Re: !!...Malanga ki he Sapate ni 23-10-2016...!!

1,213 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Oct 16, 2016, 5:34:29 PM10/16/16
to Tasilisili Ngaluope, Taulanga Kupu (WDHB), Ofa Mau, filila...@hotmail.com, Paula Pole, paulaa...@gmail.com, Aisea Petelo, lutu...@gmail.com
Malanga Sapate 23/10/2016
Ā 
Ngaahi lesoni: Same 65; Sioeli 2Ā :23-32Ā ; 2 Timote 4Ā :6-8, 16-18Ā ; Luke 18Ā :9-14
Ā 
Ā 
Ngaahi HimiĀ : 629/442/606
Ā 
Ā 
Veesi malanga Luke 18: 14 ā€œTala atu na’e ā€˜alu atu ā€˜ae tokotaha ko ia ki hono ā€˜apii, kuo ne ma’u ā€˜ae tonuhia na’e lahi ā€˜i he tonuhia ā€˜ae tangata ā€˜e taha: he ko ia ā€˜oku ne hakeaki’i ia ā€˜e fakavaivai’i pea ko ia ā€˜oku ne fakavaivai’i ia ā€˜e hakeaki’i ia.ā€
Ā 
Ā 
Kaveinga: ā€œKoe lotu koe matu’aki fakavaivai ki he ā€˜Otuaā€
Ā 
Talateu
Ā 
Kuo tau situ’a mai mei hono fakahinohino ā€˜e Sisu ā€˜ene kauako ki he mahu’inga ke ā€˜oua na’a tuku ā€˜enau fa’a lotu koe’uhii koe malohi moe potopoto’i ā€˜ae Fili lahi. Pea ā€˜ikai ia ko ia pe ka koe matu’aki papau ki he Fanautama ā€˜a Tangata ke fanongoa ā€˜ae huu totoaki ā€˜ae fie kumi ki he fakamaau totonu (Luke 18:1-9). ā€˜I he sapate ni ā€˜oku hoko atu ai ā€˜a Luke ki hono talanoa’i ā€˜ae feinga ā€˜a Sisu ke toe fakatonutonu moe founga ā€˜etau fai ā€˜ae lotu ta’etuku. Ko hai koaa te ne toe fakatataua ā€˜ae motutaha atu ā€˜ae mahu’inga ā€˜oe ā€œLotuā€ (Luke 18:9-10), ka koe to’onga hono fakahoko ā€˜oe lotu koe kupu ta’e mavae ia ā€˜oe mahu’inga ā€˜oe Lotu (Luke 18:1-8). Ka koe’uhii koe mata ā€˜afungi ā€˜ae kau taki lotu moe kau Falesi ā€˜o nau mahalo ko kinautolu pe ā€˜ae kakai totonu, ma’oni’oni mo fe’unga taha ke fanongo mai ki ai ā€˜ae ā€˜Otua ā€˜i he’enau lotu pea fai ai ā€˜e Sisu ā€˜ae talanoa ni. Na’e ā€˜i ai ha ongo tangata ā€˜e tokoua na’a na fononga atu ki he Temipale (Matiu 21:12) ke fai ā€˜ena lotu pea koe taha koe ā€œFalesiā€ (Matiu 3:37) pea koe toko taha koee koe ā€œPopilikane.ā€ (Matiu 5:46). ā€œTala atu na’e ā€˜alu atu ā€˜ae toko taha ko ia ki hono ā€˜apii, kuo ne ma’u ā€˜ae tonuhia na’e lahi ā€˜i he tonuhia ā€˜ae tangata ā€˜e taha: he ko ia ā€˜oku ne hakeaki’i ia ā€˜e fakavaivai’i pea ko ia ā€˜oku ne fakavaivai’i ia ā€˜e hakeaki’i iaā€ ko ia hotau veesi malanga.
Ā 
Ā 
Koe vete ā€˜oe potu tohi
Ā 
Koe talanoa fakataataa ni na’e fakatau mu’a ia ki ha kau ma’oni’oni loi mo ā€˜afungi pea nau fakasikaka’i e toenga ā€˜oe kakai (v 9). Koe ā€œā€™Afungi, Ma’oni’oni loi mo fakasikaka’i e kakai koe ngaahi langi tau’olunga mahino ia ā€˜oha Falesi. ā€œPea ne lea’aki moe fakatata ko ā€˜eni ke tau ki ha ni’ihi na’e ā€˜afungi ā€˜oku nau ma’oni’oni mo nau fakasikaka’i hono toe ā€˜oe kakai:ā€ Koe fa’ahinga na’e makatu’unga pe ā€˜enau lelei mei he’enau ngaue pe. Na’e ā€˜ikai ke nau falala ki he ā€˜Otua pea moe fakatonuhia ā€˜ae Misaia ka mei he he’enau ngaue pe (Luke 10:29). Na’a nau fiekaia mo ā€˜umisi ke ma’u ā€˜ae langilangi moe ngaahi faka’apa’apa’ia ā€˜ae kakai(ā€˜Aisea 65:5). Koehaa koaa ā€˜ae fakahinohino ā€˜ae Tohitapu ki he’ene kau ngaue? ā€œke pehe ni ā€˜emau lea koe kau Sevaniti ta’e’aonga ai pe ki mautolu he na’a mau fai pe ā€˜ae ngaahi me’a totonu na’e tonu ke mau faiā€¦ā€
Ā 
Koe lotu ā€˜ae Falesi
Ā 
Ā ā€˜Oku ā€˜osi fakamatala’i mai pe ā€˜ehe performance ā€˜ae Falesi ā€˜ae ā€˜uhinga ā€˜ene ha’u ki he lotu ā€œKoe Falesi na’a ne tu’utaha atu ā€˜one lotu ā€˜o pehee, ā€˜e ā€˜Otua ā€˜oku ou fakafeta’i atu, ā€˜oku ā€˜ikai keu hangee ko hono toe ā€˜oe kakai, ā€˜ae kau fakamalohi, ā€˜ae kau kaka, moe kau fe’auaki kae’uma’aa ha’aku hangee koe Popilikane ko ā€˜eniā€ … Koe Falesii na’a ne tu’u taha atu ā€˜o ne lotu… Tomu’a feinga ke faka’ilonga’i ia pe feinga fakatokanga’i kae toki fiefia hono loto ke lotu. ā€˜Oku ā€˜i ai ha kakai to’onga pehe ni ā€˜i hotau ngaahi falelotu? Fakatokanga’iange koe ma’oni’oni ā€˜ae Falesii ā€˜oku ne lauu (Matiu 5:20) he talanoa ni na’e ā€˜ikai koe fakamatala ia ā€˜ae ā€˜Otua ka ko ia pe ia na’a ne toe hiki ia (to’onga maheni ia ā€˜oe Falesi) ki he ā€˜Otua. Kainga tuku ke hiki koe ā€˜e ha taha kehe ā€˜i ha’o fai ha ngaue lelei. Ka kohai ko aa ā€˜oku fiema’ulalo mo ta’e manakoa? Koe ha ā€˜ae lau ā€˜etau veesi malanga: ā€œ...he ko ia ā€˜oku ne hakeaki’i ia ā€˜e fakavaivai’i pea ko ia ā€˜oku ne fakavaivai’i ia ā€˜e hakeaki’i ia ā€˜Oku ā€˜i ai ha kakai pehe ni? Ka koe’uhii ā€˜oku lahi ā€˜aupito ā€˜ae ngaahi to’onga ia ā€˜ae Falesi ā€˜oku ā€˜ikai fai tatau ai moe kakai pea hangee koe ā€˜ikai ke tatau ā€˜enau ngaahi faka’uhinga ki hono tauhi ā€˜oe lao na’a nau pehee ai ā€œā€™oku ā€˜ikai ko ha angahala kinautoluā€ (ā€˜Aisea 65:5; Fakaha 3:17). Na’e lau ā€˜e he Falesi ni hona vamama’o moe Popilikane ko ha faingamalie ia ke ne toe fakalahi atu ki he ā€˜Otua hona vamama’o ā€œā€¦ā€™Oku ou ā€˜aukai tu’o ua he uike, ā€˜oku ou ā€˜atu ki he Siasi ā€˜ae vahe hongofulu ā€˜i he me’a kotoa ā€˜oku ou ma’u ā€˜i he’eku ngaue.ā€ Koe Falesi ni na’a ne fakahaa’i totonu ā€˜ae mo’oni ā€˜oku ā€˜i hono loto Ka ā€˜i he taimi tatau na’e hanga ā€˜e he’ene totonu moe mo’oni ko ia ā€˜o ta’etoka’i, talatalaaki’i mo fakafaikehekehe’i ia mei hono kaungaa lotu. Ka mou fakatokanga’i kainga koe lahiange ā€˜ene feinga ke na vamama’o moe Popilikane ko ā€˜ene mama’oange ia mei he Pule’anga ā€˜oe ā€˜Otua. : he ko ia ā€˜oku ne hakeaki’i ia ā€˜e fakavaivai’i pea ko ia ā€˜oku ne fakavaivai’i ia ā€˜e hakeaki’i ia.
Ā 
Koe fa’unga lotu
Ā 
Koe taha ā€˜eni kainga ā€˜ae tefito’i matavaivai taha ā€˜o ā€˜etau fai ā€˜ae Lotuu ko ā€˜etau tomu’a fakamatala ki he ā€˜Otua kohai koe ā€˜oku ke fai atu ā€˜ae Lotu. Koe taha ā€˜oe ngaahi fakahinohino ā€˜o fekau’aki mo hono fai e lotuu (Systematise) pea ā€˜oku ou tui kuo mou ā€˜osi lauu’ilo ki ai hangee koe ā€œFakalangilangi- Vete/ fakamolemole- Fakafeta’i/ Fakamaloo- Kole -Hufia pea moe Foakiā€ pea ā€˜oku ā€˜ikai ke fakaleveleva ā€˜eni ia ke pehee ko ā€˜eni pe ā€˜ae founga ā€˜e tali ai ha lotu ā€˜a ha taha ā€˜ikai mole ke mama’o! ka koe anga ā€˜eni hono fokotu’utu’u ki he maau moe ma’opo’opo ā€˜o ā€˜etau fai mamalu ā€˜ae lotu ki he Tu’i ā€˜oe ngaahi Tu’i pea ā€˜oku ou faka’apa’apa lahi atu ki he ngaahi fungavaka kotoa pe moe ngaahi faka’uhinga kotoa pe ā€˜i he paenga ni. Koe 1.ā€œFakalangilangiā€ ko hono tali ia ā€˜e hoto loto ā€˜ae fehu’i ko hai ia ā€˜oku fai ki ai ā€˜ete Lotuu? Pea toki pehee leva ā€˜a hono talii ā€œkoe ā€˜Afiona koe ā€˜Alifa mo ā€˜Omeka koe Aoniu Fakaleveleva pea toki hu’i’aki ā€˜ae ngaahi aoao lea kotoa pe ā€˜oku taau moe fakalangilangi’i ha ā€˜Otua lahi etcā€¦ā€. Koe 2. ā€œVete / Fakamolemoleā€ koe fiemalie ā€˜ae loto ā€˜oe tokotaha ā€˜oku ne fai e lotuu (tangata) kene fakahaa’i atu hona va mama’o moe faikehekehe (Ma’oni’oni moe Angahala) moe tokotaha ā€˜oku fai ki ai ā€˜ene lotu (ā€˜Otua) pea ko ā€˜eni ā€˜ae fehu’ii ko hai leva ia ā€˜oku ne fai atu ā€˜ae Lotu? ā€œā€™E ā€˜Otua Fakamolemole’i au; ā€˜a au angahalaā€..mau maumau’i noa homau huhu’i ā€˜e he ā€˜Afiona…..etc. Koe 3. ā€œFakafeta’iā€ Koe fakahaa’i ia ā€˜e he loto ā€˜ene hounga’ia he’ene hao mei he mate ta’engataa koe ā€œfoaki mai ā€˜e he ā€˜Otua ā€˜a hono ā€˜Alo ke pekia ka tau mo’ui ai…
Ā 
Ā 
ā€˜Oku tui ā€˜ae fakahoha’a ni koe mata vaivai ā€˜oe Falesi he talanoa ni na’e hoko ia he konga hono ua (Vete) koe ā€˜ikai ke ne fakamatala’i kohai ia (Angahala ia) ki he ā€˜afio mai ā€˜ae ā€˜Otua (Ma’oni’oni ange fau) ka na’a ne fakalangilangi’i ā€˜e ia ā€˜a ia mo fakahaa atu ā€˜ene ma’oni’oni ki he ā€˜Otua. Kainga ā€˜oku faingata’a pehee fau ke tau vete ki he ā€˜Otua he ā€˜oku ā€˜ikai ha taha ia ā€˜e fie fakavaivai ki he ā€˜Otua. He na’a ne pehee pe ā€˜e ia ko ia toko taha pe ā€˜oku ne mafai ke ā€˜ilo ki he finangalo ā€˜oe ā€˜OtuaĀ koe’uhii ko ā€˜ene ma’u loto mo tauhi ā€˜ae ngaahi lao?? Na’e pehee nai ā€˜e he Falesi ni ko ia toko taha pe ā€˜oku tonu taha ā€˜ene faka’uhingaa’i ā€˜ae TohitapuĀ ?? Pea hangee ko ā€˜ene lea ā€˜ā€™ā€¦ā€™Oku ā€˜ikai keu hangee koe toe ā€˜oe kakai, ā€˜ae kau fakamalohi, moe kau kaakaa, moe kau fe’auaki kae ā€˜uma’a ha’aku hangee koe Popilikane ko ā€˜eni…’’ ( v 11) Lotu ā€˜Afungi!! Koe talatalaakii ho kaungaa fononga (Popilikane) he ko ha hopo? Kuo ha ā€˜etau attempt ke ā€˜ilo ki he intention / finangalo ā€˜oe ā€˜Otua? Koe me’afua moe fokotu’utu’u ā€˜a hai ā€˜ae accurate knowledge ā€˜oku te ā€˜afungi’aki he Folofola ā€˜ae ā€˜Otua? Kau Filosefaa? pe ko e loloange hoto pulupuluu fakaako!! pe koe pakia fo’ouu ki he lotuu! Toe pule’i atu ā€˜ehe Falesi ia ā€˜ae me’a ke tokanga moe ta’etokanga ki ai ā€˜Otua. ā€˜E anga fefe ha’a tau hu atu mo ā€˜ete ki’i mo’uifaa ke fakamaama mai’aki ā€˜ae katoa ā€˜oe Folofola ā€˜ae ā€˜Otuaa? Koe ha nai kuo tonu tokotaha pe ha’aku ia FALESI e faka’uhinga Tohitapu mei he toenga ā€˜oe kakai lau tohitapuu? Kuo ha kuo meimei ta’u ai ā€˜e 200 ā€˜ae lotuu ā€˜i Tonga (2026) ko ā€˜enau toki ā€˜iloo tokua ā€˜eni ā€˜ae maama moe fakahinohino totonu ā€˜ae Tohitapu ā€˜ia kita? ā€œā€™Oku ou ā€˜aukai tu’o ua he uike, ā€˜oku ou ā€˜atu ki he Siasi ā€˜ae vahe hongofulu ā€˜i he me’a kotoa ā€˜oku ou ma’u ā€˜i he’eku ngaue.ā€
Ā 
ā€œā€™Aukai…!
Ā 
Koe ā€˜aukai ā€˜ae Falesi koe tu’utu’uni ia ā€˜ae lao ā€˜a Mosese ki he kakai Siu koe fakamanatu ā€˜oe ongo ā€˜aho ā€˜oe uike na’e ā€˜alu hake moe hifo mai ā€˜a Mou moe fekau ā€˜e 10. Koe vahe hongofulu koe tu’utu’uni ia ke fai’aki ā€˜enau tokoni ki he kau Livaite ā€œPea koe me’a ki ha’a Livai, vakai kuo u foaki hono kotoa ā€˜oe tukuhau vahe hongofulu mei ha’a ā€˜Isileli monau tofi’a, koe fetongi ā€˜o ā€˜enau ngaue he’enau fai ā€˜ae ngaue ā€˜oe Teniti Fe’iloaki’anga.ā€ (Nomipa 18:21)Ā pea koe ā€˜uhinga ia ā€˜ae lea pehee ā€˜ae Falesi ā€˜ene vahe hongofulu koe’uhii koe ngali lotu ā€˜enau to’onga kae toitoi ai ā€˜enau kaiha’asi ā€˜ae langilangi ā€˜oe ā€˜Otua moe ā€˜ofa faka’otua ā€œKa ’oiaue! Kimoutolu Falesi he ā€˜oku mou ā€˜atu ki he Siasi ā€˜ae vahe hongofulu ā€˜o ho’omou minite moe pekano moe fa’ahinga mohuku kai kehekehe, ka mou laka ā€˜i he fakamaau totonu moe ā€˜ofa faka’otua: na’e totonu ke fai ā€˜eni pea ā€˜oua na’a li’aki ā€˜enaā€ (Luke 11:42). Kainga hola mei he fa’ahinga ā€˜afungi ni he koe to’onga ia ā€˜ae Falesi!
Ā 
Koe lotu ā€˜ae Popilikane
Ā 
Na’e hiki mai ā€˜ae tokanga ā€˜ae talanoa ni ki he ā€œtanaki tukuhauā€ pe Popilikane (Publican) hangee koe fakalea ā€˜a Dr. Moulton (Matiu 5:46). Na’a ne tu’u pe mei ha potu ā€˜o mama’o atu... ā€œKa koe si’i Popilikane na’a ne tu’u pe mei ha potu, ā€˜o mama’o atu na’a mo hono mata na’e ā€˜ikai ke ne fa’a hiki ki he Langi; ka ka sii fatafata pe ia, ā€˜one pehee, ā€˜E ā€˜Otua ke ke fakamolemole’i au, ā€˜a au angahalaā€ (v 14). Ā ā€˜I he Temipale koe feitu’u ā€˜oku fakahoko mei ai ā€˜ae lotuu koe loto’aa ā€˜oe hou’eiki fafine (court of woman). Ko e Falesi ni na’a ne toe taha atu ā€˜e ia mei he feitu’u ni ā€˜o ofi ā€˜aupito ki he ā€˜Olita pea ā€˜oku tutu’u mai leva ā€˜ae Popilikane mei he tafa’aki ā€˜e taha ā€˜oe loto’aa ā€˜oe kakai fefine ā€˜okapau koe Siu ia pea ka ā€˜oku ā€˜ikai ā€˜oku nau ā€˜i he loto’aa leva ā€˜oe Senitaile. Ki he Popilikane na’e ā€˜ikai fai tu’utu’uni ā€˜ae tukunga ke makatu’unga ai ā€˜ae me’a ke ne lotu’aki, na’e ā€˜ikai koe ofi moe mama’o mei he Temipale, pea ā€˜oku ā€˜ikai koe fakafa’ahinga ā€˜oe nofo’anga ā€˜oe Temipale, pea ā€˜oku ā€˜ikai toki mafana ā€˜ene lotu he tokolahi ā€˜ae kau fanongo lotu ā€˜ikai! Kainga ā€˜oku tau fa’a mo’ua he to’onga fakafalesi ni koe taimi pe ka toki toko lahi ai ā€˜ae lotuu pea te toki aoao lea pea ka ā€˜okapau ā€˜e toko 6 pe ā€˜ae lotu heingihengi Sapate pea kehe pe ke fai ā€˜etau lotu. Ā Kainga koe naunau ia ā€˜oe Falesi (sio kia Palovepi 28:13).
Ā 
Ā 
ā€˜Oku fakamatala ā€˜e he’ene to’ongaa, lea pea moe founga ā€˜o ā€˜ene lotu ā€˜ae naunau na’e kanoloto ā€˜i he’ene mo’ui. Na’a ne ongo’i loto lavea mo mafesifesi he na’a ne ā€˜ilo’i lelei hono tu’unga (Angahala ia) kohai ia ki he ā€˜Otua (Ma’oni’oni ia) pea na’a mo hono mataa na’e ā€˜ikai ke ne fa’a hiki ki he Langi koe faka’ilonga ā€˜oe matu’aki fakavaivai ā€˜i he mamahi mo’oni ā€˜ae loto koe’uhii ko ha’ate angahala (sio kia ā€˜Esela 9:6); ā€˜ikai ngata na’a ne sii fatafata...koe faka’ilonga ā€˜oe mafasia mo’oni ā€˜ae loto moe fakatomala ā€˜o tangi ki he ā€œFakamolemole moe Meesi ā€˜ae ā€˜Otuaā€ (Selemaia 31:19). Kainga koe ā€˜imisi pau ia ā€˜oe ha’u ki he ā€˜Otua koe laumalie ā€˜oku mafesifesi pea hu’i’aki ā€˜ae mo’ui tukulolo. Kae hangee koe talanoa …Tala atu na’e ā€˜alu atu ā€˜ae tokotaha ko ia ki hono ā€˜apii, kuo ne ma’u ā€˜ae tonuhia na’e lahi ā€˜i he tonuhia ā€˜ae tangata ā€˜e taha…
Ā 
Koe fo’i lea koe ā€œtonuhiaā€ (ā€œjustifiedā€) ā€˜oku ā€˜uhinga ā€˜i he fakamatala ni ko hono fakahaa ā€˜e he ā€˜Otua ā€˜oku ā€˜ikai ha halaia. Koe Popilikane pe ā€˜e taha na’e ā€˜ilo’i ā€˜ene angahala he na’a ne matu’aki fakahaa ā€˜ene fakavaivai ki hono ā€˜Eiki. Ko ia ai na’a ne ma’u ā€˜aeĀ  ā€œtonuhiaā€ Ka koe Falesi na’e ā€˜ikai ke ne fakahaa ha’ane angahala/ fakavaivai ko ia ai ā€˜oku ā€˜ikai ha me’a ke ne ā€œtonuhiaā€ ai mei he ā€˜Otua. Kainga ki he Falesi ni na’e ā€˜ikai ha faikehekehe ā€˜o ā€˜ene ā€˜alu atu ke lotu mo ā€˜ene foki mai mei he lotuu. ā€˜Oku tau kaunga fakamo’oni kotoa pe ki heni koe ā€˜alu ā€˜eni ke ta’u ā€˜e fiha ā€˜etau fai ā€˜ae lotu lelei na’e ha’u mo Sisu moe ā€˜ikai pe ke tau fakatokanga’i kuo ā€˜i ai ha faikehekehe/ fakalakalaka ā€˜oe ta’u kuo ā€˜osi moe mo’ui ā€˜oe ta’u ni. Pea hangee koe lea ā€˜ae kainga mei he motu mama’o ā€œā€™Oku naa tatau pe! ā€˜Oku totonu kainga kapau ā€˜oku tau mo’ua ai pea totonu leva ke tau fai ha ngaue ki he’etau lotu kei taimi he ā€˜oku pau pe ā€˜oku ā€˜i ai e me’a ā€˜oku fehalaaki. Koe lotu kainga koe uku koe angahala (ā€˜alu hake ki he Temipale) pea hake kuo fakama’a (Hifo mai mei he Temipale). Koe lotu koe liliu koe hiki mei he mo’ui motu’a ki he mo’ui fo’ou ā€˜e taha. Kainga koe lotuu ke ā€˜i ai ha tupu mo ha fua ha ututa’u ā€˜e fai. ā€œKo au pe ee he angahala na’e tala pe ke u ā€˜alu atu, kae hao ā€˜i ho ta’ata’a ā€˜ae hiamatea ko au...ā€ (himi 442:1).
Ā 
Ā 
Fakama’opo’opo
Ā 
Koehaa nai na’e ā€˜ikai tali ai ā€˜ae lotu ā€˜ae Falesi? Matamata pe na’e ā€˜ikai toe ā€˜i ai ha faingamalie ia ā€˜oe ā€˜Otua ke hu mai ai ha’ane lelei na’e ā€˜osi ā€˜alu atu pe ia kuo ne ā€˜osi fonu pe ia. Kae hangee kiate au koe’uhinga ia ā€˜etau ā€˜alu atu ki he lotuu koe ā€œutuā€ mo ā€œfakafonuā€ ā€˜etau ngaahi nge’esi ipu ni pea fakafeta’i na’e fonu mahuohua ai ā€˜ae nge’esi ipu ā€˜ae Popilikane ni. Koe tefito’i fakakaukau ā€˜oe talanoa ni ā€˜oku ā€˜ikai tokoni ā€˜a ā€˜etau omi mo ha’atau me’a ke makatu’unga ai ā€˜a ā€˜etau kole ā€˜ae Meesi, Fakamolemole moe ā€˜Alo’ofa ā€˜ae ā€˜Otua ā€˜ikai ā€˜aupito ka ko ā€˜etau ā€˜inasi he ā€œFakatonuhia ā€˜ae ā€˜Otuaā€ koe KELESI ā€˜Ata’ataa pe pea Ā ko ia pe ā€˜etau lea katoa ā€œā€˜E ā€˜Otua ke ke fakamolemole’i au, ā€˜a au angahalaā€ ā€˜io ā€œhe ko ia ā€˜oku ne hakeaki’i ia ā€˜e fakavaivai’i pea ko ia ā€˜oku ne fakavaivai’i ia ā€˜e hakeaki’i ia.ā€Ā ā€œā€™Eiki, liliu ā€˜a hoku loto ke u tui ai pe ki ho poto; kae faingofua pe keu talia, ke fai ho finangalo iaā€ Kainga kau toe ā€˜ai atu koe lotu koe matu’aki fakavaivai ki he ā€˜Otua fou ā€˜ia Sisu Kalaisi....’emeni
Ā 
Ā 
Ā 

Sione .Koloti

unread,
Oct 16, 2016, 5:57:58 PM10/16/16
to tasil...@googlegroups.com
malo

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+unsubscribe@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

Sami Pakofe

unread,
Oct 16, 2016, 8:40:03 PM10/16/16
to Tasilisili-he-ngaluope, taulan...@waitematadhb.govt.nz, ofa...@y7mail.com, filila...@hotmail.com, paula...@destex.co.nz, paulaa...@gmail.com, ape...@portsauthoritytonga.com, lutu...@gmail.com, semis...@yahoo.com.au

On Monday, 17 October 2016 08:34:29 UTC+11, abdul wrote:
Ā Ā Koe fa’unga lotu
Ā 
Koe taha ā€˜eni kainga ā€˜ae tefito’i matavaivai taha ā€˜o ā€˜etau fai ā€˜ae Lotuu ko ā€˜etau tomu’a fakamatala ki he ā€˜Otua kohai koe ā€˜oku ke fai atu ā€˜ae Lotu. Koe taha ā€˜oe ngaahi fakahinohino ā€˜o fekau’aki mo hono fai e lotuu (Systematise) pea ā€˜oku ou tui kuo mou ā€˜osi lauu’ilo ki ai hangee koe ā€œFakalangilangi- Vete/ fakamolemole- Fakafeta’i/ Fakamaloo- Kole -Hufia pea moe Foakiā€
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Malo Kavauhi pea oku malie ma'u pe 'ete muimui -lotu he kakai oku foua e tukunga hange koia oku ke Fakamatala kiai, pea oku te fa'a fanongo ma'u he pehee " fielau koe lotu 'ae tama na'e akomalanga lelei " , fielau koe lotu 'ae poto'i he Lotu ".. pea fai ai e avea ia, ka oku ikai teu kau au he 'a'avea koia...
Ā 
Koe uhi pe Faifekau,,,,,,, he koe Lotu pe taha kuou fakatokanga'i oku hiki he tohitapu koe Lotu 'ae 'Eiki,, pea moe ngaahi Lotu -Saame , ka koe Lotu koee ne Tali ke " 'alu moe Tama ki Palataisi? 'ae Lotu 'ae Popilikane, pe koe Lotu 'ae " kaiha'a'akau "...Kake hoko kiho pule'anga pea ke manatu'i au koe Angahala.... Fakamaama mai faifekau,,,,,,,,, na'a kuo tau nofo he faka'alinga lelei mo poto he Lotu Fakamatala , ka koe fu'u koto nge'esi nai ia.....
Ā 
malo ai pe kei ma'u ivi..
Ā 
sami.
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages