“TAKAI
LOLO ‘E MELE ‘A SISU….MOE UIKE TAPU 2015”
Potu
Folofola Sione 12: 7 “....He koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo
kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au”
Kaveinga:
“’Oku mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu”
Himi:
619/471/371/534
Talateu
Kuo tau mei
lakai e fa’ahi ta’u ‘oe Leniti pea ‘oku tau kau fakataha heni moe fai Kosipeli
ko Sione hono fakama’opo’opo atu ‘ae ngaahi talanoa malie ni. Kia Sione ‘oku ne
fakamahu’inga’i ‘ae ongo fakakaukau ni 1. Ko hono toe fokotu’u ‘o Lasalosi ‘e Sisu mei he mate. 2. Ko hono takai lolo ‘e Mele ‘ae va’e ‘o Sisu.
Kuo hoko ‘ae takai lolo koe faka’osinga
ia ‘o ha talanoa ‘e taha ka koe kamata’anga
foki ia ‘o ha toe talanoa ‘e taha. ‘Oku faka’auha ai ha lolo ‘e taha ka ko
hono fakatolonga ia ha lolo ‘e taha. Ko hono fokotu’u ko ia ‘o Lasalosi ki he
mo’ui ‘oku ‘uhinga ia ko hono fetongi
atu ia ‘e Sisu ‘ene mate. Koe mo’ui
ma’a Lasalosi kae mate ma’a Sisu.
Koe mate ma’a Sisu kae mo’ui ma’ae kauako mo mamani. Ko ia ‘ae
mahu’inga ‘oe lolo ‘alapasita kia Sione ka ‘oku ‘ikai koe masiva “He
koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou
feangai ai pe mo au” pea ko ia foki hotau veesi malanga.
Koe
vete ‘oe potu tohi
Hangee ko ia kuo mou mea’i koe talanoa
ni foki ‘oku toe hiki pe ia Matiu
26:6-13, Ma’ake 14:3-9, Luke 10:38-42. Ka ’oku ou tui ‘e ‘ikai ha fu’u
feto’oaki ‘ae hono hiki ‘oe talanoa ni pea mo ia kuo hiki tohi ‘e Luke 7:36-50,
hange ko ia na’e fakahoko ‘i he fale ‘o Saimone
koe Falesi, fale ‘o Saimone koe
kilia (Ma’ake 14:3). Koe talanoa ni ‘ene ha ‘ia Sione 12:1-3, 11:2 koe
feitu’u ko Petani pea na’e ‘i ai ha
fefine na’a ne takai ‘aki ‘a e lolo ‘a e va’e ‘o Sisu ‘a ia ko Sione pe kuo ne
fakahingoa mai ‘ae fefine ni ko Mele ka
ui ia ‘e he ngaahi kosipeli kehe koe fefine angahala. Koe kai ‘i he Fale ‘o
Lasalosi, Mele mo Ma’ata ka ‘oku ‘ikai koe fale ‘o e motu’a kilia ko saimone
hili ‘a e Toetu’u ‘a Lasalosi mei he mate. Ko Petani ‘eni ‘ae kolo na’e toe fai
mei ai ‘ae ha’ele hake (Luke 24:50). ‘Oku ‘ikai ke fakamahino heni ‘e Sione pe
na’e hua’i pe na’e foa’i ka koe me’a
pe ‘oku ne fakaha na’a ne takai ‘aki ‘a
e lolo koe na’ati mo’oni ‘a ia ‘oku tatau nai hono mahu’inga mo ngaue
labour he ta’u ‘e 1. Na’a ne takai’aki ‘a e va’e ‘o Sisu pea ‘oku na fai tatau
ai mo Luke he konga ko ia. Koe fotunga na’e sio ’aki ‘e Sione kihe takai lolo
ni ‘oku ne fakamahu’inga’i ‘a e ki’i taimi ‘oku ma’u ‘e he angahala moe ‘Eiki
te’eki ke hoko mai hono taimi. ‘I he taimi te tau hanga ai ‘o fakatahataha’i
‘ae ngaahi talanoa ni ‘e 3 pea ‘oku mahino na’e fakatou hanga ‘e Mele ‘o takai
lolo ‘ae va’e mo ‘ulu ‘o Sisu foki. ’Oku mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu”
Koeha ho’o fili? Sisu pe koe Lolo ‘alapasita?
Koe hina lolo ‘alapasita kapau
koe lolo mahu’inga fau koehaa nai na’a ne huhua kotoa ai? Ki he fefine ni ‘oku ‘ikai koe lolo ka ko Sisu ‘oku mahu’inga taha. Kia Sisu he
toafa ‘i Siutea ‘oku ‘ikai koe fo’i maa ka koe Folofola ‘ae ‘Otua ‘oku ou mahu’inga
taha. Ki he fefine he na’e kole inu ki ai ‘a Sisu ‘oku ‘ikai koe vai ko Sisu ia
na’a ne mahu’inga ai. Kainga pea kapau ‘oku fiema’u mo ‘etau mo’ui ke
feilaulau’i koe’uihii koe fakamo’oni ki he Kosipeli pea koehaa leva ‘etau tali?
Kia Mele koe fiemo’ui koe foaki kakato
ka ‘oku ‘ikai koe huhua fakakonga. Kia
Mele kapau ‘oku tau foaki hotau loto pea ‘ave kakato. ‘Oua na’a toe fakatoe ha
loki ma’ae angahala ke ne toe fakalalata’i hotau kakano he ngaahi malie ‘o
mamani. “Sisu ke ke ma’u ma’au ‘eku ngaahi me’a kotoa, taleniti, ngaahi ta’u
fanau fale moe koloa.” Ko ha fakamo’oni nai ‘eni ‘o ha fa’ahinga fiefia ‘oku
ta’e mata’ofi? Ko ‘eni ia kainga ‘ae fa’ahinga talaloto na’e fai ‘e fatu same
126: 2 “’I he liliu ‘e he ‘Eiki ‘ae popula ‘a Saione, na’a tau hangee ha kakai
‘oku misi pe. Na’e toki mo’u kata pe hotau ngutu, pea ko hotau ‘elelo na’e hiva
tu’u....” “’Eiki te u hiva pe ho ‘ofa he ‘aho
moe po kotoa ‘o fai ho fakahikihiki ‘i taimi mo ‘itaniti” ’Oku mahu’inga ha’o
ki’i taimi mo Sisu.”
Koe masiva.....
He koe me’a ki he masiva te mou feangai
ai pe mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au. Oku ala fepaki nai ‘eni moe
tu’utu’uni ‘ae ‘Otua ‘oku ha ‘ia Teutalonome? “Kuopau te ke ‘ange, pea ‘e ‘ikai
mamahi ho loto ‘i ho’o ‘ange ki ai: he koe’uhi koe me’a ko ia ‘e tapuaki’i ai
koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘i ho’o ngaue kotoa moe me’a fulipe ‘oku ke ala ki
ai. He tala’ehai ‘e ‘osi ‘ae masiva mei he lotolotonga ‘oe fonua ‘i ha taimi:
Ko hono ‘uhinga ia ‘oku ou tu’utu’u ni atu ai, ‘o pehee kuopau te ke nima homo
ki ho tokoua, ki ho kakai fusimo’omo, pea ki ho masiva ‘i ho fonua”
(Teutalonome 15:10-11). Na’e ‘ikai ko ha me’a ia na’e toka fuoloa ‘i he loto ‘o
Siutasi ke ‘ofa ki he masiva. Koe lea na’e fakatu’upakee pe. Kia Siutasi ‘oku ‘ikai koe masiva ka
koe pa’anga. “Ka koe’uhii koe
kaiha’a ia pea koe me’a ‘i he ‘iate ia ‘enau puha pa’anga na’a ne fa’a ‘ave ‘ae
ngaahi me’a na’e lii ki ai.” Kainga ‘oku tau fa’a uki pe ha fa’ahinga katoanga
fakalotu ke tatanaki ai ha pa’anga ka ko hono taumu’a pe ke kai e pa’anga ko
ia. Ko e
palopalema ‘eni ‘oe kehe ‘ae me’a ‘oku lea’aki ‘e he ngutu moe me’a ‘oku
tokanga ki ai hotau loto. ‘E ala ui nai ‘eni koe lotu fakatu’asino pe? ‘E ala
ui nai ‘eni koe lotu momole ‘olunga pe? Ko e fai pe ki he sio mai ‘ae tangata
ka koe loto koe koto ngata fekai. ‘E ala ‘uhinga nai ‘eni ki he’etau malanga’i
‘ae ‘ofa kae fonu mahuohua hotau loto he ta’e’ofa? Kia Sisu koe Masiva na’e fanau’i ia mo kitautolu he na’e ‘ikai fanau’i
mai kitautolu mo ha koloa. Ko hono taimi ia ‘o’ona ‘oku faingata’a he ‘oku vave pe ke ne pulia mo mole mei honau
lotolotonga. Kainga lolotonga ‘etau ma’u ‘ae faingamalie ‘oe mo’ui tau
nimenima he kumi mo fakaongo kia Sisu na’a hoko mai hono taimi pea ‘ikai
ha’atau toe faingamalie mo ia ki he mo’ui ta’engata. ‘Oku mole ke mama’o
ke ta’ofi pe fakangatangata ‘e Sisu ‘ae fekau ‘oe ‘ofa ki he masiva ka ko hono
fakatonutonu ke tatau ‘ae mo’oni ‘oku ‘i hotau loto moe mo’oni ‘oku tau
fakahaa’i ki tu’a. Ko ia ‘oku fiema’u pe ke ‘i ai ha’o
ki’i taimi mo Sisu.
Ko Mele
‘Oku mahu’inga foki ke fakatokanga’i
koe Mele ‘o Petani ‘oku talanoa ki ai ‘ae talanoa ni na’e ‘ikai ke kau ia he
kau fefine na’a nau hanga ‘o takai lolo ‘a e sino ‘o Sisu he fonua loto (Ma’ake
16:1). ‘I he ‘uhinga ko ia ‘oku ho’ata mai ‘ae tomu’a fai ‘e Mele ‘ene
fakafotunga’i ‘ene fakamo’oni kia Sisu te’eki
ke ne tomui. Na’a ne foakiange ha “Lose” ‘isa ‘ene mo’ui (‘a ia koe Lolo
na’ati mo mahu’inga lahi) ma’a Sisu lolotonga
‘oku ne kei mo’ui. Kainga ki he angahala ko hono taimi totonu taha ‘eni koe
ha’u leva kia Sisu te’eki ke ne mole mei hotau lotolotonga. Kia Sione ko e
taimi na’e hoko mai ai ‘a Mele ki he va’e ‘o Sisu na’a ne to’o mo’ona ‘ae
nofo’anga ‘oe popula. Ki he fefine Siu ‘oku ‘ikai ngofua ke nau tukuange honau
la’i ‘ulu ‘i he ngaahi feitu’u fakapule’anga ka koe si’i fefine na’e ‘ikai. ‘Io
pea neongo na’e fakaanga’i pea ta’emahino ki he tokolahi ‘ene angafai ka koe
fotunga ai pe ia ‘e fehangahangai mo ha kakai kuo foaki ‘enau lelei taha ma’a Kalaisi (1 Kolinito 11:15). Hange koe
fakaloto lahi mei he Tohi Palovepi 10:7 "’Oku ngangatuange ‘ae hingoa lelei ‘i he lolo takai, moe ‘aho
‘oe pekia ‘i he ‘aho hoto fanau’i” (Koheleti 7:1). Ko e ongo koloa ni na’e fa’o
fale kotoa he mo’ui ‘a si’i fefine ni. ’Oku mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu”
Koe
talaloto ‘ae mo’ui kuo ne ma’u taimi moe ‘Otua..
Filipai
3:4-14
‘I he ‘Ipiseli
‘oku talaloto ai ‘a Paula ki he lelei ‘oe ma’u taimi moe ‘Otua. “Ka koe alaa
me’a pehee ‘a ia kuo hoko ko hoku fakakoloa ‘i mu’a, kuo loa ‘eku lau ia koe
koto fakamasiva koe’uhii ko Kalaisi. Seuke ‘oku ou kei lau ni foki ‘ae ngaahi
me’a ko ia kotoa koe koto fakamasiva koe’uhii ko ‘ene fungani ‘oe ‘ilo’i ‘o
Kalaisi ko hoku ‘Eiki. ‘A ‘ene ‘afio na’a ku tuku ai ke mole kotoa, ‘io ‘ou lau
koe kinoha’a pe, koe’uhii koe fakakoloa’aki au ‘a Kalaisi...” (Filipai 3:7-8). Ko e lea “fakakoloa”
(“gain”) ‘oku plural (toko lahi) ia ‘i he lea Kalisi´; ‘a ia na’e lahi mo hulu
‘a e me’a na’e ma’u ‘e Paula he taimi kimu’a ‘o ‘ene mo’ui (fakakaukau ‘o e
Veesi 6). Kapau te tau ‘omi ki he’etau context faka-Tonga´, pau pē na’e lahi ‘a
e koloa faka-Tonga´, ngaahi sila´, sea mu’a he kai pola´, etc. “…kuo loa
‘eku lau ia ko e koto fakamasiva…” ‘Oku taimi haohaoa (perfect tense) ‘ae
lea ni´; ‘a ia ‘oku sio ‘a e fakakaukau heni ko ha process (anga fai´) na’e fakakakato
he kuo hili´, ka ‘oku toki hā hono ngaahi ola´ he lolotonga´ ni´. Koe pehee ko
ia ‘e Paula “…alāme’a pehe…” (“those”) – ‘oku emphatic (‘oku pau´) eni´ - ‘oku
‘uhinga heni ‘a e fakakaukau´, ko e ngaahi ngaue ne ‘osi fai hono fakakaukau’i
lahi´. Pea ko e ola ‘o hono fakakaukau’i lahi ‘e Paula ‘a e “alāme’a pehe”, ko e lau ia ‘e Paula ko
e “koto fakamasiva.” Faka’amu ‘a e
‘Apositolo heni´ ke ne a’usia ‘a e ivi pe mālohi na’a ne fakatoetu’u ‘a
Kalaisi´ mei he mate´. Kuo vēkeveke ‘a e ‘Apositolo heni
ke kaungākau (joint participation) mo Kalaisi he’ene mamahi´. Pea toki pehē ‘e
Paula´, “hei’ilo te u lava ke u kau he toetu’u” – ‘oku ‘ikai ko e kupu’i lea´
(expression) ‘o e veiveiua´ ka ko e fakatōkilalo´ (humility) ‘a Paula.´
Ki’i taimi pea mo Sisu
Kia Sione neongo
na’e ‘ikai ha lea ‘a Mele pea neongo
‘ae faka’ikai’i ‘e he kauako ‘ae teu ‘ene pekia ka ‘oku hanga ‘e he’ene to’onga
‘o fakahaa’i mai ‘ae mahino ki hono loto kuopau ke pekia ‘a Sisu ke
fakamolemole ai ‘ene angahala.. “Pea me’a ai ‘a Sisu, tuku pe ‘ae fefine ke ne
tauhi ia ki he ‘aho ‘o hoku tanu...”. Matamata ko ia ‘ae ‘uhinga na’e ‘ikai toe
fiemavahe ai ia mei he faaite ‘i he ve’e va’e ‘o Sisu koe’uhii ko ‘ene
mahu’inga’ia hono ki’i taimi mo Sisu.
Koe fakakaukau nai ‘eni ‘oe pau ke mahu’inga’ia pehee moe angahala ‘i honau ki’i taimi mo Sisu kimu’a pea hoko mai ‘ae
‘aho ‘oe ‘Eiki. Kia Sisu koe ngaahi ‘aho faka’osi’osi ni ‘o ‘ene mo’ui na’a
ne fai ai ki he ngaahi kakai ‘ae ngaahi me’a na’a nau fiema’u ngata pe ‘ia Mele
na’a ne foaki atu ia ma’a Sisu ke fai’aki hono fatongia koe teuteu ‘ene pekia. He
koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou
feangai ai pe mo au. ‘Oku tau kole he me’a kotoa pe ke fai mai ‘e he ‘Eiki ka ‘oku ‘i ai nai
ha taimi kuo tau foaki atu ai ki he ‘Eiki ha’atau ki’i taimi? ’Oku
mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu”
Fakaakonaki...
‘I he taimi ‘oku tau vakai lelei ia ki
he talanoa ni ‘oku hanga ‘e kakai ‘oku fai ki ai ‘ae talanoa ni ‘o fakasipinga
ha fa’ahinga kakai ‘e tolu. ‘Uluaki ko Ma’ata
‘oku ne teuteu ha ngaue ke
talitali’aki ‘a Sisu. Ko Mele ‘oku
ne fakafotunga ‘ae founga ‘etau hu moe tauhi
ki hotau ‘Otua (Hepelu 13:16) pea ko Lasalosi ‘oku hoko ia koha fakamo’oni fakahaha ma’a Kalaisi he
na’e ‘aukolo mai ‘ae kakai ki Petani ke mamata tonu he tangata na’e fakamo’ui
‘e Sisu mei he mate (Sione 11:9-11). Koe fakamatala ia ‘o ha mo’ui kuo ne ma’u
ha ki’i taimi mo Sisu koe “teuteu ma’ae ‘Otua” moe “tauhi ki he ‘Otua” pea moe
“fakamo’oni ma’ae ‘Otua. He koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo
kinautolu; ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au
Fakama’opo’opo
Matamata pe
koe ‘uhinga nai ‘eni ‘oe ta’e toe ufi mai ‘ae tuofefine ‘o Lasalosi ke teuteu’i
‘aki ‘ene hina lolo ‘ae pekia ‘a Sisu. Kainga ko ‘etau fononga ‘eni ‘i he mo’ui ki he mate pea mei he mate ki he mo’ui. Pea ‘oku ‘ikai ha
‘uhinga ia koehaa ‘ae taimi na’a tau kamata ai ‘ae fononga’anga ni ka kuopau pe
ke tau ‘inasi loua he hala fononga ni.’Oku
mahu’inga ha’o ki’i taimi mo Sisu he faka’osinga ‘oe fa’ahi ta’u ‘oe leniti ni”
‘io kau toe ‘ai atu He koe me’a ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu;
ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pe mo au....’Emeni
Kavauhi