'a ku lave'i 'anepo he'ema ki'i pakipaki pe mo hoku kainga 'a e lesoni (kosipeli) 'i he telefoni.  Taa ko e fu'u Vai/Tahi ko ee 'oku 'iloa ko e Dead Sea 'i Palesitaine, 'oku masima 'ata'ataa! Talamai 'e he tokoua ni (fakamolemole pe he 'oku 'i fale ni) 'a 'ene 'amio he ofi atu ki ai, ko 'ene vale he kakauu, kae pehee mai hono kaungaa fononga, "hopo koe ki loto, he te ke teetee pe koe he masiva!"  Fakaofo 'ete fakakaukau atu ki he malanga 'a Sisu mei he mo'unga/tokalelei, ki hono kau muimui/fanongo (kau ai mo kitautolu) ke tau hoko ko e kakai 'oku fata/fua 'a e vaivai/vale (tulou) ki 'olunga na'a melemo pe ngoto!  'O 'ikai ngata pe he ngaahi lelei/'aonga kuo tau anga maheni mo ia.
 
'Ofa ke mou ma'u ha Weekend fiefia mo monu'ia.
 
Sisilia (mei he Tele'a ai pe)


 
2011/2/4 siale mila <sial...@hotmail.com>

'Ulukilupetea Finau

unread,
Feb 3, 2011, 8:26:26 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
sisilia koe ki'i hisitolia lelei peia ne 'ai ke fai ai e ki'i kalasi kau fuu ohovale auia he kikii a tefini ia he ai keu talatalanoa atu ki hono foi hisitolia fakaofoofa heema feohi i tongani peane toki hiki atu ki aositelelia. kuo fuu maolunga foki e fefine ia pea mahalo ne pehe eia teu lea faikehe au kae ikai tene ilo koe mata pe ia moe leo oku faikehe he lahi e hifi teepupulu homau tahi i kolomotua. koe mea pe ongo koene tukuakii nau tohi au fakamooni aki hingoa e faifekau.
 
fakaafei atu pe 'a ni kema kii tulihopo he tahi mate kema souki he masima ke oua toe kikii he ai kema talanoa lelei. ulukilupetea ko e feleni hifi teepupulu 'a ni.
 
2011/2/3 sisilia tupou-thomas <sisili...@gmail.com>

Touhuni Hala Puopua

unread,
Feb 3, 2011, 8:48:54 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
Hahaha Faifekau, ko e finemotu'a Niua eni pea 'oku ou polepole 'aki hoku konga ki Niua' (malimali kia Ma'afu'otu'itonga mo 'Isileli Tupou).  Mo'oni pe lau 'a e paloveape' "va'ava'a he ko e tangata."
 
Fakamalo atu Faifekau e fakamaama mei hena pea 'oku fakamafana ho'o fakatokanga mai ki he 'aonga 'o e masima.' 'Oku ou malie'ia hono fakafa'ahinga 'e Molitoni e masima', ko e "fakaleleikai"  pea kapau te tau to'o e fakakaukau ko ia' ta kuo tonu e "fakaleleikai" kuo' ke fai' hotau 'api' ni he kuo tau teetee ai 'ikai ke tau ngoto (ha ngaue 'a Setane.) 
 
Kelelia, mo'oni fau 'oku ake e manatu ki he fanga ko 'Alofaki kae'umaa hono ngaahi momona mei 'oseni.'  Malie foki eni ko 'ete lele atu ki Tonga' 'oku 'ikai fa'a 'asi mai ha taha ia 'oku fangota, pea te ma'u ai pe 'e kita e fu'u 'oseni' ke' te tufi vana he 'ulu'ulu.'  'Ofa atu kiate koe mo e famili ki Polata'ane.
 
Stan, fakamalo atu hono fakamanatu mai e lotu kimu'a pea tau toki ma'u e ki'i haka hopa lolo'i.'  Fa'a vave pe foki au ki he peleti' te'eki fai ha kuikui. :)  Ka 'oku malie fau e ngaahi lea 'oku mou ngaue'aki 'e hou'eiki tangata 'i hotau fale' ni hange ko e "usuusu", "kohukohu," "vauvau," "faofao," mo e ngaahi lea peluua ko ia' he ko e taimi 'e ni'ihi 'oku ou fakakaukau pea' u fakatonulea'i pe 'i hono tu'unga fakasetesi' ka 'oku ou lave'i pe 'oku pakihi tonu ia 'i ho'omou ngaahi 'uhinga ko ee' 'oku toe loloto ange.'  Hange pe ko 'eku toki 'ilo e 'uhinga totonu 'o e usuusu' 'i ho'o fakamatala mai ko eni' pea kuo' u fa'o ki he lepa,' malo 'aupito.    
 
Kaunga kau atu ai pe mo e Faifekau,' Sisilia, he popoaki talamonu atu 'ofa ke mou ma'u ha Faka'osinga uike lelei.
 
'Ofa atu,
Uani.


Date: Fri, 4 Feb 2011 11:54:59 +1100
From: sisili...@gmail.com

 
Malie e fakaafe kaihaka hopa lolo'i ngako 'a Uani (hangee 'oku 'ikai ke 'i ai hao konga ki Niua, ka ke manako he lolo'i ngako e hopa!)  Pea malie hono fokotu'u mai ke fai ha lotu he kaihaka hopaa. 
 
 ...Ko ia ai kau fefine, 'ai mu'a ke 'aonga kiate kitautolu 'a e Kosipeli 'o e Uike ni, 'a e Masima (salt) mo e Maama (light).  Ko e hoko atu eni e naagi Monuu'iaa (blessings/blessedness) mei he uike kuo 'osi.
 
Fakaofo 'ete fakakaukau atu ki he malanga 'a Sisu mei he mo'unga/tokalelei, ki hono kau muimui/fanongo (kau ai mo kitautolu) ke tau hoko ko e kakai 'oku fata/fua 'a e vaivai/vale (tulou) ki 'olunga na'a melemo pe ngoto!  'O 'ikai ngata pe he ngaahi lelei/'aonga kuo tau anga maheni mo ia.
 
'Ofa ke mou ma'u ha Weekend fiefia mo monu'ia.
 
Sisilia (mei he Tele'a ai pe)
 

 
Date: Thu, 3 Feb 2011 18:43:56 +0000
From: tavatu...@yahoo.co.uk
Mahalo na'a 'oku mo'oni 'a Touhuni ngali ifo mai 'ene haka hopa kili moe ki'i te'epupulu e......si'i fakalanga manatu ki he fanga ko 'Alofaki moe fa'a 'ota Touhuni e.......'ofa atu.
THE PRICELESS GIFT OF LIFE IS LOVE.
 
From: paeai...@hotmail.com
Date: Thu, 3 Feb 2011 12:39:40 +1100


Malo e fangota...koe me'a 'eni 'oku ui ia 'e he kau inukava koe usuusu kuo ke kamata mai me'a ke tau usuusu ki ai  pea 'oku fa'angaue'aki 'ae usuusu ki he taimi koee 'oku hala ai ha tou'a he faikava pea 'oku 'i ai leva 'a hono ngaahi talanoa (mo'oni moe 'ikai ke mo'oni ka 'oku malie)..neongo koe  fangota  moe hakahopa...ka 'oku hanga ki ai 'e tau tokanga...pea ne taki ke hoko atu ha tui talanoa... moe fehu'i hangee koe pehee fo'i niu 'e fiha ne lolo'i'aki???? pe koe pehe atu ha taha ia ahhhh ma'u kei fresh...pe koe pehe ahhh hiko kei mafana mai eee...ka koe malie ia 'oe usuusu....kae kehe kole atu ki he ongo fafine kena kuikui a kae fai ha'a tau lotu ka tau toki ma'u e fangota....malo

Touhuni Hala Puopua

unread,
Feb 3, 2011, 9:02:59 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
MHK @ hifi te'epupulu. Fu'u 'ilonga 'aupito pe ia na'a ke fa'a fangota ee.  Ta'ahine 'Ulukilupeatea, ko e fakahee te'epupulu mo e hifi muli'one. Ha founga pe e fangota'i 'o e te'epupulu' kehe pe ke kiki 'aki 'etau haka hopa' mo tau teetee loufusi ai pe he tahimate' 'oua te tau ngoto ee. :)
 
'Ofa atu,
Uani.
 

Date: Thu, 3 Feb 2011 17:26:26 -0800

Subject: Re: [tasilisili] hisitolia tefini taukolonga

'Ulukilupetea Finau

unread,
Feb 3, 2011, 9:09:52 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
masii uani koe finematua vale koeni mau fangota ngaueaki e lea hala. mahalo koe omi ia mei nukuhetulu meihe hifi mulione omi ia o toutou lau hifi teepupulu hetau tahi tahi. sai ai leva ke tuli nautolu kenau foki ki uta moe toe he eku lea henau ngaue. hihihi manatui fakatoe mai haku foi hopa he oku tahi efiafi keu laka fakahe mai tee pupulu a stan mo faifekau sisilia he kuote koloaia hene talanoa kihe masima. talofa lava atu teine uani. lea pe mo ia tufi he kau fangota. soli atu kapau hala. ko au koe ako pe meihe kaunga fangota.

2011/2/3 Touhuni Hala Puopua <tou...@hotmail.com>

Finau Tukuafu

unread,
Feb 3, 2011, 9:20:02 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
lupefaka'ea koe kaume'a au 'o Tefini talu mei he 'ene kei ako 'ihe GPS Nuku'alofa.  'Oku mo'oni 'a Tefini ko 'ulukilupetea koe fokisi na'e takai holo 'i nuku'alofa.  na'e totonu ke talaatu 'e Tefini ko hono matapule koe 'oku ke mali moe faifekau uesiliana ka 'oku ke fakaiku tatau foki koe moTevita Fniau. 'oku 'iai foki ho'o felave'i moe fakamatala na'e 'omai ki loto felave'i moe fengaue'aki mo nu'usila.  'oku tangutu 'a e kakai 'o lau 'a e fekolo'aki 'o 'ilo ai pe 'a e ngaahi 'uhinga 'oku fakapulipuli mai ai.  koe kakai 'o Kolomotu'a 'oku nau 'ulungaanga fakahouhou'eiki kinautolu 'oku 'ikai tenau anga'i manu mo ta'eakonaki'i tatau mo koe.  'Alu ki ho'o fa'e kene akonaki'i koe, vale ta'emoheofi.  kou 'osi lau kotoa ho'omou fetalanoa'aki koe ha 'oku ke kokono pehe ai kia Tefini hala ke 'iai ha'ane me'i tokanga atu 'e taha ki ho'o kololi.  Na'e talaatu 'e hao tuonga'ane na'e fua te'epupulu 'a Tefini 'o tatau mo koe.  Na'e 'alu kei si'i 'a Tefini ki Asitelelia.  Koe famili 'o Tefini 'oku 'iloa kinautolu 'i Nuku'alofa koe kakai na'e pisinisi.  Ko Keni Taukolonga hange ko Lipoi Tupou moe fu'u kakai 'iloa 'o Tonga.  tapatapa valu ki ho'o fa'e kene hanga 'o oposi ho ngutu moe laulau noa.  'Oku ke ta'emingao ho'o ha'u ke teke'i 'a lei mei hono fu'u mei.  vale loi 'e'elo, ko Tefini na'e 'ikai nofo Kolomotu'a ko 'ene tamai koe siana poto 'ihe ako na'e faiako 'o a'u kihe 'ene hiki mai ki muli ni.  Na'e 'iloa 'a e tamai 'a Tefini 'i Houma koe tangata pisinisi falekoloa ma'ama'a 'aupito 'a e koloa.  ko Sisilia mo Uani koe ongo tokoua 'o Tefini, 'oku na pangopango 'ia 'i ho'o tapatapalu holo heni.  kai te'epupulu pe koe na'e fafanga 'aki 'e ho'o fa'e koe ko Tefini koe ta'ahine 'ulungaanga 'ofa, na'e mo'ua pe hono taimi 'o 'ona 'ihe ako 'i Tonga 'o a'u kihe 'ene ha'u ki muli.  'oku 'ilo 'ehe kakai Tonga 'oku maheni mo ia.  'alu 'o faofala atu ki toilet moe fakamole sio.  kake ka toe humai 'o launoa heni kou fakatafokifoki koe heni keke a'u kihe tu'u lelei.  Finau    


From: 'Ulukilupetea Finau <lptea...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, 4 February, 2011 12:26:26 PM

Lasinga Piutau

unread,
Feb 3, 2011, 9:37:10 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
Kau tauhi tepile mou ngaue mai kihe konaa ko 'eni.


From: Finau Tukuafu <finau....@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, 4 February, 2011 3:20:02 PM
Kau tauhi tepile mou ngaue mai kihe konaa ko 'eni.

 

siale mila

unread,
Feb 3, 2011, 9:43:07 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
Finau malo 'etau lava,  
 
Hange ko e lau kuo ha tiane ia, 'ai e kataki ke lahi pea tokanga ki he ngaahi lea 'oku ke ngaue 'aki he 'oku fehuluhulufi e nofo moe hufia ai pe ...Siale
 

Date: Thu, 3 Feb 2011 18:20:02 -0800
From: finau....@yahoo.com

Taunaola Kei

unread,
Feb 3, 2011, 9:50:08 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
Finau
 
'Oku ke fu'u pango ange koe 'ia Lupetea.  'Oku 'osi 'ilo'i 'e Daphne koe fakamatalili moe tolo pupu 'a Lupetea koe 'uhinga ia 'oku 'ikai kene fakatokanga'i ai. Luelue 'o fakamokomoko 'i tu'a kake toki foki mai. 
 
Tuku ho'o kole lau kia Lupetea 'oku 'ikai teke fakatokanga'i 'oku kainga mo Daphne.  Lau fakalelei 'a e ngaahi lafo 'ihe loki ni.  'Oku mo'oni 'a e lau 'a Uaniva, koe ha hono kovi 'a e te'epupulu, na'atau kai te'epupulu kotoa.   Kapau 'oku 'ikai poto 'a Daphne 'ihe hele te'epupulu fekau ke 'alu 'o ako ke poto ai koe vokasinale ia.
 
malo
Taunaola Kei  


From: Finau Tukuafu <finau....@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, 4 February, 2011 1:20:02 PM

Saulisi Mafile'o

unread,
Feb 3, 2011, 10:33:25 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com

Mahalo na’e fu’ungako pe ‘a e ki’i hakahopa ‘a Uani, pe ko e sipinga pe ia ‘o e lahi hono ma’u ‘o e te’epupulu eee. Pea ka ‘ikai ko ha hee’i loli ia ne nau ma’u. hahahahaha.

Nau Taitusi 'Ahosivi

unread,
Feb 3, 2011, 10:41:09 PM2/3/11
to tasil...@googlegroups.com
Mou kataki atu 'o fkmokomoko pea mou ki'i afe atu ki he tepile kosipeli 'a Rev Semisi Kava (Kavauhi) 'o fklaulauloto ai. Na'e 'ikai fktu'u e paenga ni ke mou fkvevee ai ka na'e fktu'u ke fkuho ai e folofola 'o e uike taki taha. 'E faifai pea mole e masima pea mo e maama 'o e paenga ni he huluni ai 'a e ngaahi me'a 'oku 'ikai fe'unga mo hono taumu'a/kaveinga. Offlist ki he tokotaha 'oku ke fisi'ia ai ke mo talanoa pea ka 'ikai ke solova ai pea fai ha'o ki'i lotu mo lau ha potu folofola ke ne fkmaama ho 'atamai/laumalie.
 
moe 'ofa atu
Nau
Concord

Hunu Hunu

unread,
Feb 4, 2011, 4:09:50 AM2/4/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko e haa koaa ne hao mai ai e me'a ni ki hotau loki. Kataki Finau 'o fakamokomoko hifo, he 'oku 'ikai fe'unga ia mo e fale ko 'eni. ...................moe 'ofa.............hunuhunu

2011/2/3 Finau Tukuafu <finau....@yahoo.com>

Tongan Youth

unread,
Feb 4, 2011, 5:51:43 AM2/4/11
to tasil...@googlegroups.com

Na’e ai e fu’u konaa na’e huu ange he kalapu ‘o hoha’a holo ai pea ‘ikai toe ha taha he teu taa au  pea iku pee ‘o tu’u hake e masii e taha ‘o fau lele e fu’u konaa ki tu’a kae ‘ataa e pakpakii.  Toki ‘alu e konaa ‘o kole fakamolemole mai mei tu’a pea ne pehee mai …mou kataki fkmolemole ka ‘oku lahi pee e ngaahi night kalapu keu ‘alu ‘o ma’u ha’aku lata aiii ka ko ‘eku feinga mai pee ‘aku keu ha’u ‘o fanongo hoomou pakipakii he ko e fakalata atu  e taimi ‘oku vete folofola aii.  Ka ko hoo mou tuli auu kae ‘ataa hoo mou pakipakii…koehaa e aonga ‘o e pakipaiki malie kae ‘osi ‘oku ‘ikai ke u lava ‘o tali au mo ‘eku hohaa pea ‘ai mai mo e fo’I kape pea lele e konaa ‘atamai lelei ia.

 

‘Oku fa’a fakamafana ma’u pee ‘a e hou’eiki fafineee pea ko enau mafana he laini ko e me’a fakaholomamata pea fakalava ngaue.  Pea ko ‘enau mafana pee ‘o hevaaa pea ‘oku hangee ko e milimilisino ko ‘enii ‘a e ongo fafine ko e vavevave ‘a ‘ene fakamomokoo.

 

Kaekehe ko e tuli ke na toe oo ki feee pea tuku ai pee kena faofao mai mei he’ena mahinooo na’a toe lava ke toe tanaki mo ha toe me’a fo’ou na’a tokoni.  Finau mahalo e mo’oni e kii lau ko ee teke win e battle ka teke loose ‘a e war.  Pea kou tui pee ‘e pehee ‘ulukilupe ko e feitu’u eni ‘e fai ai ‘a e tuli hua pe fakafamili nai tulihua nai.

 

Ko e me’apee ‘oku mahino mai ko hoomo tau’aki ‘aii he’ikai malohi ha taha ia kaetala ki tu’a ai ‘a homo  puipuitu’a.  Pea ‘e ‘osi ange ko iaa pea he’ikai ke ‘iai hano ‘aonga ka ko e ongosia pee mo e muna.

 

‘I he’ene fkmolemole na’a ‘oku fakafiepoto ka kou tauange ‘e tokoni atu ‘a e ngaahi tokoni ‘o e tasilisili ke ne fakamelino homo loto ka tau hoko atu .  koma pee. Pope.

 

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Nau Taitusi 'Ahosivi
Sent: Friday, 4 February 2011 4:41 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] hisitolia tefini taukolonga

 

Mou kataki atu 'o fkmokomoko pea mou ki'i afe atu ki he tepile kosipeli 'a Rev Semisi Kava (Kavauhi) 'o fklaulauloto ai. Na'e 'ikai fktu'u e paenga ni ke mou fkvevee ai ka na'e fktu'u ke fkuho ai e folofola 'o e uike taki taha. 'E faifai pea mole e masima pea mo e maama 'o e paenga ni he huluni ai 'a e ngaahi me'a 'oku 'ikai fe'unga mo hono taumu'a/kaveinga. Offlist ki he tokotaha 'oku ke fisi'ia ai ke mo talanoa pea ka 'ikai ke solova ai pea fai ha'o ki'i lotu mo lau ha potu folofola ke ne fkmaama ho 'atamai/laumalie.

'Ulukilupetea Finau

unread,
Feb 4, 2011, 5:55:33 AM2/4/11
to tasil...@googlegroups.com
menimeni e finau koe ha hano maumau e kai teepupulu. meapango pe ho talanoa mai oku fasi tatau pe ho talanoa mo e talanoa a ni. hikihikii pe a ni. hange pe ko ene fakalau hono fanga tuongaane toketa. ko eni kuoke hivehiva mai pe koe he fasi tatau. fakalau mai eni homou maolunga mo homou pisinisi. fakaofofa moutolu. ko sii lupetea talup e kai teepupulu he tupu hake alu hake pe eni kei kai teepupulu he koe masiva angoango. ni koe  taha pe eni ho ngaahi eliesi hange ko benmystry? neke kole mai ke oua fai ha lea kovi he oku feuluulufi e nofo ohovale pe kuo fakaulu hake foi hingoa ia ko eni o talanoa mai ia ko ho ngaahi foi setesi osi pe. fifili koeha e maumau e kai teepupulu? koe ifo atu moe  fktupu moui lelei. hoko atu ho kona kovi taemaluia au kau hoko atu eku fakateteloufusi aku mo uani mo e faifekau he tahimate. feunga a ni hoo palafu holo pe ko hai au. ko au ulukilupetea finau koho kaumea kuo ngalo ia koe.
 
fakamolemole atu kau tasisilisili e foki a lupetea hoko atu fangota he kuo kapekape kakai he lau ene kai teepupulu.
 
2011/2/3 Finau Tukuafu <finau....@yahoo.com>

Vili Tuipulotu

unread,
Feb 4, 2011, 9:18:52 AM2/4/11
to tasil...@googlegroups.com
Kau tasilisili,
 
koe kakai 'oku ma'u kinautolu 'ehe suka 'oku 'ave kihe toketa ke 'omai ha'anau fo'i'akau suka. Pea kapau he'ikai ke holo ai hono suka he ngaue 'ae fo'i 'akau, pea 'oku 'ave leva kinautolu ia 'o 'ikai toe folo fo'i 'akau kae 'ave leva ia 'o huhu pea toki lava leva ia ai 'o holo hono suka. Koe tama ia ko 'eni he'ikai 'aonga ai e fo'i 'akau ia, ko hono 'ai 'ona ke 'ai 'o huhu. Koe fie tokoni atu pe
 
Tokelau moe Tonga

 

Date: Thu, 3 Feb 2011 18:20:02 -0800
From: finau....@yahoo.com

Tuifua, Talanoa

unread,
Feb 4, 2011, 12:07:58 PM2/4/11
to tasil...@googlegroups.com

Wooowww!  Kataki, pea mo’oni e punake; ka ‘oku ke ‘ita ha ni’ihi tuku aipe kinautolu, sio koe ki he ‘eiki, tui pe ‘o fai totonu! Hua mai ‘ena Sisilia ka ma tokoni atu mo Uani ke kumi ‘ema fa’ahi.  Kau fefine, fakatauange ke mou ma’u ha ‘aho Sapate fonu he’ene lelei!

 

Faka’afe’i atu kimoutolu kau fefine ke mou afea mai ‘ae malanga ‘a Rev. Foloke ke tau ma’u hono ‘inasi moe lelei ‘oe tapuaki ‘oe ngaue ‘aufuato mo li’aki mo’ui ‘i he ngaue ‘ae ‘Eiki.  ‘Ikai ha TEEPUPULU ~ Koe fololoa mo’ui, he koe lea fakaofo, lea ‘oku vovo koe fu’ufu’unga mo’ui ia….

 

Love, Love

Miss Noa ~ FUMC Palo Alto

 

lon...@yahoo.com

unread,
Feb 4, 2011, 12:43:51 PM2/4/11
to tasil...@googlegroups.com

Mulikitonga:  Ko e me’apee ‘oku mahino mai ko hoomo tau’aki ‘aii he’ikai malohi ha taha ia kaetala ki tu’a ai ‘a homo  puipuitu’a.  Pea ‘e ‘osi ange ko iaa pea he’ikai ke ‘iai hano ‘aonga ka ko e ongosia pee mo e muna.

  ------------------------

Faifekau, na'e fai 'a e tau lau 'a e ongo matu'a he'emau kalapu 'i homau palepale pe.  Na'e ta'utu e taha he sea hoku to'omata'u, pea ta'utu e tama 'e taha 'i lalo 'i hoku to'ohema.  Na kamata pe he fale kalapu mo e fakangatangata 'o 'ete pule mo 'ete fa'iteliha mo e feitu'u 'oku te pule ai 'o a'u ki 'api, pea ko 'ene faka'ofa taha ko hono toe vaku'i hake mo kinautolu ne fuoloa atu 'enau mu'a fononga.  Toe malie 'aki he ko e ongo fu'u tama le'o lahi, pea kuo fonu e fu'u kalapu pea kuo nau sio taha mai ki he'emau kulupu mo 'amanaki mai ki ha fu'u fo'i vete faka-futuna 'e fai he'enau Faifekau he koeni 'oku ta'utu tonu pe hona vaha'a.  Fe'unga tonu pe ia mo 'eku fieifia 'aku pea u tu'u ki 'olunga ke u hu ki tu'a 'o ifi ai.  'Oku silongo e fu'u fale ko e ongo fu'u kee pe eni ia 'oku hange ko ee ko e lau 'a Pitasoni, "hange ha taungutu 'a ha finemotu'a NF" 'e na feto'oto'oaki.  "Ongo tama, kau ki'i lea atu."  'Oku na longo 'o sio lo ua mai.  "Sai pe tau 'a'anu ia he ko 'etau me'a ia 'atautolu finematu'a, 'oua pe na'a mo fealaaki he 'oku mo malanga, FAKAMA IA!"  Ko e fo'i vavaa ko e 'a e kau Kalapu, ma ai pe e ongo fu'u malanga 'o na holoholo hifo ai pe 'o fai ai pe 'emau kava kava 'o 'osi ai pe e kee. 

Ko e teuteu homau palepale Mulikitonga, ko e lea noa'ia mo e hua ta'e faka'esia, meimei hange pe ko hotau paenga ni, ka 'oku ki'i fakalaka eni ia he ko e lavelave 'a e kau ako mo e lotu, ko homau palepale foki 'omautolu ko e tanaki ia 'a e kau ta'eako, kau faama mo e ngaue popula. 'Oku fakamafana e lavelave 'a e kau fefine ia ki honau 'aneafi pea 'oku fai e ako ai he na'e fai e lave he me'i te'epupulu mei he Fair Wind ne fakamoimoi'i mai.  Mo e 'ofa ai pe.  Taukapo e hau.



stan palu

unread,
Feb 4, 2011, 11:59:38 PM2/4/11
to tasil...@googlegroups.com


 
Stan, fakamalo atu hono fakamanatu mai e lotu kimu'a pea tau toki ma'u e ki'i haka hopa lolo'i.'  Fa'a vave pe foki au ki he peleti' te'eki fai ha kuikui. :)  Ka 'oku malie fau e ngaahi lea 'oku mou ngaue'aki 'e hou'eiki tangata 'i hotau fale' ni hange ko e "usuusu", "kohukohu," "vauvau," "faofao," mo e ngaahi lea peluua ko ia' he ko e taimi 'e ni'ihi 'oku ou fakakaukau pea' u fakatonulea'i pe 'i hono tu'unga fakasetesi' ka 'oku ou lave'i pe 'oku pakihi tonu ia 'i ho'omou ngaahi 'uhinga ko ee' 'oku toe loloto ange.'  Hange pe ko 'eku toki 'ilo e 'uhinga totonu 'o e usuusu' 'i ho'o fakamatala mai ko eni' pea kuo' u fa'o ki he lepa,' malo 'aupito.    
 ----------------------------
Uani malo e e fakatalanoa ka 'oku toe malie ange 'ae hanga 'e ho'o usuusu ke hiki ai 'e tau tokanga mei he fefine loto Kolomotu'a ko Tefinii...koe me'a ia 'oku ou lau 'e au koe hu mai 'ae fakamelino 'i he founga masila , fakaoli, pea ma'ama'a..kae loloto mo 'aonga foki..'oku ne fakamanatu mai kiate au 'ae kamata 'o 'emau uike lotu 2011 pea na'e taki ia 'e he Palesiteni maloloo 'oe SUTT, koe Puleako maloloo 'oe Kolisi ko Tupou... koe faifekau misinale Howard Secomb pea mo hono hoa Seneti...(na'e 'iloa ko Sekomi) pea koe taha 'oe lotu fetaliaki na'a ne ngaue 'aki...na'e pehee ...'Eiki tuku ke mau hoko ko e kau talafekau 'oe melino.....fakamalo atu Uani...malo

stan palu

unread,
Feb 5, 2011, 12:21:30 AM2/5/11
to tasil...@googlegroups.com



Mou kataki atu 'o fkmokomoko pea mou ki'i afe atu ki he tepile kosipeli 'a Rev Semisi Kava (Kavauhi) 'o fklaulauloto ai. Na'e 'ikai fktu'u e paenga ni ke mou fkvevee ai ka na'e fktu'u ke fkuho ai e folofola 'o e uike taki taha. 'E faifai pea mole e masima pea mo e maama 'o e paenga ni he huluni ai 'a e ngaahi me'a 'oku 'ikai fe'unga mo hono taumu'a/kaveinga. Offlist ki he tokotaha 'oku ke fisi'ia ai ke mo talanoa pea ka 'ikai ke solova ai pea fai ha'o ki'i lotu mo lau ha potu folofola ke ne fkmaama ho 'atamai/laumalie.
---------------------------------
Malo Faifekau e fakamaama... kae hangee kuo tomui ia he kuo lahi foki e 'uha moe ngaahi saikolone pea kuo 'osi mai 'ae ngaahi ngaoha'a kehekehe hono ta'aki mai si'i lavea ai pe faiekina...pea kapau 'oku 'ikai leva e lotu pea ki'i 'ahi'ahi pe aa hano hua ha'o hiva....malo

stan palu

unread,
Feb 5, 2011, 1:02:22 AM2/5/11
to tasil...@googlegroups.com


Kau tasilisili,
 
koe kakai 'oku ma'u kinautolu 'ehe suka 'oku 'ave kihe toketa ke 'omai ha'anau fo'i'akau suka. Pea kapau he'ikai ke holo ai hono suka he ngaue 'ae fo'i 'akau, pea 'oku 'ave leva kinautolu ia 'o 'ikai toe folo fo'i 'akau kae 'ave leva ia 'o huhu pea toki lava leva ia ai 'o holo hono suka. Koe tama ia ko 'eni he'ikai 'aonga ai e fo'i 'akau ia, ko hono 'ai 'ona ke 'ai 'o huhu. Koe fie tokoni atu pe 
 
---------------------------------
Malo mu'a Tokelau mo e Tonga..koe fakamanatu atu pe 'oku fa'a tupu e lele suka ia koe kai 'ae me'akai hala mo tapu....ki'i vakai ange moe tafa'aki ko ia na'a tokoni pe he koe taimi 'e ni'ihi 'oku mo'oni e lau 'ae kau fale'i ki he mo'ui ketau feinga ke ma'u ma'ume'a tokoni 'aki 'ae 'ilo kae 'ikai koe ifo.... ka kotau tolu foki ia 'oku tau kei 'ai 'aki pe 'a e ifo kae 'ikai koe 'ilo....malo 

Vili Tuipulotu

unread,
Feb 5, 2011, 5:41:15 AM2/5/11
to tasil...@googlegroups.com
Hahaha Malo Stan, ko ia koe mo'oni ia koe lahi mahalo e kai me'a ngako ...... 'Ofa ke tau ma'u sapate fonu kelesi'ia 'a pongipongi moe talamonu atu ai pe kia Foloke he ngaue mahu'inga kuo hili ki hono uma.
 
Tokelau moe Tonga
 

From: paeai...@hotmail.com
To: tasil...@googlegroups.com

Subject: RE: [tasilisili] hisitolia tefini taukolonga
Date: Sat, 5 Feb 2011 17:02:22 +1100

Sepesi H Piukala

unread,
Feb 7, 2011, 2:29:47 AM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com

Kapau teke tuú he Kosipelei pea KO E HAA ÓKU KEI NOFO AI HE UCA ?

Mou laulau atu ena, ki he taha é kau Faifekau Tonga pea mei he Pasifiki óku loto ke tuú ó fehangangai moe UCA í heénau fakanofo Faifekau áe kau Fakasotoma, é toki tuku pe hano laku e óneóne he fofonga óe kakai he acc pea heíkai tuku ke mavahe mo tukunoaí eni é he ACC í he UCA.

KO Hedley koe tokoni Sea ia óe kulupu fakalelei lotu óku ui ko e Assembly of confessing Congregations with in the Uniting Church(ACC).

 

Pacific churches in Australia upset over gay ministers

Updated January 25, 2011 16:59:01

Several Pacific island congregations in the Uniting Church of Australia have formed a potential breakaway movement, over the issue of homosexuality. They've been joined by other congregations from the Chinese, Korean and Aboriginal communities, who accuse the Uniting Church of straying from biblical teaching by moving to ordain homosexuals as ministers. The group is called the Assembly of Confessing Congregations within the Uniting Church. One of its leaders, Reverend Dr Hedley Fihaki, a Tongan minister in Cairns, says Pacific island christians in particular have found it impossible to go along with the Uniting Church's views.

Reverend Dr Hedley Fihaki, a Tongan minister in Cairns and deputy chair of the Assembly of Confessing Congregations within the Uniting Church of Australia. And a panel discussion on this developing split in the Uniting Church can be heard on Pacific Beat this Friday. Reverend Fihaki will debate the General Secretary of the Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking, and also participating will be Reverent Tavake Tupou from Auckland, a former President of the Methodist Church in New Zealand who took his Tongan congregation out of the church entirely over the issue of homosexuality.

Presenter: Bruce Hill
Reverend Dr Hedley Fihaki

FIHAKI: It began in 2006 when the Assembly of Confessing Congregations was formed, and because of the failure of the Uniting Church Assembly to uphold the what we believe the biblical and traditional orthodox position in regards to sexuality in ministry, so after the 2006 assembly, because it failed in our opinion to uphold the biblical position regarding sexuality, we decided to form the Assembly of Confessing Congregations.

HILL: So really this issue is about homosexuality, homosexual leadership in the church, ordaining homosexual ministers, that's basically not really acceptable to a lot of the Pacific Island congregations in particular who as far as what you're saying adhere to what you believe is a much more biblical view of that issue?

FIHAKI: That's right, yes. And I think homosexuality is a surface issue, that's highlighting I think the fact for us that the Uniting Church is departing from the bible, from the scripture as being the basis for us making decisions in the church.

HILL: Is this a cultural as well as a religious thing, because I get the impression that a lot of Pacific Island churches in Australia in particular have rather taken umbrage at what they see as the mainstream church going off down a rather different path?

FIHAKI: It's mostly cultural, but it's basically on biblical grounds that we are making our stance. We believe that the Uniting Church has failed to listen to the voice of the gospel that is coming through and from its migrant ethnic congregations.

HILL: Is it just Pacific Island congregations who've taken this stance or are there others as well?

FIHAKI: No there are others as well, the Koreans, Chinese and other migrant ethnic members as well, as well as Aboriginal and ...members as well. It's not just the Pacific Islanders.

HILL: Well if you've got these very different theological views, why not simply break away from the Uniting Church altogether and setup your own church?

FIHAKI: It's most definitely I think that was one of the options, but we have stayed within the Uniting Church, we saw God calling us strongly to stay within the Uniting Church. We love the Uniting Church, we want to see the Uniting Church change and return to the gospel as the basis for its foundations so yeah. We feel strongly to stay within the church and continue to pray and work for its reform.

HILL: This can't be a very easy position for Pacific Island churches in Australia to take, there have been longstanding relationships with Australian churches and Pacific churches dating back to the missionary period?

FIHAKI: Most definitely, most definitely, and I think the Pacific Islanders are caught, in a sense they're caught between the two positions; loyalty to the Uniting Church whom we have longstanding relationship, we're caught between our local Uniting Church who have been very good to Pacific Islanders in terms of providing a home, a place to worship, and on the other side we have our calling to stand alongside the truth of the Gospel. So it is a difficult decision for many Pacific Islanders to get the courage to stand alongside the truth of the Gospel and not succumb to I think false loyalty to the church.

 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************

Maafu Palu

unread,
Feb 7, 2011, 3:35:56 AM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sepesi,

'Oku ou lotu atu ma'a hotau tokoua ko ena ke ne lototo'a 'o lea
fakaha'aki 'a e mo'oni 'o e Tohitapu 'i he faingamalie ko ena kuo ne
ma'u.

'Oku ou faka'ofo'ofa 'aupito 'a e ai hatau taha 'oku ne tu'u hake 'o
tuku 'ene mo'ui ke mole ka ne fakafepaki'i 'a e ngaue kovi 'a e Fili
'oku fai ki he Siasi 'o e 'Eiki.

Ko hono mo'oni, ko e kau fakasotoma 'oku totonu ke nau mapaki 'o 'ai
ha'anau ki'i siasi, kae tukuange mai 'a e UCA ke nofo ai 'a e kakai
'oku nau taukave'i 'a e tui totonu.

Si'oto'ofaatu.

On 2/7/11, Sepesi H Piukala <sep...@optusnet.com.au> wrote:
>
> Kapau teke tuú he Kosipelei pea KO E HAA ÓKU KEI NOFO AI HE UCA ?
>
>
> Mou laulau atu ena, ki he taha é kau Faifekau Tonga pea mei he Pasifiki óku
> loto ke tuú ó fehangangai moe UCA í heénau fakanofo Faifekau áe kau
> Fakasotoma, é toki tuku pe hano laku e óneóne he fofonga óe kakai he acc pea
> heíkai tuku ke mavahe mo tukunoaí eni é he ACC í he UCA.
>
>
> KO Hedley koe tokoni Sea ia óe kulupu fakalelei lotu óku ui ko e Assembly of
> confessing Congregations with in the Uniting Church(ACC).
>
>
>
>
>
> Pacific churches in Australia upset over gay ministers
>
>

> * <javascript:window.print()> Print
> *
> <http://www.abc.net.au/cgi-bin/common/mailto/mailto-nojs_query.pl?http://www
> .abc.net.au/ra/pacbeat/stories/201101/s3121569.htm> Email


>
> Updated January 25, 2011 16:59:01
>
> Several Pacific island congregations in the Uniting Church of Australia have
> formed a potential breakaway movement, over the issue of homosexuality.
> They've been joined by other congregations from the Chinese, Korean and
> Aboriginal communities, who accuse the Uniting Church of straying from
> biblical teaching by moving to ordain homosexuals as ministers. The group is
> called the Assembly of Confessing Congregations within the Uniting Church.
> One of its leaders, Reverend Dr Hedley Fihaki, a Tongan minister in Cairns,
> says Pacific island christians in particular have found it impossible to go
> along with the Uniting Church's views.
>
> Reverend Dr Hedley Fihaki, a Tongan minister in Cairns and deputy chair of
> the Assembly of Confessing Congregations within the Uniting Church of
> Australia. And a panel discussion on this developing split in the Uniting
> Church can be heard on Pacific Beat this Friday. Reverend Fihaki will debate
> the General Secretary of the Uniting Church Assembly, Reverend Terence
> Corking, and also participating will be Reverent Tavake Tupou from Auckland,
> a former President of the Methodist Church in New Zealand who took his
> Tongan congregation out of the church entirely over the issue of
> homosexuality.
>
> Presenter: Bruce Hill
> Reverend Dr Hedley Fihaki
>

> * Listen:
> * <http://www.abc.net.au/ra/pacbeat/stories/m1956143.asx> Windows

> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili


--
Ma'afu Palu

"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.

David Ofahengaue

unread,
Feb 7, 2011, 12:33:14 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com

"Pacific churches in Australia upset over gay ministers"
 
Sepesi,
         Malo 'a 'etau lava kihe 'aho ni. Mou fefe hake? Fakafiefia ma'u pe 'ae fa'a felongoaki 'ihe tasilisili. Koe title 'ena 'i 'olunga na'e ngaue'aki 'ehe media. Koe me'a mahuinga ketau fakatokangai 'ae deal moe media. Hange ko'eni: "Pacific churches is Australia upset."
 
1 - 'Oku ou tui 'oku hala 'ae fakalea ko'eni. 'Oku 'ikai ketau 'ita, ka 'oku tau taukave'i 'ae tui totonu moe akonekina 'ae tohitapu 'a ia 'oku totonu ke ngaue'aki 'ehe ngaahi siasi 'oku nau tui kia Sisu Kalaisi. Koe fakanofo 'oe kau faifekau kenau malanga'i 'ae folofola 'ae 'Otua pe koe 'ongo'ongo lelei kihe masiva. Ka 'oku 'ikai koe malanga'i 'ae 'ongo'ongo kovi kihe masiva.
 
2 - "Gay Ministries" - 'Oku te'eki 'iai ha gay ministries ia 'ihe UCA. 'A ia 'oku ou sio atu kuo hanga 'ehe media ia 'o taukave'i 'oku tau 'ita he 'oku 'iai 'a e gay ministries. Kuo hanga 'ehe media faka'ongo'ongo kovi'i kitautolu kuo tau 'ita kae promote 'ae gay ministries.
 
Fakamalo pe kia Rev Dr. H. Fihaki 'ihe ngauelahi moe fakaloto lahi kiate kitautolu Tonga pea 'oku tau kau pe mo kitautolu he heka aa 'o sio 'ihe issue ko'eni...Ka 'oku mou tokolahi 'i hena ki hono fakahoko homou tui moe lotu.  DO 

pas...@genesischurch.org

unread,
Feb 7, 2011, 2:04:43 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
'Oku 'ikai foki koha me'a fo'ou 'eni he kuo hoko ia he ngaahi fonua kehekehe 'i Piltania (Anglican Church ),USA Meto, Preb.,NZ etc etc .Na'e 'iai e mavahe ia 'e taha koe mavahe he g/l pea toki 'ilo kimui 'oku nau fihia he child abuse moe me'a 'e taha.'Aia koe afe meihe luo 'i to'ohema 'o mo'ua he pelepela.Na'e pehe 'eha motu'a heni "If you find a perfect church please let me know and I'll come and join with you." Tau siosio lelei pe na'a tau hanga he issue 'e taha ka takoe 'oku tau fihia kitautolu ha me'a 'e taha.sh

-----Original Message-----
From: "Sepesi H Piukala" <sep...@optusnet.com.au>
Sent: Monday, February 7, 2011 2:29am
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,


Kapau teke tuú he Kosipelei pea KO E HAA ÓKU KEI NOFO AI HE UCA ?


Mou laulau atu ena, ki he taha é kau Faifekau Tonga pea mei he Pasifiki óku
loto ke tuú ó fehangangai moe UCA í heénau fakanofo Faifekau áe kau
Fakasotoma, é toki tuku pe hano laku e óneóne he fofonga óe kakai he acc pea
heíkai tuku ke mavahe mo tukunoaí eni é he ACC í he UCA.


KO Hedley koe tokoni Sea ia óe kulupu fakalelei lotu óku ui ko e Assembly of
confessing Congregations with in the Uniting Church(ACC).


Pacific churches in Australia upset over gay ministers

.abc.net.au/ra/pacbeat/stories/201101/s3121569.htm> Email

Updated January 25, 2011 16:59:01

Several Pacific island congregations in the Uniting Church of Australia have
formed a potential breakaway movement, over the issue of homosexuality.
They've been joined by other congregations from the Chinese, Korean and
Aboriginal communities, who accuse the Uniting Church of straying from
biblical teaching by moving to ordain homosexuals as ministers. The group is
called the Assembly of Confessing Congregations within the Uniting Church.
One of its leaders, Reverend Dr Hedley Fihaki, a Tongan minister in Cairns,
says Pacific island christians in particular have found it impossible to go
along with the Uniting Church's views.

Reverend Dr Hedley Fihaki, a Tongan minister in Cairns and deputy chair of
the Assembly of Confessing Congregations within the Uniting Church of
Australia. And a panel discussion on this developing split in the Uniting
Church can be heard on Pacific Beat this Friday. Reverend Fihaki will debate
the General Secretary of the Uniting Church Assembly, Reverend Terence
Corking, and also participating will be Reverent Tavake Tupou from Auckland,
a former President of the Methodist Church in New Zealand who took his
Tongan congregation out of the church entirely over the issue of
homosexuality.

Presenter: Bruce Hill
Reverend Dr Hedley Fihaki

* Listen:
* <http://www.abc.net.au/ra/pacbeat/stories/m1956143.asx> Windows
Media

Sam Pakofe

unread,
Feb 7, 2011, 2:50:37 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com

From: "pas...@genesischurch.org" <pas...@genesischurch.org>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, 8 February, 2011 6:04:43 AM
Subject: RE: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,

 Tau siosio lelei pe na'a tau hanga he issue 'e taha ka takoe 'oku tau fihia kitautolu ha me'a 'e taha.sh
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
poupou atu sh,,,,,,,,,, 
 
sami..

 

 

david niu

unread,
Feb 7, 2011, 3:13:58 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com
On Mon, Feb 7, 2011 at 11:04 AM, <pas...@genesischurch.org> wrote:
"If you find a perfect church please let me know and I'll come and join with you." 

Sorry SH, if there will ever be a perfect church, once you join, she will no longer be perfect.

tniu.

david niu

unread,
Feb 7, 2011, 3:35:32 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com
Fakamālō atu Takamuli e poupou ki he ngāue mei hena. Ko e me'a lelei 'a e feinga 'fakalelei lotu' 'oku mou fai.' 'Oku tau ta'imālie he ngaahi 'aho ni ko e fakaleleilotu ne fai mei he kuohili. 'Oku kei fai pe 'a e ngaahi ngqaue ko ia 'i he ngaahi 'aho' ni, pea 'e ta'imālie ha kakai 'i he kaha'u. Oku kau foki 'a e ngaahi feinga ko ia ki he tokoni ke fakasi'isi'i 'etau fai e me'a ko e 'ita. Ka tau ka fakalelei'i pe 'o tokamālie pea 'oku tokoni ia ke ne fakafiemālie'i kitautolu. Ko e lahi ange 'etau muimui ta'efiemālie ki ha fa'ahinga founga 'oku 'ikai tuha mo 'etau tūkunga fakakaukau, pea 'oku ne tānaki mai 'e ia moe ngaahi faingata'a kehe ia. Talamonū atu ki he feinga 'oku fai, ko 'etau feinga kotoa pe ki he mo'ui 'i tu'atā.

moe hūfia,
tniu.

mohetaulanga kupu

unread,
Feb 7, 2011, 4:46:20 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com
Talamonu atu ki he Faifekau Fihaki 'ihe fehangahanga'i moe fa'ahi 'ae Tevolo , 'oku nau tolotui ki loto ki he  Fale 'oe Lotu . 'Oku fiema'u ha kau Sotia Faifekau ke nau Tu'u 'o Lea Malohi Atu ki he faahi 'ae Tevolo . Fokotu'u atu Faifekau Tipeiti pe meihe basic aia koe FOLOFOLA MOUI 'ae 'OTUA . Temau Lotu atu mei AOTEAROA he ko ho'o lavea na na'a mau moua ai foki. SENIALE.


From: david niu <niut...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, 8 February, 2011 9:35:32 AM
Subject: Re: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,
--

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 7, 2011, 5:17:44 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Kau Faifekau,
Malo 'etau ma'u e 'aho ni, fakafiefia ho'omou manava mai hange kuo mou toe 'oange ha meesi fakalangi 'ae kau Fakasotoma kenau hoko atu pe he 'oku sai pee, "'ikai ketau kehekehe pea ko e taha na'atau hanga hee , ka 'oku tau tatau he Angahala." Ko e mo'oni 'aupito 'ae me'a kuo mou fakatokanga mai pea 'oku ou tui ko e me'a ko ia kuo katoi 'e he ACC mo kinautolu kotoa 'ae kakai 'i mamani mo loto langi 'oku 'ikai tui ki hono fakanofo Faifekau 'oe kakai Fakasotoma", fakamo'oni ki ai koe tokotaha kotoa pe ko e angahala.

Ko e fakamanatu pee kainga, 'oku 'ikai ke pehe ke motu'a ha me'a ia pea mole ai hono mo'oni pe ko hono hala. Ka faifai ange kuo u ta'u 400 he'ikai toe matukutuku atu e mo'oni ko ia ko 'eku lele mei " fe" moe famili ne u tupu ai. Ko hono Hala he'ikai lau ai au ko e ma'oni'oni 'i he mahino 'oku tu'uma'u hono mo'oni 'oe feitu'u kuo u lele mei ai.

Ko e issue ko ena kuo mou pahia mo fiu ai , 'oku 'ikai ke 'uhinga ia ke fakatauhoa mo'etau ngahi toonounou kehe he'ikai lava 'o fakatau'ataina ai e' Fakasotoma . Hange ha taha ne tamate pea 'oatu ki he Falehopo pea pehe mai 'e Fakamaau, " Mataapule kuo faka'ataa Koe he na'aku toki kee mo hoku Hoa 'aneuhu, 'ikai 'aupito."

Ko e fakatau'ataina , ko e tautea pe koe meesi funga 'i he'ene tamate, ka 'oku 'ikai ke fakalau ai 'ae ngahi hia kehe kuo haa he Falehopo ke fakatonuhia 'aki .

Ko e taha e ngahi me'a 'oku ou fakakaukau ki ai , koe a'u eni ki he kina mo'oni 'ae kau Taki pea nau fekau ke break away e kakai kuo nau tu'uaki mo taukave 'oku hala e fakanofo Faifekau ae kau Fakasotoma.

Ko e faka'amu 'oua 'e tukunoa'i he 'oku hange ha fu'u " Vaka Vava'u"(tulou), 'i he'etau tauhi e lotu moe fakafeangai 'ae Siasi ki honau 'Otua , ha ha ha

takamuli.

> pas...@genesischurch.org wrote:
>
> 'Oku 'ikai foki koha me'a fo'ou 'eni he kuo hoko ia he ngaahi fonua
> kehekehe 'i Piltania (Anglican Church ),USA Meto, Preb.,NZ etc etc .Na'e
> 'iai e mavahe ia 'e taha koe mavahe he g/l pea toki 'ilo kimui 'oku nau
> fihia he child abuse moe me'a 'e taha.'Aia koe afe meihe luo 'i to'ohema

> 'o mo'ua he pelepela.Na'e pehe 'eha motu'a heni "If you find a perfect
> church please let me know and I'll come and join with you." Tau siosio

> lelei pe na'a tau hanga he issue 'e taha ka takoe 'oku tau fihia
> kitautolu ha me'a 'e taha.sh
>

> -----Original Message-----
> From: "Sepesi H Piukala" <sep...@optusnet.com.au>
> Sent: Monday, February 7, 2011 2:29am
> To: tasil...@googlegroups.com

> Subject: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the
> Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,
>
>

> Kapau teke tuú he Kosipelei pea KO E HAA ÓKU KEI NOFO AI HE UCA ?
>
>

Salote Tupou

unread,
Feb 7, 2011, 5:32:23 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli,
 
Malo e ngaue mei hena pea malo e poupou ki he mo'oni 'oku tu'uaki 'e he faifekau talavou ko 'eni. Poupou mo e lotu kia Hedley. Fiema'u ke tu'usi e HULI E KOVI he'ene kamata ke tupu he ka 'ikai 'e tupu 'o saieniti pea faingata'a hano toe tu'usi pe tamate'i.
 
Si'i manatua atu ai pe 'a Rev. Fihaki he tu'u 'oku fai he taukave'i 'a e LOTU LELEI NA'E HA'U MO SISU.
 
Fiema'u kau FAIFEKAU KE WALK THE TALK as ACTION SPEAKS LOUDER THAN WORDS.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 7, 2011, 6:27:54 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Ma'afu malo 'aupito si'ono kei hufia si'i kau Faifekau 'oku nau mo'ua mo fakatanga'i 'o 'enau malanga mo taukave'i 'ae Kosipeli. Ko ia pe 'ae me'a 'oku kolea ke lotua mai e Faifekau ni pehe kiate kinautolu ko eni 'oku si'i fakakaungatamaki he kulupu ni, pea 'oku te poupou ai kae pango kapau ko ha poupou 'a ha Faifekau ka 'oku hange 'oku te toe fakamamafa holo kita he Kosipeli, ha ha ha.

Ko hono mo'oni 'oku si'i fiefia 'a Hedley he ma'u ho'omou poupou pea moe lotua si'ene ngaue neongo 'oku tui e tokolahi 'oe kau Faifekau 'oku hala 'ae me'a 'oku fai 'e he UCA, ka e toe eni pe kohai 'e lava 'o tu'u ma'ae 'Otua mei he loto fonise afi moe 'ana 'oe fanga laione.

'Oku mau tui tatau pe mo kinautolu kuo nau felei e hala 'oe Kosipeli , ko e kau angahala kotoa pe kitautolu, 'ikai teitei puli hono mo'oni ka 'oku ho'ata ai 'ae fakatomala pea situ'a mei he mala kae hanga hake ki he 'Eiki.

Manatua mai pe si'i Hedley pehe ki he ACC he taukave'i e Kosipeli 'o e Pule'anga 'oe 'Otua.

'ofa atu.

Sepesi.
---------------

mohetaulanga kupu

unread,
Feb 7, 2011, 6:32:21 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com
Takamuli fakamanatu atu 'oku ikai koe Vaka Vava'u koe , Koe Vaka Ha'apai mei he Kolo Eiki  "UIHA"   he he he . Tau tu'ulutui hifo ke patu. 'Ofa moe lotu , Seniale.


From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com; tasil...@googlegroups.com
Sent: Tue, 8 February, 2011 11:17:44 AM
Subject: Re: RE: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 7, 2011, 6:38:09 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Seniale mo Dniu,

'Oku ou fakamalo lahi atu he 'ofa lotu kuo mo momoii mai he ngalu'ea ma'a si'eku Faifekau ko eni, pea ko e talavou ni , kuo ne 'osi ma'u 'ae fa'ahinga lotolahi 'o e oo po'uli mo e 'Otua he Maama kae tokotaha.

Ko si'omou lotu, 'oku 'ikai ko e Kosipeli pe kene liliu kitautolu fakataha mo si'i kau Fakasotoma, ka kei pukepuke ai pe kitautolu he taukave mo tofa totonu e Kosipeli ki he kakai.

'ofa atu.

Takamuli.
-------

> mohetaulanga kupu <senia...@yahoo.co.nz> wrote:
>
> Talamonu atu ki he Faifekau Fihaki 'ihe fehangahanga'i moe fa'ahi 'ae
> Tevolo ,

> 'oku nau tolotui ki loto ki he  Fale 'oe Lotu . 'Oku fiema'u ha kau

> Sotia
> Faifekau ke nau Tu'u 'o Lea Malohi Atu ki he faahi 'ae Tevolo . Fokotu'u
> atu
> Faifekau Tipeiti pe meihe basic aia koe FOLOFOLA MOUI 'ae 'OTUA . Temau
> Lotu atu
> mei AOTEAROA he ko ho'o lavea na na'a mau moua ai foki. SENIALE.
>
>
>
>
> ________________________________
> From: david niu <niut...@gmail.com>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Tue, 8 February, 2011 9:35:32 AM

> Subject: Re: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the

> Uniting
> Church Assembly, Reverend Terence Corking,
>
>

> Fakam�l� atu Takamuli e poupou ki he ng�ue mei hena. Ko e me'a lelei
> 'a e feinga
> 'fakalelei lotu' 'oku mou fai.' 'Oku tau ta'im�lie he ngaahi 'aho ni ko

> e
> fakaleleilotu ne fai mei he kuohili. 'Oku kei fai pe 'a e ngaahi ngqaue
> ko ia 'i

> he ngaahi 'aho' ni, pea 'e ta'im�lie ha kakai 'i he kaha'u. Oku kau

> foki 'a e
> ngaahi feinga ko ia ki he tokoni ke fakasi'isi'i 'etau fai e me'a ko e
> 'ita. Ka

> tau ka fakalelei'i pe 'o tokam�lie pea 'oku tokoni ia ke ne
> fakafiem�lie'i
> kitautolu. Ko e lahi ange 'etau muimui ta'efiem�lie ki ha fa'ahinga
> founga 'oku
> 'ikai tuha mo 'etau tūkunga fakakaukau, pea 'oku ne t�naki mai 'e ia
> moe ngaahi
> faingata'a kehe ia. Talamonū atu ki he feinga 'oku fai, ko 'etau feinga
> kotoa pe
> ki he mo'ui 'i tu'at�.
>
>
> moe hūfia,


> tniu.
>
> On Sun, Feb 6, 2011 at 11:29 PM, Sepesi H Piukala
> <sep...@optusnet.com.au>
> wrote:
>

> Kapau teke tuú he Kosipelei pea KO E HAA ÓKU KEI NOFO AI HE UCA ? --

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 7, 2011, 7:09:03 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

Soli atu Seniale , ha ha ha.

Kuo mou fo'i , ka ko 'eku 'oatu pe foki e ongoongo mei he ngaue 'oku fai 'e he Siasi kaekehe faifai pea siofi ha kita 'o taha kae ngalo e kelesi 'ae 'Otua.

'Oku 'iai e taimi 'e taha kuo meimei tuku 'e ku taukave ,he lahi hono 'omai e fo'i lea tuku e fai fakamaau, fie ma'oni'oni moe haa fua.

Kau ai pe mo si'i kakai na hono lotua kenau liliu he koe 'Otua pe tene lava.

takamuli.
------


> mohetaulanga kupu <senia...@yahoo.co.nz> wrote:
>
> Takamuli fakamanatu atu 'oku ikai koe Vaka Vava'u koe , Koe Vaka Ha'apai
> mei he
> Kolo Eiki  "UIHA"   he he he . Tau tu'ulutui hifo ke patu. 'Ofa moe lotu
> ,
> Seniale.
>
>
>
>
> ________________________________
> From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Cc: tasil...@googlegroups.com; tasil...@googlegroups.com
> Sent: Tue, 8 February, 2011 11:17:44 AM

> Subject: Re: RE: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of

> the
> Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,
>

> > Subject: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the
> > Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,
> >
> >

pas...@genesischurch.org

unread,
Feb 7, 2011, 7:49:24 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Ke kau atu homou lotu ki homou 'Otua hono huufekina 'ae kakai ko'ena kuo fakahingoa koe 'Tevolo",Huli 'oe kovi".Malo mu'a SISU ho'o ta'e lave kihe issue ko'eni, pau pe na'e 'iai hano 'uhinga.Mo'oni e lea 'ae Pisope Mamonga heni koe tevolo 'oku hu'ulu ki Vava'u kae laku va'e ki Ha'apai.sh

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 7, 2011, 9:34:23 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Ha ha ha , 'ulu ki Vv laku va'e ki Hp pea laku mai 'ene toumohomoho moe veve ki he loto Siasi.

Kapau pe kuo tau tui koe Tohitapu koe Folofola 'ae 'Otua, pea tau toe tui foki ko Sisu ko e 'Otua, 'oku taau ke tali 'oku tau kaunga angahala mo kanga toto pea ko ia kuopau ai ketau feinga ke tokoni kiate kinautolu, pea tau fetokoni'aki hono langa 'ae mo'ui ma'oni'oni he mo'ui 'ae Kakai kotoa pe 'o kau ai e kakai kuo nau u'u ke akonaki mo Faifekau 'i hotau ngahi Siasi.

Ko e malanga malie 'ae Faifekau mei he Sutt mei TOnga he Sapate ako 'o 'emau fanau 'o ne kaveinga 'aki ko" Sisu 'ae Faiako, pe ko ia pe 'ae Lesoni 'oku ne ako'i". 'Ikai kene toe feinga ka kumi ha silapa ka koe Silapa ako pe ia, ne ako'i 'aki 'ene kau AKo mo hono kau muimui.

Kau faifekua kapau kuo mou ako 'aki 'a Sisu 'ofa, pea 'oku taau ketau 'ofa, pea kapau 'oku tau ako 'aki 'a Sisu ma'oni'oni pea 'oku taau ke tali 'a Sisu ko hotau ma'oni'oni'anga.

Ko e fakasotoma, fa'a kai , mo e kaiha'a pasikala ko e Angahala 'oku hange ko Mo'unga Evalesi hono ma'olunga 'ene tekeutua he Folofola, moe mahino koe fakalielia, ka 'oku 'ikai ha'atau kovi 'e fu'u lahi pe si'isi'i fau ki he kelesi 'ae 'Otua kuo tu'u 'ia Kalaisi.

Kataki he fakataungutu ka ko e vakai'i pe 'oku mou kei tokanga ki he issue 'oku hang eha peau kula 'ene tafi'i 'ae falala ki he me'a koe ma'oni'oni 'ae 'Otua. Tokolahi e si'i kau Faifekau 'oku ikai kenau lea ki he Siasi ka 'oku nau tuki mo nonofo hono ako 'aki 'ae kovi 'o e Angaha kau ai e Fakasotoma, tau fakafeta'i pe ki he 'Otua he si'i kakai pehe.

takamuli
-------------

david niu

unread,
Feb 7, 2011, 10:43:54 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com
Māō Takamuli e taukave. Ko 'etau fetakai he 'īsiu' ni ka ne mo'oni 'a Seniale ki he tau 'a e fōkisi moe hea', "Faifai 'o na hela, 'o na tākoto pe...ki'i tuku koma pe, ka tau sio pe 'e lakuva'e' ki fe."

moe hufia,
tniu.

pas...@genesischurch.org

unread,
Feb 7, 2011, 11:19:16 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
'Amusia e toumohomoho moe veve e lii kihe loto SIASI.sh

moe hufia,
tniu.

2011/2/7 <sep...@optusnet.com.au>

--

Sitiveni Faupula

unread,
Feb 7, 2011, 11:36:43 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Hedley e mateaki'i e tui totonu, he 'oku si'ifau he ngaahi 'aho ni hano
to e tali 'e he kau lotu ia 'oku 'i ai ha tui totonu. Malo


Saulisi Mafile'o

unread,
Feb 7, 2011, 11:55:41 PM2/7/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku ou tui ko e me'a 'oku lahi taha he taimi ni hono mateaki'i ia 'o'ona,
ko e "fakakaukau totonu", kamata ke taumatala atu 'a e mamahi'i 'o e "tui
totonu". Ka 'oku tau kau fakataha pe he hufia mo e talamonu ki he faifekau,
he kei mateaki 'oku fai. Mo e 'ofa.
sikei

-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On
Behalf Of Sitiveni Faupula
Sent: Tuesday, February 08, 2011 5:37 PM
To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the
Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,

Sam Pakofe

unread,
Feb 8, 2011, 2:03:50 AM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com
Mou kataki pe kae tuku mai kiheni 'eku fekumi, kae 'ata atu e Tepile mahu'inga ne fokotu'u mai e Takamuli kihe " feinga " 'oku teu kiai 'ae Faifekau '
 
Netau lele mai heni, meimei he ta'u kotoa pe hono 'o hake ihe Tasilisili , moe te'eki pe ketau ma'u ha mo'oni , pe koha Fakalelei funga ihe Kakai 'oe UCA moe si'i kakai kuo nau fa'iteliha pe kihe 'enau fili ( oku ui 'ehe kau Lotu koe kau Sotoma ) kae ui pe ia 'emautolu kau angahala koe kakai 'okunau tau'atina kihe 'enau fili "
 
 Mou kataki pe kau Tasilisili, na'a oku ou tu'u atu ke fakatonuhia'ii 'ae matakali ni, moe ke mama'o , 'Oku 'ikai teu sai'ia ihe fa'ahinga "Faka'ulungaanga" ko'eni 'oku fai 'ehe matakali ni, he oku hange 'oku fepaki moe tukunga 'oe Fakatupu,,
 
ka koe 'uhi ko'eku fakakaukau ,'oku 'iai pe 'enau totonu kihe 'enau fili, pea 'oku ou faka'apa'apa kiai..
 
Koe taha foki he me'a oku fepaki moe kakai he uca koe " Kole mai 'ehe Kakai ni ( Kau-tau'ataina-kihe -'enau fili) kenau kau mai hono Malanga'i 'ae Kosipeli . pe Faifekau  pe ha fa'ahinga fatongia he Falelotu .. pea hange 'oku 'ikai ke loto kiai 'ae kakai 'oe Pasifiki.
 
Koe me'a 'eni 'oku ha'u kihe 'eku faka-kakau ..
 
1. Koe Siasi ma'ae ha , ma'ae Kau ma'oni'oni pe koe Siasi ma'ae Kau angahala ?
 
2. 'E fefee ke mavahe mai e kau Ma'oni'oni ia 'o 'ai ha'a nau Lotu( Siasi).
 
3. Koe faka-kaukau 'oe " Ta'etali " koe faka-kaukau, fakakuonga motu'a pe fakafuakava motu'a , he na'e 'ikai fefa'uhi ha angahala moha taha lotu .
 
4. Koe faka-kaukau faka-Sisu , koe a'u kiai , pea tuku kenau ha'u, tuku kenau lea..
 
5. Ka faifaiange kuo tali 'ehe UCA ke kau mai 'ae ' matakali ni , ,,koe ha 'atautolu 'e fai..
 
6. Koe Lotu koaa,  ma'ae kau angahala, pe koe me'a ia 'ae kau ma'oni'oni ?.
 
7. Kapau tetau fakakaukau katoa koe kau angahala kitautolu, tetau tali nai e matakali ni kenau ha'u 'o malanga mo fai sakalameniti ?
 
8, 'oku pule'i nai kitautolu 'ehe " Lotu-lelei " pe koe " Ngaahi Tokateline FakaSiasi .
 
9. 'Oku 'iai 'ae totonu ke 'oange ha'anau faingamalie, he " KOE MATAKALAINI KOE IMSI'II 'OTUA pe tatau motautolu ...
 
9. Koe ha e me'a 'e lava ai ketau fai " Kau Fakataha moe matakali ni " 'o fevahevahe'aki, malanga, etc ?
 
* Ko 'eku tali kihe'eku ngaahi fekumi ( fifili).. kuou pehee, ke tau loto lelei kae 'oange ha'anau faingamalie ,, he 'oku 'ae "OTUA hono Faka-kakato mo Hono Faka-lelei " 'etau Lotu,,,  Kapau kohotau Taki-fakakalisitiane 'ko Sihova, pea ta 'oku taau ketau tukuange me'a 'a Sihova kia Sihova , katau fai pe 'etautolu 'etau me'a koe " Lotu mo fakafeta'i ".
 
na'e lele atu e ki'i motu'a supervisor kihe 'ene 'Eiki, " 'Eiki < koe kuo tupu hake e vao (tea)ia he pupunga uite, 'e haa , temau ta'aki ."" . talaange 'ehe 'Eiki, "lele 'o fai ha'atau haka ketau kai, kae tuku pe ia ai, he koe me'a ia 'a'aku ".. malie eee.
 
mou kataki 'oua na'a mou 'ita, kamou potalanoa mai pea ka 'ikai, tau lotu pe ke lahi he  'e faifai pe 'etau lotu pea tetau loto-lelei kenau faifekau mo malanga ..
 
koe anga pe vakai atu....
 
sami.
 
 

 

seni taniela

unread,
Feb 8, 2011, 4:16:42 AM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com
Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote:
Koe taha foki he me'a oku fepaki moe kakai he uca koe " Kole mai 'ehe Kakai ni ( Kau-tau'ataina-kihe -'enau fili) kenau kau mai hono Malanga'i 'ae Kosipeli . pe Faifekau  pe ha fa'ahinga fatongia he Falelotu .. pea hange 'oku 'ikai ke loto kiai 'ae kakai 'oe Pasifiki.
=================================
'I he ngaahi public debate fekau'aki mo e kaveinga ni, oku lahi hono tukuaki'i a kinautolu oku ikai tui oku faka'Otua e nofo fakasotoma ki he faifakamaau (judgmental) moe taufehi'a etc.  Pea ko hono mo'oni oku haa ngalivale pe stupid a kinautolu oku tui ki he historical view of sexuality and marriage koe'uhii ko e natula hono fakafuo e kaveinga oku fai ai e tipeitii. 
 
Oku frame e tipeiti o makatu'unga he fakakaukau "ko e kau angahala kotoa pee kitautolu" hangee ko e fokotu'u e Sami e kaveinga ni--Ko e siasii ma'ae haa?(kau angahala pe kau ma'oni'oni?)  Ko e me'a tatau ne haa he tipeiti a e fefine ne hiva fakalotu pea fakataua ene ngaahi CD hiva fakalotu kimu'a pea ne toki fakahaa oku lesipiane ko Jennifer Knapp pea mo e faifekau ko Bob Botsford he Larry King Live i Epeleli ta'u kuo 'osii.  Ko e taimi pee oku kamata ai e tipeiti 'o fakamamafa he "everyone is a sinner" pea tau teuteu e ngalivale kau conservative.
 
'Oku totonu ke hiki e fakamamafaa mei he "ko e kau angahala kotoa pee kitautolu" ki he "mahu'inga mafatukituki e fakatomalaa."  I he tipeiti a Knapp mo e faifekau Botsford ne feinga a Knapp ke fakamahino mai e he faifekau ko e angahala ia, pea ko e tali pee ehe faifekau ko ia ko e angahala kuo mata'u e Knapp e faifekauu aki ene peheeange "ko e haa kuo ke fakamaau'i ai auu?"  Tatau tofu pee mo e tauhele'ulu 'a e kaveinga a Sami "Ko e siasi ma'ae haa?" toi mai e option e ua ke tau fili mei ai--1) kau angahala pe 2)kau ma'oni'oni.  Ko 'etau pehee atu pee kia sami "kau angahala" kuo mata'u a Sami hangee ko Knapp "ko e haa ai kuo mou fakamaau'i si'otau kainga kelesipianee!! pea ka tau pehee ko e siasi ma'ae kau ma'oni'onii, ko e toe ta'ota'o mai e huka hema a Samii --he oku ke ma'oni'oni??!!!
 
Kuo pau ke feinga e kau conservative ke hiki e fakamamafaa mei he 'ai e sotoma ko e angahala koviange he kaiha'a, 'afungi, fksuva etc. ke hangee oku too e fakamamafaa he pehee ko fee angahala oku mamafaange he angahala e taha (worse, worst sinner vs. better,best sinner) koe'uhii oku ngalivale pea katuni ai e kau kalisitiane conservative.  Ko e fehu'i oku tonu ke too ai e fakamamafa--are we unrepentant or repentant?  I he matapaa hu'anga ki he famili 'o e 'Otuaa oku tautau mai e "Fakatomala" ke fai e fa'ofuaa, pea ko e tali ia ki he fehu'i a Samii ko e siasii ki he haa?  Ki he kakai angahala ka oku nau fakatomala.
 
Oku ikai ko e tipeiti ko e "homosexuality" vs "other sins" ka ko e fehu'i pee oku hoko nai e fakatomalaa ko e makatuliki etau tui fakatohitapuu.  Tukukehe, kapau kuo tali 'e he siasii oku 'ikai ko ha angahala e fakasotomaa.
 

 

seni taniela

unread,
Feb 8, 2011, 4:49:34 AM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com

 
Totonu foki ke tau tokanga ke fakafaikehekehe'i e hoholi kelesipianee mo e 'ulungaanga kelesipianee (homosexual attractions & homosexual behaviors).  I he public debate fakau'aki mo e kaveinga ni oku hanga ehe kau homosexual advocates 'o hu'ifakataha e ongome'a ni (attractions and behavior) pea nau tala e sexual identity 'o e kau homoo makatu'unga he'enau attraction.  This argument assumes that homosexual attraction defines that person sexual identity.  Pea nau tukuaki'i leva e kau traditionalists ki he fakamaau 'aki enau tala ki he kau homoo ke oua ne fakaongoongo ki he mo'oni honau ongoo. 
 
Oku totonu ke fehu'ia e pehee oku define kitautolu ehe attractions (homosexual attractions/heterosexual attractions).  Kapau te u holi fe'auaki ki ha fefine kehe mei hoku uaifi, kau fili ke 'oua teu tulia e holikovi ko 'enii, am I not being true to myself? Is it not better to be true to someone else rather than true to one’s desires on certain occasions? Could it be that the suppression of an illicit sexual attraction can also be considered true to oneself?  Lava ke pehee mai e tama tonomali "I was born this way"  Pehee mai tama pedophilia "I was born this way"  pehee mai e tama 'ite'itaa "I was born this way." This is where the whole idea of Christian virtue needs to be revisited.  One might not choose one’s temptation, but we do choose our behavior. We are not animals, led helplessly by instinct. 
 
 

 

Tahifisi

unread,
Feb 8, 2011, 5:09:41 AM2/8/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Seni.. Malie lahi atu homo ki'i huhu mai Sam e... kou meimei tui
atu... Ka 'oku fu'u fihi tu'u 'eku fakakaukau he me'a ko'eni...Koe
siasi ki he ha?.. ki he Ma'oni'oni pe ko e Angahala..Siu pe
Senitaile?..Ko e uho ia 'o e kataki'i ngata'a 'e he Siu ke kau 'a e
kau Senitaile (Angahala) he talanoa 'Otua ko e 'ikai kene kamu , he
'oku tala 'ehe kamu kuo fakakau ia ki he kakai fili 'a e 'Otua...pea
ko e ngaue ia kuo lava koe pau ke kamu'i pea maaka'i ia kuo kau he lau
pea lau he kau..

Ka ko e pehe koee ke tuku mai 'a e kau Angahala (faka-Sotoma) ke nau
kau he Siasi 'oku ou tui kiai kenau kau mai.. KA KUOPAU kenau (Kamu)
FAKATOMALA
PEA TUI KI HE KOSIPELI...pea mahino leva ai kuo ngangana 'a e me'a
kotoa pe 'i he 'ene mo'ui NOMORE HOMOSEXUALITY,Kuone kaila fakataha
mai mo Paula ko e me'a kotoa na'a ku laukau ai he kuo hili kou lau ia
koe veve he kuo u kamata he peesi fo'ou 'ikai kei Paula kuo Kalaisi
ataa.. ongo tangata kapau koia 'a e founga 'oku faka'ataa mai kau
Sotoma ki he loto Siasi ke fakamo'ui ...'Omai 'oua toe tuku...KA
'OKAPAU KO E 'AI KE HA'U PE IA 'O SOSOTOMA PE MO MALANGA....Pe
FAIFEKAU PE IA MO SOSOTOMA PE Ko e ha fau ia... KOLE A kia Mapa Puloka
ha fo'i'akau ke fakafolo'aki 'a e kau muimui..
mo e hufaki aipe...
Tahifisi..

On Feb 8, 10:16 pm, seni taniela <seni15...@yahoo.com.au> wrote:

seni taniela

unread,
Feb 8, 2011, 5:12:11 AM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com
Kuo pau ke fukefuke'i 'a e 'afungi mo e judgmental 'a kinautolu 'oku nau fakapuna kitu'a 'a e fakamo'oni 'a e Kau Kalisitiane he ta'u e uaafe kuo hilii.  Kuo taapalasia si'i kau traditionalists o pehee kuo nau faifakamaau.  Nau(homosexual proponents) tala ko kinautolu pee kau victim.  Ka oku totonu ke fukefuke'i hake ke 'ataaloa 'a e judgmental, arrogance, pea toe imperial hono fakamalohi'i e tui ko 'eni o feinga ke tala kuo hala e tui e kau Kalisitiane he ta'u 2000 kuo hilii pea hala mo e tui 'a e toenga e mamanii moe ngaahi lotu kehe fekau'aki mo e to'onga mo'ui ni.
 
Kapau oku hala e ma'u traditionalists mo e fakamo'oni e kau Kalisitiane he ta'u 2000 kuo hilii pea hala enau fakatonulea e tohitapuu, ko e fakatonulea totonuu eni kuo tau tokima'u he senituli 20/21, taa oku ma'u 'e homo proponents 'a e matu'otu'a faka'atamai, fakaemahino mo fakalaumalie oku ope atu he toenga e komuinitii kalisitianee. Ko e haa e uhinga oku nau hoko ai ko e makatukia ki he majority e kakai e siasii fakakalisitianee 'aki enau nofo i lotosiasii pee feinga ke pule 'enau tui fakatokaatelinee ki he toenga siasii, kae ikai ke nau mavahe kinautolu o fokotu'u hanau siasi ke faitau'ataina ai enau lotuu pea faka'ataa e kau homo ke nau faifekau ai etc.  'Oku ikai uhinga malie e ilo e he kau taki e siasii e fai e mavaeua kae feinga pee ke fakamalohi'i e majority ke tali e tui e minority? 
 
 
 
 

 
3. We must expose the arrogance and judgmentalism of those who would so flippantly dismiss the witness of Christians for two thousand years.
No matter how gentle and humble the traditionalist may be, the notion of being “judgmental” will continue to be thrown at him by those who see homosexuality as a legitimate behavior for a Christian. I thought the pastor did well in his stated affection for Jennifer and his insistence that ultimately God is Judge.
But why is it that the debate always takes place with the homosexual as the one “being judged”? Knapp positions herself as the martyr, facing condemnation for her beliefs, though it is she who advocates views that directly contradict the testimony and witness of Christians for the past two thousand years.
Despite the veneer of humility (she admits her lack of knowledge in Greek and Hebrew), Knapp points to recent scholarship that says we have misunderstood the Scriptures that appear to deal with homosexual behavior. This point of view is not humble at all. Knapp has flippantly dismissed the consensus of two thousand years of Christian scholarship and witness, not to mention the vast majority of Christians outside the West who continue to see homosexual behavior as sinful.
Unfortunately, the arrogance and imperialism of this view is never exposed or questioned in these discussions. For once, I’d like to see someone gently point out the implicit judgmentalism of the “homosexual behavior is legitimate” view.
4. We need soft hearts toward Christians struggling with same-sex attraction.
Jennifer Knapp’s point of view appears to be liberating and compassionate. It’s actually condemning and dismissive. How so?
Consider the people in our churches who are struggling with same-sex attraction and temptation. Consider these believers who are walking alongside other Christians, choosing daily to remain celibate, to crucify these desires as a part of their painful sanctification. Knapp dismisses the legitimacy of struggling with such attractions by saying that one should just give up the fight, for homosexual behavior is not even a sin. This kind of hard-heartedness toward fellow pilgrims is not coming from the traditionalist pastor, but from Knapp, who considers herself to be liberated from that struggle.
In closing, it is good for us to remember those who are struggling in our churches. For too long now, Christians have acted as if this struggle is non-existent or we have questioned the sincerity and salvation of those who wrestle with this specific temptation. We ought to repent of our rush to judgment, our cruel jokes about this sin, and our mockery of those who struggle in this area.
Even though we continue to hold to the increasingly unpopular view that homosexual behavior is sinful, we recognize that many Christians are involved in the struggle – whether silently or openly – and we should commit to prayerful pilgrimage with them.
All of us are sinners. True Christians are repentant sinners. And God’s grace is mighty to save us and change us – every one of us and every part of us.

 

 
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

--- On Tue, 8/2/11, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote:

seni taniela

unread,
Feb 8, 2011, 5:47:07 AM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com
 
Ne haa foki he news e United Methodist henii e fokotu'u e kau faifekau malolo e toko  33 ke tali aa e he siasi e kau faifekau keii pea ke liliu e book of discipline aia oku haa oku ikai hoa e homosexual mo e folofolaa.
 
Ne toki malanga foki e faifekau homau siasii he kaveinga ni he sapate ua kuo osii pea naa ne talamai hangatonu pee oku tui oku sai pee mali gay.  Oku ai foki moe ongo lesipiane oku mau lotu fakataha.  Oku ikai foki ko ha palopalema ia kiate au.  Ka ko e momeniti pee e fokotu'u malanga mahalo ko ema fakasio ia mo e hoaa ha siasi kehe.
 
Toki vakai hifo ki he site ko ena ki he news fekau'aki mo e feinga ko eni e kau faifekau malolo ke tali e fakasotomaa. 
 
oku ai pee siasi UMC heni oku ikai tali he'enau faifekau e fakasotoma makatu'unga pee he apiako metotisi ne ako aii.
 
 
Nearly 40 percent of the denomination’s 85 retired bishops have signed the statement, released Jan. 31. Most signers live and serve in the United States. But they also include two retired leaders from the denomination’s central conferences — Bishops Joseph C. Humper of Sierra Leone and Franz W. Schäfer of Switzerland.
Retired Bishops Sharon Z. Rader and Donald A. Ott said they felt led to circulate the statement to their fellow retirees after studying Advent texts that emphasized the need of people not to be afraid.
The statement is the result of a prayerful consideration of the Bible, the church’s Wesleyan heritage and the bishops’ experience and “conviction of God’s intention for a world transformed,” the document says.
 
Bishop Donald A. Ott
View in Photo Gallery
The Book of Discipline, the denomination’s law book, for 39 years has stated that “the practice of homosexuality is incompatible with Christian teaching. Therefore self-avowed practicing homosexuals are not to be certified as candidates, ordained as ministers, or appointed to serve in The United Methodist Church.”
The subject of homosexuality has surfaced every four years at the gathering of The United Methodist Church’s General Conference, the denomination’s top lawmaking body. Only General Conference can change the Book of Discipline, and delegates consistently have voted to keep the restriction.

 

 

Sitiveni Faupula

unread,
Feb 8, 2011, 8:11:09 AM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Seni e fkmaama.
 
Sent: Tuesday, February 08, 2011 8:16 PM

pas...@genesischurch.org

unread,
Feb 8, 2011, 11:44:01 AM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com, Tasilisili-he-ngaluope
Tahifisi,'oku te'eki ma'u ha faito'o ia kihe Gay moe lesbian he na'e talamai 'ehe Dr. 'oku 'ikai koha mahaki.sh

--

pas...@genesischurch.org

unread,
Feb 8, 2011, 11:48:18 AM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Seni,malo e tau lava kihe 'aho ni .'Oku sai pe ho'o ongo option e ua ko'ena kae'oua teke ngaue'aki e lea 'Tauhele'ulu' he 'oku 'ikai sai ia kia Sami moe kautama 'e ni'ihi.Fefee Tauheleva'e.sh

-----Original Message-----
From: "seni taniela" <seni...@yahoo.com.au>
Sent: Tuesday, February 8, 2011 4:16am
To: tasil...@googlegroups.com

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 8, 2011, 5:04:10 PM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com, Tasilisili-he-ngaluope
Sami, sai hono fakalanga mai ki heni 'ae talanoa kae 'ataa e tepile tipeiti ia.

'Uluaki me'a , he ko e haa e Siasi ? Ko e fakataha.

Ma'a ha'i ? Ma'ae 'Eiki.

Ko e me'a lelei ketau faka'ilonga'i kitautolu ai, ka ko e feohi'anga ia 'oe tolu taha'i 'Otua, pea toki fakapipiki ki ai kitautolu ke kau he feohi ma'oni'oni ko ia.

Ko e feohi'anga 'o e 'Otua moe kakai kuo fakatomala, he ko ia 'ae mu'aki Siasi ko e fanau'i fo'ou e kakai 'i he Laumalie Ma'oni'oni. Ko eni 'oe mahu'inga malie kiate au , ko tautolu kek kau 'i he Siasi netau 'osi tautolu he Kolosi, ko e Siasi ia ko e feohi ia 'a e kakai Kovi ka kuo fanau'i fo'ou 'e he Laumalie Ma'oni'oni., hange ko ia ne hoko he 'aho Penitekosi. 'Oku tu'unga he Fakatomala 'ae akai 'oku kau ki he Siasi, he koe feohi'anga 'oe kakai kuo tui ki he 'Eiki.

Tokoni 'aupito hono lau e Folofola ka 'oku kapau 'oku 'uhinga ho'o fakatalanoa mei he Folofola, 'ikai keu tui au ki he pehe koe Siasi 'oe kau Angahala 'ata'ataa pee, loi ia kiate Au fakatatau ki he tukufakaholo ' oe Siasi, ko 'ete kau ki he fanau'i fo'ou pea 'oku pule 'ae Folofola ai , ka 'oku 'ikai pule 'etau angafai.

Koe Siasi ma'ae 'Eiki, he ko hono Sino pea 'oku toe 'ulu ai.

Ko hono kehe 'anga ia 'oe Siasi mei RSL , .

takamuli


sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 8, 2011, 5:04:11 PM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com, Tasilisili-he-ngaluope

Tahifisi

unread,
Feb 8, 2011, 7:54:24 PM2/8/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Siosifa malo mu'a kei faka-laumalie 'o e faifekau....
Kataki pe 'oku 'osi ma'u fo'i 'akau ia ka na'e oange 'e he kau Niue ki
tonga, kae vakai hifo kia Pope pe 'oku kei toe he na'e sai kiai 'enau
tama Halafo'ou......Hahahaha
Seni ta'ofi mo e lau 'ulu he ko e m'ea kovi ia ki he toko lahi he
paenga ni ... Tukuaa na'a toe ngahi'i taua 'e he Seniale heeehee...moe
hufaki aipe
Tahifisi...

On Feb 9, 5:48 am, pas...@genesischurch.org wrote:
> Seni,malo e tau lava kihe 'aho ni .'Oku sai pe ho'o ongo option e ua ko'ena kae'oua teke ngaue'aki e lea 'Tauhele'ulu' he 'oku 'ikai sai ia kia Sami moe kautama 'e ni'ihi.Fefee Tauheleva'e.sh
>
> -----Original Message-----
> From: "seni taniela" <seni15...@yahoo.com.au>
> Sent: Tuesday, February 8, 2011 4:16am
> To: tasil...@googlegroups.com
> Subject: Re: [tasilisili] Koe Siasi Ma'ae Haa ?
>

Nau Taitusi 'Ahosivi

unread,
Feb 8, 2011, 7:57:18 PM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com

 
TV: Ki he kakai angahala ka oku nau fakatomala.
-------------------------------------------------------------
 
Malo TV kae tanaki atu ki ho'o fklea - "Ki he kakai angahala ka 'oku nau fktomala 'o Tui mo tali e fakamolemole 'a e 'Otua 'ia Kalaisi Sisu. 'Emeni"
 
moe 'ofa
Nau

stan palu

unread,
Feb 8, 2011, 9:39:20 PM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com

>
> Malo Hedley e mateaki'i e tui totonu, he 'oku si'ifau he ngaahi 'aho ni hano
> to e tali 'e he kau lotu ia 'oku 'i ai ha tui totonu. Malo
> ---------------------------------------
 
'Oku taukave pe foki moe Mosilemi pehe ki he mamonga ko kinautolu 'a e tui totonu....kapau leva 'oku pehee ko fe leva 'ae tui tototnu????'oku 'ikai foki koha me'a fo'ou 'eni ia he na'e
fai 'e Siupeli Taliai 'ae tohi ki he synod 'a Vikatolia mo Tasimenia 'o fakamahino ai 'ae tu'unga 'oku 'i ai 'ae ki'i falukunga kakai Tonga 'i he UCA'i he kamata mai 'ie 90 tupu 'ae 'ikai kenau tali 'ae fakakaukau koia 'oe fakanofo ha kau faikekau 'o nau nofo mo ma'u "hoa-tatau"na'e fokotu'u mai ke fai ha lotu moha hufia moe feinga ke 'ilo'i 'a e finangalo 'oe 'Otua ki he kaveinga faingata'a ni....koe talu mei tali ko ia 'oku kei fai ai pe 'ae hufia moe kumihakili ko e ha koaa 'ae finangalo 'oe 'Otua ki he me'a ni...talu mei he 'aho ko ia kuo te'eki ai pe ke toe hu mai ha kanititeiti ia kuo ne mo'ui mo tali e nofo "hoa-tatau" ...pea 'i he tu'unga tatau pe mo ia 'ae 'ikai toe hanga 'e ha siasi pe kainga lotu 'o fakangaue'i ha taha 'oku mo'ui mo tali 'ae nofo "hoa-tatau"....koe a'usia pe foki 'eni ia 'ae ki'i sinoti si'isi'i 'o Vkatolia mo Tasimenia.... 'i he taimi tatau pe foki 'oku 'ikai ke tuku 'a 'ene o'i moe kumi fokunga 'ae angahala kene maumau 'i he loto siasi...fakamalo atu ki he faifekau 'ae tu'u moe taukave 'oku ne feia.....'oku tau tatau 'i he taukave ki he 'ene mo'oni kae mahalo tetau kehekehe pe 'i he a'usia moe mahino... pea koe afo ia na'e faloo talu mei he kuonga 'oe kau fakalelei lotu.......malo

stan palu

unread,
Feb 8, 2011, 9:47:35 PM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com

 
Netau lele mai heni, meimei he ta'u kotoa pe hono 'o hake ihe Tasilisili , moe te'eki pe ketau ma'u ha mo'oni , pe koha Fakalelei funga ihe Kakai 'oe UCA moe si'i kakai kuo nau fa'iteliha pe kihe 'enau fili ( oku ui 'ehe kau Lotu koe kau Sotoma ) kae ui pe ia 'emautolu kau angahala koe kakai 'okunau tau'atina kihe 'enau fili "
--------------------------------------------------
Sami malo mu'a e fakalanga talanoa 'oku ou hanga 'o ngaue'aki 'ae lea koe "hoa-tatau" ki he fa'ahinga to'onga mo'ui ko 'eni 'oku ui ki he fakasotoma..he koe fakasotoma 'oku ne falute 'e ia 'ae angahala kehekehe kau ai 'ae nofo 'ae tangata moe tangata moe fefine moe fefine, tamai moe foha tamai moe 'ofefine... pea 'oku matalahi ia koe ki'i feinga pe ke numi mai pe ki he fa'ahinga mo'ui ko 'eni 'ae gay/lesbian.....koe anga pe numi ....malo

stan palu

unread,
Feb 8, 2011, 9:55:08 PM2/8/11
to tasil...@googlegroups.com

 

Date: Tue, 8 Feb 2011 01:16:42 -0800
From: seni...@yahoo.com.au

 "Ko e siasi ma'ae haa?" toi mai e option e ua ke tau fili mei ai--1) kau angahala pe 2)kau ma'oni'oni.  Ko 'etau pehee atu pee kia sami "kau angahala" kuo mata'u a Sami hangee ko Knapp "ko e haa ai kuo mou fakamaau'i si'otau kainga kelesipianee!! pea ka tau pehee ko e siasi ma'ae kau ma'oni'onii, ko e toe ta'ota'o mai e huka hema a Samii --he oku ke ma'oni'oni??!!!
---------------------------------------------
Fefee katau tanaki atu pe ke fika 3 ki he fehu'i 'a Sami.. 3) 1 & 2....kae hoko atu pe talanoa 'i he fala kuo ne hanga 'o fofola mai kae toki tanaki atu 'ae fu'u fakakaukau mahu'inga kuo ke tanaki mai masi'i Seni....malo
 
.
 

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2011, 12:20:07 AM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Stan, malo 'etau lava.

Ko e mo'oni ia ne 'osi fai 'e he tangata'eikiFaifekau mo Sea malolo Siupeli Taiamoni Taliai pea ne toe fekau 'ene kau ngaue ke kumi pe kuo fai ha ngaue ki ai ae Komiti fakamatakali moe Assembly 'oe UCA ,kae pehe pe 'oku kei fai e ngaue ki ai 'o a'u mai ko eni ki hono tu'utu'unia 'e he Assembly ke faka'ataa aa e Kakai nofo fakasotoma kenau Faifekau, ko ia 'ae founga netau tu'utu'unia e TNC ke fakahoko, pea 'oku tekei ha tali 'o talami pe koe haa e ma'e 'oku hoko.

Ngahi founga kuo fai'aki hono 'a'ahi e le'o moe tohi 'ae kakai, ne 'ikai toe tali mai .

1.Ko hono fokotu'u ha kulupu 'ae e 'oku 'iai he 'aho ni ko e Assembly of confessing congregations with in the uniting Church(ACC), ke talanoa moe Assembly 'ae UCA, neongo 'oku 'ikai tokangaekina 'e he UCA.

2.Fakamahino'i 'e he ACC ki he kakai 'oe TNC 'i he'enau presentation , kuo 'osi 'ataa e kau faifekau fakasotoma ke ngaue 'i he UCA, pea kuo 'osi 'iai ae Apiako ke 'ohake ai e fanau tenau fakasotoma, pea ongo fakaleitii pee , pe fakatangata pee.

3. 'oku tokanga ki ai 'ae TNC ke 'iai ha Task Committe kenau tokanga ki he ngahi liliu 'oku fai 'e he Siasi 'o fai ha ngaue ki ai mo lipooti mai ki he TNC, 'e toki fakakakato a'e ngaue ki ai 'i he tnc 'o ta'u ni 2011.

4. fakahoko 'e Rev Dr Hedley Fihaki, koe pau kene debate moe Sekelitali Seniale 'oe Siasi ki he mahino kuo nau li'aki 'ae Tohitapu he'enau faitu'utu'uni ke ataa hono hilifakinima Fakafaifekau 'ae kakai Fakasotoma.

fakamalo lahi 'ae ACC ki he 'Otua 'i he Tanga'eiki Faifekau mo Sea Malolo 'oe TNC, kakai 'oe TNC mo e kau Tonga kotoa pee 'enau tali 'ae presentaton 'ae ACC,mo poupou ki he ngaue 'oku nau fai he ko ia 'ae me'a ne loto ki ai e Sea malolo kapau ne lava 'e he TNC 'o fakahoko,ke kumi pe kuo ha ae tohi na'ane fai 'o hange ko ia kuo ke lave ki ai Stan.

Fakamalo atu kapau 'e kau atu 'a Hedley mo hono famili mo hono ngahi fatongia 'i he ACC 'i ho'omou ngahi mau'anga kelesi fakafamili.

takamuli.

> stan palu <paeai...@hotmail.com> wrote:

'oku 'ikai foki koha me'a fo'ou 'eni ia hena'e fai 'e Siupeli Taliai 'ae tohi ki he synod 'a Vikatolia mo Tasimenia 'o fakamahino ai 'aetu'unga 'oku 'i ai 'ae ki'i falukunga kakai Tonga 'i he UCA'i he kamata mai 'ie 90 tupu 'ae 'ikai kenau tali 'ae fakakaukau koia 'oe fakanofo ha kau faikekau 'o nau nofo mo ma'u "hoa-tatau"na'e fokotu'u mai ke fai ha lotu moha hufia moe feinga ke 'ilo'i 'a e finangalo

Sitiveni Faupula

unread,
Feb 9, 2011, 1:04:36 AM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com
malo stan pea kou manatui e lea ma’u ‘a e ki’i motu’a he taimi ‘oku fai ai ha talanoa ki he mo’oni fk-Kosipeli – tui totonu. na’a ne fa’a pehe ‘oku fihia e kakai lotu ‘o e ‘aho ni ia he filosofia fktika. malo e ngaue mei hena pea tokanga pe na’a kuo fuoloa hono tali mai ho’omou lotu, ka e te’eki pe ke hoa e tali ia mo homou loto. malo
 
---

Sam Pakofe

unread,
Feb 9, 2011, 1:46:31 AM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com
Poupou fakataha atu mo Veni kihe talanoa malie kuo ke fai Seni, pehe kia Tahi fisi  'oku malava ke maama mai e ngaahi konga 'oku popo'uli ihe 'etau nofo mo'etau fai e Lotu.. ka kuou tui foki koe lahi ange hono talanoa'ii lelei pea 'e toe mafoa mai ai moe " Ngaue" ketau  fai kihe si'i matakala ni..
 
malo mu'a e potalanoa lelei ..
sami


From: Sitiveni Faupula <ven...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, 9 February, 2011 12:11:09 AM

Sam Pakofe

unread,
Feb 9, 2011, 1:48:37 AM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com
tuku e lau "ulu" sh, sio kihe kau tama koeee, na'a nau tolo mai ....koe me'a pe ia 'oku ui koe " poko "..hahahaaa
 
sami.

Sam Pakofe

unread,
Feb 9, 2011, 2:17:52 AM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Takamuli e Fakatalanoa,  mahalo pe 'e hu'unga kehe 'eku faka-kaukau mo'eku fakalea kihe tukunga 'oe Siasi ihe " mo'ui -'ae-kakai ".
 
Ko'eku vakai kihe Siasi , 'oku hange koe " Fale- kumi-mo'ui " kihe kau fie "kau/moui 'ia kalaisi ..
 
Pea kapau koe Siasi, koe " Kakai 'oku nau 'osi Fakatomala "..hange koe fakatalanoa . pea 'e mahino leva ia kuo 'iai e me'a kuo ne fakangatangata 'ae "Huu kihe Siasi "..
 
koe te'eki pe ke fakatomala, 'oua e huu ia kihe Siasi ?
 
kapau koe Siasi koe Sino 'o KALAISI .. 'e malava nai 'e Kalaisi ke "tali si'i kakai ni ?
 
na'a koe anga pe 'enau kei pehee, ko'etau Loto fefeka,  kohai nai 'oku ne fakaloto fefeka'i kitautolu ( siasi) ke 'oua tetau tali e matakali ni ?
 
'oku  iai e ki'i talavou ta'u 22 'oku ihe 'eku Tokonga'ii ihe Pilisone, pea 'oku ne Kei.. koe sapate pe kuou ngaue ai, kuou fekau ke 'alu kihe lotu, ihe 'aho xmas na'aku fekau ke tuku e ngaue ia keu fai pe ia 'e au, kae 'alu kihe lotu..
Koe puipuitu'a 'ene ihe 'apipopula , 'oku fakaloloma, he kau ka talaatu komoutolu ko'ena ngaahi tamai moe ngaahi fa'ee heikai temou tui kiai, he neongo 'ae to kitu'a ha kovi hato foha pe koha'ate tama, ka 'oku te kei kumi pe kiai,.
 
Na'ane talamai kiate au, koia koe tupu he famili lotu, ka na'ane sai'ia he kei lolotonga 'ene ihe ako .. na'e 'ikai teu ngaue he monite , ka ihe 'aho tuiste nene talamai ai kuo ne kau he lisi 'oe kau ma'u lotu moe polokalama 'ae faifekau ..
 
kae kehe...totokolahi  e matakali ni ihe feitu'u ni, pea 'ikai koia pe kae toe tokolahi moe kau Ngaue pe ia 'oku nau kei/lesi..
 
me'a ni, tetau lava ke ki'i tukuange ha nau faingamalie,, na'a ko'enau pehee pe koe 'ikai ke 'oange, pea kapau 'oku tau tui 'oku " ma'oni'oni " 'ae Lotu , pea kuou tui 'e " fakamo'ui - kinautolu - 'ehe -LoTU " .
 
kae malo mu'a e potalanoa lelei..
sami.


From: "sep...@optusnet.com.au" <sep...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com; Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wed, 9 February, 2011 9:04:10 AM
Subject: Re: RE: [tasilisili] Re: Koe Siasi Ma'ae Haa ?

Sam Pakofe

unread,
Feb 9, 2011, 2:20:07 AM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com
'E fe'unga pe maama koia mo Koe Stan, hena'ake fakahingoa si'i kakai pe heni 'i Tonga koe kau keikei .. malie lahi hono faka-ofiofi mai e feohi ke 'oau na'a mama'o meihe nofo 'ae kakai 'oku ui koe fanau 'ae 'Otua ..
 
sami.


From: stan palu <paeai...@hotmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, 9 February, 2011 1:47:35 PM
Subject: RE: [tasilisili] Koe Siasi Ma'ae Haa ?

Seni Penitani

unread,
Feb 9, 2011, 5:21:17 PM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com

SH malo e tau mo ena.  Oua e lau 'ulu sio ki he feuluulufi e nofoo.  Ke lau koe kia Sami kae laveanoa ai e kau tama koee!!!  Fuoloa pee 'osi e tauhele'ulu he kuonga o Manivakaa.  Ko e tauhele monga pee oku kei toee!!!!

stan palu

unread,
Feb 9, 2011, 7:36:35 PM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com
malo stan pea kou manatui e lea ma’u ‘a e ki’i motu’a he taimi ‘oku fai ai ha talanoa ki he mo’oni fk-Kosipeli – tui totonu. na’a ne fa’a pehe ‘oku fihia e kakai lotu ‘o e ‘aho ni ia he filosofia fktika. malo e ngaue mei hena pea tokanga pe na’a kuo fuoloa hono tali mai ho’omou lotu, ka e te’eki pe ke hoa e tali ia mo homou loto.
----------------------------------
'Oku ou tui 'oku natula pehee pe foki 'ae anga ia 'oe mo'ui 'ae 'ikai ke tau fakatokanga'i 'ae taimi 'oku tali lotu mai ai 'ae 'Otua ki he 'etau ngaahi kole moe lotu 'oku fai kae taumaia 'e lava 'e ha taha ia ke toe le'ei 'ae taimi 'oku hoko mai ai 'ae finangalo 'oe 'Otua 'i he tali lotu 'oku ne fai, pe 'e tonu pe fehalaaki mo hotau loto ka 'okapau koe finangalo 'oe 'Otua ko ia 'e tu'u ta'emauea...koe fifili leva kapau koe tali lotu e 'oku fai mai koe tali ke ai ha kau ngaue pe faifekau pehee mo'ui "hoa-tatau" he siasi ko hai tene ue'i???? koe me'a ia 'oku tau fononga ai pe moe fakaongoongo he ko e 'amui ia 'oku puli pea pea 'oku tau kei nofo hangee koe lau 'ae himi nofo po'uli mamani fulipe ta'e'amanaki langi na'e ta'e 'iloa sio fai pe ki fa'itoka kae ha'u 'a folofola pea maama mai....pea ka hoko mai 'ae folfofola ko ia koe fekau 'oku fefeka 'oku ou tui te tau 'ahi'ahi pe ke talia ke fai hono finangalo ia...pea koe me'a pe 'oku tau fai koe kole pe ki he 'eiki kene tokoni mai ke tau  ala to'o hake pe 'o fua neongo pe ko e ha hono faingata'a....malo

Maafu Palu

unread,
Feb 9, 2011, 7:41:24 PM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Takamuli mo Veni,

'Oua te mou fo'i he tu'uaki e mo'oni fakatohitapu, he 'oku kei
tu'uholoaki pe lea 'a Dr Molitoni he ngaahi kuonga fakatangalotu: "Ko
Tonu oku lusa pe, Kaukaua pe 'a Loi".

'Oku fai e lotu mo e 'aukai ke tokoni 'e he 'Eiki ki hotau tokoua
faifekau ko ena 'oku 'ikai te ne afe he afenga 'o Timasi mo Siutasi.
Ka 'oku ne fakaongo ki he "tokolahi fau" 'oku nau kalanga mai, "'Oua
na'a fiu".

'Oku fakalotolahi ma'u pe kiate au 'a e lea 'a e ngaahi kaume'a 'o
Taniela 'i he Tohitapu: "Pea ke 'ikai [lava 'e homau 'Otua 'o
fakahaofi kimautolu] ke mea'i 'e he 'afiona [Nepukanesa] 'e 'ikai te
mau momo'i tauhi ho ngaahi 'otua" (Taniela 3:18).

Neongo 'e ngali ke kaukaua pe 'a e kau fakasotoma he Siasi, pea iku
'onau teke'i kimoutolu kitu'a, ka 'e 'ikai te tau tukulolo ki he loi
'oku lau, ko e me'a lelei pe 'a e to'ongamo'ui na.

'Oku tau 'ofa ki he kau fakasotoma kotoa pe, ka 'oku tau 'ilo 'oku
faka'amu 'a Sisu ke nau fakatomala 'o tui ki he kosipeli ke nau ma'u
mo'ui ta'engata ai.

Kuo lahi e lea ki he fakasotoma, pea 'oku totonu ke 'oua 'e 'ai ko e
tipeiti. Ko 'etau toe tipeiti pe kapau na'e 'ikai mahino 'a e akonaki
'a e Tohitapu.

Si'oto'ofaatu.


--
Ma'afu Palu

"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2011, 9:46:41 PM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Malo e fakalotolahi moe poupou Ma'afu.

Ko e si'i ngaue 'oku fai 'e Hedley mo ia 'oku mou kaunga toho palau ai ko e mo'oni e mo'oni ko e fai ma'ae 'Eiki, 'ikai koe fiema'u 'ae kakai.

Malo 'ae tuku taimi moe lotu mai ki he ngaue 'oku fai atu mei muli ni.

'ofa atu.

Takamuli.
---------------

Timothy

unread,
Feb 9, 2011, 10:45:43 PM2/9/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Ko hono ta’etali ‘ehe folofola ‘ae nonofo fakatangata pe fakafefine
‘oku hange koe maama 'oe ho'ata 'oku langi ma’a ekiaki pea mahino
tatau pe mo hono fakaanga’i ‘ehe folofola ‘ae fakapo, fe’auaki, nonofo
kovi, fakamalohi, loi pe koe tauhi ‘aitoli. Tanaki atu kiai, kau ka
fakaanga’i tau’ataina fakateolosia ‘ae nonofo fakatangata/fefine ‘oku
‘ikai teu fu’u kehekehe au koe “ta fakaleiti" mo au koe "ta e kau tono
mali", "ta e kau nonofo kovi", "ta e kau fakamalohi" pe koe"ta e kau
fakapo". Kapau ‘oku ke ta’etui kiai, ta ‘oku ke fakafekiki koe moe
tohitapu ‘ae ‘Otua. ‘Oku ua ‘ae founga ‘oku feinga ‘ae komiuniti ‘ae
kau nonofo fakatangata/fefine ki hono pouaki ‘enau fili (choice) ‘ihe
ngaahi mala’e ‘oe lotu. ‘Uluaki, ni’ihi ‘oku nau pehe ‘oku poupou’i pe
faka’ataa ‘ehe folofola ‘ae nonofo fakatangata/fefine. Ua, koe ni’ihi
‘oku nau feinga ke ta’ofi ‘ae folofola mei hono ngaue’aki ‘ehe
“public” he ‘oku fakakalasi ia ‘ihe ngaahi tohi taaufehi’a (hate
literature). Kiha ni’ihi ‘oku nau ngaue’aki ‘ae folofola ke faka’ataa
kae ‘ikai ko hono fakaanga’i ‘oe nonofo fakatangata/fefine ‘ihe mala’e
‘oe lotu ‘oku ne fakamo’oni’i ‘oku ‘ikai ha’anau misi ‘e taha kihe
me’a ‘oku ako’aki mai ‘ehe folofola. Kiha taha ‘oku ne pehe ‘oku
talamai ‘ehe folofola koe nonofo fakatangata/fefine ‘oku hangaifofonga
mai ki ai ‘ae ‘Otua, ‘oku ‘ikai ke fu’u mama’o ia mei he’ene loto pe
‘a’ana ke lue 'iha potu fakapo'uli pe ko ha'ane kui. Koe’uhi ke
fakatonutonu e lekooti ta tu’o taha pea fai’aki, koeni e lau ‘ae
folofola kihe me’a ni. ‘Ilonga ha taha kuo fanongo ‘ihe ongo fu’u kolo
talaa ko Sotoma mo Komola ‘oku nau ‘osi ‘ilo koe fu’u mohenga vela ena
‘oe nonofo fakatangata/fefine. Senesi 19:5-8 "Pea nau kalanga kia
Lote, ‘o nau pehe ange, Kofa’a ‘ae ongo tangata na’e hu atu ‘ane
efiafi? Fei mo ‘omi kiate kimautolu ke mau fe’iloaki mo kinaua. Pea hu
atu ‘a Lote kihe matafale kiate kinautolu pea ne tapuni ‘ae matapaa
mei hono tu’a. Mo ne pehe, Si’i kainga, ‘oua te mou fai ta’etaau." Koe
fo’ilea fakakalisi ‘ihe fuakava fo’ou kihe nonofo fakatangata/fefine
‘oku ngaue’aki koe taha-sotoma (a sodomite). Tokolahi e feinga ke toe
faka’uhinga ‘ae fakasotoma. (‘Ae fu’u fo’ilea kuo ta’eliliu he ta’u
eni ‘e 5000, na’a moe ‘aho ni ‘oku kei fakasotoma pe - "sodomy").
Tukukehe ange ‘ae mo’oni ta’etoe veiveiua hono faka’auha ‘ehe ‘Otua
‘ae fu’u kolo koe’uhi koe nonofo fakatangata/fefine ‘ihe fakamatala ‘a
Senesi vahe 19, ka na’a moe Fuakava Fo’ou ‘oku ne fakamatala pe ‘ae
me’a tatau ‘ia Siuta veesi 7 "Ko Sotoma foki mo Komola, moe ngaahi
kolo na’e tu’u takai kiai, ‘aia na’a nau tuli kihe fe’auaki, ‘o hange
tofu pe ‘ae fa’ahinga ko e, ‘o nau afe kiha fa’ahinga kakano kehe,
koia kuo fokotu’u kinautolu koe fakataipe, honau mo’ua he tautea
totonu, koe afi ta’engata." ‘Ilonga ha angahala ‘oku tonu kene manatu
ma’u pe koe ‘Otua koee na’ane fekau ketau ‘ofa hotau ngaahi kaunga’api
koe ‘Otua tatau pe ‘oku ne laku kotoa ‘ae kau ta’efakatomala ki he afi
ta’engata ". Levitiko 18:22-23 "Pea ‘oku tapu ha’o mohe moha tangata
‘o hange koe mohe moe fefine: koe me’a FAKALIELIA ia (ABOMINATION)."
Levitiko 20:13 "Pea ka mohe ha tangata moha tangata, ‘o hange ko
ha’ane mohe moha fefine, kuo na fakatou fai fakalielia: tena mate
tamate’i; ‘e ‘i hona tumu’aki hona toto." 1 Kolinito 6:9 "Ta ‘oku
‘ikai temou ‘ilo ‘ape, ka ‘ilonga ha ni’ihi ‘oku ngaue ta’etotonu, ‘e
‘ikai hanau tofi’a ‘ihe Pule’anga ‘oe ‘Otua? ‘Oua na’a tuku ke kakaa’i
kimoutolu: ‘oku ‘ikai ha fe’auaki, pe ha lotu kihe ‘aitoli, pe ha tono
‘unoho, pe ha mo’ui fakapelepele, pe ha fai FAKA-SOTOMA." 1 Timote
1:9-10 " ’o te ‘ilo ‘eni, ‘oku ‘ikai ke fokotu’u ‘ae Lao ma’ana ‘oku
ma’oni’oni; ka ma’ae kau malakilao moe angatu’u, ma’ae kau
faka’otuamate moe angahala, ma’ae kau ta’eangamolumalu moe maumau
tapu, ma’ae kau ta tamai moe ta fa’ee, ma’ae kau fakapo, ‘ae kau
fe’auaki, ‘ae kau fai FAKASOTOMA, ‘ae kau kaiha’a tangata, ‘ae kau
loi, ‘ae kau maumau fuakava; pea moe me’a kehekehe neongo pe koe ha,
‘aia ‘oku fehalaaki moe tokateline haohaoa. " Loma 1:26-27 "Koia na’e
tuku atu ai kinautolu ‘ehe ‘Otua kihe ngaahi feinga ‘aia koe koto
fakalielia. He ko honau kakai fefine na’a nau tuku ‘ae fai
fakaenatula, ka nau hiki kihe anga ‘oku makehe mo natula. Pea pehe
foki moe kakai tangata, na’a nau li’aki ‘ae fai kihe fefine, ‘aia ‘oku
fakaenatula, ka nau matu’aki ‘afu ‘ihe feholi’aki, koe fai ‘ehe
tangata moe tangata ‘ae me’a ta’etaau: pea ko ‘enau ma’u e ‘ihe sino
‘onautolu ‘ae totongi na’e hoa mo ‘enau hee; ‘aia na’e totonu ke
pehe." Kapau ‘oku fili ‘ehe komiuniti fakasotoma kenau nonofo
fakatangata/fefine fakapulipuli, ko ‘enau fili tau’ataina ia
‘anautolu. Kaikehe ke tala kenau ‘ilo koe Tohitapu ‘ae Kalisitiane
‘oku ne fakaanga’i fefeka ‘ae to’onga pehe pea ‘e fakamaau’i kinautolu
‘ehe ‘Otua ‘oku ‘ikai taau kinautolu moe Pule’anga ‘o Hevani kapau
tenau hokohoko atu ‘ae to’onga mo’ui koia mo toe faka’ai’ai ‘ae nonofo
fakatangata pe fakafefine..... 'Ofa atu moe Lotu..... Timothy

Sitiveni Faupula

unread,
Feb 9, 2011, 11:45:25 PM2/9/11
to tasil...@googlegroups.com
malo stan pea ko e me’a malie, he ‘oku tau toe feinga kitautolu ke lotua e me’a ‘oku ‘osi mahino pe ia he tohitapu ‘oku hala. malie ia, he ‘oku ‘osi ‘omi e tali ia, ka tau kei fkongoongo pe kitautolu ki he filosofia fktika. malo
----  
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili --

Sam Pakofe

unread,
Feb 10, 2011, 1:37:27 AM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com
Holo pe mu'a ho'o  mou feme'a'aki Kau Tasilisili , kae tuku pe mu'a keu 'oatu 'ae ngaahi " 
a'usia kuou ma'u meihe fa'a faka-asiasi he tohimatolu ..
 
'Oku langa mai 'ehe fefa'uhi 'ae UCA moe Kau Kei/Lesi fie faifekau mo fiekau mai kihe Lotu 'ae faka-kaukau ko'eni..
 
'oku 'iai koaa ha lau 'ae Tohitapu : ha'u moho telefua , 'oku lahi 'ae vala heni " , koe lau/lea 'eni 'a hai ,, kapau koe lau ia 'ae "OTua ,, pe koha fakakainga'i pe kihe mahulu atu 'ene 'Ofa ..
 
pea koe me'a leva 'eni 'oku ha'u kiate au ..
 
'Oku Hange 'ae kakai ni ( kei/lesi )  'oku  'ikai ma'u ha vala kenau ( hufanga atu he fakatapu)   ihe to'onga 'oe mo'ui-fakalaumalie.
 
Pea 'oku hange 'okuongo pehee, 'oku nau fie o mai ke kau ke ma'u ha " vala " kenau tui .. ka 'okuhange ia 'oku feinga kitautolu ke tau " fili, mo Fakatui honau "vala ".
 
  
1.Kohai 'oku 'o'ona 'ae " Vala "
 
2.Kohai 'oku ne Pule'i 'ae Fale-vala '
 
3. Kohai 'oku ne "Fili " 'ae Vala ( ke fe'unga ) ma'ae kau telefua ..
 
4. Kohai tene Fakatui 'ae Vala kihe kau Telefua ( hufanga -he-fakatapu )
 
Hange kiate au, koe taha 'eni he Konga mahu'inga 'oku a'u kiai 'ae UCA,,, ko'enau 'ilo'ii 'oku 'ikai konautolu 'oku "'o'ona , pule'i, fili pe fakatui 'ae vala ...... hange 'oku feinga 'ae UCA ke tuku kenau ha'u , kae Fai 'ehe 'Otua 'a'ene me'a, koe Fili e vala , pea ne toe fakatui ..
 
Hange kiate au, ko'etau me'a ia ,,, koe malanga pe , kae 'oua 'e toe ala ke fili-vala mo fakatui-e vala 'oe kau halavala ,,, he 'oku 'ikai ketau taau ke tau fili mo fakatui ha vala 'oha taha angahala ... Koe 'Otua pe .
 
Koe me'a leva 'eni 'oku hoko 'oku sai pe 'ae kau Kei moe kau lesi .. koe kakai 'eni 'oe Pasifiki 'oku nau fehangahangai moe UCA ..
 
teu toki hoko atu ...kamou kataki pe ..
 
sami.
 
 
 
 
 

 

Sam Pakofe

unread,
Feb 10, 2011, 2:06:00 AM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com

 kuo vave mai 'ae taimi heikai toe fai 'ae Lotu 'i Selusalema, ka ihe potu kotoa pe .. Koe ha nai e 'uhinga 'ae lea mamafa ko'eni 'a Sisu ...'Oku ne ngaue'aki 'ae fakailonga taimi " vave-mai "..pe kuo-ofi ". ( mou toki fakatonutonu mai )
 
Koe a'usia leva 'eni ::
 
Ne fakatokanga'i 'e Sisu,  'oku faka-kalakalasi 'e Nofo 'ihe Faelotu( Temipale ), 'o fakatu'utu'unga .. Hange kiate au, ne 'ikai ngofua ke huu ha senitaile pe koha muli kihe Temipale ..
 
Koe tokolahi 'oe kakai ne fakamo'ui kinautolu 'e Sisu, koe kakai ne nau fanongo pe kihe 'ene malanga he Toafa, matatahi, lalo'akau, tu'akolo , mo'unga , lotovao etc.
 
 Kuo fakakaukau , na'a koe me'a oku tau mamahi ai ( kau Pasifiki ) ke ha'u 'ae kau kei moe kau lesi na'a 'uli e falelotu, he 'oku tau kei mo'ui-fakalotu- fakafalelotu ..
 
Kapau 'e fai ha malanga open-air , 'oku 'ikai tetau 'ilo pe kohai 'oku ma'olunga, hou'eiki, faifekau, pulekolo pe faiako, ma'ulalo pe ma'olunga ma'ume'a pe masiva ,, koe 'uhi he oku tau " mata-tatau-kotoa-pe kia Sihova "..
 
mahalo na'akoe 'uhinga ia 'a Sisu... tau o pe 'o malanga he park moe ve'ehala , mo'unga moe matatahi, koe 'uhi he'ikai toe fai ai ha lau " ma'oni'oni pe lau'angahala..  ka 'oku tau tatau kotoa pe kiate IAA.
 
Talu foki 'etau tupu 'i Tonga moe ma'ulotu pe ki Falelotu, pea tau tauhi 'a Falelotu , ke toputapu , tokua 'oku 'afio ai 'a Sihova..... Ta koee Ko Sihova ia 'oku ihe potu kotoa pe,  'oku 'ikai nofo falelotu iaa..
 
'Oku ou tui, 'oku totonu ke toe hanga 'ehe ngaahi Motu Pasifiki 'o vakii'ii fakalelei 'enau Fakafeangai moe 'Otua , pe 'oku kei taau ke fai- Fakafalelotu, pe na'a kuo taimi ketau 'a'hi'ahi 'i Tu'a,, he kapau 'e Pehee , 'e 'ataa 'aupito pea toe fakafiefia ka kau mai kiai 'e kau Kei moe kau Lesi fie-faifekau ..
Ka etuku atu pe 'ae ngaahi falelotu ia ma'ae kau Malanga koee ..
 
 ....teu toki hoko atu kiha talanoa 'e taha 'o 'ikai koha'aku talanoa ka koe talanoa 'o faka'uhinga'ii  e ngaahi malie  'ahotau Fakamo'ui .. 'oku ihe tohitapu 'ae talanoa fakatata 'e 63..
 
Kae malo mu'a ho'o kei me'a mai ....( 'oua pe 'ita, ngofua pe kapeloto )
 
sami.

 

david niu

unread,
Feb 10, 2011, 3:07:13 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com
Mālō Veni e kei tauhi mai e mo'oni. Ko e me'a mālie ko 'etau vakai ki he anga 'etau ngaahi fevahevahe'aki 'oku fai'. Ko 'etau kauhala taha pe pea tau hao leva mei he filosofia fakatika (pe ko hono 'ai e taha - tau fakatika kotoa). Ko e taimi pe kuo tau kauhala kehekehe ai pea filosofia fakatika leva e kautama kehe ka te filosofia fakatohitapu kita...mhk! Ko e anga pe 'o e sio mei tu'a.

'Oku mālie foki 'a e kaveinga' ni he 'oku kau e kaveinga' ni hono fakalea e noa. Na'a ku kau pe he kau lau fakalongolongo pea ko e 'asi pe 'a e kaveinga ni pea 'ikai ke u kei fakalongolongo kau papuu noa pe. Na'a ku kau he talamonū ki he kau fakalelei lotu, ACC he 'oku mahino 'aupito 'a e mo'oni 'oku nau tu'uaki pea 'oku tala fakahangatonu pe 'e he tohitapu. Neongo 'oku ou kau au he kau filosofia fakatika' 'o fakatatau ki ho'o lau' Veni, ka 'oku ou fiefia he feinga 'a Dr. Fihaki ke fai 'a e fakalelei 'o fakatatau ki he 'enau tui moe lau 'a e tohitapu. Ka 'oka 'ikai lava 'a e me'a 'oku nau feinga ki ai, pea iku ai 'o fai ha mavahe te u kei fiefia pe au ke u 'alu 'o feohi mo lotu mo kinautolu 'okapau te nau tali au - kae 'oua 'e hangē ha fesītu'a'aki 'a ha UCA mo ha SUTT...'ooouuaa 'oku mai saiange kimautolu UMC vs SUTT...mhk!!

Na'e 'ikai foki ke 'amanaki 'a Sione Uaisēlē ia 'e 'i ai ha siasi ko e Uesiliana. Toki hoko hake 'a e kau muiaki ia 'o mavahe pea 'oku tau inumelie ai he 'aho ni. 'Oku ou tui na'e 'ikai taumu'a 'a Senituli Koloi ia, mei he kamata'anga, 'e 'i ai ha siasi ko e Tokaikolo, ka ne iku pe ki ai 'o kamata 'a e Tokaikolo pea 'oku ta'imalie ai hotau kakai tokolahi. Ko e anga pe ia 'o e tuku'au 'o taimi.

'Oku ou tui au kuo fuoloa e taimi ke 'oange 'a e mafai (hilifakinima) 'a e kau kei/lesipiani ke nau malanga'aki 'a e ongoongolelei 'o Sīsū ko e Kalaisi, fakahoko 'a e sākalamenti 'o e 'ohomohe 'a e 'Eiki pea mo fakanofonofo 'a e siasi.

Ko e tokotaha na'e fuofua fakamafai'i 'e Sīsū ke ne talaki 'a e ongoongolelei ko e fefine. 'Ikai ke 'i ai ha 'ilo pe ko e ha ne 'ikai ke kumikumi faingamālie ai 'a Sīsū ke 'oange 'a e 'uluaki faingamālie ko ia ma'a ha tangata mei he 'ene kau tama' ka Ne 'oange 'e Ia 'a e faingamālie ko ia ki he fefine. Ko e kakai fefine' na'e 'ikai ke fu'u 'i ai hanau mahu'inga 'i he 'aho ko ia, ngata pe 'i hono fai 'o e fakatupu moe tauhi'api. Fekau 'e Sīsū ki he fefine, 'alu 'o tala 'a e ongoongo lelei ko eni - 'OKU MO'UI 'A SĪSŪ. KUO TOETU'U 'A SĪSŪ MEI HE PEKIA." 'Oku tau kei piki'afeke he lotu he ngaahi 'aho ni ko e 'uhi' ko e fo'i ongoongo lelei ko eni ne malanga'aki 'e he fefine ko Mele. Ko 'etau fanongo faka'osi pe ia ki he le'o 'o e hou'eiki fafine 'omeimei ta'u 'e uaafe nai. Ta'ofi tu'u 'e he siasi kinautolu 'oku 'ikai ke nau tuha mo taau ke hilifakinima kinautolu pea poupou fefeka ki ai e tohitapu. Ka tau ka hakule meia Sēnesi kia Fakahā ki he ngaahi fakamo'oni tohitapu 'oku 'ikai tuha ke hilifakinima 'a e hou'eiki fafine, te tau fiu hono tānaki 'a e ngaahi fakamo'oni ko ia, kamata pe mei hono ngaohi kinautolu mei he vakavaka 'o e tangata 'o a'u ki hono fakanofonofo kinautolu 'e Paula ko honoau nofo'anga' 'a e tāmui 'o e falelotu 'o faai atu aipe ki loki peito. 

'I he ta'u 'e tolu nai ne toki 'osi ne kātoanga'i fiefai ai 'i he 'emau koni 'a e nimangofulu'i ta'u 'a hono faka'ataa 'e he siasi 'a e hou'eiki fafine ke nau malanga'aki 'a e ongoongoleleipea fakahoko 'a e sākalameniti 'o e 'ohomohe 'a e 'Eiki. 

Ko e ha e me'a kuo hoko ne faka'ataa ai 'e he siasi ke hilifakinima 'a e hou'eiki fafine? Kuo hala nai 'a e Tohitapu' ki he tu'unga 'o e hou'eiki fafine? 'Oku ou tui 'oku MOLE-KE-MAMA'O. 'Oku ou tui ne toki fakatokanga'i hake 'e he siasi 'oku 'i ai pe 'a e ngaahi kahoki faka'uhinga 'oku ne haakeaki'i ai 'a e tu'unga 'o e hou'eikifafine. 'Oku hangē pe 'a e ngaahi faka'uhinga ki he Tohoitapu ha ve'eteka saliete. 'Oku hanga 'e he ngaahi kahoki faka'uhinga 'o pukepuke 'a e ve'eteka hotau sāliote ke lava pe 'o teka neongo 'a e kehekehe 'a e ngaahi faka'uhinga'. Kapau 'e taha pe 'a e faka'uhinga' pea 'e hangē nai ia ha ve'eteka 'oku fo'i pumu pe moe fo'i kahoki taha pe, pea 'oku ou tui he'ikai lava 'e he ve'eteka ke 'ave hotau saliote mei poini A ki poini E. 

'Oku fetokoni'aki 'a e siasi pea moe sōsaieti ki hono tataki e mo'ui 'a e kakai 'o e fonua. Ko e siasi 'oku totonu ke ne fai 'a e fakatau'atāina'i 'o e kakai. 'Oku 'i ai 'a e taimi ia 'oku hangē ko e sōsaieti ia 'oku ne fai 'a e fakatau'ataaina'i 'o e kakai kae fai 'e he siasi ia 'a hono ha'i sēini, tautautefito ki he ngaahi kaveinga 'oku faingata'a hono ngungu ke mangungu. Mahalo pe na'a kuo taimi ke tukuange 'a e kau kei/lesipiani ke nau malanga'aki 'a e kōsipeli.

'Oku 'ikai ke puli 'a e ako 'oku 'omi 'e he Tohitapu fekau'aki moe kaveinga ko eni. Ko e ngaahi lau ia 'a e Tohi Lao, kau Palōfita moe ngaahi tohi pea kau atu ki ai mo Paula. Hangē ne 'ikai fu'u mahino ha lau 'a Sīsū mo 'ene kau tama. Na'e fakahā pe Sīsū na'e 'ikai ke ha'u' ke faka'auha 'a e Lao, ka ke fakakakato. Ko hono fakakakato ko 'Ene 'omi 'a e ngaahi kahoki'i 'uhinga 'oku kehe ia mei he ngaahi faka'uhinga 'a e kau Siu' - Fālesi moe kau Sātusi mo kitautolu. Pea ko hono fakakakato 'oku fai 'aki 'a e 'uluaki fekau: 'Ofa ki he 'Otua 'aki 'a e kotoa 'a ho loto mo ho ivi mo ho 'atamai mo ho laumālie. Pea ko hono ua, ko ho'o 'ofa ki he kau kei/lesipiani 'o hangē pe ko ho'o 'ofa kiate koe. Ko e 'ofa ko ia 'oku fakafōtunga ia 'i he ngaahi ako moe mo'ui, pekia moe toetu'u 'a Sīsū Kalaisi ko e 'uhi ke ke mo'ui ai pea u mo'ui ai pea mo'ui ai mo mamani kotoa.

'ofa moe hūfia,
tniu.
  
2011/2/9 Sitiveni Faupula <ven...@optusnet.com.au>

Tahifisi

unread,
Feb 10, 2011, 4:42:45 PM2/10/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Sam 'oku ou malie'ia au ho'o ngaahi 'aliaki ...'oku 'iai koaa ha lau
'ae Tohitapu: ha'u moho telefua , 'oku lahi 'ae vala heni,koe lau/lea
'eni 'a hai,, kapau ko e lau ia 'ae 'Otua,, pea koha fakakainga'i pe
ki he mahulu atu 'ene 'ofa..
'Oku fu'u matu'aki mahino ko e fakaafe ia 'a e Tamai ki he kau
angahala pea kuo nau li'ekina he ta'au 'o e mamani lusa ni.. pea hange
ai kuo 'ikai kenau ma'u ha teunga 'oku ma'a tatau moia 'oku tau
tui,,,Ka 'okapau kuo fakakofu 'e he Tamai ha angahala/Sotoma/kei/lesi
ko 'ene fiema'u ke 'oua toe vete hono vala.. kane tui ia ko e teunga
ki he api ku tau hoholi kiai... pea kapau ko homou loto ke ha'u pea
fakateunga 'aki a'e vala fu'u lelei 'one Sosotoma 'aki pe pea ta koe
toki faka'ofaa ee ka koia 'oku mamata ki he pangoni kane longo pe 'oku
na ma'u loua 'a e moletale tatau he 'oku 'ikai hana tuliki he fonua
'oku 'uhinga kiai hono fakavala...
Koe akonaki malie taha ia 'a Paula kia Timote he'ene 'alu 'o ngaue ki
'Efeso 'Oua teke hoha'a ki ho'o kei tamasi'i kake fai pe ho ngafa ke
ngalipoto ai 'a e Kosipeli.. Koia ai kau siana fai 'etau ngaue katau
manatu ko e kau fakfofonga ki tautolu 'oe Kosipeli pea tuku aa hono
fa'a mio'i na'a laka ha tohi ia 'e taha he folofola mo'ui.. moe
hufaki..
Tahifisi..

Tevita Langi

unread,
Feb 10, 2011, 6:28:05 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku ou tui au kuo fuoloa e taimi ke 'oange 'a e mafai (hilifakinima) 'a e kau kei/lesipiani ke nau malanga'aki 'a e ongoongolelei 'o Sīsū ko e Kalaisi, fakahoko 'a e sākalamenti 'o e 'ohomohe 'a e 'Eiki pea mo fakanofonofo 'a e siasi.
 
'Oku 'ikai ke puli 'a e ako 'oku 'omi 'e he Tohitapu fekau'aki moe kaveinga ko eni. Ko e ngaahi lau ia 'a e Tohi Lao, kau Palōfita moe ngaahi tohi pea kau atu ki ai mo Paula. Hangē ne 'ikai fu'u mahino ha lau 'a Sīsū mo 'ene kau tama. Na'e fakahā pe Sīsū na'e 'ikai ke ha'u' ke faka'auha 'a e Lao, ka ke fakakakato. Ko hono fakakakato ko 'Ene 'omi 'a e ngaahi kahoki'i 'uhinga 'oku kehe ia mei he ngaahi faka'uhinga 'a e kau Siu' - Fālesi moe kau Sātusi mo kitautolu. Pea ko hono fakakakato 'oku fai 'aki 'a e 'uluaki fekau: 'Ofa ki he 'Otua 'aki 'a e kotoa 'a ho loto mo ho ivi mo ho 'atamai mo ho laumālie. Pea ko hono ua, ko ho'o 'ofa ki he kau kei/lesipiani 'o hangē pe ko ho'o 'ofa kiate koe. Ko e 'ofa ko ia 'oku fakafōtunga ia 'i he ngaahi ako moe mo'ui, pekia moe toetu'u 'a Sīsū Kalaisi ko e 'uhi ke ke mo'ui ai pea u mo'ui ai pea mo'ui ai mo mamani kotoa.
 
tniu - ko ho'o fakakata koaa pe ko ho'o fakaoli pe 'au?????????????????? pe ko e faka'ai'ai pe 'o e taaalnga ke laka pe ki mu'a??????????

Tevita Langi

unread,
Feb 10, 2011, 6:35:16 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo faifekau Hedley e ngaue tootooaki ma'ae tui totonu mo Kalaisi. Pea maaloo Ma'afu e poupou mai mei Sia'atoutai mo e ngaahi poupou kotoa pe. Pea 'oku ou tui ki he fakakaukau - pe ko e toe tipeiti'i e fu'u me'a mahino ke mole ai hotau taimi ke 'uma'aki. Ko e fehu'i???? KO E HA 'AKI TAUA 'E FAI??? Tu'u ma'u Hedley 'oua toe ngaue pe hu ki tu'a. Kuo lahi e tofitofi e sino-ha-mai 'o e 'Eiki. Tau pe 'i loto siasi. Pea ka kuo taimi ha tau-kaluseti - plz-put my name first!!!!!!!Siuhu - 'utu mai......
 
'ofa aipe mo e lotu (mo e teu tau)
tlangi

pas...@genesischurch.org

unread,
Feb 10, 2011, 6:49:12 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
TLangi,koho'o fakakatakata pe koho'o fakamaatoato?????Kuo lolo mai e manavahee he fakamanamana pehee???kuo lahi pe foki si'i kakai kuo mole 'enau mo'ui heni 'ihe tafa'aki ko'eni 'ae kau angahala.Pe koe founga pe ia hono taukave'i e tui totonu koe ngaue'aki ha ngaahi lea fakamanamana mo talatuki pe koe ngaahi lea 'uhinga lolahi.'Ofa atu kau lele 'o toi. sh

--

david niu

unread,
Feb 10, 2011, 6:53:35 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com
TLangi, kātaki 'o fakamama'o mei he tau-kaluseti he ka fai ha tau ko e tau fakalelemoa 'e fai. 'Uluaki he'ikai te ke lava 'o lele, ko hono ua, kuo pau ke fai e sivi kauti ia pea toki paasi ha taha ke kau he kaluseti...sai'ia au hono langa'i mai he 'oku ou 'ilo 'e au te mou tokosi'i.

moe hufia moe tali atu,
tniu  

2011/2/10 Tevita Langi <tlangi.nz@gmail.com>

Tevita Langi

unread,
Feb 10, 2011, 7:04:18 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com
me'a ni, tetau lava ke ki'i tukuange ha nau faingamalie,,
 
'E Sam eeeee - ko e faingamaalie ki he kau fakasotoma 'oku 'ikai toe fai kehekehe ia mo e faingamaalie ma'au mo au - ko e fakatomala pe pea fai ai hotau liliu - pea lau ai kitautolu ko e fanau 'a e 'Otua. 'Oku 'ikai ko e toe 'oange faingamaalie ia kia kinautolu ke nau ihuihu pe kinautolu mo practise 'enau sexual urges mo tau lotulotu fakataha pe - 'ikai - hala mama'o ia. Tau angahala kotoa pe (fakasotoma - fakakomola - fakaH... mo fee fua) ka ko e fakatomala pe - mafa'a fakataha e ngutu kotoa pe mo Paula - UEEEEEEEEEE - KUO TAU HOKO 'O FO'OU - mole angahala - mole ihuihu - tulituli ke fai e finangalo 'o e 'Otua
 
'ofa aipe mo e lotu ma'a e kau ihuihu mo tautolu katoa angahala
tlangi

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 10, 2011, 7:19:59 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
DNiu mo Sh, kataki he kolosi fakavave ko eni.

Ko e tipeiti 'oku pehe , kuo li'aki 'ehe Siasi e Tohitapu he'enau fakanofo Faifekau 'ae kakai Fakasotoma.

Faka'ikai 'ae Sekelitali 'oe UCA , faka'io 'a Rev Dr Hedley ko ia ia ko e haa e ngahi lelei 'o e faka'ikai ki he Finngalo 'o e 'Otua? ki he fakatupu? ki he fa'unga famili fakaenatula (husepaniti moe Uaifi)?

Ko e taukave kuo 'osi toumoliliu atu hono ngahi 'uhinga mei he Tohitapu 'o felave'i mo hono 'ikai ke tali 'e he Tohitapau 'ae to'ongamo'ui ko e Fakasotoma, pea koe Tohitapu ko e Folofola ia 'ae 'Otua.

'Oku tali 'e he Tohitapu 'ae fakatomala 'o tafoki mei he Kovi 'o falala ki he 'Eiki ko Sisu Kalaisi.

ko e fakafoki mai pe na'atau 'auhia mei he kaveinga.

takamuli.
---------------


> david niu <niut...@gmail.com> wrote:
>
> TLangi, k�taki 'o fakamama'o mei he tau-kaluseti he ka fai ha tau ko e

> tau
> fakalelemoa 'e fai. 'Uluaki he'ikai te ke lava 'o lele, ko hono ua, kuo
> pau
> ke fai e sivi kauti ia pea toki paasi ha taha ke kau he
> kaluseti...sai'ia au
> hono langa'i mai he 'oku ou 'ilo 'e au te mou tokosi'i.
>
> moe hufia moe tali atu,
> tniu
>

> 2011/2/10 Tevita Langi <tlan...@gmail.com>

Tevita Langi

unread,
Feb 10, 2011, 7:20:19 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com
hahahahahaha - Kaaaaataki ongo tangata 'oku 'ikai ko ha 'ai fakamanamana pe ko ha 'ai sivi kauti - ko e 'ai pe ke mahino pe ko e fe koaa e me'a 'oku tau tu'u ai. 'Oku 'ikai ko ha'atau ta'e'ofa ki he kau nosenose ko eni kuo nau vili kikihi mai ke faifekau mo haa - mo haaa he loto sino-ha-mai-'o e 'Eiki - Oku ou tui ta'e-toe-veivei-ua ko 'etau 'ofa eni - tala ke tapu 'aupito-'aupito-'aupito-'aupito ia pea kelesi 'emeni ke fai mai ia he loto Siasi ni - tau angahala kotoa pe in the eyes of God - ka ko e fakatomala - pea tau LILIU!!!!!!!! NO MORE FAKASOTOMA - NO MORE FAKAKOMOLA ETC - ka tau 'ahi'ahi ke fai e finangalo 'o e 'Otua - THAT'S ALL WHAT IS NEEDED OF US SINNERS - AIN''T IT?????????? 
 
'ofa aipe mo e lotu
teu kaluseti kauti

pas...@genesischurch.org

unread,
Feb 10, 2011, 7:35:01 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Malo TLangi hono toe fakamahino mai e issue,neu kamata manavahe au 'asili ai talu pe 'eku sio 'ia koe ho'o tupu hake ho'o sino tangata mo kaukaua fakataha pe mo'eku manatu kihe hisitolia e to'a mei Ha'alaufuli.Ko 'emau fa'ahi 'oku ikai ha 'amanaki he ko DN 'eni na'e toki 'osi e tafatu'a moe ngaahi me'a kehe koia kataki ka tau tipeiti pe.Tuku e tau kaluseti ia!!!!sh.

-----Original Message-----
From: "Tevita Langi" <tlan...@gmail.com>

--

david niu

unread,
Feb 10, 2011, 8:11:27 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com



Ko e taukave kuo 'osi toumoliliu atu hono ngahi 'uhinga mei he Tohitapu 'o felave'i mo hono 'ikai ke tali 'e he Tohitapau 'ae to'ongamo'ui ko e Fakasotoma, pea koe Tohitapu ko e Folofola ia 'ae 'Otua.

 takamuli.

 Mālō Takamuli pea 'oku mo'oni 'a TLangi, ko e fakamole taimi 'a e tipeiti, neongo 'oku 'ikai ko ha'aku tipeiti pe fakafekiki. I am just stating where I am at and you can name it whatever you want to name it...filosofia fakatika, angahala, fakasōtoma, ihuihu, or whatever but that is where I am at. 'Oku fai 'a e vakai ki he kaveinga ni mei he ngaahi tapa kehekehe, pea 'e makatu'unga pe 'a e 'īmisi 'oku te sio ki ai mei he tafa'aki 'oku te tu'u mei ai. 

'Oku ou fiefia ta'ehano tatau 'i he feinga 'oku mou fai' pea talamonū atu ki he feinga 'oku fai', te u pasipasi atu pe mo lotu atu ma'a moutolu. 'Oku ou toe lotu pe foki ma'a kimautolu 'oku mau faka'amu mo taukapo ke 'oange 'a e fatongia fakafaifekau ke lave ai 'a kinautolu kau kei/lesipiani pea ke nau fai 'a e ngaue mamafa ko ia ko hono malanga'i 'a e Kōsipeli. 

moe hūfia,
tniu. 

Saulisi Mafile'o

unread,
Feb 10, 2011, 8:49:58 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo mu'a 'a e kei fakatalanoa mo 'omai fakakaukau ki he kaveinga mahu'inga.
'Oku 'iai foki mo e me'amahu'inga 'e taha 'oku ou fakatokanga'i.
Ko e hoko 'a e kau faifekau ko e sipinga ki he kakai 'o e siasi, 'o tanaki
atu ki he 'enau malanga. Pea 'oku lahi ange he taimi ni'ihi 'a e ako ia 'a e
kakai 'o e siasi mei he tangata'eiki faifekau mo hono hoa he me'a 'oku nau
ako mei ha'a na malanga. Pea 'oku ou tui ko e to'onga mo'ui 'a e faifekau,
'oku le'olahi ange ia ha'a na malanga mo ha'a na tu'u mai mei he funga
tu'unga.
Ko e kau'italanoa atu pe. Mo e 'ofa atu.
sikei

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 10, 2011, 9:23:46 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Malo Dniu.
----

> david niu <niut...@gmail.com> wrote:

> 'Oku ou fiefia ta'ehano tatau 'i he feinga 'oku mou fai' pea talamonū

> atu ki
> he feinga 'oku fai', te u pasipasi atu pe mo lotu atu ma'a moutolu. 'Oku
> ou
> toe lotu pe foki ma'a kimautolu 'oku mau faka'amu mo taukapo ke 'oange
> 'a e
> fatongia fakafaifekau ke lave ai 'a kinautolu kau kei/lesipiani pea ke
> nau

> fai 'a e ngaue mamafa ko ia ko hono malanga'i 'a e K�sipeli.
>
> moe hūfia,
> tniu.

Sitiveni Faupula

unread,
Feb 10, 2011, 9:31:16 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com
malo dniu pea tuku pe keu halaia fktaha mo paula he pehe ko e vale ‘eku ngaahi me’a ‘aku ki he vakai mai ‘a e kau fktika. ko e tohitapu ‘oku tuhu kotoa kia sisu pea ‘oku ‘io kotoa ‘ia sisu. ka ‘i ai ha me’a ‘oku ‘ikai mo ‘io ki ai e lao mo e palofita mo paula mo e toenga e tohitapu pea ‘oku mafatukituki ange honau mamafa ‘ia sisu. malo

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 10, 2011, 9:32:57 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

Malo Sikei.

'Oku lele 'i matangai pe ngaue 'ae ACC neongo 'ene kei "tu'akoi 'a 'ofato" 'ae UCA mo e kulupu ni ka 'oku mahino 'oku tupu pe kakai kuo nau fakaafe'i holo e ACC pea 'oku 'iai pe 'ae 'amanaki lelei ki he ngaue 'ae 'Eiki 'i hono pukepuke e kau Kalisitiane kihe mo'oni 'o e Tohitapu.

Lahi foki e ngahi Fai'angalotu UCA kuo to'o e logo 'oe UCA , kanau fokotu'u 'ae logo 'o e ACC, ngahi fai'angalotu ni'ihi 'oku 'ai e logo UCA moe ACC he'enau ngahi board, kaekehe ko ia 'ae nonga kuo 'omi 'e he 'Eiki ma'ae ACC mo kinautolu 'oku 'ikai haa honau le'o 'i he Siasi.

takamuli.
------------


> Saulisi Mafile'o <saul...@mlci.gov.to> wrote:
>
> Malo mu'a 'a e kei fakatalanoa mo 'omai fakakaukau ki he kaveinga
> mahu'inga.
> 'Oku 'iai foki mo e me'amahu'inga 'e taha 'oku ou fakatokanga'i.
> Ko e hoko 'a e kau faifekau ko e sipinga ki he kakai 'o e siasi, 'o
> tanaki
> atu ki he 'enau malanga. Pea 'oku lahi ange he taimi ni'ihi 'a e ako ia

> 'a e


> kakai 'o e siasi mei he tangata'eiki faifekau mo hono hoa he me'a 'oku
> nau
> ako mei ha'a na malanga. Pea 'oku ou tui ko e to'onga mo'ui 'a e
> faifekau,
> 'oku le'olahi ange ia ha'a na malanga mo ha'a na tu'u mai mei he funga
> tu'unga.
> Ko e kau'italanoa atu pe. Mo e 'ofa atu.
> sikei
>
>
> -----Original Message-----
> From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com]
> On
> Behalf Of pas...@genesischurch.org
> Sent: Friday, February 11, 2011 1:35 PM
> To: tasil...@googlegroups.com

> Cc: tasil...@googlegroups.com
> Subject: Re: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the
> Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,
>

> Malo TLangi hono toe fakamahino mai e issue,neu kamata manavahe au
> 'asili ai


> talu pe 'eku sio 'ia koe ho'o tupu hake ho'o sino tangata mo kaukaua
> fakataha pe mo'eku manatu kihe hisitolia e to'a mei Ha'alaufuli.Ko 'emau
> fa'ahi 'oku ikai ha 'amanaki he ko DN 'eni na'e toki 'osi e tafatu'a moe
> ngaahi me'a kehe koia kataki ka tau tipeiti pe.Tuku e tau kaluseti
> ia!!!!sh.
>
> -----Original Message-----
> From: "Tevita Langi" <tlan...@gmail.com>

> Sent: Thursday, February 10, 2011 7:20pm
> To: tasil...@googlegroups.com
> Subject: Re: [tasilisili] Reverend Fihaki vs General Secretary of the
> Uniting Church Assembly, Reverend Terence Corking,
>

> hahahahahaha - Kaaaaataki ongo tangata 'oku 'ikai ko ha 'ai fakamanamana
> pe
> ko ha 'ai sivi kauti - ko e 'ai pe ke mahino pe ko e fe koaa e me'a 'oku
> tau
> tu'u ai. 'Oku 'ikai ko ha'atau ta'e'ofa ki he kau nosenose ko eni kuo
> nau
> vili kikihi mai ke faifekau mo haa - mo haaa he loto sino-ha-mai-'o e
> 'Eiki
> - Oku ou tui ta'e-toe-veivei-ua ko 'etau 'ofa eni - tala ke tapu
> 'aupito-'aupito-'aupito-'aupito ia pea kelesi 'emeni ke fai mai ia he
> loto
> Siasi ni - tau angahala kotoa pe in the eyes of God - ka ko e fakatomala
> -
> pea tau LILIU!!!!!!!! NO MORE FAKASOTOMA - NO MORE FAKAKOMOLA ETC - ka
> tau
> 'ahi'ahi ke fai e finangalo 'o e 'Otua - THAT'S ALL WHAT IS NEEDED OF US
> SINNERS - AIN''T IT??????????
>
> 'ofa aipe mo e lotu
> teu kaluseti kauti
>

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 10, 2011, 10:04:01 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Meihe tu'unga taukave 'oku 'ataa e kakai fakasotoma ke Faifekau, 'oku nau 'ai leva 'ae lea ko e "fakangatangata" 'o label he kakai 'oku nau fakamo'oni mo mamahi'i 'ae Tohitapu 'oku hala 'ae fakasotoma.

Ko e fo'i lea fe'unga eni moe Siasi 'io 'oku "fakangatangata" e me'a 'oku fai 'e he Siasi koe'uhi pe koe 'Otua mo'ene Folofola.

Ko e 'uluaki me'a ke fai ai ha tokanga 'oku kamata e fakangatangata ia mei 'api, pea tau toki huu atu ki he Siasi. 'Oku tau faka'amu ke fakamavahe'i tautolu mei natula, la'a mo e 'uha 'i he pau ke langa e Fale ketau unga ki ai. 'Oku tau faka'amu ke 'oua 'e huufale ha taha ta'epoaki ki hotau ngahi 'Api 'aki 'ae pau ke 'ai e loka ki he ngahi matapa, pea 'oku tau fakalokiloki hotau ngahi Fale . 'Oku ta'ota'ofi e fanau mei ha'anau kau ki ha kulupu 'oku kovi mo e haa fua kuo mou mea'i, toki oo ai pe tautolu ki he Siasi kuo 'osi aka loloto 'ae lelei 'oe" fakangatangata" ia 'i 'Api.

Te u pehe ka 'iai ha taha tene toe malanga'aki mo taukave 'oku kovi 'oe 'fakangatangata" 'ae Siasi , pea te u fehu'i atu leva , Ko e ha 'oku toe 'ai ai e Tokateline ? Ko e haa 'oku mou toe 'ai Konisitutone aii ? Ko e haa 'oku toe tohi ai e kau memipa ? koe haa 'oku toe tohi ai e logo 'oe ngahi Siasi , UCA , Anglican etc.... Ko e ngahi mo'oni ena 'oe lelei ki he ngahi Kulupu lotu 'oe " fakangatangata" .

Ko e Siasi 'oku faka'ataa 'ene misiona ki ha taha pee , kehe 'aupito ia mei he pehe ko e me'a eni 'oku tui ki ai 'ae Siasi mei he akonaki 'ae Tohitapu.

hunuaki pee.

takamuli.
------------

david niu

unread,
Feb 10, 2011, 10:58:20 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com


2011/2/10 Sitiveni Faupula <ven...@optusnet.com.au>

malo dniu pea tuku pe keu halaia fktaha mo paula he pehe ko e vale ‘eku ngaahi me’a ‘aku ki he vakai mai ‘a e kau fktika. ko e tohitapu ‘oku tuhu kotoa kia sisu pea ‘oku ‘io kotoa ‘ia sisu. ka ‘i ai ha me’a ‘oku ‘ikai mo ‘io ki ai e lao mo e palofita mo paula mo e toenga e tohitapu pea ‘oku mafatukituki ange honau mamafa ‘ia sisu. malo

Mālō Veni - 'oku 'ikai ke fai ha halaia he ko e taha pe 'o e ngaahi popular view 'oku tali 'e he kau kalisitiane tokolahi. 'Oku 'i ai pe moe fanga ki'i mokimoki'i view 'oku ou fakamalumalu atu ai au kae mālō pe 'a e fataki mai e ngāue moe ngaahi fatongia kehekehe 'oku fataki ko e 'uhi' pe ko e 'ofa 'i hotau 'Eiki ko Sīsū Kalaisi. 'Ofa lahi atu ki he fāmili moe ngaahi fua fatongia kotoa pe 'oku fai he lotu mei homou fonua na.

moe hūfia,
tniu.   

pas...@genesischurch.org

unread,
Feb 10, 2011, 11:39:25 PM2/10/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Malo Sikei koe lea ia 'a Dr.Sangester "'Oku longoa'a ange ho 'ulungaanga 'i ho'o malanga." pea 'oku ke toe fakamamafa'i mai e fu'u me'a mo'oni koia.Ka koe ha koaa 'ene felave'i moe issue ko'eni 'oku tau fevahevahe'aki ai?Kapau kuo kehe ha fakakaukau ha taha mo ha'ane tui pea 'oku ui leva ia koe 'ulungaanga kovi?Ko 'eku fakamahamahalo atu pe ki ho'o fakakaukau ma'olunga kuo fokotu'umai.Malo e lotu mai.sh

pas...@genesischurch.org

unread,
Feb 11, 2011, 12:04:37 AM2/11/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Malo Takamuli e taukave'i mai e tui moe fakakaukau ko 'ena 'oku mahino lelei 'aupito he 'oku 'iai pe moe kulupu pehee 'i heni ('ae kau Evangelical ) pea 'oku pehee pe moe fa'ahi 'e taha 'oku nau taki taha fai pe 'enau me'a pea nau toe ngaue fakataha he ngaahi me'a lahi.Ka 'oku 'iai e me'a 'oku mau tokanga kiai,'oku 'ikai koe issue pe 'eni 'e taha,telia na'amau hanga hee ka 'oku 'iai e kau homeless 'e lau miliona 'oku fiekaia,ngaahi fakapoo,kau over,koe malelia 'i Africa.Na'e 'asi hake 'ae Safe House 'oku tauhi ai 'ae si'i kau fefine 'oku taa honau mali 'i Tonga ke fai kiai e tokoni 'a e women Fellowship etc.Koe me'a ia na'a ku pehee ai he kamata'anga ketau siosio lelei pe na'a 'osi 'etau manava he issue ko 'eni ka 'oku toe lahi e fekau ke fai.Pea koe kakai ko 'ena he UCA 'oku kehekehe 'enau tui mo koe koe hakohako mahalo 'ena 'oe kakai naa nau pupuhi e lotu 'i Tonga 'aia 'oku tau teu tau kaluseti mo hu kitu'a meiate kinautolu.Malo e lotu mai sh.

Kitione Tuitupou

unread,
Feb 11, 2011, 12:18:20 AM2/11/11
to tasil...@googlegroups.com

From: david niu

 Ko 'etau kauhala taha pe pea tau hao leva mei he filosofia fakatika (pe ko hono 'ai e taha - tau fakatika kotoa). Ko e taimi pe kuo tau kauhala kehekehe ai pea filosofia fakatika leva e kautama kehe ka te filosofia fakatohitapu kita...mhk!

'Oku fetokoni'aki 'a e siasi pea moe sōsaieti ki hono tataki e mo'ui 'a e kakai 'o e fonua. Ko e siasi 'oku totonu ke ne fai 'a e fakatau'atāina'i 'o e kakai. 'Oku 'i ai 'a e taimi ia 'oku hangē ko e sōsaieti ia 'oku ne fai 'a e fakatau'ataaina'i 'o e kakai kae fai 'e he siasi ia 'a hono ha'i sēini, tautautefito ki he ngaahi kaveinga 'oku faingata'a hono ngungu ke mangungu.
-------------------------------------------------------------------------
DNiu,

'oku fa'a ui 'e he matakali homau feitu'u ni 'a e fa'ahinga lea pehe ni ko e 'killing phrase'. ko e pupunga lea 'oku ngaue'aki 'o 'ikai ke fakamo'ui 'a e talanoa ka ke fakapoongi. 'Oku 'ikai tanaki ia ki he talanoa he 'oku fakapatonu ia ke ne sipi'i e ngutu 'o e tokotaha 'oku talanoa. 'Oku kau ai e ngaahi lea ko eni, 'fieme'a, fiepoto, fakaanga, faka'uhi'uhinga, fakatika, matapilau, te'efehi'i, talahuhu'i,...mo e ha fua (toki tanaki mai).

 Hange 'oku tokolahi e kau hafekasi hotau fale ni, he he!

Ko e fakatataa eni 'a e tokotaha ki ho'o fakakaukau 'i 'olunga. 'Oku tau fononga kotoa pe he me'alele 'e taha. 'Oku ua 'a e maama 'o e me'alele 'oku ne fakamaama 'etau fononga, ko e maama mu'a mo e maama mui. Taimi lahi kuo hoko 'a e sosaieti ia ko e maama mu'a ia 'o 'etau fononga 'o huluhulu hotau hala, 'ai ai 'ene folahi mo 'ene toe ulo lahi. Ko e ki'i maama si'isi'i koee 'i mui ko e siasi ia, 'ai ai 'ene fosi'i, poipoila, taliefu pea ko e hiku ia 'o e maama mu'a!

ko e anga pe foki 'ene lau, he he!



Need Mail bonding?
Go to the Yahoo! Mail Q&A for great tips from Yahoo! Answers users.
It is loading more messages.
0 new messages