RE: MALANGA SAPATE 24/11/2013...LUKE 23:33-43

1,644 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Nov 19, 2013, 4:06:48 AM11/19/13
to tasil...@googlegroups.com, ape...@portsauthoritytonga.com, faka...@gmail.com

!Malanga SAPATE 24/11/2013! (LUKE 23:33-43)
 
Ngaahi lesoni: Luke 1 :68-79 ; Selemaia 23 :1-6 ; Kolose 1 :11-20 ; Luke 23 :33-43
Ngaahi himi : Himi : 114, 115, 603
Luke 23 :43 “Pea folofola ‘e ia ki ai, ko au ee ‘oku ou talaatu koe ‘aho ni te ke ‘i Palataisi mo au”
Kaveinga : Koe tapuaki ‘oe ‘ilo’i kita 
 
Talateu
Neongo ‘oku tau kamata’i he sapate ni ha fa’ahi ta’u fo’ou (‘Etiveni) moe nofo ‘amanaki ‘ae mamani ki he hoko mai ‘ae Pilinisi ‘oe Melino ki mamani, ka kia Luke mo ‘ene talanoa he vahe ni ‘oku ne lolotonga muimui’i mai ‘ae hala fononga ‘o Sisu talu ‘ etau fe’ao mai mo he ngaahi mahina kuo tau situ’a mei ai mo ‘ene tutui mai ke a’u ki he tumutumu ‘o ‘ene misiona ma’ae mamani. Pea hangee pe ko ia ‘oku ha atu he talanoa ‘oe vahe ni kuo lava ‘ae fakamaau’anga pea kuo hili atu mo hono tautea koe pekia he Kolosi fakataha mo ha ongo angahala ‘e tokoua. Pea ‘oku hoko atu ‘a Luke ke fakamatala’i ha toe talanoa ‘e taha na’e ‘ikai mei he kakai na’a nau tutuki ‘a Sisu ka mei he ongo tangata na’e tutuki fakataha mo Sisu. Pea ‘oku pehee hono talanoa na’e tauvalovalo ‘ae to’ohema kae hounga’ia ‘ae angahala ‘i hono to’omata’u pea to ai ‘ae lea ni mei he fofonga ‘o Sisu ‘’Pea folofola ‘e ia ki ai, ko au ee ‘oku ou talaatu koe ‘aho ni te ke ‘i Palataisi mo au” ‘a ia ko ‘etau veesi malanga ia.
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
‘Oku ou faka’amu ke pukepuke ‘etau tokanga ki he ngaahi fakakaukau ‘i he fepotalanoa’aki ‘i he vaha’a ‘o Sisu moe ongo kaiha’a ’akau he funga kolosi. ‘Oku fakatupu fifili foki ‘ae ‘ikai ke hiki kotoa mai ‘e Luke ‘ae ngaahi fitu’i Folofola ‘a Sisu mei he Kolosi hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘ae ngaahi Kosipeli kehe. Matamata koe taha ‘oe ngaahi me’a na’e tokanga ki ai ‘a Luke ko ‘eni feinga ke kau ai leva ‘ae Senitaile mo hotau mamani he fakamolemole ‘ae ‘Otua ma’ae Siu. Koe lea ni na’e kaungatonu ia ki he kau Siu “he ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo ‘enau me’a ‘oku fai.” Koe’uhii koe ‘uhinga ia ‘ene ha’ele mai ke fakakakato ‘ae palani fakamo’ui ‘ae ‘Otua ma’ae Siu mo mamani pea na’a nau tutuki ia ‘i he ta’emo’oni ka na’a ne pekia ‘i he mo’oni. Fakatatau ki he ngaahi tautea mate kotoa ‘oe kuonga ‘o Sisu koe mamahi taha ‘eni he ‘oku hanga ‘ehe mamafa ‘oe sino ‘o fakafe’atungia’i ‘ae ngaue ‘ae mafu pea ‘oku natula leva ke fonuhia ‘ae ma’ama’a pea ‘oku mate mamalie mo mamahi ‘ae tangata. Na’e fakahoko foki ‘ae ngaahi tautea pehe ni he ngaahi feitu’u ‘e malava ke sio ki ai ha taha pe he ko hono taumu’a ia ke ako mei ai ‘ae toenga ‘oe kakai ke ‘oua te nau toe maumau’i ha lao pea ‘oku kei ngaue’aki mai he ‘aho ni ‘ae fakakaukau ko ia ‘e kau lotu Mosilemi. Na’a nau tohi ‘ae lea ‘o tuki’i ‘i hono kolosi “Koe tu’i Siu ‘eni” pea na’a nau hiki ia ‘i he lea fakaalamea, fakalatina mo fakakalaisi koe taumu’a ke malava ‘ehe taha kotoa pe ‘i he kuonga ‘o Sisu ‘o lau ‘ae hia ia na’e tautau ai  he kolosi “koe tu’i siu
 
Koe fuofua tangata ke fakamo’oni ki he’ene pekia kae mo’ui ‘ae angahala
 
Koe ‘aho hono tutuki koe ‘aho ‘oe fehangahangai he ‘oku fakamatala ‘a Luke na’e tutu’u pe ‘ae fu’u kakai ‘o ‘ikai ke mahino ‘ae me’a ‘oku nau ‘i ai. Pea na’e fingofingo mai moe kau taula’eiki koe’uhii koe muimui mai ‘ae kakai ‘ia Sisu pea ‘ikai ia ko ia pe ka na’e toe a’u ki he funga kolosi ‘ae fehangahangai he koe tokotaha na’e ne tauvalovalo pea koe tokotaha na’a ne fakafeta’i ‘ae mafi ‘oe ‘Eiki.  ‘I he fakahinohino ki he founga ‘oe Lotu pea ‘oku fa’a kamata’aki ‘ae fakalangilangi, Vete pea fakafeta’i etc. Matamata koe fotunga ‘eni ‘oe tautapa’aki ‘ehe tangata ‘i hono to’omata’u ki he meesi ‘ae ‘Otua. Na’a ne manava’aki mai ‘ae ‘ilo’i kita “Hilingaa mo koe ke ke ‘apasia ki he ‘Otua he ‘oku mo kaungaa tautea mo ia. Pea tonuhekina ho’o taua he ‘oku ta kai ‘ae nunu’a ‘oe ngaue ‘oku ta fai, ka koe tokotaha ni kuo ‘ikai ha’ane momo’i me’a ta’e taau ‘e fai.” Koe fuofua tangata ia ‘i mamani ke vete ‘e hono ngutu ‘ae ha’i ne fakapona ‘e he angahala koe’uhii ko ‘ene Tui ki he hoko mai ‘a Sisu ‘o pekia kae mo’ui ‘ae tangata “Sisu manatu’i au ‘o ka ke ka hoko mai kuo ke pule’anga…” Koe fuofua tangata ke ne fakalangilangi ‘ae mafai ‘oe Tui ‘o hulu hake he toenga ‘oe kau muimui ki he Kolosi he na’e na’a nau tutu’u mei he mama’o pea tangi koe ta’emahino ‘ae toetu’u. Koe manava ‘ae ‘ilo’i kita pea heka atu he peau ma’ahi ‘o Kalevale moe Kolosi ke toka’one he matafanga ‘o ‘Itaniti pea mo hono kaveinga koe ma’u ‘ae Pule’anga moe mo’ui ta’engata he taimi pe ko ia. Na’e talanoa taimi kaha’u atu ‘ae tama ni kae tali taimi lolotonga atu ‘a Sisu he ‘oku ‘ikai koe ‘Otua ia ‘oe kaha’u pe ka koe ‘Otua ia ‘oe kuohili, lolotonga pea moe kaha’u foki. Koe pule’anga ‘oe ‘Otua ‘oku ‘ikai ko ha me’a ke tau fa’a tatali ki ai ka koe me’a ‘oku lolotonga hoko mai kiate koe mo au he ‘aho kotoa pe he ko hono taumu’a ke tau teuteu he taimi kotoa pe ke ma’u ia. Koe tangata koee he to’ohema na’a ne toe fakaongo atu pe ‘ae lea moe tauvalovalo mo talalakulaku ‘ae kau sotia moe kau taula’eiki he’enau pehee “’ikai koe Misaia koe? Pe’i fakahaofi koe mo ki maua.” Koe lea ni ‘ae ta’e’ilo kita he koe kaiha’a ia pea ko hono iku’anga koe mate ta’engata.
 
Koe fakamolemole moe fekau faka’osi ‘oe Kolosi
 
Na’e faka’ali’ali ‘e Sisu ki mamani ‘ae ‘ene fai ki he’ene ngaahi lea “’Ofa’i ho fili” ‘ae to’onga faingata’a taha ke tali ‘e hotau matelie ka na’a ne fakahinohino ki mamani ‘oku malava pe ‘e he matelie ke tali fiemalie ‘ae tonounou ‘a hoto kaungaa mo’ui he ko hotau kolosi faka’aho ia ke fua ki he mo’ui ta’engata. Koe fekau faka’osi ‘oe Kolosi koe “Fakamolemole” pea koe fekau ‘uluaki ‘oe toetu’u koe “Fakamolemole”. ‘I he tohi Senesi na’e tangi hake ‘ae toto ‘o ‘Epeli mei he kelekele ki ha sauni ma’a Keini koe’uhii koe fakapoo na’a ne fai. Ka ki he ‘aho ni mo Kalevale na’e tangi hake ‘ae toto/ ta’ata’a ‘o Kalaisi mei he kelekele ki ha “Fakamolemole” ma’a mamani. Kuo ke ‘osi fai ha fakamolemole ma’a hotau ngaahi fili? Kainga koe teuteu lelei taha ia ‘oku tau nofo ‘amanaki’aki ki he fakamanatu ‘oe teu hoko mai ‘oe Pilinisi ‘oe Melino pea fakataha ia mo ‘etau teu atu ki he ‘aho ‘e toe hoko mai ‘a Sisu koe fakamaau ma’a mamani ke tau fefakamolemole’aki mu’a.
 
Fakaakonaki
Kainga ‘e lau fakakuu kitautolu koe fuofua taimi ia ke te ‘ilo’i ai kohai kita ki he ‘Otua pea tui ai ki he pekia ‘a Kalaisi ma’a ‘etau ngaahi angahala? ‘E lau fakakuu koe fuofua taimi ia ho famili ke nau punou ‘o vete ‘enau ngaahi angahala pea ke tali ‘ehe loto ‘ae pekia ‘a Sisu koe’uhii ko ‘etau ngaahi to nounou faka’aho? Fai leva ‘oua toe tatali he ‘oku ‘unu mai pe ‘ae ngata’anga ki he me’a kotoa pe. Tui leva! Tui leva! Ki he ta’ata’a, ha’u kia Sisu! Ha’u kia Sisu te ne fakamo’ui”
 
Fakama’opo’opo
 
‘Oku hanga ‘e Luke he talanoa ni ‘o fakakau atu ‘ae mamani ‘oe Senitaile ki he tangi “Fakamolemole ‘a Sisu he kolosi.” Ko hotau ‘alunga ‘oku ua matee pe koe ‘ikai pe ko ‘etau ‘ilo’i kitautolu pea ‘oku tau tauvalovalo leva ki he’ene pekia pe ko ‘etau ‘ilo’i koe angahala kitautolu pea ‘oku tau fakafeta’ia leva ‘ene pekia ka tau mo’ui ai. ‘Oku lau ‘ae ongo Kosipeli koee koe fakamolemole ke fitu liunga fitu ngofulu ka kia Luke moe mamani ‘oe Senitaile koe fakamolemole he ‘aho kotoa pe. Kainga ‘oku tupu pe ‘etau hama he Fakamolemole ‘ae ‘Otua koe ‘ikai ke tau fa’a ‘ilo’i kitautolu ‘i he’etau fakafeangai kiate Ia. Pea koe mafai ke ikuna’aki ‘ae fakamolemole ko ia koe pau mo matu’aki fakavaivai’i mo’oni ‘etau mo’ui kia Sisu Kalaisi hangee koe fakavaivai’i ‘e he angahala kaiha’a’akau ko ‘eni ‘ene mo’ui kia Sisu pea ne ‘inasi ai he koe tapuaki ia ‘oe ‘ilo’i kitakoe ‘aho ni teke ‘i Palataisi mo au” ‘Emeni.
 
Kavauhi

Penisimani Mone

unread,
Nov 23, 2013, 1:00:45 AM11/23/13
to tasil...@googlegroups.com
Malo Kavauhi e kei tau mo peito na...

40 Ka ka tali ‘a e taha ‘o ne valoki‘i ia, ‘o pehē, Hilinga mo koe ke ke ‘apasia ki he ‘Otua, he ‘oku mo kaungā tautea mo ia. 41 Pea tonuhekina ho‘otaua; he ‘oku ta kai ‘a e nunu‘a ‘o e ngāue na‘a ta fai: ka ko e toko taha ni, kuo ‘ikai ha‘ane momo‘i me‘a ta‘etaau ‘e fai. 42 Pea ne pehē, ‘E Sīsū, manatu‘i au, ‘oka ke ka hoko mai kuo ke pule‘anga. 


 1) Hilinga mo koe ke ke ‘apasia ki he ‘Otua, he ‘oku mo kaungā tautea mo ia

...naé mei totonu ke ke ápasia...TALA tuku fakaholo Ne ha 'i he folofola,Kamata'anga 'o e poto 'Apasia ki he 'Otua.2          'Apasia he ko e 'Otua,Ne ne ngaohi kitautolu.Ko e pule ia 'o Natula,Tau ke fai ki ai 'a e lotu.3 'Apasia he ko e Tu'i,'Oku 'o'ona 'a e pule'anga;O'ona foki he kalauni,Pea ko e Hau tafataha.4  'Apasia he ko e Tamai,'Uli he ngaahi famili.Ko e tufunga 'o mamani,Tauhi 'o lau Itaniti 5 'Apasia he ko e Hau,'Oku 'o'ona 'a e ko em.Ko e Mafi mo e Vunivalu,Ko e pule 'o e univeesi.

6 'Apasia he ko e 'Alo,Na'a ne fai ho fakatau 'Apasia he ko e Taukapo,Pea ko e Laumalie Tapu (659)..


2)...he ‘oku mo kaungā tautea mo ia..

...ko e sio fakaKalisitolosia loloto fau eni...ki he tautea ó e Ótuaa ía Sisu Kalaisi í he kolosii...he ko Sisu ko e Ótua ia, ko e pesona hono ua ia ó e Ótua he Trinity...óku íkai ko ha taha malanga tufunga pe ia mei Kaleli...ka ko e Ótua ia óku tautea, óku kalusefai, óku pekia, óku ne fakavaivaií é ia á ia...c 7 kaekehe na‘a ne fakamasivesiva‘i ‘e ia ia, he‘ene to‘o ‘a e anga ‘o e tamaio‘eiki, mo ‘ene hoko ‘i he tatau ‘o e tangata: 8 pea ‘i he ‘iloange na‘e hā ‘iate ia ‘a e tō‘onga ‘a e tangata, na‘a ne fakamo‘ulaloa‘i ia, he‘ene hoko ko e fai talangofua ‘o a‘u ki he‘ene mate, ka ko e mate ‘i he kolosi (Phi 2)..kuo ke sio ha Ótua óku tauteaí?..mo kalusefai?...mo pekia?..mamata tonu ai ía Sisu Kalaisi!


3)...ka ko e toko taha ni, kuo ‘ikai ha‘ane momo‘i me‘a ta‘etaau ‘e fai...

...ko e tonuhia á faiekina...2 'Oiau, he ofa lahi!Ne hifo ki mamani,'Alo'i ko e tamasi'i:Ne 'ikai ke toka'i 'A hono fakamaa'i,Ne hoko ko e sevaniti.3 Ko e tufunga ia,'O ngaue ongosia,Ke a'usi 'etau nofo heni;Ne tangi lo'imata,He kovi 'a e tangato,Ne lau'i 'ene fai lelei.4 Si'i Lami 'a e 'Otua,Ne talanga'i mei mu'a,Hono lakanga ke pekia;Ne 'ikai kalo ai,Ka na'e kalusefaiKe 'asinga'i 'a 'etau hia..(414)






2013/11/19 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.



--
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Nov 24, 2013, 5:38:42 PM11/24/13
to tasil...@googlegroups.com
Kavauhi mo Fakapulia malo hono kei tu'uholoaki e talaki Kosipeli.

'Oku ou sio ki he fofonga 'o Sisu he tl'ofa kuo ta'imalie ai e  Kaiha'a  he taimi na'a ne tali ui ai ko e Angahala ia... 'Oku mahu'inga ha kakai pehe he Siasi kenau kei fakamo'oni pea nau fakamo'ulaloa'i kinautolu ki he pekia 'ae 'Eiki ko Sisu Kalaisi..

 'Oku 'ikai tomui ha tangata kovi ki he tl'ofa 'ae 'Otua ,ka ko e founga pe eni ko 'ete fakamo'oni ki he kovi kuo te feia, pea fakamo'oni ki he Pekia a'e ta'ehalaia, Sisu Kalaisi.

Takamuli.
------------


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Sat, 23 Nov 2013 00:00:45 -0600
Subject:
Re: [tasilisili] RE: MALANGA SAPATE 24/11/2013...LUKE 23:33-43


Malo Kavauhi e kei tau mo peito na...

40 Ka ka tali ‘a e taha ‘o ne valoki‘i ia, ‘o pehē, Hilinga mo koe ke ke ‘apasia ki he ‘Otua, he ‘oku mo kaungā tautea mo ia. 41 Pea tonuhekina ho‘otaua; he ‘oku ta kai ‘a e nunu‘a ‘o e ngāue na‘a ta fai: ka ko e toko taha ni, kuo ‘ikai ha‘ane momo‘i me‘a ta‘etaau ‘e fai. 42 Pea ne pehē, ‘E Sīsū, manatu‘i au, ‘oka ke ka hoko mai kuo ke pule‘anga. 


 1) Hilinga mo koe ke ke ‘apasia ki he ‘Otua, he ‘oku mo kaungā tautea mo ia

...naé mei totonu ke ke ápasia...TALA tuku fakaholo Ne ha 'i he folofola,Kamata'anga 'o e poto 'Apasia ki he 'Otua2          'Apasia he ko e 'Otua,Ne ne ngaohi kitautolu.Ko e pule ia 'o Natula,Tau ke fai ki ai 'a e lotu.3 'Apasia he ko e Tu'i,'Oku 'o'ona 'a e pule'anga;O'ona foki he kalauni,Pea ko e Hau tafataha.4  'Apasia he ko e Tamai,'Uli he ngaahi famili.Ko e tufunga 'o mamani,Tauhi 'o lau Itaniti 5 'Apasia he ko e Hau,'Oku 'o'ona 'a e ko em.Ko e Mafi mo e Vunivalu,Ko e pule 'o e univeesi.

6 'Apasia he ko e 'Alo,Na'a ne fai ho fakatau 'Apasia he ko e Taukapo,Pea ko e Laumalie Tapu (659).


2)...he ‘oku mo kaungā tautea mo ia..

...ko e sio fakaKalisitolosia loloto fau eni...ki he tautea ó e Ótuaa ía Sisu Kalaisi í he kolosii...he ko Sisu ko e Ótua ia, ko e pesona hono ua ia ó e Ótua he Trinity...óku íkai ko ha taha malanga tufunga pe ia mei Kaleli...ka ko e Ótua ia óku tautea, óku kalusefai, óku pekia, óku ne fakavaivaií é ia á ia..c 7 kaekehe na‘a ne fakamasivesiva‘i ‘e ia ia, he‘ene to‘o ‘a e anga ‘o e tamaio‘eiki, mo ‘ene hoko ‘i he tatau ‘o e tangata: 8 pea ‘i he ‘iloange na‘e hā ‘iate ia ‘a e tō‘onga ‘a e tangata, na‘a ne fakamo‘ulaloa‘i ia, he‘ene hoko ko e fai talangofua ‘o a‘u ki he‘ene mate, ka ko e mate ‘i he kolosi (Phi 2).kuo ke sio ha Ótua óku tauteaí?..mo kalusefai?...mo pekia?..mamata tonu ai ía Sisu Kalaisi!


3)...ka ko e toko taha ni, kuo ‘ikai ha‘ane momo‘i me‘a ta‘etaau ‘e fai...

...ko e tonuhia á faiekina...2 'Oiau, he ofa lahi!Ne hifo ki mamani,'Alo'i ko e tamasi'i:Ne 'ikai ke toka'i 'A hono fakamaa'i,Ne hoko ko e sevaniti.3 Ko e tufunga ia,'O ngaue ongosia,Ke a'usi 'etau nofo heni;Ne tangi lo'imata,He kovi 'a e tangato,Ne lau'i 'ene fai lelei.4 Si'i Lami 'a e 'Otua,Ne talanga'i mei mu'a,Hono lakanga ke pekia;Ne 'ikai kalo ai,Ka na'e kalusefaiKe 'asinga'i 'a 'etau hia..(414)






2013/11/19 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>

!Malanga SAPATE 24/11/2013! (LUKE 23:33-43)
 
Ngaahi lesoni: Luke 1 :68-79 ; Selemaia 23 :1-6 ; Kolose 1 :11-20 ; Luke 23 :33-43
Ngaahi himi : Himi : 114, 115, 603
Luke 23 :43 “Pea folofola ‘e ia ki ai, ko au ee ‘oku ou talaatu koe ‘aho ni te ke ‘i Palataisi mo au”
Kaveinga : Koe tapuaki ‘oe ‘ilo’i kita 
 
Talateu
Neongo ‘oku tau kamata’i he sapate ni ha fa’ahi ta’u fo’ou (‘Etiveni) moe nofo ‘amanaki ‘ae mamani ki he hoko mai ‘ae Pilinisi ‘oe Melino ki mamani, ka kia Luke mo ‘ene talanoa he vahe ni ‘oku ne lolotonga muimui’i mai ‘ae hala fononga ‘o Sisu talu ‘ etau fe’ao mai mo he ngaahi mahina kuo tau situ’a mei ai mo ‘ene tutui mai ke a’u ki he tumutumu ‘o ‘ene misiona ma’ae mamani. Pea hangee pe ko ia ‘oku ha atu he talanoa ‘oe vahe ni kuo lava ‘ae fakamaau’anga pea kuo hili atu mo hono tautea koe pekia he Kolosi fakataha mo ha ongo angahala ‘e tokoua. Pea ‘oku hoko atu ‘a Luke ke fakamatala’i ha toe talanoa ‘e taha na’e ‘ikai mei he kakai na’a nau tutuki ‘a Sisu ka mei he ongo tangata na’e tutuki fakataha mo Sisu. Pea ‘oku pehee hono talanoa na’e tauvalovalo ‘ae to’ohema kae hounga’ia ‘ae angahala ‘i hono to’omata’u pea to ai ‘ae lea ni mei he fofonga ‘o Sisu ‘’Pea folofola ‘e ia ki ai, ko au ee ‘oku ou talaatu koe ‘aho ni te ke ‘i Palataisi mo au” ‘a ia ko ‘etau veesi malanga ia.
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
‘Oku ou faka’amu ke pukepuke ‘etau tokanga ki he ngaahi fakakaukau ‘i he fepotalanoa’aki ‘i he vaha’a ‘o Sisu moe ongo kaiha’a ’akau he funga kolosi ‘Oku fakatupu fifili foki ‘ae ‘ikai ke hiki kotoa mai ‘e Luke ‘ae ngaahi fitu’i Folofola ‘a Sisu mei he Kolosi hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘ae ngaahi Kosipeli kehe. Matamata koe taha ‘oe ngaahi me’a na’e tokanga ki ai ‘a Luke ko ‘eni feinga ke kau ai leva ‘ae Senitaile mo hotau mamani he fakamolemole ‘ae ‘Otua ma’ae Siu. Koe lea ni na’e kaungatonu ia ki he kau Siu “he ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo ‘enau me’a ‘oku fai.” Koe’uhii koe ‘uhinga ia ‘ene ha’ele mai ke fakakakato ‘ae palani fakamo’ui ‘ae ‘Otua ma’ae Siu mo mamani pea na’a nau tutuki ia ‘i he ta’emo’oni ka na’a ne pekia ‘i he mo’oni. Fakatatau ki he ngaahi tautea mate kotoa ‘oe kuonga ‘o Sisu koe mamahi taha ‘eni he ‘oku hanga ‘ehe mamafa ‘oe sino ‘o fakafe’atungia’i ‘ae ngaue ‘ae mafu pea ‘oku natula leva ke fonuhia ‘ae ma’ama’a pea ‘oku mate mamalie mo mamahi ‘ae tangata Na’e fakahoko foki ‘ae ngaahi tautea pehe ni he ngaahi feitu’u ‘e malava ke sio ki ai ha taha pe he ko hono taumu’a ia ke ako mei ai ‘ae toenga ‘oe kakai ke ‘oua te nau toe maumau’i ha lao pea ‘oku kei ngaue’aki mai he ‘aho ni ‘ae fakakaukau ko ia ‘e kau lotu Mosilemi. Na’a nau tohi ‘ae lea ‘o tuki’i ‘i hono kolosi “Koe tu’i Siu ‘eni” pea na’a nau hiki ia ‘i he lea fakaalamea, fakalatina mo fakakalaisi koe taumu’a ke malava ‘ehe taha kotoa pe ‘i he kuonga ‘o Sisu ‘o lau ‘ae hia ia na’e tautau ai  he kolosi “koe tu’i siu



--
fakapulia

Email sent using Optus Webmail

Penisimani Mone

unread,
Nov 27, 2013, 12:25:07 PM11/27/13
to tasil...@googlegroups.com
...malo Takamuli....pea óku moóni, faá lahi pe étau 'afungi tokua kuo tau sai pea kuo tau lava ha meá, pea tokua óku tau lava pe é kitautou ó fakamoúi kitautolu ó íkai kau ai á Kalaisi...ko e fallacy lahi ia ó e lotuu, pea fakahalaki ia he lesoni ni..

Ne í ai foki ha koloaía ne ne fehuí kia Sisu...Tangata‘eiki, ko e hā ha ngāue lelei ke u fai, ka u ma‘u ai ‘a e mo‘ui ta‘engata? (Mat 19:16);... ‘a e Tangata‘eiki lelei, ko e hā te u fai, kae tō mo‘oku ‘a e mo‘ui ta‘engata? (Mk 10:17)...pea í he tali atu é Sisu e fehuíi pea álu fulafula ia...ka tau ako mei he talanoa ko enii, mahalo ko e moúi taéngataa (Palataisi) ko e meáófa pe ia á Sisu Kalaisi, óku tuú pe ia ía Sisu Kalaisi, kae íkai ko ha totongi á haáte ngaue lelei...ka íkai maú á Ssu  Kalaisi óku mole ai foki mo e moúi taéngata ia mahalo...ko ia óku tau tuku atu pe ki he faíteliha á Sisu í he fakatomala mo e tui..., ‘E Sīsū, manatu‘i au, ‘oka ke ka hoko mai kuo ke pule‘anga...luva atu pe ke ke faíteliha ki ai..ki úta..ki tahi..kehe ke ke manatuí pe au...ko e meá ia naé totonu ke tau kole í he tui mo e koloaía...É Sisu, ómi á e koloa!...

...ka ko e anga pe Takamuli e sio atu mei loto áapulu..

 

 




--
fakapulia

kolo maile

unread,
Nov 27, 2013, 12:48:52 PM11/27/13
to tasilisili
Fkmalo atu e kei ma'u koloa ma'a kimautolu mei moth mama'o.

Sent from my HTC

mohetaulanga kupu

unread,
Nov 27, 2013, 7:02:36 PM11/27/13
to tasil...@googlegroups.com
Tuku mu'a kau tama keu kauitalanoa atu he talanoa malie 'oku mou fai, oku ou muimui mai ho'o mou fe me'aaki. 'Oku ou sio he tuliki, Koe Feitu'u Tonu pe na'e i ai 'ae kaiha'a 'akau, pea lea ki he tokotaha Tonu . Tokotaha Tonu 'oku i loto.  'Oku taukave a  Sione he 'ene hiki kuo hoko mai a FOLOFOLA O AI KAKANO / Sione 1: 14 pea 'oku fokotu'u hono tapanekale i hotau lotolotonga. Pea 'oku ne taukave sione 20:31 , Ko Sisu koe "Misaia" 'alo oe 'Otua moui ,i ho'o mou "TUI" TE MOU MA'U 'AE MO'UI. 'Oku i ai hoku kaunga inu kava na'e 'alu ki Tonga koe tangata ko (Loni Fonua mei Tatakamotonga) pea puke i Tonga na'e feunga moe mahina e taha, pea toki ha'u koe feinga 'ae kau Toketa i Tonga kene ma'u ha malohi fakasino kae omai, Koe talaloto hoku kaunga inukava i Fale heni kiate au SENIALE 'oku ou TUI aupito kia Sisu koe fakamoui ia peau talaange ki ai monuia koe mau taimi ke teuteu ho hala. Kau  tangata 'oku i ai e tau mahaki 'oku nau osi talaloto mai kuo na'u mau 'ae moui koe tali pe ki he taimi 'ae 'Otua. Ki he kai ha'a'akau koe taimi 'ena 'ae 'Otua ke tautau fakataha ia moe Misaia. Hange kiate au na'e kaihaa holo 'ae tama ni mo kau he kai he u mana a Sisu ka na'e tonu pe ene fanongo ko Sisu koe MISAIA. ki'i koma atu. Seniale.

From: Penisimani Mone <peni...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com




2013/11/19 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to mailto:tasilisili%2Bunsu...@googlegroups.com.



--
fakapulia
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to mailto:tasilisili%2Bunsu...@googlegroups.com.
Email sent using Optus Webmail
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to mailto:tasilisili%2Bunsu...@googlegroups.com.



--
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Nov 27, 2013, 7:13:30 PM11/27/13
to tasil...@googlegroups.com
Seniale tau lau koloa 'aupito pe he fa'a tapa 'oku fai mai meia Fakapulia mo Maafu mei Tonga..toenga foki ia ko'etau taumata'u atu mei muli ni, tu'ukimu'a ai 'a Kavuhi mo Pope he tala Kosipeli.

 Fa'a lau 'e he tokolahi 'e paupau'u holo pe ka e toki tafoki he momeniti faka'osi hange ko e kaiha'a 'akau, hili ko ia 'oku 'ikai tetau 'ilo hotau 'aho mate. Taha ia e ngahi me'a ketau matu'aki tokanga pe ai hono feinga ke taimi'i 'etau ngahi me'a 'e fai......kae toki monu'iaa ka ko e  kaiha'a 'akau he na'ane 'ilo ki hono 'aho mate, mahalo 'e kau heni moe kau tautea tautau, ko tautolu 'oku tau 'ilo pe tetau mate ka 'oku te'eki ke mahino ke ko 'afe ?,...mo'oni pe talaloto ho kaunga pilikimi  "" maau e uta ia ,tali vaka pe " , fakafeta'i 'etau fanongo ki he talaloto pehe.

Takamuli.


----- Original Message -----

To:
"tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Cc:

Sent:
Wed, 27 Nov 2013 16:02:36 -0800 (PST)

3)..ka ko e toko taha ni, kuo ‘ikai ha‘ane momo‘i me‘a ta‘etaau ‘e fai...
...ko e tonuhia á faiekina...2 'Oiau, he ofa lahi!Ne hifo ki mamani,'Alo'i ko e tamasi'i:Ne 'ikai ke toka'i 'A hono fakamaa'i,Ne hoko ko e sevaniti.3 Ko e tufunga ia,'O ngaue ongosia,Ke a'usi 'etau nofo heni;Ne tangi lo'imata,He kovi 'a e tangato,Ne lau'i 'ene fai lelei.4 Si'i Lami 'a e 'Otua,Ne talanga'i mei mu'a,Hono lakanga ke pekia;Ne 'ikai kalo ai,Ka na'e kalusefaiKe 'asinga'i 'a 'etau hia..(414)





2013/11/19 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>

!Malanga SAPATE 24/11/2013! (LUKE 23:33-43)
 
Ngaahi lesoni: Luke 1 :68-79 ; Selemaia 23 :1-6 ; Kolose 1 :11-20 ; Luke 23 :33-43
Ngaahi himi : Himi : 114, 115, 603
Luke 23 :43 “Pea folofola ‘e ia ki ai, ko au ee ‘oku ou talaatu koe ‘aho ni te ke ‘i Palataisi mo au”
Kaveinga : Koe tapuaki ‘oe ‘ilo’i kita 
 
Talateu
Neongo ‘oku tau kamata’i he sapate ni ha fa’ahi ta’u fo’ou (‘Etiveni) moe nofo ‘amanaki ‘ae mamani ki he hoko mai ‘ae Pilinisi ‘oe Melino ki mamani, ka kia Luke mo ‘ene talanoa he vahe ni ‘oku ne lolotonga muimui’i mai ‘ae hala fononga ‘o Sisu talu ‘ etau fe’ao mai mo he ngaahi mahina kuo tau situ’a mei ai mo ‘ene tutui mai ke a’u ki he tumutumu ‘o ‘ene misiona ma’ae mamani. Pea hangee pe ko ia ‘oku ha atu he talanoa ‘oe vahe ni kuo lava ‘ae fakamaau’anga pea kuo hili atu mo hono tautea koe pekia he Kolosi fakataha mo ha ongo angahala ‘e tokoua. Pea ‘oku hoko atu ‘a Luke ke fakamatala’i ha toe talanoa ‘e taha na’e ‘ikai mei he kakai na’a nau tutuki ‘a Sisu ka mei he ongo tangata na’e tutuki fakataha mo Sisu. Pea ‘oku pehee hono talanoa na’e tauvalovalo ‘ae to’ohema kae hounga’ia ‘ae angahala ‘i hono to’omata’u pea to ai ‘ae lea ni mei he fofonga ‘o Sisu ‘’Pea folofola ‘e ia ki ai, ko au ee ‘oku ou talaatu koe ‘aho ni te ke ‘i Palataisi mo au” ‘a ia ko ‘etau veesi malanga ia.
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
‘Oku ou faka’amu ke pukepuke ‘etau tokanga ki he ngaahi fakakaukau ‘i he fepotalanoa’aki ‘i he vaha’a ‘o Sisu moe ongo kaiha’a ’akau he funga kolosi ‘Oku fakatupu fifili foki ‘ae ‘ikai ke hiki kotoa mai ‘e Luke ‘ae ngaahi fitu’i Folofola ‘a Sisu mei he Kolosi hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘ae ngaahi Kosipeli kehe. Matamata koe taha ‘oe ngaahi me’a na’e tokanga ki ai ‘a Luke ko ‘eni feinga ke kau ai leva ‘ae Senitaile mo hotau mamani he fakamolemole ‘ae ‘Otua ma’ae Siu. Koe lea ni na’e kaungatonu ia ki he kau Siu “he ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo ‘enau me’a ‘oku fai.” Koe’uhii koe ‘uhinga ia ‘ene ha’ele mai ke fakakakato ‘ae palani fakamo’ui ‘ae ‘Otua ma’ae Siu mo mamani pea na’a nau tutuki ia ‘i he ta’emo’oni ka na’a ne pekia ‘i he mo’oni. Fakatatau ki he ngaahi tautea mate kotoa ‘oe kuonga ‘o Sisu koe mamahi taha ‘eni he ‘oku hanga ‘ehe mamafa ‘oe sino ‘o fakafe’atungia’i ‘ae ngaue ‘ae mafu pea ‘oku natula leva ke fonuhia ‘ae ma’ama’a pea ‘oku mate mamalie mo mamahi ‘ae tangata Na’e fakahoko foki ‘ae ngaahi tautea pehe ni he ngaahi feitu’u ‘e malava ke sio ki ai ha taha pe he ko hono taumu’a ia ke ako mei ai ‘ae toenga ‘oe kakai ke ‘oua te nau toe maumau’i ha lao pea ‘oku kei ngaue’aki mai he ‘aho ni ‘ae fakakaukau ko ia ‘e kau lotu Mosilemi. Na’a nau tohi ‘ae lea ‘o tuki’i ‘i hono kolosi “Koe tu’i Siu ‘eni” pea na’a nau hiki ia ‘i he lea fakaalamea, fakalatina mo fakakalaisi koe taumu’a ke malava ‘ehe taha kotoa pe ‘i he kuonga ‘o Sisu ‘o lau ‘ae hia ia na’e tautau ai  he kolosi “koe tu’i siu
 
Koe fuofua tangata ke fakamo’oni ki he’ene pekia kae mo’ui ‘ae angahala
 
Koe ‘aho hono tutuki koe ‘aho ‘oe fehangahangai he ‘oku fakamatala ‘a Luke na’e tutu’u pe ‘ae fu’u kakai ‘o ‘ikai ke mahino ‘ae me’a ‘oku nau ‘i ai. Pea na’e fingofingo mai moe kau taula’eiki koe’uhii koe muimui mai ‘ae kakai ‘ia Sisu pea ‘ikai ia ko ia pe ka na’e toe a’u ki he funga kolosi ‘ae fehangahangai he koe tokotaha na’e ne tauvalovalo pea koe tokotaha na’a ne fakafeta’i ‘ae mafi ‘oe ‘Eiki.  ‘I he fakahinohino ki he founga ‘oe Lotu pea ‘oku fa’a kamata’aki ‘ae fakalangilangi, Vete pea fakafeta’i etc. Matamata koe fotunga ‘eni ‘oe tautapa’aki ‘ehe tangata ‘i hono to’omata’u ki he meesi ‘ae ‘Otua. Na’a ne manava’aki mai ‘ae ‘ilo’i kita “Hilingaa mo koe ke ke ‘apasia ki he ‘Otua he ‘oku mo kaungaa tautea mo ia. Pea tonuhekina ho’o taua he ‘oku ta kai ‘ae nunu’a ‘oe ngaue ‘oku ta fai, ka koe tokotaha ni kuo ‘ikai ha’ane momo’i me’a ta’e taau ‘e fai.” Koe fuofua tangata ia ‘i mamani ke vete ‘e hono ngutu ‘ae ha’i ne fakapona ‘e he angahala koe’uhii ko ‘ene Tui ki he hoko mai ‘a Sisu ‘o pekia kae mo’ui ‘ae tangata “Sisu manatu’i au ‘o ka ke ka hoko mai kuo ke pule’anga…” Koe fuofua tangata ke ne fakalangilangi ‘ae mafai ‘oe Tui ‘o hulu hake he toenga ‘oe kau muimui ki he Kolosi he na’e na’a nau tutu’u mei he mama’o pea tangi koe ta’emahino ‘ae toetu’u. Koe manava ‘ae ‘ilo’i kita pea heka atu he peau ma’ahi ‘o Kalevale moe Kolosi ke toka’one he matafanga ‘o ‘Itaniti pea mo hono kaveinga koe ma’u ‘ae Pule’anga moe mo’ui ta’engata he taimi pe ko ia. Na’e talanoa taimi kaha’u atu ‘ae tama ni kae tali taimi lolotonga atu ‘a Sisu he ‘oku ‘ikai koe ‘Otua ia ‘oe kaha’u pe ka koe ‘Otua ia ‘oe kuohili, lolotonga pea moe kaha’u foki. Koe pule’anga ‘oe ‘Otua ‘oku ‘ikai ko ha me’a ke tau fa’a tatali ki ai ka koe me’a ‘oku lolotonga hoko mai kiate koe mo au he ‘aho kotoa pe he ko hono taumu’a ke tau teuteu he taimi kotoa pe ke ma’u ia. Koe tangata koee he to’ohema na’a ne toe fakaongo atu pe ‘ae lea moe tauvalovalo mo talalakulaku ‘ae kau sotia moe kau taula’eiki he’enau pehee “’ikai koe Misaia koe? Pe’i fakahaofi koe mo ki maua.” Koe lea ni ‘ae ta’e’ilo kita he koe kaiha’a ia pea ko hono iku’anga koe mate ta’engata.
 
Koe fakamolemole moe fekau faka’osi ‘oe Kolosi
 
Na’e faka’ali’ali ‘e Sisu ki mamani ‘ae ‘ene fai ki he’ene ngaahi lea “’Ofa’i ho fili” ‘ae to’onga faingata’a taha ke tali ‘e hotau matelie ka na’a ne fakahinohino ki mamani ‘oku malava pe ‘e he matelie ke tali fiemalie ‘ae tonounou ‘a hoto kaungaa mo’ui he ko hotau kolosi faka’aho ia ke fua ki he mo’ui ta’engata. Koe fekau faka’osi ‘oe Kolosi koe “Fakamolemole” pea koe fekau ‘uluaki ‘oe toetu’u koe “Fakamolemole”. ‘I he tohi Senesi na’e tangi hake ‘ae toto ‘o ‘Epeli mei he kelekele ki ha sauni ma’a Keini koe’uhii koe fakapoo na’a ne fai. Ka ki he ‘aho ni mo Kalevale na’e tangi hake ‘ae toto/ ta’ata’a ‘o Kalaisi mei he kelekele ki ha “Fakamolemole” ma’a mamani. Kuo ke ‘osi fai ha fakamolemole ma’a hotau ngaahi fili? Kainga koe teuteu lelei taha ia ‘oku tau nofo ‘amanaki’aki ki he fakamanatu ‘oe teu hoko mai ‘oe Pilinisi ‘oe Melino pea fakataha ia mo ‘etau teu atu ki he ‘aho ‘e toe hoko mai ‘a Sisu koe fakamaau ma’a mamani ke tau fefakamolemole’aki mu’a.
 
Fakaakonaki
Kainga ‘e lau fakakuu kitautolu koe fuofua taimi ia ke te ‘ilo’i ai kohai kita ki he ‘Otua pea tui ai ki he pekia ‘a Kalaisi ma’a ‘etau ngaahi angahala? ‘E lau fakakuu koe fuofua taimi ia ho famili ke nau punou ‘o vete ‘enau ngaahi angahala pea ke tali ‘ehe loto ‘ae pekia ‘a Sisu koe’uhii ko ‘etau ngaahi to nounou faka’aho? Fai leva ‘oua toe tatali he ‘oku ‘unu mai pe ‘ae ngata’anga ki he me’a kotoa pe. Tui leva! Tui leva! Ki he ta’ata’a, ha’u kia Sisu! Ha’u kia Sisu te ne fakamo’ui”
 
Fakama’opo’opo
 
‘Oku hanga ‘e Luke he talanoa ni ‘o fakakau atu ‘ae mamani ‘oe Senitaile ki he tangi “Fakamolemole ‘a Sisu he kolosi.” Ko hotau ‘alunga ‘oku ua matee pe koe ‘ikai pe ko ‘etau ‘ilo’i kitautolu pea ‘oku tau tauvalovalo leva ki he’ene pekia pe ko ‘etau ‘ilo’i koe angahala kitautolu pea ‘oku tau fakafeta’ia leva ‘ene pekia ka tau mo’ui ai. ‘Oku lau ‘ae ongo Kosipeli koee koe fakamolemole ke fitu liunga fitu ngofulu ka kia Luke moe mamani ‘oe Senitaile koe fakamolemole he ‘aho kotoa pe. Kainga ‘oku tupu pe ‘etau hama he Fakamolemole ‘ae ‘Otua koe ‘ikai ke tau fa’a ‘ilo’i kitautolu ‘i he’etau fakafeangai kiate Ia. Pea koe mafai ke ikuna’aki ‘ae fakamolemole ko ia koe pau mo matu’aki fakavaivai’i mo’oni ‘etau mo’ui kia Sisu Kalaisi hangee koe fakavaivai’i ‘e he angahala kaiha’a’akau ko ‘eni ‘ene mo’ui kia Sisu pea ne ‘inasi ai he koe tapuaki ia ‘oe ‘ilo’i kitakoe ‘aho ni teke ‘i Palataisi mo au” ‘Emeni.
 
Kavauhi
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.googlecom/group/tasilisili



--
fakapulia



--
fakapulia

Sami Pakofe

unread,
Nov 27, 2013, 7:43:49 PM11/27/13
to tasil...@googlegroups.com

Koe tangata kh'akau Koe tangata faihia, ko Fe me'a koia ? Kehe ia meihe hia fai ilo, oku Kii fihi e talanoa. ,Koe ha Kuo tali ai e taha kae ta'e tali e taha,. Ko Fe ai heni ,e OFA Faka'Otua ? Ngali kii OFA fktonutonu a Sisu ee...

Sami Pakofe

unread,
Nov 28, 2013, 7:14:05 PM11/28/13
to tasilisili
Oku hiki 'e Sione na'e ha'u 'a Sisu koe Fakakakato , ka oku ikai koe Fai fakamaau,, ihe talanoa 'oe Kaiha'a'akau oku ha mahino mai mei ai 'ae Fotunga 'oe Fakamaveua'ii 'e Sisu 'ae Ongotangata faihia,, 'o taau 'ae taha , kae 'ikai ha'ane lave kihe taha ( ngali ta'etaau e tokotaha koia ) ihe lau koee'ae Kau Malanga........

koe 'uhi ko'eku fakatalanoa he oku hanga 'ehe kau malanga 'o nafui emotu'a koee, tokua koe motu'a "" kovi" koe 'uhi ko'ene lea , kihe 'eiki, kaehili koia ne'ikai ha lau ia 'a Sisu kihe tokotaha koia,,,

Meihe natula fakamalanga leva,'e 'iai 'ae hu'uhu'u 'ae kau fanongo malanga kapau 'e alasi 'ehe tokotaha malanga 'ae Tokotaha nene taukaea 'a Sisu.. pea koe me'a leva 'eni eha'u kihe kau fanongo malanga,,, ngalingali oku fehi'a 'a Sisu he tokotaha koee kae sai'ia he tokotaha koee,,

Pea ikaingata ai, ka 'e malava ke fifili'ii 'ehe kau fanongo, hangehange oku 'ikai manava'ofa nai 'a Sisu kihe tokotaha koee,..

Koe 'uhinga 'eku fakatalanoa , he kapau temou 'ihe ngaahi falelotu ihono malanga'ii e lesoni ni,, kuo " ikai toe ha kovi 'oe tokotaha kaiha'a'aku etaha hono nafui 'ehe kau malanga..

""""""kovi koe, sai koe eee """"..

 'ofa ke mou ma'u ha weekend sai mo fiefia foki.


2013/11/28 Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>

Aisea Matangi

unread,
Nov 28, 2013, 8:11:02 PM11/28/13
to tasil...@googlegroups.com
Sami, malo mu'a 'a e kei fakakohukohu mai mei he konitineniti. Tuku pe keu hao atu mu'a 'o kauitalanoa atu he matanavu kuo fai hono toloaki. 'Oku ou tui au ki he fakatalanoa 'oku ke fai 'e Sami, 'o kapau ko e sio 'ae malanga 'oku fai mei he fakafotunga 'a e ongo tangata pea ko e me'a ia 'e hoko ko hono peluki e taha ki lalo 'o fai ai e tu'u 'o malanga'i mai ai 'a e tokotaha.
 
Ka tu'u 'a e tokotaha malanga ke malanga'i 'a Sisu mo e tali na'a ne fai. 'E to 'a e fakamamafa he meesi mo e kelesi 'a e 'Otua. Kau atu ki ai 'a e faingamalie 'a e taimi kotoa pe.
 
Pea 'e toki tokoni mai 'a Fakapulia pea moe fakama'ala'ala kuo fai 'e Kavauhi ke siofi'aki 'a e 'uhinga hono faka'auliliki 'e Luke 'a e talanoa ni, pea mo 'ene taumu'a 'a'ana.
 
Kae hange kiate au ko kinautolu tenau sio mei he ongo tangata kaiha'a 'akau ko e tokolahi taha ia 'o e kau malanga he koe faingofua taha ia. Kae hange kiate au 'e malava pe kete sio mei he tafa'aki tatau kae 'aki 'a e matasio'ata ko 'eni; Hange 'oku ho'ata mei he fakafotunga 'a e ongo kaiha'a'akau 'a e 'ulungaanga maheni 'o 'etau fetaulaki moha fa'ahinga faingata'a he fononga. Ko hotau ni'ihi fa'a vave ke 'ekea, fehu'ia pea ui pe ko fe'ia 'a e 'Otua 'ofa 'oku fa'a malanga'i. Ko fe'ia 'a e 'Otua kaukaua mo mafimafi mo lavame'a 'oku talanoa'i? Moe hafua 'a e fa'ahinga fehu'i kuo he'aki. Pea 'oku ho'ata ia mei he kaiha'a 'akau 'e taha.
 
Ko e kaiha'a'akau leva 'e taha 'oku ne fakafotunga 'e ia 'a e ni'ihi, ko e taimi 'oku nau fetaulaki ai moha faingata'a 'o e mo'ui. 'Oku 'ikai ke vave ia ke fehu'i mo ui hono 'Otua ke ta'ofi 'a e fili pea lolomi 'a e matangi, neongo ko eme'a pe ia 'e lava. Ka ki he tokotaha ni 'oku ne fai 'e ia 'a e lau 'a e himi: Tuku 'a faingata'a ke ha'u; 'oua e hoha'a ka lave mai tuai e kemo kuo pau ha ivi 'e fe'unga ai. Ki he kaiha'a'akau ni, ko hono 'Otua he taimi ko ia ko e Mafi ke tokoni, he 'omi kelesi fe'unga ke matatali'aki 'a e faingata'a. Mama'o atu ka koha mama'o e............moe 'ofa

From: Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>
To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Friday, 29 November 2013 1:14 PM
Subject: Re: [tasilisili] RE: MALANGA SAPATE 24/11/2013...LUKE 23:33-43
Oku hiki 'e Sione na'e ha'u 'a Sisu koe Fakakakato , ka oku ikai koe Fai fakamaau,, ihe talanoa 'oe Kaiha'a'akau oku ha mahino mai mei ai 'ae Fotunga 'oe Fakamaveua'ii 'e Sisu 'ae Ongotangata faihia,, 'o taau 'ae taha , kae 'ikai ha'ane lave kihe taha ( ngali ta'etaau e tokotaha koia ) ihe lau koee'ae Kau Malanga........

koe 'uhi ko'eku fakatalanoa he oku hanga 'ehe kau malanga 'o nafui emotu'a koee, tokua koe motu'a "" kovi" koe 'uhi ko'ene lea , kihe 'eiki, kaehili koia ne'ikai ha lau ia 'a Sisu kihe tokotaha koia,,,

Meihe natula fakamalanga leva,'e 'iai 'ae hu'uhu'u 'ae kau fanongo malanga kapau 'e alasi 'ehe tokotaha malanga 'ae Tokotaha nene taukaea 'a Sisu... pea koe me'a leva 'eni eha'u kihe kau fanongo malanga,,, ngalingali oku fehi'a 'a Sisu he tokotaha koee kae sai'ia he tokotaha koee,,


2013/11/28 Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>




2013/11/19 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups..google.com/group/tasilisili



--
fakapulia



--
fakapulia

kolo maile

unread,
Nov 28, 2013, 9:21:44 PM11/28/13
to tasilisili
Atamai malie lahi koe fifili ia kae tuku keu kaungaa tui au atu mo fakaalaala telia na'a te molokia ha ngaahi Lou telie kae toe 'itengia kita. Atamai hange kiate au 'oku tu'u metafoa 'ae ongo kaiha'a moe natula 'o hona presented kinaua he'e kosipeli. Koe fifili ai pe.


Sent from my HTC

----- Reply message -----
From: "Sami Pakofe" <smpa...@gmail.com>
To: "tasilisili" <tasil...@googlegroups.com>
Subject: [tasilisili] RE: MALANGA SAPATE 24/11/2013...LUKE 23:33-43
Date: Fri, Nov 29, 2013 1:14 PM
Oku hiki 'e Sione na'e ha'u 'a Sisu koe Fakakakato , ka oku ikai koe Fai fakamaau,, ihe talanoa 'oe Kaiha'a'akau oku ha mahino mai mei ai 'ae Fotunga 'oe Fakamaveua'ii 'e Sisu 'ae Ongotangata faihia,, 'o taau 'ae taha , kae 'ikai ha'ane lave kihe taha ( ngali ta'etaau e tokotaha koia ) ihe lau koee'ae Kau Malanga........

koe 'uhi ko'eku fakatalanoa he oku hanga 'ehe kau malanga 'o nafui emotu'a koee, tokua koe motu'a "" kovi" koe 'uhi ko'ene lea , kihe 'eiki, kaehili koia ne'ikai ha lau ia 'a Sisu kihe tokotaha koia,,,

Meihe natula fakamalanga leva,'e 'iai 'ae hu'uhu'u 'ae kau fanongo malanga kapau 'e alasi 'ehe tokotaha malanga 'ae Tokotaha nene taukaea 'a Sisu.. pea koe me'a leva 'eni eha'u kihe kau fanongo malanga,,, ngalingali oku fehi'a 'a Sisu he tokotaha koee kae sai'ia he tokotaha koee,,


2013/11/28 Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>




2013/11/19 Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>



--
fakapulia



--
fakapulia
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
 
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/groups/opt_out.

mohetaulanga kupu

unread,
Nov 28, 2013, 9:39:53 PM11/28/13
to tasil...@googlegroups.com
Malie lahi Sami e fakalangatalanoa, tuku keu kautalanoa he lavelave 'oku fai , koe ongo tama koe ongo hia loua, pe koe tamate , kaiha'a, moe ha fua 'ae hia na'a na fai he tuku'i kolo na'e fou holo ai a Sisu . Koe lau a'aku koe tama he Mata'u , 'oku fakaha mai koe tafaaki ia 'oe Moui ,Ko hema 'oku ne fakamatala mai koe tafaaki ia a Lauaki moe kau Nimatapu .Koe tama he mata'u mahalo na'e kaiha'a pe ka na'a ma'u 'ae telinga lelei ke fanongo pe ane lama holo ha faingamalie kia Sisu kene lea ki ai, ko'ene toki ma'u 'eni o LEA pea fai ai hono fakamo'ui, Teta i Palataisi mo koe he 'Aho ni.
Sami Kole atu mua ki ha Faifekau kene toki talamai pe koe kosipeli oku ha ai talanoa ki hono fakamavaeua'i 'ae sipi mei kosi ko mautolu ia.
Sami 'oku ou Tui pea koe lau pe 'eni a'aku mo hoku fakangatangata, 'oku ia fehi'a a Sisu ki he taha kae 'ofa ki he Taha koe na'e malanga'i e Sione Papitaiso , fakatonutonu 'ae ha'eleanga,tanu e luoluo,holoki e mounga, Ko au oku ou papitaiso Vai , ka oku tu'u i homou lotolotonga ha toko taha oku ikai teu taau ke to'o hono topuva'e.. ko SISU ia pea koe kaveinga a Sisu koe fakatomala tui ofi 'ae  Puleanga 'Otua. Pea ki he talanoa malie ko'eni 'oe ongotama he fungakolosi, na'e taau pe ke fakamoui 'ae tama i to'ohema ka na'ane  lea fakafetau ki he fakamo'ui ke fakamahino 'ae Tafaaki oku ne tru'u mei ai koe Mate pea talamai kiate koe mo au kau KK ko Mata'u koe hu ki ai koe pau ke tau fanifo atu he Tui ka tau ma'u ai tala'ofa 'oe Puleanga na'e Ha'ele mai ai a Sisu ko hotau Fakamoui. Sami teu koma atu. na'a kou out au mei he context ho'o fehu'i. Ma'u ha blsing wkend.Koe usuus fakaKK.     Seniale .

From: Sami Pakofe <smpa...@gmail.com>
To: tasilisili <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Friday, 29 November 2013 1:14 PM
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages