....malo e lelei 'ae kau Kalisitiane kotoa pe 'oku mou me'a mai ki he tepile fakauike moe kau laukonga fakalongolongo 'oe ngalu ope ni...talitali lelei kimoutolu ke tau kaungaa fefakamo'oni'aki mo vahevahe 'ae 'ofa lahi 'a si'etau Tamai..he kuo ne fakaha 'e ui pe tokoua koe fanau 'ae 'Otua....'ofa lahi atu...malo
Matiu14:22-36
Kaveinga: “’Oua ‘e ngu!”
Potu Folofola Matiu 22 : 27 “Pea lea ‘a Sisu kiate kinautolu ‘o pehee fiemalie pe ko au pe ‘oua ‘e manavahe”
Himi /583/663
“Pea ne hanga leva ‘e Sisu ‘o fekau fakamalohi leva ki he kau ako ke fei mo heka ki he vaka ‘o mu’omu’a ‘iate ia ki he kauvai, lolotonga ‘ene tukuange ‘e ia ‘ae kakai.” (v 22)
Na’a ne fekau kinautolu ki ai
‘Oku ‘i ai ‘ae ki’i lave ‘a Sione ki he ‘uhinga na’e fakato’oto’o ai ‘a Sisu ke mavahe mei he fu’u kakai he na’a ne ‘afio’i ‘ae ‘uhinga fakakakano ‘oku nau teu fai kiate ia pea koe’uhii na’a ala uesia ai mo ‘ene kau ako he felaulauhi pe kohai ‘oku lahi ko ki ai na’a ne fekau’i atu ‘ene kau ako ke nau heka ki he vaka “Ko ia ‘i he mea’i ‘e Sisu ‘oku nau te u ke ha’u ‘o ‘ave fakamalohi ia ‘o fakanofo ke tu’i pea ne toe ‘alu hake ki he mo’unga ‘e ia toko taha” (Sione 6:14-15). Ka neongo ia na’e ‘ikai ha misi ‘e taha ‘ene kauako ki he ‘uhinga ‘ene fokotu’utu’u na’e fai. Na’e hoko mai e fakaevaha ni ‘i he uhouhonga pe ia ‘oe finangalo ‘oe ‘Otua ‘o kehe ia meia Siona moe ika he na’e ‘i tu’a ia mei he finangalo ‘oe ‘Otua. Me’a ni na’e ‘ikai ke ‘afio’i ‘e Sisu ‘e hoko mai ha fu’u fakaehava pehe ni? ‘Io! Pea ‘e malava pe ke tau pehee koe ‘uhinga ia ‘ene fekau atu ai ‘ene kau ako ko ‘ene afio’i ‘oku malu’aki mai ha fakaevaha? Pea koe taha kainga! He te nau hao pe he matangi ‘oku ‘i loto pe he finangalo ‘oe ‘Otua (fakalaumalie) he matangi koee na’e mei too ‘i ‘uta mei he fu’u kakai ‘oku ‘i tu’a ia mei he finangalo ‘oe ‘Otua (‘uhinga fakakakano hono fakanofo tu’i/ ke hikisia ai ‘ene kau ako/ fakakakano).
‘I he Tohitapu ‘oku ‘i ai ha ongo matangi ‘e ua ai. 1. Koe matangi ke fakatonutonu / faka’ulungaanga’i ‘i he taimi ‘oku ako’i ai kitautolu ‘e he ‘Otua pea moe 2. Koe matangi ‘oe fakahaohaoa ‘i he taimi ‘oku ala mai ‘ae ‘Otua ke tokoni’i kitautolu ke tau tutupu fakalaumalie. Na’e mo’ua ‘a Siona he fu’u matangi koe’uhi ko ‘ene “talangata’a ki he ‘Otua” pea na’e “fakatonutonu ia ai.” Na’e mo’ua ‘ae kau ako he fu’u matangi ni koe’uhi ko ‘enau “talangofua ki he ‘Eiki” ka koe’uhi pe ke fai ai honau “Fakahaohaoa.” Na’e tomu’a hanga pe foki ‘e Sisu ia ‘o vakai’i ‘enau tui he’enau folau fakataha mai he vaka hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a (Matiu 8:23-27). Ka ‘i he talanoa ni na’e vaka’i ‘e Sisu ‘enau tui he taimi ‘oku ‘ikai ke nau folau ai mo ia. ‘Oku tau fa’a fihia pe foki ‘a kitautolu kau Kalisitiane he fakakaukau koe talangofua pe ki he ‘Otua pea ‘oku ‘ikai ha toe tokatamaki /matangi/ fakaevaha he fononga’anga ka koe fononga pe he “’alo malie.”Ka ‘oku ‘ikai fa’a mo’oni ia “…’I mamani ‘oku mou ma’u mamahi…..pea ko ‘eni leva ‘ae palomesi… ka mou loto to’a pe kuo u ikuna ‘a mamani ‘e au.” (Sione16:33). Koe taimi pe kuo tau fehangahangai
mo ha matangi pe he ni he mo’ui ni koe’uhii ko ha’atau talangofua ki he ‘Eiki pea tukutaula ai ‘etau tui he ‘oku ne tokanga mai he ko ia na’a ne fekau mai kitautolu ki ai pea hangee koe lea tonga ‘oku taka… ‘oku tau “hongea pe mo hou’eiki ‘io ‘oku ngaongao ka ‘oku ‘i ai pe ‘ae ‘Otua” Kainga ! ‘Oua ‘e ngu ! he ko ia na’a ne fekau kitautolu ki ai ke tau fou mai he matangi ni.
“Pea koe vaka kuo a’u ki he vaha’a malie pea faingata’a’ia ‘i he peau he na’e tokai ‘ae matangi v 24 “Pea ‘i hono fa ‘oe uasi ‘i he po ko ia, na’e ‘alu atu ‘a Sisu kiate kinautolu ‘oku ne ha’ele ‘i he tahi v 25
Na’a ne tatali pe mei ‘uta ke ‘oleva ke mavahe ‘aupito ‘ae vaka mei ‘uta ke mahino he’ikai ha toe ‘amanaki’anga ‘o ‘ene kau ako ‘isa pea koe siva’anga/ ‘amanaki noa ai mo mamani koe sio koe fai pe ki fa’itoka…Na’a ne sivi’i heni ‘ae tui ‘ene kau ako ‘aki ‘ene to’o kotoa moe ‘amanaki’anga ‘o ha’a tangata.. puli kaveinga kotoa vaka ne ‘ikai tauala... Kaunga Tamaki ‘ae ngaue kau vaka e ne tafia taliu kae kei fonu ma’u pe fohee ‘ikai tu’u hekina…” ‘I he Same na’e kalakalanga/ lalaunga ai ‘a Tevita he matamata ‘oku mama’o ‘ae ‘Otua pe ngali kuo li’ekina ia neongo ‘a ‘ene ‘ilo’ilo pau kuopau ke ha’u ia ‘o fakahaofi ia. Koe
me’a tatau na’e mo’ua ai moe helo fakamafola lotu ko ‘eni ko Paula he taimi na’a ne fa’a mo’ua ai he mamahi ‘oe fononga’anga ni “He ‘oku ‘ikai te mou loto ke mou ta’e’ilo, kainga, ki he tu’utamaki ‘e hoko kiate kimoutolu ‘i ‘Esia he’e nau matu’aki mafasia ai ‘o ‘ikai mei lava ke tali, ko ia na’e mole ‘aupito ‘emau ‘amanaki ki he mo’ui.” (2 Kolinito 1:8).
Koe ha ‘uhinga na’e fononga ai ‘a Sisu he tahi? Ke fakamahino ki he’ene kau ako koe peau moe afaa ko ‘ena na’e mei ‘osi ai ‘enau mo’ui koe halanga ia ‘oe Mafimafi ke ‘a’ahi ai ki he’ene kakai…’oku heka he afaa mo hala mai he peau lalahi ko ia. Kainga neongo koe ngaahi faingata’a’anga ‘oe mo’ui ni ‘oku tau fa’a launga ai ka ‘oku totonu ke mahino kiate kitautolu ‘oku koe ngaahi peau lalahi ia ‘oku ne fa’a fakafetaulaki’i ai ‘etau meimei melemo moe nima fakamo’ui ‘oe ‘Eiki.
Koe ha e ‘uhinga na’e ‘ikai te nau ‘ilo ai ia? Pea ‘i he sio kiate ia ‘ae kau ako ‘oku ne ha’ele he fukahi tahi na’a nau puputu’u, ‘o nau pehee, koe fa’ahi kehe pea nau fekekee’i ko ‘enau manavahe” v 27... Ko hono ‘uhinga he na’e ‘ikai ke hoko pe ‘ae fakaevaha ni pea nau kumi leva kiate ia. Kapau na’a nau fa’a tatali pe kia Sisu ‘aki ‘ae tui na’e faingofua ‘aupito ‘enau ‘ilo’i atu ia he ko hono ‘ilo’anga pe ia kainga ‘o Kalaisi ‘oku ‘ilo pe ia ‘aki ‘ae tuii moe fa’a kataki. Ko hono ‘atungaa ee ‘enau ta’e’ilo ia ko ‘enau lau ‘a Sisu koe “fa’ahikehe.” Kainga koe “Manavahe” moe “Tui” he’ikai ke malava ke na nonofo fakataha ‘i ha loto ha tangata he ‘oku hanga ma’u pe ‘e he “manavahe” ‘o kuihi ‘ae fofonga ‘oe tangata tui pea nenefu ‘i hotau lotolotonga ‘a Sisu ko hotau kainga ofi.” Kainga ‘oku fa’a ha’u ‘a Sisu kiate koe mo ua he taimi ‘oku matangia ai ‘ae mo’uii “Ka ke ‘alu ‘i ha vai te u ‘iate koe, ‘io ‘i he ngaahi vaitafe ‘e ‘ikai te nau lomekina koe, ka ke laka ‘i he afi ‘e ‘ikai te ke mofia pea ‘e ‘ikai lave ‘ae vela ‘oe ulo” (‘Aisea
43:2).
Pea tali ki ai ‘e Pita ‘one pehee, ‘Eiki, kapau ko koe, fekau keu ‘alu atu he fukahi vai” v 28 “Pea ne pehee, Ha’u pe. Pea hifo ‘a Pita mei he vaka ‘one ha’ele he fukahi vai ke ‘alu kia Sisu” v 29
Ka ko Pita! “‘Oku ne oloolo au keu falala mo'oni”
Na’e mahino pe foki ko Pita pe na’e loto ke hopo mai ki he fu’u moama vavale ni moe tahi hou lololotonga ia ‘oku ‘i vaka pe e toenga ia. ‘Oku ‘i ai ‘etau palovepi koe “Li’aki e vaka kae fai e kakau” ‘ikai! Ko Pita ia koe “Li’aki e vaka kae fai e ki’i lue ia ‘i he fukahi tahi” Ka koe ha ‘ae me’a na’a ne toe fakatoumoloto hifo ai? “Ka ‘i he’ene tokanga ki he malohi ‘oe matangi na’a ne ilifia ai; pea ‘i he’ene kamata fakatoutoumoloto hifo na’a ne kalanga, ‘Eiki, fakamo’ui au” v 30 Kainga na’e lalahiange mo ma’olungaange ‘ae ta’e tui ‘a Pita ia he lalahi ‘oe peau na’a ne fa’a tokanga ki ai “…Koe ha na’a ke tala’a ai? Pe veiveiua ai?? Na’a kamata mai’aki ‘e Pita ha tui matu’aki malohi fau pea ne faka’osi’osi mai ‘aki ha ki’i me’i tui valevalea koe ‘uhi pe koe mo’ui veiveiua…! “Hange ‘ae tahi ko ‘ena pehee ‘a si’i konga kau he ‘atamai kuo ‘avea to mo hopo he ngaahi peau he kani fa’ahi ki loto, langi ‘a fee te ke ‘aa? Si’i laumalie kuo ngoto kuo alanga vaka ‘e talangofua ki he’eku fekau ‘oua e ngu!’oua e ngu!” (v 583:2) 114 ...Peau hopo ‘i he tui ki he moana ko ‘eni ko ‘eku malolo’anga moe fiefia’anga ‘oku ou ‘ilo ‘i heni ka ‘ema’u pe ‘eku tui he Tamai kiate koe..
Mahalo pe ‘oku ‘i ai pe mo ha akonaki meia Pita he koe taimi na’a ne kamata ai ke te faingata’a’ia na’a ne kole leva kae ‘ikai tali ke toki melemo pea toki kaila… pea ‘i he’ene kamata fakatoutoumoloto hifo ia na’a ne kalanga ‘Eiki fakamo’ui au.” (v 31). Na’e toki fakamo’oni ‘a Pita ki he’ene a’usia ni he’ene hiki ‘ipiseli “He koe ongo fo’i fofonga ‘oe ‘Eiki ‘oku na siofi ‘ae ma’oni’oni pea ko hono ongo telinga ‘oku fanongoa ki ha’anau lotu…” (1 Pita 3:12). Neongo na’e fu’u faingata’a fau kia Pita ke ka na’e hoko ‘ae me’a ni kene fakamatala mo’oni mo pau ‘a ‘etau tauhi ki he ‘Otua ‘oku ne fai pau mai kiate kitautolu. Koe mo’ui faingata’a’ia/ matangia ‘oku ‘ikai fa’a faingofua ke folaua ka ‘oku matu’aki mahu’inga ke folaua. He ‘oku tau ako ai ke tau fakapapau’i ‘ae me’a ‘oku tau tui ki ai ‘oku mo’oni mo pau ‘o tatau ai pe koe fe ha tukunga…."Faith is not believing in spite of evidence, but obeying in spite of consequence."
“Pea ne pehee, ha’u pe…! (v 29) Koe fekau atu ‘e Sisu ke “ha’u” koe kakato ia ‘ae fekau..Ko hono ‘uhinga he koe tokotaha fekau ‘oku mei ai ‘ae “kamata’anga moe faka’osinga ‘oe fekau na’e tala hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘ae tohi Hepelu “…’o tau sio fakamama’u ai ki he Takimu’a ‘i he tui mo hono fakaa’u ‘io ‘a Sisu…” (Hepelu 12:2). Kainga! ko e ha pe ha ngaue na’e kamata ‘e he ‘Otua kuopau ke ne fakakakato ia. ‘Oku tau fa’a vaivai pe mo fo’i koe’uhii koe ha’aha’a ‘oe fononga’anga ka ‘i he iku’anga kuo
pau ke fakakakato ia ‘e he ‘Otua. ‘I he faka’osinga ‘oe talano ni na’e fononga fakataha mai ‘a Sisu mo Pita ‘I he fukahi tahi ki he vaka…. “Kainga fiemalie neongo ‘e ‘ikai ke ‘aa ‘a langi ka ‘oku mea’i pe ‘ae to mai ‘ae faingata’a ‘e ta tatali kitaua ‘oku ne ‘afio’i ‘oua ke hoko ‘ae houa pea ‘e fakahaofi, ‘e talangofua ki he’eku fekau ‘oua ‘e ngu! ‘oua e ngu! Matangi mo tahi mo ngaahi peau ‘ae tevolo mo ‘ene konga kau mamani mo langi kotoa kuo pau te nau ‘ilo ‘ae le’o ‘o honau hau ‘e nonga kotoa ‘okapau teu lau oua e ngu! ‘oua e ngu!”
“Pea ko kinautolu na’e ‘i he vaka na’a nau tu’ulutui kiate ia, ‘o nau pehee, Ta koe ‘Alo ‘oe ‘Otua koe” v 34.
Pea ‘i he’ena heka ki he vaka na’e talolo ‘ae matangi. Na’e liliu ‘ae fo’i matavaivai ko ‘eni ‘a Pita ko ha fo’i akonaki ma’olunga ma’ae toenga ‘oe kau ako pea mo ia foki. Taimi pe na’a nau mamata ai ki hono lolomi ‘e Sisu ‘ae matangi na’a nau….tu’ulutui kiate ia ‘o nau hu kiate ia. Ko e taimi koe na’e ‘uluaki lolomi ai ‘e Sisu ‘ae matangi he’enau folau he tahi Kaleli (Matiu 8:23-27) na’a nau kalanga le’o lahi “Koe tangata ha ‘eni!” ka ‘i he talanoa ni hili hono fakanonga ‘e Sisu ‘ae tahi pea nau pehee “Ta koe ‘Alo ‘oe ‘Otua koe.” (v 33).
Na’e hili pe ‘ae tokoni ‘ae kauako kia Sisu hono fafanga ‘oe fu’u toko 5,000 he uike kuo hili pea ‘i he uike ni kuo faka’ataa kinautolu ‘e he ‘Otua ke nau fou atu he fu’u matangi fakaevaha ni. ‘I he tohi Ngaue hili pe ‘enau fakaului ha fu’u kakai ‘e toko 5,000 pea kamata leva ‘ae angi mai e fu’u matangi ‘oku ui koe “fakatanga lotu” (Ngaue 4:4). Kainga ne ‘ikai ha manava si’i pe holomui ‘e taha ‘ae kauako ni he na’a nau ‘omi pe ‘ae ngaahi a’usia ‘enau fa’a matangia moe ‘Eiki ‘o nau ma ukuna’aki ‘ae ngaahi ‘aho ‘oe fakatanga lotu moe ‘ahi’ahi ni. “Oi! He fai fuoloa ta koe mate ne pau puli kaveinga kotoa ‘ikai taumu’a ‘e lau ka ne
fafana ‘a langi ‘oua ‘e fiu ngofua he koe kau mata tali te nau a’usi fonua…. (v 2)
Na’a nau a’u ‘enau fononga ki Kenesaleti ofi ki Kapaniume pea mo Petisaita pea na’a ne fai ai ‘ene fakamo’ui mahaki. Kainga ‘oku mou pehe na’e ‘ilo’i ‘e he kakai ni na’a nau toki ‘ataa mai ‘eni mei he fu’u matangi moe fakaevaha ke fe’iloaki mo ‘enau kau mahaki? Kainga na’a tau fou mai mo Sisu he fu’u matangi/ faingata’a/mamahi/ puputu’u ni ke fakahaohao’i ai hotau laumalie ki he fakamaau ‘ae ‘Otua ‘oku ene mai. (Same 42:7). Kainga tau fakahaa’aki ‘etau hounga’ia he’etau tu’uta matu’u mai fakataha moe kau ako ni ‘aki ‘etau mape’e fakataha hifo moe kau ako he ve’e va’e ‘o Kalaisi pea ke pehe ni ‘etau lea “Koe Tu’i koe ‘oe ngaahi tu’i moe ‘Eiki koe ‘oe ngaahi ‘eiki”!!! Himi 663:1 “Tama ‘e ngalo ‘a fee nai ‘aho ne to ‘ae afaa, angi
mei mu’a he matangi vaka ne ‘ikai tauala? Ka ne fafana ‘a langi mou vili atu ki mu’a he koe mau matatali te nau a’usi fonua…” “Ka kuo si’i ni matangi ‘ikai ke heka peau fu’u tafi tonga ‘a langi kite fonua ‘i mata’u ta ne mo’oni ‘a langi hono lelei ke ‘ukuma pau ki he kau matatali te nau a’usi fonua sila ki vai pea ‘uli ngaholo he kuo to mai ‘ae mui hakau” ….!! 'Emeni..!!
....'ofa ke mohu tapuekina 'etau ngaahi mo'ui vaivai ni he uike fo'ou ni...lau ai 'etau Folofola, lotu fakafamili pea 'oua 'e faifaimalie he fe'aonga'aki he 'oku taimi si'i pe pea ngata ai....tau foaki ai pe 'ae langilangi ki he 'Eiki 'oku tau malu ai...'oku ou 'ofa lahi atu kiate kimoutolu hono kotoa pe...
Kavauhi