…poupou atu pe…
1) …kapau ‘oku tau tui ‘oku ‘ikai chronological kae thematic hono hikitohi ‘o e kosipeliˊ, ‘o fakatatau pe ki he fiema’u ‘a e tokotaha hiki tohiˊ (Ma’ake), ‘oku tau fa’a ngaue’aki nai e founga vete redaction ke vavalo’i…ko e ha kuo loto ai ‘a Ma’ake ke ne mono mai ai e talanoa ni (Sisu mo e fefine Silia mei Finisia ‘i he tafafonua Taia/Saitoni) hili pe ia e talanoa kia Sisu mo e kau Falesi mo sikalaipe (Kenesaleti)…ke reaffirm… pe ke contrast?..etc..
2) Mk “…, ‘o ne hū ki ha fale, ‘o ne loto ke ‘oua na‘a ‘ilo ki ai ‘e ha taha, ka na‘e ‘ikai te ne lava ke puli…’oku anga’aki ‘e Sisu ‘ia Ma’ake ke fufuu’i mo fakapulipuli hono ‘ilo’i ‘o Sisu (Mk 1:43, 5:43, 7:36, 9:9… ke ‘oua te nau fakamatala ki ha taha ‘a e ngaahi me‘a kuo nau mamata ki ai, kae‘oua ke toetu‘u mei he mate ‘a e Fanautama ‘a Tangata.
3) Tau manatu’i pe…’i he palaaleli kia Matiu…15:22 Pea ‘iloange, ko ha fefine Kēnani na‘e nofo ‘i he tafa‘ifonua ko ia, na‘a ne ‘alu atu ‘o kalanga, ‘o pehē, ‘E ‘Eiki, ko e Hako ‘o Tēvita, ke ke ‘alo‘ofa mai: ko si‘eku ta‘ahine ko e me‘a kovi ange hono ‘āvea… Faka‘ata‘atā ange ‘a e fefineˊ, he ‘oku ne tangi toupili mai…i) ’ikai ha hū ki ha fale kae muimui kataki holo, ii) ‘ikai ha loto ke ‘oua na’a ‘ilo ki ai ha taha, iii) fefine Kenani, kae ‘ikai ko e Silia/Finisia, iv) fefine ne ‘alu atu ‘o kalanga kae ‘ikai ko ha fakalotofale’ia…etc…’oku hā?..fepakipaki ‘a Matiu mo Ma’ake?...na tu’u mei he’ena tuliki kehekehe he fakamamafa mo e taimi pea ‘atā ke kehekehe ‘ena details …ka ko Ma’ake foki eni te tau malanga aiˊ..na’a tuku ia katau malanga tautolu ‘ia Matiu…
4) 25 Ka na‘e fanongo leva ki hono talanoa ‘e ha fefine ‘e taha, ‘a ia ne mo‘ua ‘ene ta‘ahine ‘i ha fa‘ahikehe; 26 pea ne ha‘u ‘o hinga atu ki hono va‘e; (ko ha fefine Senitaile ia, pea ko hono fa‘ahinga ko e Sīlia mei Finisia) pea ne kole kiate ia ke kapusi ‘a e tēvolo mei he‘ene ta‘ahine…i) pea ne fanongo…ii) pea ne ha’u…iii) pea ne kole…’o kehekehe ia mo hono fakahoa ki he omi ‘a e kau Falesi mo sikalaipe kimu’aˊ…’asinga ai ‘ene muliˊ, toe fefine, ta'ehingoa, pea toe hū ta’epoaki...’o ne hinga atu ki hono va’e…he na’a ne fanongo mei he kosipeli, ko Sisu ‘oku ne kapusi tevolo, pea ‘ata’atāina ki mamani kotoa pe..
5) …”fanongo”… Gk..akouo ..3) to hear something 3a) to perceive by the ear what is announced in one's presence 3b) to get by hearing learn 3c) a thing comes to one's ears, to find out, learn 3e) to give ear to a teaching or a teacher 3f) to comprehend, to understand…’ikai mamata ka ne fanongo pe ki hono talanoa, ki he kosipeli, ki hono ongoongo lelei…’ahh…Fanongo fiefia ki ai, ‘A si’i kau lotofo’i…he ko e To’a!…Ko e Mafi Tokoni! (365)...’oku fakamamafa foki ‘a Ma’ake ko Sisu ko e Sevaniti (Pulu Feilaulau)…pea tau malanga fakaMa’ake ai ke fanongo ha kakai fiemo’ui ki ha Kosipeli, kae ‘ikai ko ha polisi fakatotolo hia mo fakamaaulau ke nau manavahee kia Sisu mo hola mama’o…pea ko e toki ‘osi eni e kole ‘a Sisu ki he kau Siuu (fānau ‘o e tepileˊ) ke nau fanongo kae ‘ikai… Mou fanongo mai kotoa pē, ka mou ‘ilo… v.16 Kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘oku ma‘u telinga ke ongo, ke ne fanongo..’ikai ma’u e fakamo’uii he fanofano pe talatupu’a…ka ‘i he fanongo kia Sisu… talunga mo si’i muli ni ke ne fanongo ki he Kosipeli…ko e me’a nai ia ne totonu ke tau fai mo e kau Siuu ‘i Kenesaleti…ka na’e ‘ikai…this redaction can be a direct contrast…Fanongo pea ‘oua e ilifia, He ko e tala fakafiefia! (373)… Kuo ke tui koā koe‘uhi kuo ke mamata kiate auˊ? monū‘ia ā ka ko kinautolu ne ‘ikai mamata, ka nau tui pē (Jn 20)
6) pea ne ha‘u …Gk erchomai… 2) metaph. 2a) to come into being, arise, come forth, show itself, find place or influence 2b) be established, become known, to come (fall) into or unto 3) to go, to follow one…ko e lea tatau ki he “omi” ‘a e kau Falesi mo sikalaipe ‘anenai mei Selusalema…ka ko e ha’u/omi ia ke “vakai”, ‘o mamata ke sivisivi mo fe’eke ha kovi, pe vaivai, femo’uekina pe he fakasio ha kovi…ka ko e “ha’u” eni ia he fanongo (ta’emamata) ki he Kosipeli…ko e ha’u/omi ia ne totonu ke tau fai mo e kau Falesi/sikalaipeˊ…1 'OKU ke fu'u ongosia? 'Oku ke hoha'a? Ha'u pe kia Sisu ka ke ..Nonga a (426)…fanongo pea ha’u leva he fiemo’ui..
7) pea ne kole kiate ia ke kapusi ‘a e tēvolo…tau ha’u mo e Falesi/sikalaipe 'aanenai ke vakai/faka’ilo…kae ha’u eni ‘o lea..’o kole ke kapusi e tevolo…faikehekehe lahi..Mat 11:13 Pea kapau ‘oku mou ‘ilo ke foaki me‘a‘ofa lelei ki ho‘omou fānau, neongo ko e fa‘ahinga kovi kimoutolu: huanoa ‘a e Tamai ‘i he langi ‘ene foaki ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oni kiate kinautolu ‘oku kole kiate ia…’ikai ma’u e fakamo’uii hano fakatau, pe ‘i ha’atau taau…ka ‘i he lea ‘o kole…ka ko e ha ‘oku ikai ma’u ai ha fakamo’ui?...he ‘oku ‘ikai ha taha ia ‘e kole!...taha ia e me’a ne ‘omi ai e ngutuu ke kole…ke tuku ‘a e mā laulaunoa tokua ‘oku te sai pe kita…kae kolenga kia Sisu ke ne kapusi…’aah...lea!…pea kole!… Sisu, te u nofo atu,‘O fai pe ‘eku kole, Kae’oua ke u ongo’i pau, Ko e kovi kuo mole (513)…
8) 27 Pea pehē ‘e ia ki ai, ‘oua mu‘a ke mākona ‘a e fānau: he ‘oku ‘ikai taau ke to‘o ‘a e mā ‘a e fānau, ‘o lī ki he fanga kulī….fānau.. Gk.. teknon ..1b4) children of God: in the OT of "the people of Israel" as especially dear to God, in the NT, in Paul's writings, all who are led by the Spirit of God and thus closely related to God 1b5)…he ‘oku ai e tokanga lolotonga ‘a Sisu ke fakakakato e ngaahi tala’ofa ki ‘Isileli… Kuo ‘ikai fekau mai au, ka ki he fanga sipi kuo mole ‘i he hako ‘o ‘Isileli (Mat 15).. ‘oua te mou afe ‘i ha hala ‘oku ‘alu ki ha Senitaile, pea ‘oua te mou hū ki ha kolo Samēlia: 6 ka mou ō mu‘a ki he fanga sipi kuo mole ‘i he hako ‘o ‘Isileli (Mat 10)…ko e mā (fakamo’ui) pe eni ia ma’ae fānau (‘Isileli)…neongo ko e toki ‘osi eni ‘enau li’aki au mo faka’ilo au mo ta’etui mai…ka ‘e kei tatali aipe ke faifaiange pea nau tali, pe kai, pea makona…he ‘oku ‘ikai taau (Mat ‘ikai totonu) ia ke to’o leva, ke ta’ofi leva, ke nau tatali, ka e lī mo fakapuna ia ki he Senitaile, ki he Kalisi, pe Finisia, pe Tonga…ko e anga taau ia e contextual teolosia ’o e kai ‘a e OT…’oku tomu’a kai ‘a e fanauu ke nau makona…kae toki ‘ave ki tu’a e momoˊ ki he’enau fanga kuliiˊ..ka ko eni ia…lolotonga eni e kei feinga’i ke kai e fanau/Siuˊ pe makonaˊ… kuo ngali ‘ela mai ‘enau fanga kuliiˊ ia he tepileˊ ke kai leva…’ahh…’ikai taau ia…’ikai totonu ia… mo e anga contextual kai/lotu fakaSiuˊ…
9) ..ka ne ko ha lau “kulī” mai eni ki ha Tonga fie’eiki kuo ne ‘osi lau atu ki he Nasaleti ko eni ha’ane same…pea foki faka’ita ‘o ‘ikai mafaito’o ‘ene ta’ahine…ka ki he Senitaile fakatōkilalo ko eni…fakahela ho’o lau kuliiˊ mai ‘au Sisu…neu ‘osi fanongo au ho Kosipeli…pea kuo pau ke mo’ui hoku ‘ofefine he ‘aho ni…3 Te u tuku pe ke mole, Hoku monū ko Koe? 'A, 'e 'ikai: Te u puke mai, Neongo pe ho' ngali ko ha fili. Kei ulo hoku La'a, Mo'ui hoku Maama, Ko e 'aofia pe 'a e po'uli ni. Te u puke atu pe (579)..a faith seeking understanding..
10) …fanga kulī…Gk.. kunarion …1) little dogs…(pet)..’o kehe ia mei he Gk … kuon 1) a dog 2) metaph. a man of impure mind, an impudent man ..kulī ta’etauhi mo haua holo, ne nau ‘emo e ngaahi papala (hhf) ‘o Lasalosi (Lk 16:21)..
11) 28 Pea tali ‘e he fefine ‘o ne pehē, Ka na‘e fai, ‘Eiki; he ‘oku kai ‘a e fanga kulī foki ‘i he lalo tēpile mei he ngaahi momo ‘a e tamaiki…(Mat.. ngaahi momo ‘oku ngangana mei he tēpile ‘a honau ‘eiki).
…kau talanoa atu au Sisu he contextual kai ‘a e Silia/Finisiaˊ… he ‘oku kai ‘a e fanga kulī foki ‘i he lalo tēpile mei he ngaahi momo ‘a e tamaiki…’i he taimi tatau pe…’ikai toe tatali ia ke tomu’a makona taha, pe ‘e toki ‘ave momoˊ ki tu’a ki ha taha…na fakatou makona pe he taimi tatau…ka ‘oku kei ‘ela tepile aipe ‘a fanau/Siu…pea kei lalo tepile aipe ‘a au mo hoku ‘uhiki…’ikai ha teke’i ‘e taha heni ‘a Lei mei hono fu’u mei, pe holi ke kai e mā ‘a e fanau…ka ko e tautapa atu eni mei he lalo tepile pe…ki ha momo pe…mo’ui aipe au mo hoku ‘uhiki ‘i ha momo lalo tepile pe ‘o e Mā ‘o e Mo’ui…(pea ‘oku kei ta’etali ia ‘e he fanau/’Isileli/Siu)…
12) 29 Pea ne pehē ki ai, Koe‘uhi ko e lea ko ia, ke ke ‘alu ā; kuo mahu‘i ‘a e tēvolo mei ho‘o ta‘ahine…(Mat 15.. 28 Pea tali ‘e Sīsū ‘o ne pehē kiate ia, Fefine, tā ‘oku lahi ho‘o tui; ‘e fai ma‘au ‘a e me‘a ‘oku ke loto ki ai. Pea na‘e mo‘ui ‘ene ta‘ahine mei he feitu‘ula‘ā ko ia…’oku lau tui ‘a Matiu, kae lea ‘a Ma’ake…ko e malanga eni ‘ia Ma’ake…ko ia, fakamamafa he leaˊ (logos)…kae ki’i totomui hifo e tuiˊ ‘a Matiu…
13) …mahu’inga kia Sisu e lea lelei…lea mālie…lea mo’oni…lea ‘o e tui pikitai…’ahh… Koe‘uhi ko e lea ko iaˊ…kuo mahu’i ai ‘a e tevolo…he ko folofola/lea ia…lea fakaofo..lea vovo…lea fakamo’ui!... ‘ō? 17 Pehē foki ‘a e tui, kapau ‘oku ‘ikai ke ō mo e ngāue [leaˊ], ‘oku mate pē ia, he‘ene tu‘u tahaˊ (James 2)…’o kehe ia mei he lea noa’iaˊ…lea maumautaimiˊ…lea koviˊ…lea ta’etuiˊ…mahalo ‘e toki nofoma’u hifo ai e tevolo ia…
--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.
----- Original Message -----To:<tasil...@googlegroups.com>Cc:"Kalino Latu" <kalin...@nzkanivapacific.co.nz>, "lutu...@gmail.com" <lutu...@gmail.com>, "filila...@hotmail.com" <filila...@hotmail.com>, "Paula Pole" <paula...@destex.co.nz>, "kaniv...@gmail.com" <kaniv...@gmail.com>, "Ofa Mau" <ofa...@y7mail.com>, "paulaa...@gmail.com" <paulaa...@gmail.com>, "Taulanga Kupu (WDHB)" <taulan...@waitematadhb.govt.nz>, "ape...@portsauthoritytonga.com" <ape...@portsauthoritytonga.com>, "Kalino Latu" <kalin...@gmail.com>Sent:Wed, 2 Sep 2015 18:39:51 -0700Subject:Re: [tasilisili] Re: Tui matuitui hiki ‘ae mate ki he mo’ui”......................Tokoni Malanga Sapate 06/09/2015....