Re: "'OUA 'E NGUU!!" Matiu 14:22-36

284 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Jul 30, 2011, 6:01:05 AM7/30/11
to tasil...@googlegroups.com, Taniela Lole, Paula Pole, vea kava
....malo e lelei 'ae kau Kalisitiane kotoa pe 'oku mou me'a mai ki he tepile fakauike moe kau laukonga fakalongolongo 'oe ngalu ope ni...talitali lelei kimoutolu ke tau kaungaa fefakamo'oni'aki mo vahevahe 'ae 'ofa lahi 'a si'etau Tamai..he kuo ne fakaha 'e ui pe tokoua koe fanau 'ae 'Otua....'ofa lahi atu...malo
 
Matiu14:22-36
Kaveinga: “’Oua ‘e ngu!”
Potu Folofola Matiu 22 : 27 “Pea lea ‘a Sisu kiate kinautolu ‘o pehee fiemalie pe ko au pe ‘oua ‘e manavahe”
Himi /583/663
 
“Pea ne hanga leva ‘e Sisu ‘o fekau fakamalohi leva ki he kau ako ke fei mo heka ki he vaka ‘o mu’omu’a ‘iate ia ki he kauvai, lolotonga ‘ene tukuange ‘e ia ‘ae kakai.” (v 22)
Na’a ne fekau kinautolu ki ai
 
‘Oku ‘i ai ‘ae ki’i lave ‘a Sione ki he ‘uhinga na’e fakato’oto’o ai ‘a Sisu ke mavahe mei he fu’u kakai he na’a ne ‘afio’i ‘ae ‘uhinga fakakakano ‘oku nau teu fai kiate ia pea koe’uhii na’a ala uesia ai mo ‘ene kau ako he felaulauhi pe kohai ‘oku lahi ko ki ai na’a ne fekau’i atu ‘ene kau ako ke nau heka ki he vaka “Ko ia ‘i he mea’i ‘e Sisu ‘oku nau te u ke ha’u ‘o ‘ave fakamalohi ia ‘o fakanofo ke tu’i pea ne toe ‘alu hake ki he mo’unga ‘e ia toko taha” (Sione 6:14-15). Ka neongo ia na’e ‘ikai ha misi ‘e taha ‘ene kauako ki he ‘uhinga ‘ene fokotu’utu’u na’e fai. Na’e hoko mai e fakaevaha ni ‘i he uhouhonga pe ia ‘oe finangalo ‘oe ‘Otua ‘o kehe ia meia Siona moe ika he na’e ‘i tu’a ia mei he finangalo ‘oe ‘Otua. Me’a ni na’e ‘ikai ke ‘afio’i ‘e Sisu ‘e hoko mai ha fu’u fakaehava pehe ni? ‘Io! Pea ‘e malava pe ke tau pehee koe ‘uhinga ia ‘ene fekau atu ai ‘ene kau ako ko ‘ene afio’i ‘oku malu’aki mai ha fakaevaha? Pea koe taha kainga! He te nau hao pe he matangi ‘oku ‘i loto pe he finangalo ‘oe ‘Otua (fakalaumalie) he matangi koee na’e mei too ‘i ‘uta mei he fu’u kakai ‘oku ‘i tu’a ia mei he finangalo ‘oe ‘Otua (‘uhinga fakakakano hono fakanofo tu’i/ ke hikisia ai ‘ene kau ako/ fakakakano).
 
‘I he Tohitapu ‘oku ‘i ai ha ongo matangi ‘e ua ai. 1. Koe matangi ke fakatonutonu / faka’ulungaanga’i ‘i he taimi ‘oku ako’i ai kitautolu ‘e he ‘Otua pea moe 2. Koe matangi ‘oe fakahaohaoa ‘i he taimi ‘oku ala mai ‘ae ‘Otua ke tokoni’i kitautolu ke tau tutupu fakalaumalie. Na’e mo’ua ‘a Siona he fu’u matangi koe’uhi ko ‘ene “talangata’a ki he ‘Otua” pea na’e “fakatonutonu ia ai.” Na’e mo’ua ‘ae kau ako he fu’u matangi ni koe’uhi ko ‘enau “talangofua ki he ‘Eiki” ka koe’uhi pe ke fai ai honau “Fakahaohaoa.” Na’e tomu’a hanga pe foki ‘e Sisu ia ‘o vakai’i ‘enau tui he’enau folau fakataha mai he vaka hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a (Matiu 8:23-27). Ka ‘i he talanoa ni na’e vaka’i ‘e Sisu ‘enau tui he taimi ‘oku ‘ikai ke nau folau ai mo ia. ‘Oku tau fa’a fihia pe foki ‘a kitautolu kau Kalisitiane he fakakaukau koe talangofua pe ki he ‘Otua pea ‘oku ‘ikai ha toe tokatamaki /matangi/ fakaevaha he fononga’anga ka koe fononga pe he “’alo malie.”Ka ‘oku ‘ikai fa’a mo’oni ia “…’I mamani ‘oku mou ma’u mamahi…..pea ko ‘eni leva ‘ae palomesi… ka mou loto to’a pe  kuo u ikuna ‘a mamani ‘e au.” (Sione16:33). Koe taimi pe kuo tau fehangahangai mo ha matangi pe he ni he mo’ui ni koe’uhii ko ha’atau talangofua ki he ‘Eiki pea tukutaula ai ‘etau tui he ‘oku ne tokanga mai he ko ia na’a ne fekau mai kitautolu ki ai pea hangee koe lea tonga ‘oku taka… ‘oku tau “hongea pe mo hou’eiki ‘io ‘oku ngaongao ka ‘oku ‘i ai pe ‘ae ‘Otua” Kainga ! ‘Oua ‘e ngu ! he ko ia na’a ne fekau kitautolu ki ai ke tau fou mai he matangi ni.
 
 
“Pea koe vaka kuo a’u ki he vaha’a malie pea faingata’a’ia ‘i he peau he na’e tokai ‘ae matangi v 24 “Pea ‘i hono fa ‘oe uasi ‘i he po ko ia, na’e ‘alu atu ‘a Sisu kiate kinautolu ‘oku ne ha’ele ‘i he tahi v 25
 
Na’a ne tatali pe mei ‘uta ke ‘oleva ke mavahe ‘aupito ‘ae vaka mei ‘uta ke mahino he’ikai ha toe ‘amanaki’anga ‘o ‘ene kau ako ‘isa pea koe siva’anga/ ‘amanaki noa ai mo mamani koe sio koe fai pe ki fa’itoka…Na’a ne sivi’i heni ‘ae tui ‘ene kau ako ‘aki ‘ene to’o kotoa moe ‘amanaki’anga ‘o ha’a tangata.. puli kaveinga kotoa vaka ne ‘ikai tauala... Kaunga Tamaki ‘ae ngaue kau vaka e ne tafia taliu kae kei fonu ma’u pe fohee ‘ikai tu’u hekina…” ‘I he Same na’e kalakalanga/ lalaunga ai ‘a Tevita he matamata ‘oku mama’o ‘ae ‘Otua pe ngali kuo li’ekina ia neongo ‘a ‘ene ‘ilo’ilo pau kuopau ke ha’u ia ‘o fakahaofi ia. Koe me’a tatau na’e mo’ua ai moe helo fakamafola lotu ko ‘eni ko Paula he taimi na’a ne fa’a mo’ua ai he mamahi ‘oe fononga’anga ni “He ‘oku ‘ikai te mou loto ke mou ta’e’ilo, kainga, ki he tu’utamaki ‘e hoko kiate kimoutolu ‘i ‘Esia he’e nau matu’aki mafasia ai ‘o ‘ikai mei lava ke tali, ko ia na’e mole ‘aupito ‘emau ‘amanaki ki he mo’ui.” (2 Kolinito 1:8).
 
Koe ha ‘uhinga na’e fononga ai ‘a Sisu he tahi? Ke fakamahino ki he’ene kau ako koe peau moe afaa ko ‘ena na’e mei ‘osi ai ‘enau mo’ui koe halanga ia ‘oe Mafimafi ke ‘a’ahi ai ki he’ene kakai…’oku heka he afaa mo hala mai he peau lalahi ko ia. Kainga neongo koe ngaahi faingata’a’anga ‘oe mo’ui ni ‘oku tau fa’a launga ai ka ‘oku totonu ke mahino kiate kitautolu ‘oku koe ngaahi peau lalahi ia ‘oku ne fa’a fakafetaulaki’i ai ‘etau meimei melemo moe nima fakamo’ui ‘oe ‘Eiki.
 
Koe ha e ‘uhinga na’e ‘ikai te nau ‘ilo ai ia? Pea ‘i he sio kiate ia ‘ae kau ako ‘oku ne ha’ele he fukahi tahi na’a nau puputu’u, ‘o nau pehee, koe fa’ahi kehe pea nau fekekee’i ko ‘enau manavahe” v 27... Ko hono ‘uhinga he na’e ‘ikai ke hoko pe ‘ae fakaevaha ni pea nau kumi leva kiate ia. Kapau na’a nau fa’a tatali pe kia Sisu ‘aki ‘ae tui na’e faingofua ‘aupito ‘enau ‘ilo’i atu ia he ko hono ‘ilo’anga pe ia kainga ‘o Kalaisi ‘oku ‘ilo pe ia ‘aki ‘ae tuii moe fa’a kataki. Ko hono ‘atungaa ee ‘enau ta’e’ilo ia ko ‘enau lau ‘a Sisu koe “fa’ahikehe.” Kainga koe “Manavahe” moe “Tui” he’ikai ke malava ke na nonofo fakataha ‘i ha loto ha tangata he ‘oku hanga ma’u pe ‘e he “manavahe” ‘o kuihi ‘ae fofonga ‘oe tangata tui pea nenefu ‘i hotau lotolotonga ‘a Sisu ko hotau kainga ofi.” Kainga ‘oku fa’a ha’u ‘a Sisu kiate koe mo ua he taimi ‘oku matangia ai ‘ae mo’uii “Ka ke ‘alu ‘i ha vai te u ‘iate koe, ‘io ‘i he ngaahi vaitafe ‘e ‘ikai te nau lomekina koe, ka ke laka ‘i he afi ‘e ‘ikai te ke mofia pea ‘e ‘ikai lave ‘ae vela ‘oe ulo” (‘Aisea 43:2).
 
Pea tali ki ai ‘e Pita ‘one pehee, ‘Eiki, kapau ko koe, fekau keu ‘alu atu he fukahi vai” v 28 “Pea ne pehee, Ha’u pe. Pea hifo ‘a Pita mei he vaka ‘one ha’ele he fukahi vai ke ‘alu kia Sisu” v 29
 
Ka ko Pita! “‘Oku ne oloolo au keu falala mo'oni”
 
Na’e mahino pe foki ko Pita pe na’e loto ke hopo mai ki he fu’u moama vavale ni moe tahi hou lololotonga ia ‘oku ‘i vaka pe e toenga ia. ‘Oku ‘i ai ‘etau palovepi koe “Li’aki e vaka kae fai e kakau” ‘ikai! Ko Pita ia koe “Li’aki e vaka kae fai e ki’i lue ia ‘i he fukahi tahi” Ka koe ha ‘ae me’a na’a ne toe fakatoumoloto hifo ai? “Ka ‘i he’ene tokanga ki he malohi ‘oe matangi na’a ne ilifia ai; pea ‘i he’ene kamata fakatoutoumoloto hifo na’a ne kalanga, ‘Eiki, fakamo’ui au” v 30 Kainga na’e lalahiange mo ma’olungaange ‘ae ta’e tui ‘a Pita ia he lalahi ‘oe peau na’a ne fa’a tokanga ki ai  “…Koe ha na’a ke tala’a ai? Pe veiveiua ai?? Na’a kamata mai’aki ‘e Pita ha tui matu’aki malohi fau pea ne faka’osi’osi mai ‘aki ha ki’i me’i tui valevalea koe ‘uhi pe koe mo’ui veiveiua…! “Hange ‘ae tahi ko ‘ena pehee ‘a si’i konga kau he ‘atamai kuo ‘avea to mo hopo he ngaahi peau he kani fa’ahi ki loto, langi ‘a fee te ke ‘aa? Si’i laumalie kuo ngoto kuo alanga vaka ‘e talangofua ki he’eku fekau ‘oua e ngu!’oua e ngu!” (v 583:2) 114 ...Peau hopo ‘i he tui ki he moana ko ‘eni ko ‘eku malolo’anga moe fiefia’anga ‘oku ou ‘ilo ‘i heni ka ‘ema’u pe ‘eku tui he Tamai kiate koe..
 
Mahalo pe ‘oku ‘i ai pe mo ha akonaki meia Pita he koe taimi na’a ne kamata ai ke te faingata’a’ia na’a ne kole leva kae ‘ikai tali ke toki melemo pea toki kaila… pea ‘i he’ene kamata fakatoutoumoloto hifo ia na’a ne kalanga ‘Eiki fakamo’ui au.” (v 31). Na’e toki fakamo’oni ‘a Pita ki he’ene a’usia ni he’ene hiki ‘ipiseli “He koe ongo fo’i fofonga ‘oe ‘Eiki ‘oku na siofi ‘ae ma’oni’oni pea ko hono ongo telinga ‘oku fanongoa ki ha’anau lotu…” (1 Pita 3:12). Neongo na’e fu’u faingata’a fau kia Pita ke ka na’e hoko ‘ae me’a ni kene fakamatala mo’oni mo pau ‘a ‘etau tauhi ki he ‘Otua ‘oku ne fai pau mai kiate kitautolu. Koe mo’ui faingata’a’ia/ matangia ‘oku ‘ikai fa’a faingofua ke folaua ka ‘oku matu’aki mahu’inga ke folaua. He ‘oku tau ako ai ke tau fakapapau’i ‘ae me’a ‘oku tau tui ki ai ‘oku mo’oni mo pau ‘o tatau ai pe koe fe ha tukunga…."Faith is not believing in spite of evidence, but obeying in spite of consequence."
 
“Pea ne pehee, ha’u pe…! (v 29) Koe fekau atu ‘e Sisu ke “ha’u” koe kakato ia ‘ae fekau..Ko hono ‘uhinga he koe tokotaha fekau ‘oku mei ai ‘ae “kamata’anga moe faka’osinga ‘oe fekau na’e tala hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘ae tohi Hepelu “…’o tau sio fakamama’u ai ki he Takimu’a ‘i he tui mo hono fakaa’u ‘io ‘a Sisu…” (Hepelu 12:2). Kainga! ko e ha pe ha ngaue na’e kamata ‘e he ‘Otua kuopau ke ne fakakakato ia. ‘Oku tau fa’a vaivai pe mo fo’i koe’uhii koe ha’aha’a ‘oe fononga’anga ka ‘i he iku’anga kuo pau ke fakakakato ia ‘e he ‘Otua. ‘I he faka’osinga ‘oe talano ni na’e fononga fakataha mai ‘a Sisu mo Pita ‘I he fukahi tahi ki he vaka…. “Kainga fiemalie neongo ‘e ‘ikai ke ‘aa ‘a langi ka ‘oku mea’i pe ‘ae to mai ‘ae faingata’a ‘e ta tatali kitaua ‘oku ne ‘afio’i ‘oua ke hoko ‘ae houa pea ‘e fakahaofi, ‘e talangofua ki he’eku fekau ‘oua ‘e ngu! ‘oua e ngu! Matangi mo tahi mo ngaahi peau ‘ae tevolo mo ‘ene konga kau mamani mo langi kotoa kuo pau te nau ‘ilo ‘ae le’o ‘o honau hau ‘e nonga kotoa ‘okapau teu lau oua e ngu! ‘oua e ngu!”
 
“Pea ko kinautolu na’e ‘i he vaka na’a nau tu’ulutui kiate ia, ‘o nau pehee, Ta koe ‘Alo ‘oe ‘Otua koe” v 34.
 
Pea ‘i he’ena heka ki he vaka na’e talolo ‘ae matangi. Na’e liliu ‘ae fo’i matavaivai ko ‘eni ‘a Pita ko ha fo’i akonaki ma’olunga ma’ae toenga ‘oe kau ako pea mo ia foki. Taimi pe na’a nau mamata ai ki hono lolomi ‘e Sisu ‘ae matangi na’a nau….tu’ulutui kiate ia ‘o nau hu kiate ia. Ko e taimi koe na’e ‘uluaki lolomi ai ‘e Sisu ‘ae matangi he’enau folau he tahi Kaleli (Matiu 8:23-27) na’a nau kalanga le’o lahi “Koe tangata ha ‘eni!” ka ‘i he talanoa ni hili hono fakanonga ‘e Sisu ‘ae tahi pea nau pehee “Ta koe ‘Alo ‘oe ‘Otua koe.” (v 33).
 
Na’e hili pe ‘ae tokoni ‘ae kauako kia Sisu hono fafanga ‘oe fu’u toko 5,000 he uike kuo hili pea ‘i he uike ni kuo faka’ataa kinautolu ‘e he ‘Otua ke nau fou atu he fu’u matangi fakaevaha ni. ‘I he tohi Ngaue hili pe ‘enau fakaului ha fu’u kakai ‘e toko 5,000 pea kamata leva ‘ae angi mai e fu’u matangi ‘oku ui koe “fakatanga lotu” (Ngaue 4:4). Kainga ne ‘ikai ha manava si’i pe holomui ‘e taha ‘ae kauako ni he na’a nau ‘omi pe ‘ae ngaahi a’usia ‘enau fa’a matangia moe ‘Eiki ‘o nau ma ukuna’aki ‘ae ngaahi ‘aho ‘oe fakatanga lotu moe ‘ahi’ahi ni. “Oi! He fai fuoloa ta koe mate ne pau puli kaveinga kotoa ‘ikai taumu’a ‘e lau ka ne fafana ‘a langi ‘oua ‘e fiu ngofua he koe kau mata tali te nau a’usi fonua…. (v 2)
 
Na’a nau a’u ‘enau fononga ki Kenesaleti ofi ki Kapaniume pea mo Petisaita pea na’a ne fai ai ‘ene fakamo’ui mahaki. Kainga ‘oku mou pehe na’e ‘ilo’i ‘e he kakai ni na’a nau toki ‘ataa mai ‘eni mei he fu’u matangi moe fakaevaha ke fe’iloaki mo ‘enau kau mahaki? Kainga na’a tau fou mai mo Sisu he fu’u matangi/ faingata’a/mamahi/ puputu’u ni ke fakahaohao’i ai hotau laumalie ki he fakamaau ‘ae ‘Otua ‘oku ene mai. (Same 42:7). Kainga tau fakahaa’aki ‘etau hounga’ia he’etau tu’uta matu’u mai fakataha moe kau ako ni ‘aki ‘etau mape’e fakataha hifo moe kau ako he ve’e va’e ‘o Kalaisi pea ke pehe ni ‘etau lea “Koe Tu’i koe ‘oe ngaahi tu’i moe ‘Eiki koe ‘oe ngaahi ‘eiki”!!! Himi 663:1 “Tama ‘e ngalo ‘a fee nai ‘aho ne to ‘ae afaa, angi mei mu’a he matangi vaka ne ‘ikai tauala? Ka ne fafana ‘a langi mou vili atu ki mu’a he koe mau matatali te nau a’usi fonua…” “Ka kuo si’i ni matangi ‘ikai ke heka peau fu’u tafi tonga ‘a langi kite fonua ‘i mata’u ta ne mo’oni ‘a langi hono lelei ke ‘ukuma pau ki he kau matatali te nau a’usi fonua sila ki vai pea ‘uli ngaholo he kuo to mai ‘ae mui hakau” ….!! 'Emeni..!!
 
....'ofa ke mohu tapuekina 'etau ngaahi mo'ui vaivai ni he uike fo'ou ni...lau ai 'etau Folofola, lotu fakafamili pea 'oua 'e faifaimalie he fe'aonga'aki he 'oku taimi si'i pe pea ngata ai....tau foaki ai pe 'ae langilangi ki he 'Eiki 'oku tau malu ai...'oku ou 'ofa lahi atu kiate kimoutolu hono kotoa pe...
 
Kavauhi 
 
 
 
 
 

pas...@genesischurch.org

unread,
Jul 30, 2011, 9:48:17 PM7/30/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com, Taniela Lole, Paula Pole, vea kava

Semisi koe potutohi 'ena na'e malanga sivi ai e faifekau Meto NZ pea na'e fiema'u ke fakatonulea kihe fakapalangi 'ehe toe faifekau Meto pe 'a Ma'u mo TF. Pea pehee 'ehe malanga "Pea folofola 'a Sisu kihe tahi 'OUA NGUU" Pea lea mai e fakatonulea  'a Ma'u "'And Jesus speaks to the sea BE CAREFUL ".sh

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Sami Pakofe

unread,
Jul 30, 2011, 11:11:25 PM7/30/11
to tasil...@googlegroups.com

  

-----Original Message-----
From: "Semisi Kava" <semis...@yahoo.com.au>
  
....malo e lelei 'ae kau Kalisitiane kotoa pe 'oku mou me'a mai ki he tepile fakauike moe kau laukonga fakalongolongo 'oe ngalu ope ni...talitali lelei kimoutolu ke tau kaungaa fefakamo'oni'aki mo vahevahe 'ae 'ofa lahi 'a si'etau Tamai..he kuo ne fakaha 'e ui pe tokoua koe fanau 'ae 'Otua....'ofa lahi atu...malo
  
Matiu14:22-36

 

 

Kaveinga: “’Oua ‘e ngu!”

 

 --------------------------------------------------------------------------------------------

 Semisi Kava, malo e ngaue lahi, pea koe taha 'ena he akaveinga malie Kuo ke Fokotu'u mai,, pea malo e lavemai he 'etau lesoni Fakauike , he koe me'a pe ia 'e 'aonga lahi kiatekitautolu...

Semisi tuku keu ki'i paki atu he lesoni 'o faka-kainga kihe me;a oku fai ai e talanoa he Tasilisili,,,,, Ne fai e Potalanoa he lesoni ni i Fofo'anga he 2003, pea lau e Lesoni 'o lakahake he tu'o fitu, pea pehee mai e Taki Pakipaki ( Pulotu Kata ) ko'etau lesoni 'ena mou hanga mai aa ketau veteki ,, pea hoko atu e Potalanoa he " lea 'a Sisu "Oua 'e Nguu ",, hange koho'o fakatalanoa,,, 'ohovale pe kuo pehee mai 'a Sikula ia......... koe " Oua 'e Nguu ",   koe talamai 'e Sisu ke Tuku elau-ako ..
 
 Kavauhi, ne hanga atu e kaul ekileki 'o taufale'i 'a Sikula, toe pehee mai 'a Sikula ia,,,ka ne nau 'ofa pe 'o fakalongolongo kae tuku 'enau longoa'a, heikai Ngahi'i kinautolu 'e Sisu..
 
pehee atu e Taki pakipaki ia,,,,,, na'e 'ikai koe 'uhinga 'a Sisu kihe kau ako ka ko'ene 'uhinga kihe Matangi, toe pehee mai 'e Fakavahenga ia,,,,,,,, koe anga foki ia hono hiki, ka  koe 'uhinga 'a Sisu ia kihe kau Ako, ke 'oau tenau Nguu ( hoha'a )..
 
mahalo Semisi koe palopalema ia 'etau kau he Lotu Lelei ,,ko'etau feinga ke tau "Eiki-Vaka " kae 'ikai ketau fai pe 'etautolu 'ae me'a totonu, koe pasese, pea moe ohu liu, kae tuku e 'Eikivaka- kia Sisu.."Tau taki-taha-tu'u 'i hono laine"..'o fai ai e fakama'uma'uluta "..
 
koe paki atu pe ,,
 
sami.
 

 

 

Epeli

unread,
Jul 31, 2011, 11:22:52 PM7/31/11
to tasil...@googlegroups.com

Hahaaaa,

 

Kuo foki e manatu ‘a sh ki he fo’i liliu koia! Kae toe feefee ko e founga ia “be careful” Ka ko e ki’i motu’a mei he LOLO ka kuo Faifekau he taimi ni! Pea na’a na (sh) ngaohi ‘emau topai ‘o fafanga ‘aki ‘a e ako ‘a e kau faifekau he taimi koia! Pea ko hono ola, kehe atu! Na’e pehe mai Sh , “Wind ……pea ki’I melemele…….pea to e wind …….melemele……you know wind …..ummm….be careful! And the sea was smiling!!!

 

Ma’u.

 

penisimani mone

unread,
Aug 1, 2011, 11:36:04 AM8/1/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Kavauhi e tau mo peito na...malo 'etau lava ki he mahina fo'ou ni. 'Oku lolotonga 'aho malolo hotau motu ni he 'aho ni, 'ofa ke toka aipe monuu ki he Tama ko Siaosii mo e fale 'o Tupou.
 
Fakafeta'i mu'a ki ha 'Eiki 'oku fie ha'u kiate au, ki he siasii, ki he fonuaa, 'i he taimi 'o e faingata'aa'ia he peauu, 'i he tokai 'a e matangii. Tatau aipe pe te ne heka mai he afaa, mo hala he peau, pea u fekekee'i ai he manavahee, koloaa pe 'oku ne ha'u...loto lelei ke ne ha'u...'ikai hola..ke fakanonga au, mo e siasi, mo e fonua - fiemalie pe, ko au pe, 'oua e manavahee!...aaah!...lea fakaofo... vovo...mo'ui...lolotonga 'ete po'ulia...
 
Fekau mai keu 'alu atu!...Mahalo ne 'ikai ha'ele 'a Pita he fukahitahii, ka 'i he funga "ha'u pe"...royal command.. 'i he fekau 'a Sisu..., toki feinga ia ke 'alu he fukahi tahii pea kamata melemo ai...Ha'u pe!..ha'u pe kia Sisu...
'
--
fakapulia

sisilia tupou-thomas

unread,
Aug 1, 2011, 3:38:40 PM8/1/11
to tasil...@googlegroups.com
Fakapulia & Kavauhi
 
Malo mu'a e fevahevahe'aki fakamafana he ngaahi 'aho momoko ni.  'Oku fakamaafana 'a e fakamanatu kuo ke fai Fakapulia, ko e "ha'ele" pe laka atu na'e tupu mei he UI/FEKAU (royal command)!  Pea ko e fo'i sitep out (hopo ki tahi) ko ee 'a Pita ke laka atu, was/is a "leap of faith".... tupu he'ene sio/'ilo pau 'oku lolotonga ha'ele mai hono 'Eiki ke na fetaulaki!  Ko kimautolu ko eni 'oku vale he kakauu, fefe ka ha'u e ui ke tukuange/hopo ki tu'a mei he vaka?  Hangee ko ee kuo te 'osi ongo'i melemo atu pe kita mei loto vaka!  Kae malo mu'a Pita e ma'u lesoni, ho'o hopo ki tu'a (ki tahi) ke mo fetaulaki mo Sisu, kuo Ne fai ho ui! toe haa sino mai! 'Ouaaa!  
 
Ko e context na'e ha'elea 'e Sisu pea fai ai 'ene ui, it's rough and scary (matangi & tahi & ngaahi peau); fefe 'ene haa/fotu mai, 'ikai 'ilopau ko Sisu, 'a'ali e vakai atu! Was it the darkness of the night, pe ko e lahi e manavahee tevolo?  Te u koma he.  Mo e 'ofa ai pe mei he Tele'a (Sisilia).

2011/8/2 penisimani mone <peni...@gmail.com>

siosaia piutau

unread,
Aug 1, 2011, 10:11:13 PM8/1/11
to tasilisili ngaluope
kau atu he fakamalo kavauhi he fakakoloa 'o e kau lautohi fakalongolongo, malo e ngaue mo e lotu, 
fakapulia kataki kae tuku mai 'a e email 'a e puleako 'o Sia'atoutai keu ki'i tohi atu kiai he malo
'ofa atu mo e lotu atu 


Date: Mon, 1 Aug 2011 08:36:04 -0700
Subject: Re: [tasilisili] Re: "'OUA 'E NGUU!!" Matiu 14:22-36
From: peni...@gmail.com
To: tasil...@googlegroups.com

david niu

unread,
Aug 2, 2011, 12:01:32 AM8/2/11
to tasil...@googlegroups.com
On 8/1/11, sisilia tupou-thomas <sisili...@gmail.com> wrote:
Ko
> ko kimautolu ko eni 'oku vale he kakauu, fefe ka ha'u e ui ke tukuange/hopo

> ki tu'a mei he vaka? Hangee ko ee kuo te 'osi ongo'i melemo atu pe kita mei
> loto vaka! Kae malo mu'a Pita e ma'u lesoni, ho'o hopo ki tu'a (ki tahi) ke
> mo fetaulaki mo Sisu, kuo Ne fai ho ui! toe haa sino mai! 'Ouaaa!

Mālō mu'a sisilia e fakamanatu ki he kau tama 'oku vale he kakau ke
nau molūmaea pe i vaka, he 'e a'u atu pe 'a Sisū ia ki vaka, 'oua e
hopo mai na'a hangē ko Pita, 'o toutou meleuku ee. 'Oku tau fa'a taku
'oku mahu'inga ke fai ha hopo ki tahi, ka 'oku 'i ai pe 'a e fa'ahinga
ia ke nofo pe i vaka...'oku kei lava pe 'a e ngāue fakamisinale ia 'i
vaka pe, 'oku 'ikai fu'u mahu'inga ke tau hopo kotoa ki tahi na'a
'auhia e vakaa ia.

moe hūfia,
tniu.

pas...@genesischurch.org

unread,
Aug 2, 2011, 12:26:09 AM8/2/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

DN,ka koe me'a mahu'inga keke poto he kakau koe'uhi keke fakatoulava pe 'a vaka mo tahi'.Fefe kapau teke folau ki Koulo pea ngoto e vaka.'e kakau 'a Maile ia moe kau tama kae li'aki koe.'Ofa mai 'o feifeinga.sh

Taniela Sila

unread,
Aug 2, 2011, 7:05:11 PM8/2/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Fiemalie pe; ko au pe: 'Oua 'e Manavahe(vs 27)

'Oku 'iai 'a e fatu malie kuo kau mai ki he tohi himi 'oku 'iloa ''ake
ha mamahi" ....Ka ake ha mamahi hange ha peau pe nonga hange ha
vaitafe.Ko Sisu Kalaisi kuo ne fekau au keu fiemalie ma'u
pe....fiemalie.....hoku loto 'oku fiemalie ma'u pe...'Oku 'iai 'a e
ngaahi liliu kihe Fiemalie 'ihe ngaahi version faka Pilitania(take
courage/cheer up) ka 'oku malie hono fakatonulea e Molitoni 'ae take
courage/cheer up koe fiemalie..hange 'oku ne 'omi 'a e fakakaukau ka
'iai ha taha 'oku ne ma'u 'a e loto lahi pea 'oku fiemalie 'o hange
koe talaloto na'e fai 'e Salesi uesile "Sisu na'e polo'i mo'oku hoku
Laumalie ni sio kihe tahi 'eku meimei ngoto heni,puke Sisu 'o fufuu
lolotonga 'a e afaa pea u ma'u taulanga u,faaki kiho fatafata" Koe
fa'ahinga fakakaukau na'e ngaue'aki 'e Sisu ke fakalelu e mamahi/ke
fakanonga e loto 'oku faingata'a'ia. Koe fa'ahinga lea na'a ne ngaue
'aki 'ihe ngaahi 'aho toetu'u " Peace be with you" Si'oto 'Ofa atu"
koe lea 'oku fe'unga moe hou/faingata'a/mamahi/puputu'u etc ko AU
pe..Koe Huafa ia na'e 'ekea 'e Mosese ke 'alu moia kihe faingata'a pea
koe huafa koia KOAU KOAU AIPE ko ia pe 'eni ne tu'u he faingata'a.ko
Sisu 'a e huafa lahi 'o 'ikai hano ua,'ikai ha taha ke tatau,ha taha
ke kakunga....
Koia ai pe ha peau ha taufa kehe ange......'Oku kei faifolau 'a e
'Eiki he vaka hono Siasi......Koe ki'i fakafiemalie 'a Sisu na'e taimi
tonu,feitu'u totonu 'ihe me'a totonu...Same 46 " koe hufanga 'a e
'Otua kiate kitautolu moha malohi koe tokoni 'ihe mamahi matu'aki ofi"
Koe fakafiemalie ko 'eni 'oku fakalotolahi kiate au,fakalotolahi kihe
Siasi,Fakalotolahi kihe Fonua...Koe fu'u taimi faingata'a 'eni 'oe
'Ekonomika...Fiemalie,'oua 'e manavahe! Yes sir... teu 'alu
atu ......Peau 'ilo ai 'a e monuu fe fe'ao moe tui,sio atu ta'e pulou
inu 'ihe vai mo'ui......

Taniela Sila

unread,
Aug 2, 2011, 7:05:37 PM8/2/11
to Tasilisili-he-ngaluope
'ofa moe lotu

Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages