Ko e feohi fakalaumalie 'ae Siasi 'e oo pe mo e foaki pa'anga, meimei ko muli 'ae ngaahi Siasi palangi 'oku kau 'ae foaki pa'anga he taimi malanga he fo'i ouau pau 'aupito, Sapate kotoa. Kuo 'osi mahino pe ko e 'ai ke fai'aki e ngaue 'a e Siasi, pea 'oku malavalava pe 'enau(ngahi Siasi ni'ihi) ngahi fatongia he foaki Sila 'o toki 'ae tauhi pa'anga pe mo e 'Otua 'ene foaki.
'Oku fifili'i leva pe ko e haa 'oku tau toki mafana ai ka ui 'etau ngaahi foaki , he foaki 'oku moulu'i fklongolongo ki he Siasi.
Kataki ko e founga netau fakahoko 'aki e foaki hange koe misinale ki he Siasi, 'oku kei hange pe ko 'eku manako ke ma'u pe ha ki'i me'i sipi 'i 'api kau toki ongo'i kuo u ma'u me'atokoni.
Kapau 'e hoko 'ae foaki ke si'i mole ai 'ae ngaahi lelei 'oku tonu ke 'inasi ai 'ae famili 'i 'api, ko e toe me'a ia ke fai ki ai ha tokanga pe 'oku faka-'Otua nai.
ki'i koma pee.
takamuli.
----------------------
'I he FM 'oku fekau ai 'e Sihova 'a hono kakai fili kenau 'oatu 'enau ngaahi
me'a (vahe hongofulu 'e taha) ki he funga 'olita ke tutu pea 'ikai ko ia pe
ka 'oku fkhinohino kinautolu ke nau tanaki mai 'enau vahehongofulu 'e taha
ki ha katoanga ke 'inasi ai ha kakai kehe 'i he kakai fili 'a e 'otua.
Fakatouloua 'a e ongo fekau koeni 'oku fkhoko ia 'i he ouau 'o e lotu 'a
ha'a 'isileli ki honau 'Otua pea 'oku kehe 'a e foaki koeni mei ha toe
foaki, he 'oku 'oatu 'a e vahe hongofulu ia ke keina 'e he afi, pea mo ma'u
(kai) 'e ha kakai kehe ka e foki e kakai 'a e 'Otua ia ki honau ngaahi 'api
ta'e ha me'a ke toe to'oto'o mei he katonga mo e feilaulau vahehongofulu 'e
taha. 'A ia, 'i he 'etau fkkaukau atu ki he me'a ni 'oku 'ikai ha me'a 'e
taha 'e toe ma'u mai 'e he kakai 'a Sihova hili 'enau foaki koeni.
'Oku ou fiu hono fakakaukau'i pe koeha ko aa hono 'uhinga ne tu'utu'unia ai
e me'a ni ki he kakai fili 'a e 'Otua, he ko e angamaheni 'o e me'a ko e
foaki, ko e foaki atu ka e ma'u mai. Ka 'oku faikehe 'aupito 'a e fa'ahinga
foaki ia koeni he 'oku 'ikai ha me'a 'e taha toe ma'u mai.
'Oku ou fkkaukau ko e 'uhinga 'o e foaki koeni kuo tu'utu'unia 'e Sihova
'oku makatu'unga ia 'i he me'a na'e 'osi fai 'e Sihova ma'a hono kakai pea
ko e konga pe eni ia 'o 'enau hu kia Sihova 'aki e loto hounga'ia pea 'oku
fk-ha 'enau hounga'ia 'i he'enau 'oatu 'enau ngaahi me'a 'aki e 'uhinga mo e
fk-kaukau 'e 'ikai pe ke toe ma'u mai ha'a nau me'a. He 'ikai kuo 'osi
fe'unga 'anoa pe 'a hono fk-haofi kinautolu 'e he 'Otua mei he popula ki he
mate?
Ko e foaki 'oku tau fai 'ekitautolu Kalisitiane he ngaahi 'aho ni, 'oku taau
ke hange pe ko e fkkaukau 'o e foaki ne tu'utu'unia 'e Sihova ki hono kakai.
'A ia ko e hounga'ia pe 'i he pekia 'a Kalaisi ma'ae angahala ko kitautolu
'o lava ai hotau fktonuhia, fklelei mo hotau fkfo'ou, pea 'oku 'ikai ko ha
foaki ke ma'u mai ha tapuaki, ka ko e foaki he kuo 'osi fai hoptau tapuekina
mo hotau fkkoloa 'i he Kolosi 'o Kalaisi. Malo
Kapau ko e foaki 'oku uki mei Sanuali ki Tisema pea 'i he Uike kotoa pe 'oku taau pe ketau lave'i hono lelei ki ha taha 'oe foaki 'oku tau fakahoko ki he Siasi. 'Oku 'ikai ko hano uki ketau masiva , ka ko e uki ke fakakoloa kinautolu kuo li'aki 'enau mo'ui kanau oo ko e Kosipeli, ke fakakoloa kinautolu kuo fakaehaua, masiva mo tukuhausioa, pilisone mo mahaki'ia honau ngaahi sino.
'Ihe mahino ko ia 'oku taau ke fai lelei'i e foaki pea 'oku ou lelei'ia he ki'i fo'ilea ne fakahopo hake 'e Jh, ko e femolimoli'i, mahino tetau tofu pe pea tetau kei mo'ui kotoa pe.
Ko e foaki 'oku ou fakakaukau ki hono taimi tapuaki'i he ngahi Sapate mo e Misinale heni(he na'e 'ikai fai ha lotu ia 'i Tonga). 'Oku fa'a pehe ke tapuaki mai 'ae 'ofa kuo tuku 'i ho 'ao ke fai 'aki ho'o ngaue pea tapuaki mai foki moe si'i kakai ni kuo 'a'au 'enau 'ai'angame'a... ki ho'o ngaue. Koe apuaki 'o e kakai 'oku fakahemata ki ai 'ae Taki Misinale, 'oku taau ketau fakakaukau ki ai pe ko e ha e fotunga mo e ta'ovala 'o e tapuaki ko ia.
Fakapulia, 'oku 'ikai koe pehe eni kuo lahi 'emau nofo muli pea mau laulau atu ki Tonga pe ko kinautolu heni , ka ko e toki vakai hake pe eni ia he ngaahi felauaki , 'oku taau ke fai ha'amau fifili kae too mai hamau fakahinohino.
Kapau koe fai hounga'ia 'ae foaki pea 'e ofi nai he foki 'ae kilia 'o fakamalo hono fakamo'ui, taau ke tau ma'u ha loto kuo lanu fufulu 'i he ta'ata'a 'o fai 'aki 'etau foaki, pea ko e koto fakafiefia ia ki he
'etau mo'ui.
Vakai na'amou papaka he 'ilo mei he tepile ni , he ko e laumalie ongosia pe mo lelei ne tokonaki 'aki.
koma pee.
takamuli.
---------------------------
Stiveni wr.
koma pee.
takamuli.
---------------------------
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
"Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
http://groups.google.com/group/tasilisili
Kapau koe fai hounga'ia 'ae foaki pea 'e ofi nai he foki 'ae kilia 'o
fakamalo hono fakamo'ui, taau ke tau ma'u ha loto kuo lanu fufulu 'i he
ta'ata'a 'o fai 'aki 'etau foaki, pea ko e koto fakafiefia ia ki he
'etau mo'ui.
-------------------
Malo Sepesi. 'Oku 'iai 'etau ki'i polokalama fksiasi ki he foaki ko e
'LIVING IS GIVING'. Ko e fkpipiki atu pe ia ki hono tepile.
moe 'ofa
Tusi
----- Original Message -----
From: "Nau Taitusi 'Ahosivi" <hos...@bigpond.com>
To: <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wednesday, October 20, 2010 2:45 PM
Subject: Re: Re: [tasilisili] foaki ki he Siasi
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
--------------------------------------------------------------------------------
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.448 / Virus Database: 271.1.1/3206 - Release Date: 10/19/10
06:34:00
Ko e mo'oni 'aupito 'ae 'ikai ke hohoa tatau 'ae femolimoli'i mo e talanoa 'o e feifine Uitou 'ia 1 Tu'i 17. Ko e taimi kovi eni 'oe Pule 'a 'Ehapi mo Sisipeli 'apee, ka ko e fekau 'ehe 'Otua 'a Ilaisia ke hola hili ia 'ene fekau ke fakahaa ki he Tu'i he'ikai toe too ha vai('uha). Funga 'o 'ene hola ko ia ne tauhi'i e Palofita ni 'e he 'Otua 'o fakafai mai 'i he Leveni(manupuna) faifai 'o a'u mai ki he Uitou pea ko e Uitou ne mu'omu'a 'a Sihova ki ai 'o talitali 'ene Palofita pea ko hono talaa ena he I Tu'i 17:8,9.. fekau'i kene tokonaki ha me'a tokoni ma'ana('Ilaisia), taimi tatau pe 'oku toe feinga heni e 'Otua ke fakaha ia ki he kakai 'i he Palofita, he kuo fu'u palakuu fau 'ae fakahiteni he'enau huu kia Peali.
Ko e femolimoli'i mei he maama 'ae Potutohi , 'oku ke mo'oni kiate au 'oku 'ikai kena fu'u kainga fau, he ko e fefine Uitou ne tokonaki pe ia 'e he 'Otua kene fafanga 'e ne Palofia he fo'i hola vale ko enii..
Mahalo 'e Kainga pe he pau ke fafanga 'e he kakai 'oe Siasi e si'i kau Faiekau mo kau tufaki Kosipeli, kae kei kehe pe ia mei he femolimoli'i.
kataki kapau kuo pikoloa e talanoa ia, ka 'oku malie e fakatokanga kuo ke ofongi 'aki tautolu.
takamuli.
SFaupula:
ko e konga 'o e 'living is worship' ko e 'living is giving'.
------------------
Malo Veni pea mo e poupou atu.
Vakai na'ake tala ki he tangata'eiki 'etau fiu feinga'i ke fiefia he foaki , pea faingofua e foaki ia ki he kau tou'a he foaki ki he Sino haa mai , hoko mai ai e fakamasiva ia pea tukuaki'i ai e Siasi ee.
Koe foaki fiefia ''oku totonu ke pehe 'ae tangata 'oe Siasi 'o hange ko e tangata'eiki, ke pau hono huhu'i ne fai 'e Kalaisi pea fiefia e loto he foaki ke vahe e kau Faifekau mo e kakai 'o e Siasi he ko hotau ngafa fatongia pe ia, pea kuo tau fai pe 'ae me'a totonu na'e tonu ke fai, mahalo pe Kolo.
'E ui e tukuhau 'ae kakai, ko e foaki pe ko e fekau'i he'e hange 'oku meimei taka pehe e Siasi pea kapau 'e fekau'i mahalo ko e lototamaki 'e fai 'aki 'ae foaki, mahalo ee.
koe tafi ninimo pee.
takamuli.
-----------
On Behalf Of penisimani mone
Kainga tasilisili tuku pe mu’a ke hu atu e ki’i hiva fakavaha’a lesoni ni kene fusifusi mai ‘aki ho’o mou samena
Himi 510 Himi 449
1. Sisu ke ke ma’u ma’au 1. Lau pe ‘e he tohi saame
‘eku ngaahi me’a kotoa; ‘e ‘i ai ha ngaahi hau
Taleniti, ngaahi ta’u, te nau fakava’eva’e
fanau moe koloa ki he lotu Tohitapu
koe ngaahi Tu’i sapa
2.Hoku ongo nima ee; te nau takimu’a ai
Te na ngaue pe ma’au lahi pe ‘enau pa’anga
Tapu foki hoku va’e te nau omi ‘o foaki.
Ke na fai pe ho fekau.
5. Hono ‘ikai fakaofo
3. Ngutu moe le’o e hono fai ‘e he kakai!
Sila pe ko ho’o me’a Tonga kuo ongoongo
hiva’aki pe ‘a Koe he nau fa’a foaki.
fakahoko pe ho lea. Hako ‘o Tu’i Sapa
Mou tu’uhake fiefia
4. Siliva moe koula foki fakaili ‘ae tauala,
Kuo kopano ki he ‘Eiki tali homou fatongia
‘o ‘ikai pe teu ta’ofi
haku konga seniti
5. Loto moe ‘atamai
Ko ho Pule’anga ia
Fokotu’u taloni ai
Tala ai ho fatongia.
6 Me’a ta’e taau pe mo’oni
Hono ‘uke pe sia’a!
‘oua ‘Eiki ‘e momoi,
He ko si’oku ngatanga.
Koe faka’anaua ‘ena ‘ae toketaa ki he uho’i mo’ui na’a ne mamata tonu ai he mo’ui ‘ae kakai Tonga hono fai e foaki (499). He na’e laukau ‘aki ‘ehe Tonga ‘ae foaki ‘ae lelei taha ma’ae Hou’eiki/ Tu’i/ etc ‘aneafi hangee ko ia ‘oku talanoa ki ai ‘ae first fruit / tribute / koe polopolo. Tokua ‘oku tau e langi ‘ae Tonga he foaki ‘ene lelei taha ke fakahoko’aki hono fatongia. Kapau ko ha ma’ala koe ngaahi lavelavea ‘eni moe lele’anga veka ‘oku si’i ma’u me’atokoni ai ‘ae famili ka koe ‘ufi fakatatau ‘ouaa!! Me’a ia ‘oku teuteu ke fai’aki ‘ete foaki. Pea matamata na’e mamahalo ‘a Dr. Moulton ki he fa’ahingaa ‘aliaki ‘ae Tonga ‘oku motu atu pea ne ‘ave ai koe mo au koe Tongaa ‘o fakatatau ki he foaki ‘ae ha’a Tu’i Sapa ‘aee na’e ‘iloa ‘enau foaki he Tohitapu “Hono ‘ikai fakaofo, hono fai ‘e he kakai! Tonga kuo ongoongo, he nau fa’a foaki. Hako ‘o Tu’i Sapa Mou tu’uhake fiefia fakaili ‘ae tauala, tali homou fatongia.”
Kainga ‘oku ‘ikai ke tui koe foaki he lotu lelei ko hono ola koe ma’u ai ‘ete ka fo’ou moe savolo fo’ou hangee ko ia ‘oku fa’a lave ki ai ha ni’ihi heni ‘ikai! ‘oku ‘ikai koe me’afua ia ki hono fai ‘oe foaki ‘ae lotuu kataki pe ‘o toe uku’i hifo ke lolotoange. Ko hotau palopalema koe puli ‘ae ‘uhinga (intention) ‘ae foaki ‘ae kakai ki ha fa’ahinga me’a. Sai ‘oku tau fakamaau leva mei he fo’i puli ko ia. ‘E faka’efika nai mo fakamolale ‘etau taukavee pe ‘ikai? Koe ha koaa ‘ae ‘Uhinga ‘oe lea “Siasi / foaki” ki hoto ‘atamaii? Ko e ’uhinga ko ia tene fakalele mo pule’i ‘ete nga’unu kotoa pe. ‘E pule’i nai ‘ehe definition ko ia ‘ae faka’uhinga pe ko ‘ete mimio ke hoa mo ‘ete taukave? Mou ‘ofaa mai a ‘ia Kilisito ‘o tukuange aa ‘ae ‘Otuaa ke lahi, Ta’emahakulea, pea ope he ngaluope …pea ‘ataa kene fakahaa ia ki ha taha pe ‘i ha fa’ahinga fotunga pe ‘oku finangalo ki ai. Koe ha kuo fakanonota’aki ai ‘ae mole kotoa pe ‘o tukuaki’i e Siasi moe ngaue ‘ae Lotuu?
Kainga teu lau ko ha toki Heletiko mo’oni ia kapau kuo ‘i ai ha taha kuo ne malanga’i ‘oku ‘ikai ma’u ‘a Hevani ‘ia Sisu ka koe pau ke mou fuakavenga. Kainga kapau teu fai ‘a e fehu’i ‘oku tau fematematei hono talanga’i ki he kalasi 2 ‘oe lautohi fakasapate te nau tali mai “Ko Sisu pe” pea toki hono atu ‘enau va’ingaa. Koe fu’u me’a mahino taha ia he lotu koe password ia ‘ae tangata lotu kotoa pe “Kuopau ke fanau’i fo’ou kitautolu mei ‘olunga.” Neongo kuo laulaui to’u tangata hono talanga’i e issue motu’a ni pea ‘ikai ‘ilo hano toe fa’ahinga fakalea ‘e ha ngali fo’ou ai pea toutou ‘o hake mo hifo he paenga ni, ka kuo nau si’i hela pea nau afe kae fononga atu pe konga pea nau tu’u pea lue atu pe konga pea nau tokoto pea totoo atu pe konga pea nau tu’u vaeua, pea ko ki tautolu ‘eni ‘oku kei hika siaina atu he’ilo pe koe ha ngata’anga hotau me’a hikaa ‘oku kei tu’u ma’u pe ‘ae kakai he mahino ‘oku fakatoka ‘i honau Laumalie. Kainga kapau na’e hala na’e fuoloa kaliu pe ‘ene hala ia ‘a’ana he meimei ta’u ko ‘eni 2010.
Koe fehu’i kohai ‘oku ne foaki ‘ae tapuaki? Ko ha tangata, Fefine, Siasi, tasilisili? Fakamolemole atu ‘ikai ‘aupito! pea ko hono tali “Koe ‘Otua tokotaha pe” ‘iooo! ‘Eee! Sai! pe’i tuku pea aa ki he ‘Otua ke fa’iteliha ki ha’ate foaki ‘e fai. Tukukehe kapau na’e mate ha taha ia pea toe tu’u mai ‘o tala mai na’e fanongo tonu ia ‘ia Sisu ‘i langi he me’a ni. Ko kimatolu ni te mau kei feta’utu’i pe he alangafale ni ‘o ta’engata he ‘oku ‘ikai koe mo’oni / ‘Uhinga/ intention ‘oe foaki ia kia kimautolu ko ha me’a ‘oku kaikaila’i koe mo’oni ko ia ‘oku tohi tongi ia he tafenga pupuha homau Laumalie pea koe mo’oni ko ia ‘oku ‘ikai ‘ilo’i noa’ia ia ‘oku toki ‘inasi pe ai ‘ae a’uu pe. He ‘ikai te te ‘alu kita ki Heli he foaki moe ta’e foaki / fuakavenga moe ta’e fuakavenga ka te te mole fua hangatonu kita ki Heli he “Loto taufehi’a”. Ki’i tatali hifo e fai fakamaau ki he ma’u moe ta’e ma’u e Tapuaki he foaki he ‘oku mei hoko mai ‘ae Fakamaau lahi pea koe ‘ene toki hangatonu ia ‘ae Tapuakii. Hangee pe koe fakahinohino “fai pe ‘ena pea ‘e lelei ke fai pe mo ‘eni kehe pe ke tau loto lelei” ‘Oku ou ma’u hoku tapuaki he foaki he Lotu.
"Me’a ta’e taau pe mo’oni Hono ‘uke pe sia’a! ‘oua ‘Eiki ‘e momoi, He ko si’oku ngatanga."
Kavauhi
takamuli.
--
Malo 'etau lava - kataki ne puke 'a 'eku computer he fa'ahinga mahaki ko e
'stress' pea neu fkmokosia ai pe mo au!
Ki'i kau'i talanoa atu pe felave'i mo e Foaki ki Pulela'a. Na'aku 'ai atu ki
mu'a pea talamai 'e he Faifekau Maloloo - 'Epeli tuku ia he 'oku huihuia! Ka
na'a ku feinga atu ke fai mo 'osi 'a e hui ka tau ma'u 'a e ifo 'o e
stake!!!
Ko e Siasi - kohai kinautolu? / kohai ia? KOeha 'a e felave'i 'a e Laumalie
Ma'oni'oni mo e Siasi? Pea kapau ko e ivi 'o e Siasi mei he Laumalie
Ma'oni'oni - pea 'oku tone ke ha sino mai ai 'a e fua 'o e Laumalie
Ma'oni'oni 'aia 'oku 'osi fkmatala ki ai 'a St Paul 'i he'ene 'ipiseli.
Kapau ko ho'o foaki 'oku mole ai ha lelei - pea 'oku 'ikai ko e foaki ia -
'oku ui ko e fkmalohi!
Hoiiii toe huihuia ange 'ena!
'epeli
-----Original Message-----
On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
Kapau 'oku toki Siasi e Siasi he'enau ma'u Laumalie Ma'oni'oni, pea 'oku
taau ke faka-'Otua 'enau me'a kotoa he foaki.
Fai pe foaki ia he ko hotau fatongia totonu, ka 'oku 'ikai 'i ai ha'ane vavaofi 'ana mo e fu'u tapuaki kuo loakalilu hono fakapito'aki 'a e fu'u fo'i mamani. Ko kitaua pe vaivai ke inu mo kaukau ai!
kiti lotu hotau fatongia totonu ka ko e foaki ko e nafa! ehehe!
Ko e me'a ellei pe ke fakahinohino 'e he kau taki pea 'oku tui 'oku fai , ke 'oua 'e fe'au'auhi he ko e anga pehe tene tofa ai ha hala 'omi mala ki he foaki kuo tau fai ki he Siasi, pea e fakamasiva 'aupito 'ae anga pehe.
'Oku ke fakamanatu mai 'ae 'inasi fo'i 'ulu 'etau misinale pea 'oku ou manatu hake ai ki he me'a ne tokanga ki ai 'a Faifekau Ma'afu Palu, pe ko e tokofiha 'i he Siasi kuo tui mo tali 'ae 'Eiki ko Sisu Kalaisi.
Mahalo ko e konga ia ketau toe tokanga ki ai pe 'oku malohi mo vekeveke tatau hono uki 'o e foaki, mo e fakaului mo tanumaki 'o e kakai pea na'a 'oku tonumia e taha i he taha.
takamuli.
---------------
Mahalo na'a 'oku pau ange 'a e foaki ia ko 'ena!
'epeli
-----Original Message-----
On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
pea faingofua e foaki ia ki he kau tou'a he foaki ki he Sino haa mai , hoko
mai ai e fakamasiva ia pea tukuaki'i ai e Siasi ee.
koe tafi ninimo pee.
Ko e me'a ena ke fei mo fakakoloa mai , he'e mahu'ingamalie mahalo ai 'etau foaki , ke u kamata atu.
Lesisista 'oe Siasi he Pule'anga , mahalo 'oku lesisita he ngaahi Kautaha fakatupu Koloa he 'oku 'iai 'enau ngaahi pisinisi, ko kinautolu eni 'ae Siasi 'oe 'aho ni.
'Oku 'iai hono kau Faifekau, ko kinautolu 'oku nau taki 'i he kulupu ni ; kakai tu'umalie, masiva , ako , 'ikai ako ,mahamahaki mo mo'ui lelei, uitou mo ma'u famili foki etc..
Ngali ko nautolu ena 'oku fai ki ai si'etau foaki, 'Epeli ee.
Ko e foa'i atu pe ngaahi fehu'i , kae toki fai mai hono fakatonutonu.
Takamuli
-------------
'Oku ou malie'ia ho'o fakatokanga'i e maka fetoli'aki mei he foaki , hange ko e fakatokanga'i e Sikei 'ae femolimoli'i mei he foaki.Mahalo 'e famili atu ai moe fefua'ki hotau ngaahi mafasia'ange , takana 'enau fohe, ka 'oku kei makehe hake 'ae foaki mo hono manava, ke fakakoloa 'aki taha.
Mafana 'aupito ho'o ki'i setesi " pea 'ikai toe fakapona atu ai e fakakaukau ke fetongi mai "
takamuli.
---------------
'Oku ma'u pa'anga e Siasi mei hono kau memipa, pea 'oku tau tui kotoa pe ko e tokonaki pe ia 'ae 'Otua ke 'iai ha kakai 'i ha feitu'u mo hono Siasi. Ko e akonaki ia 'ae taha 'oe kau faifekau, ka 'oku fiema'u pa'anga pea feinga'i e kakai ke tui kia Sisu mo kau mai ki he Siasi ke tokolahi.
Ko e si'i kakai kuo uingaki'i si'enau koloa ke tokoni ki hano taa honau ngaahi mo'ua 'i he Siasi 'e kei asi 'aupito pe ia he kole 'ata'ataa, sai ange e kole 'ata'ataa he kaiha'a, pea 'e oli ange e kaiha'a he taongakita ki ha ngaue he lotu, mahalo pe.
Ko e fox , 'oua ! pasipasi pe 'i 'api , tanga he mafana pea ko'enau taimi offering he TV , ko hoto taimi break ia 'o kita ki he ipu green tea,ee.
Lief ka ke ka toe 'eva kia Maama pea 'ai atu ha'aku fu'u la'u ai mo Puli'uvea ee.
takamuli.
---------------
takamuli.
------------
'Oku ha fo'ou ho'o 'ofa ... 'a'ahi ki he me'a kotoa ke fakatu'umalie(tapuaki).
Ta ko e 'a'ahi mai 'ae 'Eiki . ke poupou he Siasi ke 'ilo 'ehe loto si'i , 'ae ivi hono 'Eiki lahi.. 'Alifa mo e 'Omeka.
ko si'eku talaloto ia ki he koloa kuo ke hili hake ki he tepile ni.
Kuo tau meimei heva he talanoa pa'anga kae ngalo e foaki taimii, malimali moe fofonga fiefia.
takamuli.
------------------------
Mahalo ko 'eta toki lavea 'eni 'i ho'o ngaue eh!!
'oku lelsisita 'a e Siasi 'i he Pule'anga he ko e LAO ia 'o e fonua
takitaha. Ko e fkmahino 'oku talangofua 'a e tokotaha koia pea mo e kalapu
fktokolahi koia ki he Lao 'o e Fonua. 'Oku 'ikai 'ata'ataa ha taha pe
ma'olunga ha taha 'i he LAO 'o e fonua (tukukehe pe 'a e ng fonua 'e ni'ihi)
'Aia ko hono fkmahino 'oku tau taliui fkfo'ituitui/fkkomuiniti/etc pea mo
fk'apa'apa'i 'a e LAO ka e ma'u 'a e uouongataha mo e Melino (Law and order)
Kapau koia pea 'oku hanga leva 'e he LAO 'o e fonua 'o 'omi 'a e fkhinohino
ki hono fklele 'a e ngaahi kalapu/institution/business/etc 'o fktatau ki
hono kaveinga pea mo 'ene taumu'a ngaue.
Ko e Siasi ko e Non-profit organisation ia 'i hono classified 'e he
pule'anga pea ko 'ene taumu'a ngaue ia not to make profit!!!
Ka 'oku fefe 'a e ngaahi 'aho ni pea mo 'etau FOAKI. Kapau 'oku ou li
misinale ko 'eku FOAKI ia. Koeha 'oku ou toe 'eke ai ia 'i he taimi 'oku
fkfonu ai 'eku personal income tax? Ngalingali kuou toe fa'ao paasi pe 'e au
'eku FOAKI!!
Foki mai a Sifa Hingano kae tuku e Foaki Tavale holo 'i Tonga! Kataki TNIU
ko e pule lahi 'o Sifa 'okay nofo ia 'I loto Otahuhu, Auckland, NZ not
Ma'ufanga - Ko e paaki Motu'a 'ena ia! Ko e Paaki Fo'ou 'eni TNIU 'okay ou
'oatu! Hahahahaha! He 'e fou mai heni 'a Sifa ke fkkaka-kakato hono fatongia
ko e FOAKI 'ENE MO'UI MA'AE FAMILI!!! 'Atunga ia me'a ko e 'OFA!!! Takamuli.
Not Manavahe or ilifia or tailiili pe mokosia - 'OFA HULU!!! (puke mai na'a
hola)
'epeli
-----Original Message-----
On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
Sepesi, malo 'a e fakamooni kihe foaki. Koe ki'i fakalahi atu pe 'eni ki he talanoa 'oku ke fai.
'Oku malavalava 'a e misiona 'a e siasi ki he kakai kotoa pe tupu mei he si'i foaki kuo fai 'ehe kakai. Mooni pe 'a ho'o lave. Ka 'oku taki taha pe 'ae faifekau mo 'ene founga. 'E 'iai 'ae faifekau 'oku sio loloa kihe misiona pe project fakata'u 5 ki he 10 'a e siasi. Kapau koe ngaue lahi pea 'e fakatefito hono lava mei he ma'u 'a e kakai lahi. 'E iai 'a e faifekau tene uki 'a e foaki ke lava 'a e misiona koia. Pea 'iai 'ae faifekau 'e fokotu'u 'a e misiona pea 'iai 'a e kulupu kenau lotu kiai. 'Oku iai moe project tetau ki'i lue mamalie ka kuopau ke fakahoko ' ' ae sitepu kotoa pe 'aki 'a hono patiseti fakapaanga. Mahalo pe 'oku fu'u to mama'o 'a e fakalea ni ia. ha ha
'Oku mooni 'a ho'o lau kihe kole pa'anga 'a e siasi. Koe me'a 'eni ia 'oku pelepelengesi ke fai ha kole pa'anga 'ihe ngaahi siasi 'e ni'ihi. Ka 'oku talamai 'e SISU ketau kole. pea ne toe talamai ketau foaki. Ka kuopau ketau fai 'a e kole. He 'oku tau fe'ao pe moe masiva he taimi kotoa pe. |
Sepesi, Kataki pe he fi'etalanoa atu. He 'oku mahuinga ki he kau faifekau kenau lava ke 'ilo'i 'a e loto fi'efoaki 'a hono kainga lotu 'o hange ko koe. 'Oku mau fai 'ihe ta'u kotoa pe 'a hono fakamamafa'i 'a e mahuinga 'oe foaki. Koe sapate faka'osi 'oe mahina ni kihe sapate 3 'o novema 'oku mau fakamamafa'i 'a e foaki 'ihe kaveinga: "the missing pieces in your life" Ko hono toe fakamanatu kihe kainga lotu 'ae mahuinga ke foaki.
|
Malo Faifekau. Ki'i afe'i mai e konga ko eni ho'o post ke fktu'u ai ha
tepile fo'ou.
Hange kiate au 'oku 'iai e ngaahi siasi ia tautau tefito ki he ngaahi fonua
muli (Tonga) 'oku lesisita ko e Siasi as a non-profit organisation ka 'oku
classified ia he Ltd & Co-operation. Ko 'ene tu'u pehee 'oku hange kiate au
'oku 'ikai toe kehekehe ia mo e lesisita koee 'oku ngaue'aki 'e he ngaahi
kalapu kava tonga 'oku lesisita he pule'anga.
Ko e tuku atu pe na'a faofao mai ha taha 'oku lahiange 'ene 'ilo fklao ki he
kehekehe 'o e ngaahi lesisita.
moe 'ofa
Tusi
Tokoua, malo 'a e tau moe ngaue mai mei hena. Koho mala'e foki 'eni pea tokanga na'ake taki atu si'i kau lotu pea iku 'o totongi tax 'a e non-profit-org ha ha. do
--- On Wed, 10/20/10, Kolopeaua Tonga <kolope...@hotmail.com> wrote: |
From: "sep...@optusnet.com.au"
.Mahalo 'e famili atu ai moe fefua'ki hotau ngaahi mafasia'ange , takana 'enau
fohe, ka 'oku kei makehe hake 'ae foaki mo hono manava, ke fakakoloa 'aki taha.
takamuli.
--------------------------------------------------------------
Takamuli, malo mu'a e ngaue mei henaa. Maloo hono fakakakato mai e family tree!
'Asinga kuo fai e manusinusi pea ko e manatu kuo fuoloa 'ene tuhituhii!!
malo.
-----------
Ko e foaki kuo mou me'a ki ai 'oku tau 'osi lave'i lelei pe hono sai ke faka-'Otua pea kuo lave'i mai 'e fakapulia mei he ngaahi Potu Folofola , 'ikai ko e pa'anga pee, ka'e kau ai e koloa mo e 'a'ahi ki he kakai kuo 'osi akonaki 'e he Tohitapu, pehe ki he me'a'ofa kuo 'osi foaki mai fakataha mo e Laumalie ma'oni'oni 'oku oo ai pe moe tangata 'oku fai foaki ki he Siasi.
Ko e ngaahi talanoa, 'ikai puli kiate kitautolu hono tokonaki 'e he 'Otua 'ae kakai kehekehe ke fakatu'umalie hono kakai neongo 'oku 'ikai kenau tui ki he 'Otua, pea ke tautea hono kakai.
'Oku anga fefe ho'o tokonaki ho'o foaki ki he Siasi ?
Na'e mahino mai mo aata mei he Matu'a 'ae founga 'o 'enau tokonaki he 'oku 'ikai ko ha konga fakamatelie 'ae foaki , ka koe konga fakalaumalie pea kapau ko ia 'oku fai ha teuteu fakalaumalie ki he foaki ki he Siasi, pe 'oku fakaetangata pe.
Mahalo 'oku 'i fale ni ha fa'ahinga a'usia 'o e tokonaki me'a 'o e foaki ki he Siasi, hange ko e 'ai hono ki'i fakapeito, fahi hono konga niu , pea tu'u moe ki'i fanga puaka, mahino hono kau hopa ke fakamomoho , 'aia kotoa netau tupu hake ai..ko Muli ni mo Tonga hange kiate au 'oku lahi 'ae lii pe ki he vahanoa moe lau ko eni, tuku pe ke toki a'u ki ha taimi foaki , ko e haa pe me'a 'e ma'u ko ia pe ne tokonaki mai 'e he 'Otua ke u fai foaki 'akii.
Ko e tapuaki kotoa 'oku tu'u pe ia 'ia Sisu Kalaisi, pea koe fakamanatu ia 'o 'etau kau 'i he lotu he ko toki foaki li'oa ia.
kae hoko atu mu 'e lavee.
takamuli.
----------------
'Oku ui ko e Foaki fktamulu he po talanoa 'oku tau fai. Ko hono ui 'e he kau
le'o matapaa 'o Saione; koe pau'u lotu. Ko hono 'ai ke mahino ange 'a e
FOAKI mai 'a Langi mo e mei Mamani ki Langi - 'oku ui ko e fktupu houhau!
'Emeni.
Ko e kau atu pe he talanoa malie 'o e Moana 'o 'ene 'Ofa mo e Foaki he ko e
kau peau mokomoko mo fklelei fkkaukau eh takamuli!
'epeli
-----Original Message-----]
On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
'Oku anga fefe ho'o tokonaki ho'o foaki ki he Siasi ?
ko Muli ni mo Tonga hange kiate au 'oku lahi 'ae lii pe ki he vahanoa moe
Mo'oni e lau 'a e motu'a Halaliku - Moia pe - KO e ta'elata ko e me'a ia 'a
e kakai lotu - Faifai peau pehe kuo sai ha'au ia lotu 'i au mo takamuli.
Hahaha.
'ofa atu
'epeli
-----Original Message-----
On Behalf Of Semisi Ta'ai
'Amusia Koe 'oku ke fakafiemalie he 'aho ni ee.
takamuli.
-------
Ko e ta'elata e 'oku 'iai 'a Sh(tulou), kapau 'oku si'i fononga holo 'i Tonga, te'eki foki ki USA ki he Siasi.
takamuli.
------------
takamuli.
------------
Kapau 'oku tau lotua ha me'a pea kuopau pe ketau ngaue ki ai, he'ikai fa'a lotu ha taha ia kapau 'oku 'ikai tui ki ha me'a, tautautefito ki si'i kau Kalisitiane.
Tetau lava pe foki ke ngaue ta'elotu , kaekehe malo hono fakakoloa e tepile ni ke mahino 'ae tukunga 'o'etau fai foaki ki he Siasi ke fai 'i he fakahinohino 'ae Tohitapu.
Faingamalie pee pea hoko atu, he 'oku ke 'ilo'i pe ko e konga lahi 'o e lotu koe foaki pea ke 'oua na'a iku ai taha ki heli ha'ane fai ta'engali 'ae foaki ki he Siasi.
'Iai e Faifekau ne 'i heni, pea 'oku ou ako 'aupito ai he taimi 'oku ne fiema'u ai ha me'a pea ne kole pe ki he kakai ni'ihi 'o 'ikai ke kole tavale ka 'i he mahino kuo lava e me'a 'oku kole ki ai kuo ne ta'ofi e toenga ke 'oua na'a toe foaki ange he kuo lava e me'a ne kole ki ai.
Kaekehe , mahalo 'oku lava ke hunuki 'eni 'i he fa'ahinga lotu mo'oni 'oku oo mo e loto topono.
Ki he Siasi 'e 'iai ha taimi nai 'e pehe mai ai, malo mou ki'i malolo atu ketau toki vakai ki he ta'u fo'ou he ko eni kuo lava e ta'u ni, pea na'a 'oku fihia pe he pau pe ke lotu mo ngaue ?
Ko e talaloto pe mei he 'emau tali fatongia 'i he Siasi, 'oua na'amou pepe'e hono kei hinoi'i kimautolu he 'oku mau nofo he ngaahi fonua 'oku 'ikai ke lalanga lelei ai 'ae fa'a foaki mei he kau Masiva, ki he Siasi.
takamuli.
----------------
> penisimani mone <peni...@gmail.com> wrote:
>
> Takamuli, malo 'etau lava ki he 'aho ni,
>
> Ka 'oku 'i ai mo e fa'ahinga foaki 'e taha 'i he siasii ko e "lotu mo
> ngaue", pea 'oku lea ki ai 'a Semisi 2:14-26, 'oku 'ikai ke tomu'a 'ai
> ai 'a
> e tuii kae toki tulimui atu e foakii, ka 'oku na fononga fakataha pe 'i
> he
> taimi tatau, pea kuo tau fakaofi atu eni ki he tui 'a e Katolika Loma ki
> he
> fakamo'uii -"..pehee foki 'a e tuii, kapau 'oku 'ikai ke oo mo e ngauee,
> 'oku mate pe ia...'oku ke tui 'oku taha pe 'a e 'Otuaa? 'io, malo ia,
> pea
> 'oku tui pehee mo e kau tevolo, pea nau tetetete...*Vakai aa, 'oku
> fakatonuhia 'a e tangataa mei he ngaahi ngauee, 'o 'ikai mei he tuii
> pe...pehee foki, 'oku mate 'a e tuii 'oka mavahe mo e ngauee..."*
'Epeli vakai mai kia Fakapulia, he toki smiles eni 'oku ma'u taimi ke nofo hifo 'o ngaohi lelei'i pea kapau 'oku ifo kiate au huanoa 'a Sikei 'i Tonga'eiki ee.
Hounga 'auptito 'ae talanoa foaki ki he Siasi, malo e ma'u taimi pea malo hono kei tali e fa'a ui atu .
fakaongoongo atu ai pe .
takamuli.
------------
| Sepesi, tokoua 'oua teke toe hela koe he kumi kihe tu'unga 'oku iai 'a e Uniting. Kuo 'osi pau 'ia pea 'oku 'osi lesisita ia 'i australia pea 'oku 'iai 'a hono fika tax ID. pea ko hoo 'eke pe 'e koe kihoo faifekau kuo ne 'oatu 'a e tax exempts id#. Kapau koe rent pe 'a e hall oe siasi. Kuopau ke ke tohi'i he sieke koe "donation" pea kapau koe fale kakato 'oku rent atu pea kuopau ke fakaha 'ihe form 'oku omai fakata'u mei he tax dept. 'oku 'iai 'ae fale 'oe siasi 'oku rent atu. kuopau ke faitotonu 'a e siasi otherwise na'a mole 'a e tax exempts. oku tatau pe mo amelika ni. Ko amelika ni kuo online 'ae me'a kotoa. ko ho'o kohi'i hifo pe 'ae siasi 'oku ke fi'eilo kiai kuo asi hake. ha ha ..'ofa atu. do |
Na'e fai e fekeli he foaki ki he Siasi, pea ko e ngaahi me'a eni neu laulau pe mo fakalalaka ai e talanoa.
1. Ko e foaki ki he Siasi 'oku totonu ke fai lelei'i, pea kuo fakakoloa mai ia.
2. Ko e tokonaki 'oe foaki , 'a eni 'oku lolotonga fai ai e laaulea.
3. 'Oku fai 'ae kole ketau hoko atu ki he "founga faka-'Otua 'oe Foaki ki he Siasi"
Ko ia kuo tau lava ke 'ilo mei he ngaahi talanoa, ko e foaki 'oku fakakalisitiane ke 'oua na'a taa ha kapa pea 'ai ke 'oua 'e 'ilo 'e he nima ko ee 'ae foaki 'ae nima ko ee.
Fai pe mu'a hono fakaloloto 'o e fika 1 mo 2, kamou hinoi'i kitautolu he founga Faka-'Otua 'oe foaki ki he Siasi, tautautefito pe eni ki he Misinale, tukumo'ui pe ko e Katoanga'ofa he ngaahi fakalea kehekehe pe ka 'oku kei 'uhinga ko e foaki pa'anga.
Ko e founga lolotonga 'oku mau ngaue'aki ko e taataanaki fakakalasi'aho pee, pea toki oo 'o foaki ki he Siasi mo hono ki'i ouau 'o tkoitalal faka'angatah pe ki he Siasi 'ae ola 'o'enau foaki.
'Ohovale he huu atu ki homau fai'angalotu palanga heni kuo tuku mai pe kato li pa'anga he matapaa, pea u pehe 'e au koe tuku ai ke toki fai e lii pa'anga he ouau malanga kae taa ko aa ko hono tuku ai kete huu atu 'o tuku ki ai 'ete foaki pea 'e toki' ohake pe ke tapuaki'i he taimi angamaheni 'o e foaki li pa'anga.
tuku pehe'i atu pe hee.
takamuli.
'epeli
-----Original Message-----
On Behalf Of sep...@optusnet.com.au
Mahalo ko e me'a mahu'inga pe kuo nau lesisita ke ma'u ha hingoa ke ui 'aki
kinautolu pea nau fkmalumalu ai 'i he'enau lotu mo e tanaki 'o e kakai 'oku
'ikai 'alu atu ki he ngaahi siasi koee mo eee!
Me'a mahu'inga 'o e 'iai hoto hingoa - Fk'ofa kinautolu 'oku 'ikai ha hingoa
- hange pe ko e ngaahi talanoa he Tohi Matolu - hala ke 'iai ha mahu'inga pe
toka'i.
'epeli
-----Original Message-----
On Behalf Of Nau Taitusi 'Ahosivi
Hange kiate au 'oku 'iai e ngaahi siasi ia tautau tefito ki he ngaahi fonua
muli (Tonga) 'oku lesisita ko e Siasi as a non-profit organisation ka 'oku
classified ia he Ltd & Co-operation
Kainga ‘oku ‘ikai ke tui koe foaki he lotu lelei ko hono ola koe ma’u ai ‘ete ka fo’ou moe savolo fo’ou hangee ko ia ‘oku fa’a lave ki ai ha ni’ihi heni ‘ikai! ‘oku ‘ikai koe me’afua ia ki hono fai ‘oe foaki ‘ae lotuu kataki pe ‘o toe uku’i hifo ke lolotoange. Ko hotau palopalema koe puli ‘ae ‘uhinga (intention) ‘ae foaki ‘ae kakai ki ha fa’ahinga me’a. Sai ‘oku tau fakamaau leva mei he fo’i puli ko ia. ‘E faka’efika nai mo fakamolale ‘etau taukavee pe ‘ikai? Koe ha koaa ‘ae ‘Uhinga ‘oe lea “Siasi / foaki” ki hoto ‘atamaii? Ko e ’uhinga ko ia tene fakalele mo pule’i ‘ete nga’unu kotoa pe. ‘E pule’i nai ‘ehe definition ko ia ‘ae faka’uhinga pe ko ‘ete mimio ke hoa mo ‘ete taukave? Mou ‘ofaa mai a ‘ia Kilisito ‘o tukuange aa ‘ae ‘Otuaa ke lahi, Ta’emahakulea, pea ope he ngaluope …pea ‘ataa kene fakahaa ia ki ha taha pe ‘i ha fa’ahinga fotunga pe ‘oku finangalo ki ai. Koe ha kuo fakanonota’aki ai ‘ae mole kotoa pe ‘o tukuaki’i e Siasi moe ngaue ‘ae Lotuu?
=========================================
Kavauhi malo e tau mo e ngaue mei hena. Faiatu pee ha luku.
Mo'oni 'aupito Kavauhi, ko e 'Otua pee 'oku ne 'afio'i e tukunga loto e tokotaha 'oku ne fai e foakii, pea ko Ia pee 'oku ne 'afio'i ko hai 'ia kitautolu ko 'eni kau SUTT/Metotisi ne lii atu 'etau ngaahi konga maa ki he fukahi vaii e Siasi, pea toe ai ha toe foki mai. Ko hotau fatongia totonu fakamolemole atu kau faifekau, ke provide environment 'e fakahoko ai 'e he kakai 'enau foakii i he tukunga loto totonu, kae 'ikai malanga'i e foaki he tukunga loto totonu kae provide environment te ne fakalotolahi'i e tukunga loto hala. Kau au he tui 'oku ai e totonu ke talanoa'i e kaveinga ni. Uluaki, hangee ko e post atu kimu'a, ko hotau fangatokoua faifekau pee ne uluaki too mai mei ai e lea foaki he oku ai hono tapuaki. Taimi lahi oku ikai define mai pee ko e haa e tapuaki kae hangee ko e talanoa atu kimu'a 'a e faifekau Vv ne lea i he Otumu'omu'a, " ko e 'api ne toutou fakaafee honau koloo, mata'itohi e fanauu etc." Ko hono fakatonulea e taha, "Mou foaki lahi ki he siasii kae ai ha savolo fo'ou etc"
Ua e 'uhinga Kavauhi, ko e observe pee eni. Ko e kakai foaki 'o kitautolu ki he Siasii mo e foaki lahi he ta'u takitaha. Fanongo talanoa ne kilu e misinale a homau motu he ta'u ni. Ka oku hangee kiate au, oku pakupaku ma'u pee hotau siasii he ta'u kotoa. 'Ikai ha'a tau toe fai ha ngaue 'evangelioo ki he ngahi fonua oku ikai a'u ki ai lotu Kalisitianee, pea ikai ha'atau tokoni ki he fonua oku mate fiekaia ai hotau kaungaa metotisii. Hangee oku self-focus, self-ingrown, self-fished e siasii. Pea mahalo "ko e tau e langi" he oku ai self-congratulatory attitude and it'se self-therapeutic ke fakamalo'ia'i kita pea te popular ai he siasii. Oua na'a loi mai ha taha oku ikai label e kau foaki si'isi'i ko e kau nima ma'u pe fakapikopiko etc. Ko e kovi ia koee hono ui e ngaahi foakii mo e tukumo'uii. We create unnecessary temptation to the committed and suffereing to the lesser committed.
Ko e fehu'i 'eni kia kitautolu, kapau te tau tuku 'oua e toe ui e misinalee mo e foaki ki he siasii, ka e fai fakalongolongo pee, pea kapau oku fiema'u receipt e kakai, tuku pee ki he tauhi pa'angaa ke ne 'oatu ha receipt, pea 'oua na'a 'ai ke 'ilo ki ai e faifekau pee ko hai hono kau memipaa 'oku foaki mano mo foaki $1, me'a nii 'e kei foaki afe kau foaki afee mo mano e kau foaki manoo? Me'a nii e kei kilu e misinale a Nomuka? E kei fie fuakavenga nai e kakai? pee 'e holomui ha'a tu'isapaa?
Neu fanongo he talaloto e faifekau he siasi Papitaiso lahi taha i Salt Lake ni, ne toki fokotu'u pee ki mui ni, ka oku too atu enau reach out ki he kau Mamonga, langa orphange, 'oatu enau kau ngaue fakamisinale ki he ngaahi fonua Mosilemii, pehee e he faifekau he taimi lipa'angaa, talu 'ene faifekau mo e hala'ataa ke ne 'ai ke ne 'ilo pee ko hai he siasi oku foaki lahi mo foaki si'i, pea ko 'ene 'uhinga pee ke 'oua na'a ne favor ha taha pea ke 'oua na'a foaki ha taha koe 'ai ke impress ia, ka nau takitaha foaki pee ko e 'ofa ki he 'Otua mo Hono Sino ko e Siasi mo 'enau ngaahi ngaue.
Me'a nii 'e ai ha taimi te tau tanumaki hotau kakaii, ke nau tutupu fakalaumalie, ke nau kei foaki mano pee makatu'unga he ofa ki he 'Eiki pea kapau ko ia pee mo e 'Eiki mo e tauhi $ oku 'ilo ki he amount? Kapau ko e ngata'anga pee 'etau tanumakii, ko e pau ke uki pea ui fakakulupu, fakasiasi etc. kuo pau ke 'iai psychological coercion. Uhinga nai ki he haa e pehee mai "ke 'oua na'a ilo 'ehe hema e foaki e mata'u"" pee ko e fai e huu i laumalie (fou i he foaki) mo mo'oni? Neongo ai 'etau pehee mai mei he tu'unga malanga, "Siasi mou fa'iteliha pee he foaki he foaki ki he 'Eiki etc" ka e 'osiangee oku toe ui etc oku
ai e string attach. Ha mai 'a e 'ikai falala e faifekau ki he ngaue fakaeloto e 'Otuaa he loto e kakaii, ke kouna kinautolu ke nau foaki
Taha e lea 'a Adam Hamilton ko e faifekau he siasi Metotisi lahi taha i Amelika ni mahalo mo mamani, ko e me'a fakatu'utamaki ko e a'u siasi ki he tu'unga ko e self-focus pea hoko e totongi pilaa ko e main misiona ia e faifekauu. Ko e fakapulipulii, we should focus on building people, as we build and develop people, 'oku normal pee kamata ke lato e pilaa. Ne kamata e siasi mo e memipa 'e tolu ko hono mali mo e tokoua kehe pea faa 'aki ia. He focused on building people, pea tupu e siasi. Ko e falelotu he taimi ni 'oku accomodate 3,400 ka oku nau teu ke hoko atu ki he building project he tafa'aki pee ke accomodate e toko 7,000. Ko e falelotu ia 'e tolu he elia pee 'e taha. Ko e ola e toutou tupu 'a e tokolahi e kakai e siasii.
Ko tautolu tonga, kuo hoko e langa falee mo e totongi pilaa hangee ia ko e main mission ia. Pea hangee kuo lele fakamatapapa ia mo e langa tangataa...pea kuo divided heart e faifekau fakataha mo e kakaii. Fai e feinga pa'anga e SUTT--ko e feinga langa holo mo feinga langa falelotu for programs. Ikai 'asi mai ha talanoa liliu mo'ui. Ko e ngaahi feinga pa'anga 'a e ngaahi siasi muli 'oku oo ua mo e talaloto ki he liliu mo'ui 'a e 'Eiki mei he tangata faka'ikai 'Otua ke tui 'Otua pea ke nau tokoni ki he masiva etc. 'Asi nai ha ngaahi talanoa pehee mei hotau siasii pee ko e talanoa pee liliu mei here religious people to be more religious pee mei he ta'emalanga ki he fokotu'u malanga? Ko e siasi ne tonu ke hoko ko e "missionary" kuo hoko ko e "mission-field" ko e lahi pee self-focus ka e ngalo e lau a Sione Uesilee KO 'EKU POTU NGAUE 'A MAMANI KATOA. Should we shoot the world, the SUTT will be healed!!that's the trick!!
Kei fai e lotu mo emau faifekau pee oku ui kita ki he ngaue fakafaifekauu pe ikai, pea ka faifai ou faifekau hili ha feinga he process etc. , teu kole ki he faifekau pule ke faka'ataa keu 'ahi'ahi start from the scratch hangee ko Hamilton ke feingaange pe e work e ngaahi theory ko eni ki he foakii!!!
Ne u lau hifo he ongoongo 'o e pongipongi ni 'a e misiteli 'a e taha foaki. Fakamafana!
loke
updated 10/22/2010 12:05:50 AM ET 2010-10-22T04:05:50
NEW YORK ? An anonymous benefactor in New York City stuffed $10,000 in cash into a 9/11 donation box at the World Trade Center.
Joe Daniels, president of the National September 11 Memorial & Museum, tells the New York Post that officials found 99 $100 bills and five 20s in the box on Tuesday night.
The box hangs on a wall at the 9/11 memorial preview site.
Memorial officials believe the money was slipped into the box sometime between 5 p.m. ? when the box was last checked ? and 7 p.m., when the preview site closed.
Officials believe the donation was made by a single person. They say the bills were crisp and unfolded, appearing to have been recently withdrawn from the bank.
Daniels says officials would love to know the donor's name so they could say thank you.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kuo u 'osi 'ilo pe 'e fakamatala mai 'a Peni ki he "tui mo e ngaue" 'a
Semisi, he ko e anga maheni pe ia 'oku fa'a fai ke fakatonuhia'i'aki
'enau ngaue he Siasi. Ka 'oku ou fakamalo lahi kia Peni he'ene fekumi
kuo fai 'i he kaveinga ni.
Ko e palopalema, he 'oku 'ikai fa'a fakatokanga'i 'a e tu'u'anga 'o e
potu tohi ko eni 'ia Semisi. 'A e potu tohi 'oku lau ki he pau ke
fakasino 'etau tui kia Sisu 'i he'etau ngaue.
'Oku fakamatala 'a Semisi 2 ki he ta'e'ofa ki he kau masiva 'o e
Siasi. 'E anga feefee ha'atau talaange ki ha taha ta'ekofu, "'Alu pe
kau lotu atu ma'au ke 'atu 'e he 'Eiki hao kofu". Lolotonga ko ia 'oku
tau ma'u pe e kofu mo e pa'anga ke kumi kofu, ke vahevahe mo si'i
masiva.
Pea ko e tui mo e ngaue ia 'oku 'uhinga ki ai 'a Semisi. Ko e fakaha
'etau tui 'aki 'etau 'ofa ki he kau masiva 'o e Siasi. Na'e 'uhinga
pehe 'a e mo'ui e ngaue 'a Uesile 'i 'Ingilani he senituli 18. He na'e
hu'i'aki e malanga'i kosipeli 'a hono fafanga e kau masiva 'o e Fonua.
Ko hono pango he 'oku 'ikai ko e me'a eni ia 'oku fakamamafa ki ai 'a
e Siasi 'i he'etau ngaahi misinale.
'Oku ou fa'a fakakaukau 'oku totonu ke ui hotau Siasi ko e "Siasi
Fakatetenga". He 'oku tau fakatetenga 'ekitautolu 'a e kau masiva 'o e
Siasi ke fai'aki hono totongi 'o 'etau ngaahi fakamole
ta'efakapotopoto mo 'ikai fu'u fiema'u ia 'e he Siasi ke fai. 'Oku tau
li'aki 'a e 'ofa ki si'i kau masiva 'o e Siasi.
Ko e tanaki pa'anga 'i he Fuakava Fo'ou, na'e 'uhinga pe ia ke
tokoni'i'aki 'a e kau masiva 'o e Siasi (2 Kolinito 8-9, Semisi 2
esitela). Ko e me'a ia 'oku ou tokanga ki ai 'i he ta'efaka'otua 'etau
fai e foaki 'i he Siasi. He 'oku tau fai ke fakatonuhia'i 'a e foaki
mei he Tohitapu, 'aki e tui mo e ngaue mo e ngaahi alaa me'a pehe, kae
'ikai te tau tomu'a fakakaukau'i fakalelei 'a e 'uhinga 'oku fai ai e
foaki 'i he Tohitapu.
Peni, 'oku ou 'amanaki pe 'e a'u ki ha taimi kuo tau tokangaekina ai
si'etau kau ako 'i Sia'atoutai 'oku faingata'a'ia, ke 'oua te tau
ha'aki atu pe ki he uma 'o si'i masiva 'a e mamafa 'o 'etau ngaahi
fiema'u, ka tau faka'atu'i. 'E kehe hano fakakaukau'i ia 'e Takamuli
mo me'a 'enau kau masiva he Siasi 'i muli na. Ka kuo taau ke fai ha
tokanga ki he me'a ni.
Si'oto'ofaatu.
--
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
From: "sep...@optusnet.com.au"
Tetau lava pe foki ke ngaue ta'elotu , kaekehe malo hono fakakoloa e tepile ni
ke mahino 'ae tukunga 'o'etau fai foaki ki he Siasi ke fai 'i he fakahinohino
'ae Tohitapu.
takamuli.
----------------------------------------------------
Takamuli,
'oku ou malie'ia ho'o fakatokanga'i 'oku malava pe ketau fai ha foaki lahi 'i he
lotu 'i ha ngaahi 'uhinga kehekehe 'o kei 'aonga pe ki he ngaue 'a e siasi, ka
'oku 'ikai fai'aki 'a e tui.
Ko e ngaahi palomesi kuo 'osi hili hake ki he tepile fekau'aki mo e foaki mo
hono tapuaki, kuo tau mafaifai hono malanga'i 'o e foaki kae matavaivai hono
malanga'i kuopau ko e fakahaasino eni 'o e tui 'oku te 'osi ma'u. Ko 'etau foaki
koe'uhi ko 'etau talangofua (respond) 'i he tui kia Sisu mo 'ene ngaahi akonaki,
fekau moe palomesi, pea 'oku toki lava leva heni ke fakakakato 'a e fekau,
akonaki pea ma'u ai mo e tapuaki 'o e palomesi.
Telia na'a tula'e mai pe ha fu'u milionea ta'etui ia 'o lii ha'ane miliona ma'ae
siasi pea kohu ai ia te ne fata atu ai pe 'a e tapuaki 'o e palomesi, mole ke
mama'o. Neongo 'e 'aonga lahi foaki pa'anga ia ko eni ki he ngaue 'a e siasi,
pea te ne ma'u mo e tokanga, fakalangilangi 'a e tangata, pea paipa piko ai, ka
he 'ikai ma'u ai heni 'a e tala'ofa ia 'o e palomesi, he 'oku 'ikai ko e foaki
'oku ne faii ko e fakahaasino ia 'o 'ene tui.
Hange na'e pehe 'a e tula'e mai 'a e fu'u Falesi ko eni, tokua 'e hoko 'ene
foaki 'ene vahe 10, foaki hono taimi ke 'aukai, 'o fakatonuhia'i ia (tauhi mo e
ngaue 'a e LAO). Kapau pe he 'ikai fai kotoa e ngaahi foaki ko eni koe
fakahaasino 'o 'ene tui kia Sisu Kalaisi pea ko vaihii ee ha'ane sio he tapuaki
'o e palomesi. Ko e motu'a maumau LAO ko eni, koe'uhi ko 'ene tui ko Sisu
Kalaisi 'e ma'u mei ai 'a e fakamo'ui ki he angahala koia, na'e to ai mo'ona 'a
e tapuaki 'o e palomesi ko e fakatonuhia. Na'e 'ikai a'u 'a e talanoa ki ha'ane
ngaue lelei, ka 'oku tau tui pe ne si'i foki atu 'o 'ikai toe fai e kaihaha'a mo
e takilokilo, ka e fakahaasino 'ene tui hono fai ha ngaue lelei.
ko e toe fu'u faka'apee mo ena, ko e feinga atu pe ke fakapeeki 'etau tou'aa ke
ma'anu'anu hake aa he kuo si'i fuoloa 'ene meleuku he'etau kumete, he he! mou
'aaa he ko e me'a eni 'e hoko ho'omou kuikui 'o fakaongoongo e lea 'a e vaii!!
| Hunu, 'oku ou fiefia ma'u pe 'ihe kakai 'oku nau lea mai'aki 'ae ausia 'o fa'ahinga ngaue na'ane fai pea 'ikai ngata ai na'ane siotonu ai. Malo pea fakafiefia he koe loto'i fakauesiliana 'a e loto mafana. 'E kehe 'a e lea 'a e ausia mei he fakasi'ia. malie! DO --- On Fri, 10/22/10, Hunu Hunu <hunu...@gmail.com> wrote: |
-----Original Message-----
Date: Friday, October 22, 2010 11:01:48 am
To: tasil...@googlegroups.com
From: "Elisiva Latukefu" <elat...@yahoo.com>
Subject: Re: [tasilisili] Re: foaki ki he Siasi
Fakafeta'i! Fakafeta'i! pea malo Foloke 'a e ma'u ongoongo lelei mo fakalotolahi ki he kau pilikimi ko kitautolu. Fakamafana 'a hono fai fakalongolongo 'o e FOAKI, ke tapuaki'i 'e Sihova 'a e tokotaha ko ia, pea mo hono famili pea moe ngaue 'oku ne fai. Fanguna 'i he konisenisi ko'eni 'a e 'ofa 'i he ngaahi mo'ui ne mole 'i he fakaehaua 'o e 9/11, pea 'oku vilitaki 'a e loto ke ta'emamotu 'a e FOAKI makatu'unga 'i he 'ofa 'ata'ataa pe moe laumalie 'oe fie tokoni. Faka'amu pe ke pehee 'a e 'ofa 'i hotau ngaahi loto pea ne fafangu hotau konisenisi ke ta'emamotu 'etau FOAKI pea mo'etau fie tokoni, ki ha me'a te tau ala 'aonga ai pea tuku tau'ataina pe ki he 'Otua mo hono ivi ngaue mai ke fai hotau tapuaki'i. 'Ofa lahi atu moe lotu. LOSE.J.E.H.KOLOA
-----Original Message-----
Date: Friday, October 22, 2010 9:34:23 am
To: tasil...@googlegroups.com
From: ke...@post.com
Subject: Re: [tasilisili] Re: foaki ki he Siasi
Mahino 'aupito pe 'a e 'ofa ki he 'Otua 'aki 'a e kotoa. Ko e
palopalema, ko 'etau 'ave 'etau pa'anga kae 'ikai ke 'ave 'etau mo'ui.
He kapau 'e 'ave 'etau mo'ui ki he 'Otua, te tau 'ilo'i ai ta ko e
'ofa ki he masiva 'oku 'ikai ko ha me'a fakafo'ituitui ia, 'i he
Tohitapu, ka ko e fatongia totonu ia 'o e Siasi.
Ko e me'a ia na'e tokanga ki ai 'a e kau Aposetolo 'ia Ngaue 6. Na'a
nau vahe'i ha kau tangata falala'anga ke nau nofo ki he tauhi 'o e kau
masiva, ka nau nofo taha kinautolu ki he malanga'i kosipeli mo e lotu.
Ko e faka'ilonga eni kuo tau hee mei he Tohitapu, 'a 'etau pehe ko e
'ofa ki he masiva ko e me'a fakafo'ituitui ia. He 'oku ngalivale 'a e
ala mai 'a e ngaahi kalapu kava tonga 'o tokoni'i e kau uitou mo e kau
paea 'o e Siasi, kae femo'uekina pe Siasi ia he tanaki pa'anga ki he
langa falelotu mo e langa holo mo e ngaahi me'a pehe.
Fakafeta'i 'oku ai eni e ngaahi kulupu lotu 'i tu'a mei he Siasi 'oku
nau fai 'a e ngaue ko eni 'i Tonga ni. Pea 'oku fakaloloma 'a e ngaahi
fakamatala 'oku nau fai mai. Ki he uitou mo e fanau 'e 5 'i Tofoa,
'oku 'ikai mahino ha me'a ke nau kai he 'aho kotoa pe. Kapau te tau
'ofa'aki ki he 'Otua hotau kotoa, pea te tau 'ilo ai ko e fatongia
totonu eni 'o e Siasi kae 'ikai ko ha me'afakafo'ituitui.
Na'e kamata 'a Sione Uesile 'i he senituli 18 'aki 'ene malanga'i
kosipeli mo hono fafanga e kau fiekaia 'o Lonitoni. Ko e tupu'anga ia
'o hotau Siasi. 'Oku taau ke tau foki ad fontes ki he makatu'unga ne
ne fakatoka.
Si'oto'ofaatu.
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili