RE: MONITE....30/03/15....“TAKAI LOLO ‘E MELE ‘A SISU….MOE UIKE TAPU 2015”

392 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Mar 29, 2015, 9:28:16 PM3/29/15
to tasil...@googlegroups.com, kalin...@nzkanivapacific.co.nz, lutu...@gmail.com
“TAKAI LOLO ‘E MELE ‘A SISU….MOE UIKE TAPU 2015”
 
Potu Folofola Sione 12: 7 “....He koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au”
Kaveinga: “’Oku mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu”
 
Himi: 619/471/371/534
 
Talateu
Kuo tau mei lakai e fa’ahi ta’u ‘oe Leniti pea ‘oku tau kau fakataha heni moe fai Kosipeli ko Sione hono fakama’opo’opo atu ‘ae ngaahi talanoa malie ni. Kia Sione ‘oku ne fakamahu’inga’i ‘ae ongo fakakaukau ni 1. Ko hono toe fokotu’u ‘o Lasalosi ‘e Sisu mei he mate. 2. Ko hono takai lolo ‘e Mele ‘ae va’e ‘o Sisu. Kuo hoko ‘ae takai lolo koe faka’osinga ia ‘o ha talanoa ‘e taha ka koe kamata’anga foki ia ‘o ha toe talanoa ‘e taha. ‘Oku faka’auha ai ha lolo ‘e taha ka ko hono fakatolonga ia ha lolo ‘e taha. Ko hono fokotu’u ko ia ‘o Lasalosi ki he mo’ui ‘oku ‘uhinga ia ko hono fetongi atu ia ‘e Sisu ‘ene mate. Koe mo’ui ma’a Lasalosi kae mate ma’a Sisu. Koe mate ma’a Sisu kae mo’ui ma’ae kauako mo mamani. Ko ia ‘ae mahu’inga ‘oe lolo ‘alapasita kia Sione ka ‘oku ‘ikai koe masiva “He koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au” pea ko ia foki hotau veesi malanga.
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
Hangee ko ia kuo mou mea’i koe talanoa ni foki ‘oku toe hiki pe ia Matiu 26:6-13, Ma’ake 14:3-9, Luke 10:38-42. Ka ’oku ou tui ‘e ‘ikai ha fu’u feto’oaki ‘ae hono hiki ‘oe talanoa ni pea mo ia kuo hiki tohi ‘e Luke 7:36-50, hange ko ia na’e fakahoko ‘i he fale ‘o Saimone koe Falesi, fale ‘o Saimone koe kilia (Ma’ake 14:3). Koe talanoa ni ‘ene ha ‘ia Sione 12:1-3, 11:2 koe feitu’u ko Petani pea na’e ‘i ai ha fefine na’a ne takai ‘aki ‘a e lolo ‘a e va’e ‘o Sisu ‘a ia ko Sione pe kuo ne fakahingoa mai ‘ae fefine ni ko Mele ka ui ia ‘e he ngaahi kosipeli kehe koe fefine angahala. Koe kai ‘i he Fale ‘o Lasalosi, Mele mo Ma’ata ka ‘oku ‘ikai koe fale ‘o e motu’a kilia ko saimone hili ‘a e Toetu’u ‘a Lasalosi mei he mate. Ko Petani ‘eni ‘ae kolo na’e toe fai mei ai ‘ae ha’ele hake (Luke 24:50). ‘Oku ‘ikai ke fakamahino heni ‘e Sione pe na’e hua’i pe na’e foa’i ka koe me’a pe ‘oku ne fakaha na’a ne takai ‘aki ‘a e lolo koe na’ati mo’oni ‘a ia ‘oku tatau nai hono mahu’inga mo ngaue labour he ta’u ‘e 1. Na’a ne takai’aki ‘a e va’e ‘o Sisu pea ‘oku na fai tatau ai mo Luke he konga ko ia. Koe fotunga na’e sio ’aki ‘e Sione kihe takai lolo ni ‘oku ne fakamahu’inga’i ‘a e ki’i taimi ‘oku ma’u ‘e he angahala moe ‘Eiki te’eki ke hoko mai hono taimi. ‘I he taimi te tau hanga ai ‘o fakatahataha’i ‘ae ngaahi talanoa ni ‘e 3 pea ‘oku mahino na’e fakatou hanga ‘e Mele ‘o takai lolo ‘ae va’e mo ‘ulu ‘o Sisu foki. ’Oku mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu”
 
 
Koeha ho’o fili? Sisu pe koe Lolo ‘alapasita?
 
 
 
Koe hina lolo ‘alapasita kapau koe lolo mahu’inga fau koehaa nai na’a ne huhua kotoa ai? Ki he fefine ni ‘oku ‘ikai koe lolo ka ko Sisu ‘oku mahu’inga taha. Kia Sisu he toafa ‘i Siutea ‘oku ‘ikai koe fo’i maa ka koe Folofola ‘ae ‘Otua ‘oku ou mahu’inga taha. Ki he fefine he na’e kole inu ki ai ‘a Sisu ‘oku ‘ikai koe vai ko Sisu ia na’a ne mahu’inga ai. Kainga pea kapau ‘oku fiema’u mo ‘etau mo’ui ke feilaulau’i koe’uihii koe fakamo’oni ki he Kosipeli pea koehaa leva ‘etau tali? Kia Mele koe fiemo’ui koe foaki kakato ka ‘oku ‘ikai koe huhua fakakonga. Kia Mele kapau ‘oku tau foaki hotau loto pea ‘ave kakato. ‘Oua na’a toe fakatoe ha loki ma’ae angahala ke ne toe fakalalata’i hotau kakano he ngaahi malie ‘o mamani. “Sisu ke ke ma’u ma’au ‘eku ngaahi me’a kotoa, taleniti, ngaahi ta’u fanau fale moe koloa.” Ko ha fakamo’oni nai ‘eni ‘o ha fa’ahinga fiefia ‘oku ta’e mata’ofi? Ko ‘eni ia kainga ‘ae fa’ahinga talaloto na’e fai ‘e fatu same 126: 2 “’I he liliu ‘e he ‘Eiki ‘ae popula ‘a Saione, na’a tau hangee ha kakai ‘oku misi pe. Na’e toki mo’u kata pe hotau ngutu, pea ko hotau ‘elelo na’e hiva tu’u....” “’Eiki te u hiva pe ho ‘ofa he ‘aho moe po kotoa ‘o fai ho fakahikihiki ‘i taimi mo ‘itaniti” ’Oku mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu.”
 
 
Koe masiva.....
 
 
He koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au. Oku ala fepaki nai ‘eni moe tu’utu’uni ‘ae ‘Otua ‘oku ha ‘ia Teutalonome? “Kuopau te ke ‘ange, pea ‘e ‘ikai mamahi ho loto ‘i ho’o ‘ange ki ai: he koe’uhi koe me’a ko ia ‘e tapuaki’i ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i ho’o ngaue kotoa moe me’a fulipe ‘oku ke ala ki ai. He tala’ehai ‘e ‘osi ‘ae masiva mei he lotolotonga ‘oe fonua ‘i ha taimi: Ko hono ‘uhinga ia ‘oku ou tu’utu’u ni atu ai, ‘o pehee kuopau te ke nima homo ki ho tokoua, ki ho kakai fusimo’omo, pea ki ho masiva ‘i ho fonua” (Teutalonome 15:10-11). Na’e ‘ikai ko ha me’a ia na’e toka fuoloa ‘i he loto ‘o Siutasi ke ‘ofa ki he masiva. Koe lea na’e fakatu’upakee pe.  Kia Siutasi ‘oku ‘ikai koe masiva ka koe pa’anga. “Ka koe’uhii koe kaiha’a ia pea koe me’a ‘i he ‘iate ia ‘enau puha pa’anga na’a ne fa’a ‘ave ‘ae ngaahi me’a na’e lii ki ai.” Kainga ‘oku tau fa’a uki pe ha fa’ahinga katoanga fakalotu ke tatanaki ai ha pa’anga ka ko hono taumu’a pe ke kai e pa’anga ko ia. Ko e palopalema ‘eni ‘oe kehe ‘ae me’a ‘oku lea’aki ‘e he ngutu moe me’a ‘oku tokanga ki ai hotau loto. ‘E ala ui nai ‘eni koe lotu fakatu’asino pe? ‘E ala ui nai ‘eni koe lotu momole ‘olunga pe? Ko e fai pe ki he sio mai ‘ae tangata ka koe loto koe koto ngata fekai. ‘E ala ‘uhinga nai ‘eni ki he’etau malanga’i ‘ae ‘ofa kae fonu mahuohua hotau loto he ta’e’ofa? Kia Sisu koe Masiva na’e fanau’i ia mo kitautolu he na’e ‘ikai fanau’i mai kitautolu mo ha koloa. Ko hono taimi ia ‘o’ona ‘oku faingata’a he ‘oku vave pe ke ne pulia mo mole mei honau lotolotonga. Kainga lolotonga ‘etau ma’u ‘ae faingamalie ‘oe mo’ui tau nimenima he kumi mo fakaongo kia Sisu na’a hoko mai hono taimi pea ‘ikai ha’atau toe faingamalie mo ia ki he mo’ui ta’engata. ‘Oku mole ke mama’o ke ta’ofi pe fakangatangata ‘e Sisu ‘ae fekau ‘oe ‘ofa ki he masiva ka ko hono fakatonutonu ke tatau ‘ae mo’oni ‘oku ‘i hotau loto moe mo’oni ‘oku tau fakahaa’i ki tu’a. Ko ia ‘oku fiema’u pe ke ‘i ai ha’o ki’i taimi mo Sisu.
 
 
Ko Mele
 
 
‘Oku mahu’inga foki ke fakatokanga’i koe Mele ‘o Petani ‘oku talanoa ki ai ‘ae talanoa ni na’e ‘ikai ke kau ia he kau fefine na’a nau hanga ‘o takai lolo ‘a e sino ‘o Sisu he fonua loto (Ma’ake 16:1). ‘I he ‘uhinga ko ia ‘oku ho’ata mai ‘ae tomu’a fai ‘e Mele ‘ene fakafotunga’i ‘ene fakamo’oni kia Sisu te’eki ke ne tomui. Na’a ne foakiange ha “Lose” ‘isa ‘ene mo’ui (‘a ia koe Lolo na’ati mo mahu’inga lahi) ma’a Sisu lolotonga ‘oku ne kei mo’ui. Kainga ki he angahala ko hono taimi totonu taha ‘eni koe ha’u leva kia Sisu te’eki ke ne mole mei hotau lotolotonga. Kia Sione ko e taimi na’e hoko mai ai ‘a Mele ki he va’e ‘o Sisu na’a ne to’o mo’ona ‘ae nofo’anga ‘oe popula. Ki he fefine Siu ‘oku ‘ikai ngofua ke nau tukuange honau la’i ‘ulu ‘i he ngaahi feitu’u fakapule’anga ka koe si’i fefine na’e ‘ikai. ‘Io pea neongo na’e fakaanga’i pea ta’emahino ki he tokolahi ‘ene angafai ka koe fotunga ai pe ia ‘e fehangahangai mo ha kakai kuo foaki ‘enau lelei taha ma’a Kalaisi (1 Kolinito 11:15). Hange koe fakaloto lahi mei he Tohi Palovepi 10:7 "’Oku ngangatuange ‘ae hingoa lelei ‘i he lolo takai, moe ‘aho ‘oe pekia ‘i he ‘aho hoto fanau’i” (Koheleti 7:1). Ko e ongo koloa ni na’e fa’o fale kotoa he mo’ui ‘a si’i fefine ni. ’Oku mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu”
 
Koe talaloto ‘ae mo’ui kuo ne ma’u taimi moe ‘Otua..
Filipai 3:4-14
‘I he ‘Ipiseli ‘oku talaloto ai ‘a Paula ki he lelei ‘oe ma’u taimi moe ‘Otua. “Ka koe alaa me’a pehee ‘a ia kuo hoko ko hoku fakakoloa ‘i mu’a, kuo loa ‘eku lau ia koe koto fakamasiva koe’uhii ko Kalaisi. Seuke ‘oku ou kei lau ni foki ‘ae ngaahi me’a ko ia kotoa koe koto fakamasiva koe’uhii ko ‘ene fungani ‘oe ‘ilo’i ‘o Kalaisi ko hoku ‘Eiki. ‘A ‘ene ‘afio na’a ku tuku ai ke mole kotoa, ‘io ‘ou lau koe kinoha’a pe, koe’uhii koe fakakoloa’aki au ‘a Kalaisi...” (Filipai 3:7-8). Ko e lea “fakakoloa” (“gain”) ‘oku plural (toko lahi) ia ‘i he lea Kalisi´; ‘a ia na’e lahi mo hulu ‘a e me’a na’e ma’u ‘e Paula he taimi kimu’a ‘o ‘ene mo’ui (fakakaukau ‘o e Veesi 6). Kapau te tau ‘omi ki he’etau context faka-Tonga´, pau pē na’e lahi ‘a e koloa faka-Tonga´, ngaahi sila´, sea mu’a he kai pola´, etc.  “…kuo loa ‘eku lau ia ko e koto fakamasiva…” ‘Oku taimi haohaoa (perfect tense) ‘ae lea ni´; ‘a ia ‘oku sio ‘a e fakakaukau heni ko ha process (anga fai´) na’e fakakakato he kuo hili´, ka ‘oku toki hā hono ngaahi ola´ he lolotonga´ ni´. Koe pehee ko ia ‘e Paula  “…alāme’a pehe…” (“those”) – ‘oku emphatic (‘oku pau´) eni´ - ‘oku ‘uhinga heni ‘a e fakakaukau´, ko e ngaahi ngaue ne ‘osi fai hono fakakaukau’i lahi´. Pea ko e ola ‘o hono fakakaukau’i lahi ‘e Paula ‘a e “alāme’a pehe”, ko e lau ia ‘e Paula ko e “koto fakamasiva.” Faka’amu ‘a e ‘Apositolo heni´ ke ne a’usia ‘a e ivi pe mālohi na’a ne fakatoetu’u ‘a Kalaisi´ mei he mate´. Kuo vēkeveke ‘a e ‘Apositolo heni ke kaungākau (joint participation) mo Kalaisi he’ene mamahi´. Pea toki pehē ‘e Paula´, “hei’ilo te u lava ke u kau he toetu’u” – ‘oku ‘ikai ko e kupu’i lea´ (expression) ‘o e veiveiua´ ka ko e fakatōkilalo´ (humility) ‘a Paula.´
 
 
Ki’i taimi pea mo Sisu
 
 
Kia Sione neongo na’e ‘ikai ha lea ‘a Mele pea neongo ‘ae faka’ikai’i ‘e he kauako ‘ae teu ‘ene pekia ka ‘oku hanga ‘e he’ene to’onga ‘o fakahaa’i mai ‘ae mahino ki hono loto kuopau ke pekia ‘a Sisu ke fakamolemole ai ‘ene angahala.. “Pea me’a ai ‘a Sisu, tuku pe ‘ae fefine ke ne tauhi ia ki he ‘aho ‘o hoku tanu...”. Matamata ko ia ‘ae ‘uhinga na’e ‘ikai toe fiemavahe ai ia mei he faaite ‘i he ve’e va’e ‘o Sisu koe’uhii ko ‘ene mahu’inga’ia hono ki’i taimi mo Sisu. Koe fakakaukau nai ‘eni ‘oe pau ke mahu’inga’ia pehee moe angahala ‘i honau ki’i taimi mo Sisu kimu’a pea hoko mai ‘ae ‘aho ‘oe ‘Eiki. Kia Sisu koe ngaahi ‘aho faka’osi’osi ni ‘o ‘ene mo’ui na’a ne fai ai ki he ngaahi kakai ‘ae ngaahi me’a na’a nau fiema’u ngata pe ‘ia Mele na’a ne foaki atu ia ma’a Sisu ke fai’aki hono fatongia koe teuteu ‘ene pekia. He koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au. ‘Oku tau kole he me’a kotoa pe ke fai mai ‘e he ‘Eiki ka ‘oku ‘i ai nai ha taimi kuo tau foaki atu ai ki he ‘Eiki ha’atau ki’i taimi?  ’Oku mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu”
 
 
Fakaakonaki...

‘I he taimi ‘oku tau vakai lelei ia ki he talanoa ni ‘oku hanga ‘e kakai ‘oku fai ki ai ‘ae talanoa ni ‘o fakasipinga ha fa’ahinga kakai ‘e tolu. ‘Uluaki ko Ma’ata ‘oku ne teuteu ha ngaue ke talitali’aki ‘a Sisu. Ko Mele ‘oku ne fakafotunga ‘ae founga ‘etau hu moe tauhi ki hotau ‘Otua (Hepelu 13:16)  pea ko Lasalosi ‘oku hoko ia koha fakamo’oni fakahaha ma’a Kalaisi he na’e ‘aukolo mai ‘ae kakai ki Petani ke mamata tonu he tangata na’e fakamo’ui ‘e Sisu mei he mate (Sione 11:9-11). Koe fakamatala ia ‘o ha mo’ui kuo ne ma’u ha ki’i taimi mo Sisu koe “teuteu ma’ae ‘Otua” moe “tauhi ki he ‘Otua” pea moe “fakamo’oni ma’ae ‘Otua. He koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au


Fakama’opo’opo
Matamata pe koe ‘uhinga nai ‘eni ‘oe ta’e toe ufi mai ‘ae tuofefine ‘o Lasalosi ke teuteu’i ‘aki ‘ene hina lolo ‘ae pekia ‘a Sisu. Kainga ko ‘etau fononga ‘eni ‘i he mo’ui ki he mate pea mei he mate ki he mo’ui. Pea ‘oku ‘ikai ha ‘uhinga ia koehaa ‘ae taimi na’a tau kamata ai ‘ae fononga’anga ni ka kuopau pe ke tau ‘inasi loua he hala fononga ni.’Oku mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu he faka’osinga ‘oe fa’ahi ta’u ‘oe leniti ni” ‘io kau toe ‘ai atu He koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au....’Emeni
 
Kavauhi
 

Tevita Langi

unread,
Mar 30, 2015, 7:28:58 AM3/30/15
to tasil...@googlegroups.com

Mãlõ fau Kavauhi e fkkohukohu hotau Uike Tapu.
Talu e tupu mo 'eku fanongo he kupu'i sêtesi ni. "Me'a kihe masiva...." 'Ou fa'a fanongo ki hono ngâue'aki, ka kiha 'uhinga kehe nai. 'O fa'a taku 'o pehê, " koe me'a kihe masivá, te tau fe'ao aipe moia." 'O 'uhinga kiate aú, te tau masiva aipe 'o a'u kihe mate. 'Oku 'ikai ko ha ta'efiemasiva, he 'oku tau fusimo'omo pe he ngaahi me'a kehekehe. Kae mãlõ ai leva moe Uike Tapu ni ke fakatonutonu e ma'ú...'oku 'ikai koau pe 'oku masiva, ka 'oku tokolahi pe. Kae fakavavevave ha ki'i taimi mo Sīsū, na'a ko ha ki'i taimi ia moha masiva..kae hei'ilo...

Blessing Holy Week Everybody..

kolo

unread,
Mar 30, 2015, 3:24:20 PM3/30/15
to tasil...@googlegroups.com
Koe fifili pe 'eni ia he 'oku ha he vahevahe 'a Kavauhi koe Lolo 'Alapasita.Ka kihe fifili 'oku malava fefe ke ngaohi ha Lolo mei he 'alapasita he Koe fa'ahinga MAKA ia 'oku ngaue'aki he'e kau tongitongi maka teuteu (sculpture) kihe tongo tamapua,bassist,Gina etc.Koe ha leva 'ae Na'ati(Nard) 'akau tu'ufonua 'o 'Esia Maina na'e ngaahi ha Lolo mei hono sino (hange Koe ahi). Ka Koe fifili pe he kuo mau ninimo pe Ko fe'ia 'oku tonu.

Malo moe 'ofa,
Kolo.

kolo

unread,
Mar 30, 2015, 3:26:54 PM3/30/15
to tasil...@googlegroups.com
Kataki Koe vaasi, hina etc.
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages