Re: Tui matuitui hiki ‘ae mate ki he mo’ui”......................Tokoni Malanga Sapate 06/09/2015....

687 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Sep 1, 2015, 8:17:28 PM9/1/15
to TASILISILI, Kalino Latu, lutu...@gmail.com, filila...@hotmail.com, Paula Pole, kaniv...@gmail.com, Ofa Mau, paulaa...@gmail.com, Taulanga Kupu (WDHB), ape...@portsauthoritytonga.com, Kalino Latu
Malanga Sapate 06/09/2015....
 
 
 
Ngaahi Lesoni: Saame 125:1-5; Palovēpi 22:1-2,8-9,22-23; Semisi 2:1-10,14-17; Ma‘ake 7:24-37            
 
Ngaahi Himi: 399/518/507/450/610/513
 
 
Potu Folofola Ma’ake 7:29 “Pea ne pehee ki ai, Koe’uhii koe lea ko ia ke ke ‘alu aa; kuo mahu’i ‘ae tevolo mei ho’o ta’ahine.”
 
 
 
Kaveinga: “Tui matuitui hiki ‘ae mate ki he mo’ui
 
 
Talateu
 
 
Kuo tau lave mai ‘i he uike kuo hili he talanoa ‘oe vahe ni ‘o fekau’aki pea mo hono fakama’ala’ala ‘e Sisu ki he kau Falesi moe Sikalaipe ‘ae ‘uhinga e me’a ‘oku “fa’a ‘uli” ai ha tangata ‘oku ‘ikai mei he me’a fakasino ka mei he me’a fakaeloto. Kia Sisu na’e hoko ‘enau ta’emahino’i e Folofola ‘ae ‘Otua ke toe faka’asili’i ai ‘enau langa ‘aa vahevahe ki he Senitaile. ‘Oku hoko atu ‘a Sisu he vahe ni ‘i he fakakaukau ke faka’ilonga’i hono fakangata pea mo fakamahino ‘ae ‘ataa ki he Senitaile ke ‘inasi he fakamolemole moe fakamo’ui ‘ae ‘Otua hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘etau veesi malanga ““Pea ne pehee ki ai, Koe’uhii koe lea ko ia ke ke ‘alu aa; kuo mahu’i ‘ae tevolo mei ho’o ta’ahine
 
 
 
Koe vete ‘oe potu tohi
 
 
Koe talanoa ni koe taha ia ‘oe ngaahi fononga ‘e tolu ‘a Sisu ki he ngaahi vahefonua Senitaile ‘oku hiki tohi ‘e Ma’ake (Ma’ake 4:35; 5:20; 6:32-52; 7:24-8:10).  Lolotonga hono ongona he vahe fonua ni ‘ae ngaahi faiako moe ngaue fakamo’ui ‘a Sisu na’e ha’u kiate ia ha fefine koe Senitaile ‘o kole kia Sisu ke kapusi ‘ae tevolo mei he’ene ta’ahine. Koe tali na’e fai ‘e Sisu ki he fefine na’a ne fai ia ‘i ha founga ‘oku ‘ikai anga maheni mo kitautolu “‘...Oua mu’a ke makona ‘ae fanau: he ‘oku ‘ikai taau ke to’o ‘ae maa ‘ae fanau ‘o lii ki he fanga kulii...” Ko hano fifili’i ‘ae ‘uhinga na’e fai ai ‘e Sisu ‘ae lea ni pea ‘e ala tali nai ‘eni mei he ‘uhinga ‘oku fakamamafa ai ‘ae ongo hiki Kosipeli ni ‘a Matiu pea mo Ma’ake. “...Kuo ‘ikai fekau’i mai au, ka ki he fanga sipi kuo mole ‘i he hako ‘o ‘Isileli...” (Matiu 15:24). ‘Oku toe haa pe foki ‘ae fakakaukau tatau mo ‘eni ‘i he vahe 10: 5 ‘o Matiu “... ‘oua te mou afe ‘i ha hala ‘oku ‘alu ki ha Senitaile, pea ‘oua te mou huu ki ha kolo Samelia, ka mou oo mu’a ki he fanga sipi kuo mole ‘i he hako ‘o ‘Isileli.” Ka koehaa koaa si’a tali ‘ae fefine muli ni ki he ngaahi lea mamafa mo tukuaki’i ni “Ka ne fai ‘Eiki; he ‘oku kai ‘ae fanga kulii foki ‘i he lalo tepile mei he ngaahi momo ‘ae tamaiki.” Kainga koe too’anga ia hotau veesi malanga mei he fofonga tonu ‘o Sisu koe’uhii koe tali ‘ae fefine ni “Pea ne pehee ki ai, Koe’uhii koe lea ko ia ke ke ‘alu aa; kuo mahu’i ‘ae tevolo mei ho’o ta’ahine.”
 
 
 
Koe fefine/ fanau moe fanga kulii
 
 
Na’e ‘ikai fakahingoa mai ‘e Ma’ake ‘ae fefine ni...‘Oku fakalea ‘e Matiu ‘ae fefine ni koe “Fefine Kenani” (Matiu 15:22).  Na’e pehee ‘e Ma’ake na’a ne ‘osi fanongo pe ‘ia Sisu (7:25)....Koe fefine ni koe Kalisi ia koe Silia mei Finisia koe fa’ahinga ‘oe ngaahi fonua Senitaile pea koe muli foki (v 26).  “’Oua mu’a ke makona ‘ae fanau he ‘oku ‘ikai taau ke to’o ‘ae maa ‘ae fanau ‘o lii ki he fanga kulii...” (v 27).  ‘I he mamani ‘oe Siu ‘oe ‘aho ko ia na’a nau fakatatau ‘ae Senitaile ia ki he kulii ta’e tauhi (tukuange holo pe!.. wild dogs or scavenger dogs, not household pets.) Na’a ne ngaue’aki ‘ae lea “kulii” heni ka ki he fanga kulii tauhi pe ‘i fale (Household pets/ dog –statues; lit., “little dogs,” house pets, not outdoor scavengers....fakafofonga’i pe ‘oe Senitaile / not in a derogatory sense here/ v 28)). Kapau te tau manatu ki he talanoa ko ia ‘o Taivasi mo Lasalosi na’a ne tufi momo pe pea ‘emohia ‘e fanga kulii hono papala he lalo tepile pe ‘a Taivasi ‘i fale pe ka ‘oku ‘ikai ko tu’a. Pea ‘oku ‘uhinga leva ia kuopau ke tomu’a ma’u me’a tokoni ‘enau fanau pea toki fafanga ‘enau fanga ki’i kulii tauhi. Na’a ne “fiefia” ke fakatatau ia mo hono mahu’inga ki he Kulii he koe fotu ‘ae muli fiemo’ui. Pea hangee koe talaloto ‘ae punake he himi 513:2 “Ko hoku loto ee ‘oku ou ha’u mo au, ‘E, ke fakamolemole, ‘o ngaohi pe ke taau.” Kia Ma’ake ‘oku hanga ‘e he tali ‘a Sisu ‘o fakahaa’i mai ki he fefine ni ‘oku ‘i ai ‘ae “totonu” ‘a Sisu ia ke ne fakafisinga ‘ene kole. ‘Oku malie ‘aupito ‘ae founga hono fakalangalanga mai ‘e Sisu ke sio ‘ene kauako ki he lahi ‘oe tui na’e ha’u moe fefine muli mo Senitaile ko ‘eni kiate ia. Na’a ne fakamahino foki koe ngaue fakamo’ui ko ia na’e fakatau mu’a pe ia ki he kakai Siu pe kae ‘ikai ma’ae Senitaile.
 
 
 
‘I he ‘uhinga leva ko ia kia Sisu ‘oku ‘ikai ha totonu ke tomu’a laku ‘ae maa ia ke kai ‘ae kulii tauhi ia te’eki kai ‘ae fanau. Koha ki’i fakakaukau fakalotukalafi mei he talanoa ni. Koe lea “fanau” heni ‘oku tuhu ia ki he “kau ‘Isileli te’eki ke nau tui” he tokua ko ‘ene ‘i ai ke tomu’a Fafanga kinautolu. Koe “maa” ‘oku tuhu ia ki he’enau totonu ke fuofua ‘inasi he lelei moe tapuaki ‘oe ngaue fakamo’ui ‘a Sisu. Pea koe lelei moe tapuaki ko ia ‘oku ‘ikai ‘aonga ia ke ‘inasi ai moe Senitaile. Matamata pe kainga na’e fai ‘e Sisu ‘ae lea ni ki he fefine ni ke ‘oange ‘ae fuofua faingamaliee ke fuofua tali ia ‘e he Siu ko ia ‘ae Misaia. Koe’uhii he ko kinautolu ne finangalo ki ai ‘ae ‘Otua ke nau fakahaa’i mo faka’ilo ki he mamani ‘oku ‘i ai ha ‘Otua mo’ui (Senesi 12:3).... Matamata pe ko ha’ane feinga ke sivisivi’i ‘ae fa’ahinga tui na’a ne ha’u mo ia. Matamata kainga na’e feinga ‘a Matiu mo Ma’ake ke tomu’a faka’ilonga’i ‘ae faikehekehe ‘oe Siu moe Senitaile he’e matu’aki fu’u e’a ‘aupito ai mo mahino ‘ae ngaue ’e fakahoko ‘e Sisu he talanoa ni. Ke fakakakato ‘uluaki ‘ae palofisai ma’ae fanau ‘Isileli pea toki ope atu ‘ae fakamo’ui ko ia ma’ae mamani hangee ko ia ‘oku ha ‘i he fekau lahi “...mou oo ki mamani ‘o ngaohi ‘ae kakai kotoa pe ko ‘eku kauako.....” (Ma’ake 16:15; Matiu 28:19-20).
 
 
Koe tali ‘ae Fefine!
 
 
 
Kainga ki he fefine ni ‘oku ‘ikai koe Siu kotoa pe ‘oku nau tali ‘a Sisu lolotonga ia ‘oku ‘i ai pe si’a Senitaile ia ‘oku ne tali pea takaofi kia Sisu. Mei he maama ko ia pea na’e totonu nai ke fai ‘e he fefine ‘ae fehu’i ko ‘eni? Sisu kapau ‘oku li’aki ‘e he Siu ‘ene konga maa (ta’e tali koe koe Misaia!) koehaa leva ai hano ‘uhinga keu ta’e ma’u ia ‘e au koe kulii ‘ae maa ‘ae fanau ‘oku ‘ikai tali pe faka’aonga’i ‘e he Siu? Ki he fefine na’a ne taukave’i malohi ‘i he’ene tali kia Sisu ‘oku ‘i ai ‘ae totonu ke ma’u me’a tokoni fakataha pe ‘ae fanau mo e fanga kulii. Ki he fefine ni na’e ‘ikai ke ne kole ‘ae maa ‘ae fanau ka ko ha ki’i momo pe nai. Koe ki’i momo ko ia ‘e taha pe...’io ha ki’i mana pe ‘e taha kuo kakato hono fononga kia Sisu koe mo’ui hono ‘ofefine. Kainga koe fotunga ‘oe ha’u kia Sisu ke kumi mo’ui ‘oku tapu ‘aupito ‘ae veiveiua lolotonga ‘oku ke femataaki mata moe Hau ta’eliua!. “Teu fiemalie ke vale he ‘oku ne pukenima’i ‘o ‘ikai si’i te ne tukuange kae ‘oua ke maama mai, ‘one poupou au mo hiki hake, he hala hanga tamaki....” (Himi 502:2).
 
 
 
Ka ki he fefine ni ‘oku malava noa pe ke “kai fakataha” ai pe ‘ae fanga kuli he lalo tepile he fo’i maa pe ko ia ‘oku lolotonga kai ‘e he fanau ‘i he funga tepile. ‘Oku tau ngaue’aki ‘ae lea “matuitui” ki ha taha “ta’e nanaa” …ki ha taha “ta’e mangoi” …ki ha taha “ta’e mingao” ki ha taha “ta’e maa”…Ka ki he fefine Senitalie ni na’a ne ngaue’aki ia koe “alu ‘ae fiemo’ui.” Fakafeta’i! he neongo ‘ae mafatukituki ‘ae lea ni ka na’e hu’amelie ‘anoa pe ia ki he laumalie hoholi ‘ae Fefine Senitaile ni. He na’e hangee ‘ene tali kia Sisu koe peni tofu pe ia ‘a ha tangata poto. Na’a ne ngaue’aki ‘ae mo’oni na’a ne fanongo ai ‘ia Sisu ke ne “Holoki’aki” ‘aki ‘a e fa’ahinga fakangatangata fakaetangata he’ilo na’a ma’u pununga ai si’a ‘auhee mai ki he loto’aa ‘oe Siu moe ‘Otua. “Ka na’e fai ‘Eiki, he ‘oku kai ‘ae fanga kulii foki ‘i he lalo tepile mei he ngaahi momo ‘ae tamaiki...” Ki he fefine ni koe fanau koee ‘oku nau ‘ofa ki he’enau fanga ki’i kulii tauhi (pets) ‘oku nau fa’a fakangangana pe ‘enau momo’i maa mei he’enau tepile ke nau si’i ma’u mo’ui mei ai.
 
 
 
Koe ha e me’a ‘oku tau ako mei he fefine Finisia?
 
 
‘Oku ha mei he tali ‘ae fefine ni kia Sisu ‘ae fa’ahinga malohi fau ‘o ‘ene tui “...ka ne fai ‘Eiki/ Yes, Lord...” / Sir!, a title of respect). “... he ‘oku kai ‘ae fanga kulii foki ‘i he lalo tepile mei he ngaahi momo ‘oe lalo tepile ‘ae tamaiki.”  Ki he fefine ni na’a ne fiefia ki he lea na’e faiange he na’a ne ‘ilo lelei kohai ia ‘oku ne fai mai ‘ae lea ni. Koe “ta’e ma’a ia” pea moe muli ia ka na’e ‘ikai lava ‘e he ‘ilo ki hono fakangatangata kinautolu mei he loto’aa ‘oe Siu (social boundaries) ke fakangatangata ai ia mei he ha’u moe kumi kia tokoni kia Sisu. Na’e fotu “anga vaivai” mai kia Sisu he na’a ne “hinga atu ki hono va’e” koe fakamatala ‘oe “anga vaivai” pea moe “’ilo’i kita.Koe fakamatala ‘eni ‘oe anga vaivai ‘ae fiemo’ui koe kole pe ha momo pea neongo koe momo ka ‘oku hanga ‘e he ki’i momo ko ia ‘o fakatau kakato ‘ae “u’a” hono laumalie. Na’a ne “fiefia” ke fakatatau ia mo hono mahu’inga ki he Kulii he koe fotu ‘ae muli fiemo’ui.  Na’e ‘ikai ke ne fakafie’eiki pe mofisi he na’a ne ‘ilo ia koe angahala. Pea hangee koe talaloto ‘ae punake he himi 442:2 “Ko au pe ee he angahala na’e tala pe keu ‘alu atu kae hao ‘i ho ta’ata’a ‘ae hiamatea ko au”...Ko au pe  e, he fu’u masiva ta’e ha pa’anga fakatau, Fai Sisu, ke koloa’ia ‘ae ‘aunoa ko au.” Ki he fefine na’a ne fiefia ki he “momo’i maa ni” he koe momo ia ‘io koe ope mai ia ki he Senitaile ‘ae ngaue fakamo’ui ‘ae ‘Eiki ki he Siu pea koe teonga foki ia mei he tepile ‘ae Siu pea mo Sisu.
 
Neongo ‘oku ‘ikai lea’aki ‘e Ma’ake ‘ae lea “tui” heni hangee ko ia ‘oku fakamamafa ai ‘a Maitu 15. Ka ‘oku fakae’a ‘e he fefine heni ‘ae uho tefito ‘oe lea tui koe “ta’e mamata” ‘ae tui koee na’e talaange ‘e Sisu kia Tomasi “’oku monu’iaange ‘ae tui ta’e mamata he tui mamata.” Kainga koe fakamo’oni ‘ae fefine ni ki he’ene tui ni he na’e ‘ikai ke ne toe loto ke toe ha’u mo Sisu ke na oo ‘o fakapapau’i ‘ae me’a kuo ne ‘osi fakapapau’i ‘i hono laumalie. He na’e hili pe ‘ae pehee ‘e Sisu “...ke ke ‘alu aa he kuo mavahe ‘ae Tevolo mei ho’o ta’ahine...” pea na’a ne mavahe ta’e tala’aa leva ki hono ‘api moe mahino kuo “fakamo’ui ‘e Sisu hono ‘ofefine.” ‘Io! “Kau fai ta’e ‘ilo mu’a ‘o faafaa hoku hala koe tuii ‘oku faingofua he ‘alu ‘o mamata, koe oo po’uli moe ‘Otua he maama kae tokotaha...’oku ‘ilo ‘eku Tamai...”
 
‘Oku tau ako meia Sisu ‘ae ngaahi me’a ni
 
Na’e holoki ‘e Sisu heni ‘ae fa’ahinga ‘aa vahevahe malu ‘oe Siu moe Senitaile. Na’a ne fakamahino ‘ae ‘ikai faitu’utu’uni ‘ae ngaahi fakangatangata fakasiokalafi, fakapolitikale, faka’ekonomika. Fakasosiale, fakamatakali, fakafa’ahinga  ‘o tangata pe fefine ‘io mo fakasiasi ‘ae a’u ki ai ‘ae misiona ngaue ‘ae ‘Eiki...Kia Sisu he talanoa na’e ‘ikai te ne ‘i ha feitu’u pe ‘e taha ‘o fai ai ‘ene malanga moe fakamo’ui mahaki (v 24). Na’e ngaue’aki ‘e Sisu ‘ae matu’aki malohi fau hono mafai he talanoa ni ‘o ‘ikai ha faikehekehe ‘i he ala ki he kau mahaki pea ha’ane fo’i lea pe mei he mama’o. “Pea ne pehee ki ai, koe’uhii koe lea ko ia ke ke ‘alu aa; kuo mahu’i ‘ae Tevolo mei ho’o ta’ahine.” Na’e ‘ikai ha’ane toe ufi ke fakahoohoo loto hono malanga’i ‘oe Kosipeli he na’a ne ui ‘ae kau Falesi heni koe kau “malua loi” koe’uhii ko ‘enau pipiki ki he ngaahi tu’utu’uni ‘ae tangata kae fakakuikui mei he tu’utu’u ni ‘ae Tohitapu. Na’a ne ui ‘ae fefine heni koe “Kulii” koe’uhi ke ne faka’ilonga’i ai ‘ae pau ke a’u atu ‘ene fakamo’ui ki he feitu’u moe kakai ‘oku taku ‘e he Siu ‘oku ‘ikai ha’anau totonu ki he pule’anga ‘oe ‘Otua.
 
 
Na’e hoko ‘ene lea hanga tonu ke ne ofongi ai ‘ae Senitaile moe Angahala ke na ‘ilo ‘oku na kei ‘ataa mo faingamalie ke ‘inasi he Kenani ‘oe ‘Otua. Pea ki he Siu ‘oku ne ofongi ke toe “’aa’aa mo fakatonutonu” ‘enau founga fai ‘ae lotu ‘e hoifua ki ai ‘ae ‘Otua. Kainga kapau he’ikai ke tau lava ‘o ‘ilo’i lelei kitautolu koe angahala (koe kulii...hufanga he fakatapu!) pea taa he’ikai te tau lava ke kumi kia Sisu ke liliu kitautolu mei he kulii/ Senitaile/ Angahala ki he ngaahi “’Ofefine/ fanau” kuo ohi ‘e he ‘Eiki ki si’ono famili. Kainga na’a ‘oku tau mo’u nofoa hono fakamatala ha’atau lelei pea mole ai ‘ae faingamalie ke tau kumi tokoni leva kei taimi kia Sisu ke ne fakamahu’i ‘ae Tevolo moe angahala ‘oe mo’ui ni. Koe lea “mahu’i” heni ‘oku tuhu ia ki ha ngaue kuo ‘osi fakakakato. Ki he fefine ni na’e te’eki ke ne a’u ki honau ‘api kuo “’osi fakakato” ‘ae fakamo’ui ia he kuo mahu’i ‘ae Tevolo.
 
Koe ha e me’a ‘oku tau ako mei he talanoa ni?
 
Kainga ‘oku tau ‘i he mamani moe kuonga ‘oku “fetulituli’i” ‘a hono me’a kotoa koe’uhii he ‘oku faitu’utu’uni ‘ae taimi pea mo hono ngaahi ‘alunga.. Pea koe’uhii koe ‘uhinga ko ia ‘oku tau femo’uekina he taki taha “fai ma’ana” pea tau hanga noa hono fakakakato ‘a ee mo ee kae ngalo ‘oku ‘i ai ha fu’u mata’i koloa ke fakakakato. ‘Oku ‘ikai ke tau fakatonga’i koe lahiange ‘etau femo’uekina hono tulia ‘ae ta’au fakamamani lahi ‘oe taimi ‘oku tau “tatapuni fale” mei he fe’aonga’aki. ‘Oku mole ai ‘ae “Fakatautehina moe loto fale taha ‘ae kainga”...’Oku tau fakaongo tuli ai ki ha fiema’u ‘a hotau ngaahi kaungaa mo’ui....’Oku tau fakafie’eiki he lotu mo “tapu ke lea’ia” ha’ane tonounou....ke ‘ilo koe anghala ia ke ngaohi ke “anga tonu” pea ke ne ‘ilo koe kuli ia kae fakamo’ui ai hono ‘ofefine koe ‘imisi haohaoa ‘oe ‘Otua....’Oku tau fakatupu ai ‘ae “mo’ui fakavahavaha’a” ‘o lau kita ‘oku te lelei hake ‘i ha toe taha ‘isa koe Siu au koe Senitaile koe! ....’Oku tau mo’ui siokita ai pea ’oku hoko ai ‘ae fanau, fale moe koloa koe me’a ke tau ‘otua’aki....’Oku ’ikai fie fakamoleki ‘e ha fa’ee hano taimi ke kumi mo faite ki he va’ee hono ‘Eiki he pongipongi moe efiafi kotoa koe kole ha ke ne “fakamahu’i ‘ae tevolo mei hotau ngaahi loto fale (Ma’ake 7:17-23)....Ka ke mahu’inga’ia ange koe he fakavavevave telia na’a ke tomui ki ho’o ngaue!...’ikai ko ho’o faka’ataa ia ke “va’inga ‘ae fanga tevolo” mo ho’o ki’i fanau ‘i ‘api
 
 
Kainga moe ngaahi matu’a tokanga na’a ‘oku tau fetulituli’i ki he’etau ngaahi ngaue ke ma’u mai ha pa’anga ke totongi’aki ‘ae mo’ua ki he internet ‘etau fanau ka taa koaa ko ‘etau faka’ai’ai ia mo fafanga’i ‘ae fu’u tevolo ‘i hotau ngaahi loto fale. Kuo lahi pea hulu ‘ae “fa’ele tu’utamaki” moe “vete mali” koe ngaue ‘ae me’a ngaue fakatekinolosia ko ‘eni koe internet. Koe me’a ngaue lelei mo ‘aonga foki ka ‘i he taimi tatau koe popoto mo manufekai foki. Si’i ngaahi Tamai moe Fa’ee taha pe hono founga “fakamahu’i ‘ae fu’u tevolo ni” mei he’etau fanau mo kitautolu foki koe “faite atu pe he ‘aho kotoa pe ‘o hinga atu ki he to’ukupu fakamo’ui mo mohu meesi ‘oe ‘Eiki ko Sisu Kalaisi.  Tala atu kainga ‘e tuai e kemo kuo ne hola.... ’Oku tau ma’u faingamalie tatau kotoa pe ki he ‘Otua ‘o ‘ikai ha faikehekehe ke ‘inasi he’ene fakamolemole mo ‘ene meesi. “Sisu te u nofo atu ‘o fai pe ‘eku kole kae ‘oua keu ongo’i pau koe kovi kuo mole” (Himi 513:5). 
 
Fakama’opo’opo
Kuo ma’u tapuaki moe Senitaile foki he kuo ‘ikai ke nau kei mama’o mei he ‘Otua ka kuo ‘osi fakaofi mai kinautolu ‘e he “ta’ata’a ‘o Kalaisi” (‘Efeso 2:13)...Na’a nau hoko koe fakafili ki he ‘Otua ka ‘i he lolotonga ni kuo ‘osi fai honau fakalelei ‘e Kalaisi. Ki he fefine ni koe fo’i fakamo’ui ni koe “liliu mei he Kulii ki he ‘ofefine”...mei he muli ki he kainga ofi  ‘isa mei he angahala ki he angatonu pea mei he mate ta’engata ki he mo’ui ta’engata. Ki he fefine ni na’a ne lau ‘ae ki’i tapuaki ngali si’isi’i mo vaivai ni ‘io ‘ae “momo’i maa” ‘ae fanau ko tumutumu ‘o ha tapuaki kuo ne ‘inasi ai mo hono ‘ofefine mei he ‘Eiki. Ki he Senitaile / Angahala koe fakamo’ui ‘oku kamata ia mei he “kai ‘oe momo’i maa” ‘i he lalo tepile ‘oe ‘Eiki pea hiki ki he “keina ‘ae sino moe ta’ata’a ‘oe ‘Eiki” ‘i hono pule’anga. ‘Oku ‘ikai ke ne kei hoko ko ha Sevaniti ka kuo ne hoko ko hono ‘ea ...’Ea mo ‘Alo ne ne pekia, si’ono foha kuo ohia...’io kuo ne hoko koe “fakaafe fakalangilangi” ‘i he katoanga kuo ‘osi teuteu pe ‘e he ‘Otua. Kia kitautolu Senitaile / Angahala/ kuo tau a’usia ‘ae mo’oni ‘oe fakamo’ui ‘ae ‘Otua ki hotau ngaahi loto fale ke pehee ni mu’a ‘etau talaloto “’Oi! keu tala hoku monuu! Kuo te ma’u ‘ae fanau’i fo’ou, hoko ‘ae maama ki he po’uli hiki ‘ae mate ki he mo’ui....Hoku monuu ee ‘eku koloa, ‘ete ongo’i taimi kotoa, fakamo’oni fakapapau, fale ‘ae ‘Eiki ‘iate au”...’Emeni!
 
 
Fakamalo atu he ngaahi ngaue kotoa pe kuo tau situ’a mei ai...tau hanga atu ki he uike fo’ou ni mo hono ngaahi pole mo fakalotolahi...Kataki fakamolemole kau laukonga kae tomu’a fai ha’o lotu pea ke toki lau ‘etau malanga....Fakamanatu atu ai pe ‘etau lau folofola/lotu fakafamili/....’ofa ke mou ma’u ha uike lelei!
Kavauhi
 
 
 

Penisimani Mone

unread,
Sep 2, 2015, 9:39:54 PM9/2/15
to tasil...@googlegroups.com, Kalino Latu, lutu...@gmail.com, filila...@hotmail.com, Paula Pole, kaniv...@gmail.com, Ofa Mau, paulaa...@gmail.com, Taulanga Kupu (WDHB), ape...@portsauthoritytonga.com, Kalino Latu

…poupou atu pe…

 

1)      …kapau ‘oku tau tui ‘oku ‘ikai chronological kae thematic hono hikitohi ‘o e kosipeliˊ, ‘o fakatatau pe ki he fiema’u ‘a e tokotaha hiki tohiˊ (Ma’ake), ‘oku tau fa’a ngaue’aki nai e founga vete redaction ke vavalo’i…ko e ha kuo loto ai ‘a Ma’ake ke ne mono mai ai e talanoa ni (Sisu mo e fefine Silia mei Finisia ‘i he tafafonua Taia/Saitoni) hili pe ia e talanoa kia Sisu mo e kau Falesi mo sikalaipe (Kenesaleti)…ke reaffirm… pe ke contrast?..etc..

 

2)      Mk “…, ‘o ne hū ki ha fale, ‘o ne loto ke ‘oua na‘a ‘ilo ki ai ‘e ha taha, ka na‘e ‘ikai te ne lava ke puli…’oku anga’aki ‘e Sisu ‘ia Ma’ake ke fufuu’i mo fakapulipuli hono ‘ilo’i ‘o Sisu (Mk 1:43, 5:43, 7:36, 9:9… ke ‘oua te nau fakamatala ki ha taha ‘a e ngaahi me‘a kuo nau mamata ki ai, kae‘oua ke toetu‘u mei he mate ‘a e Fanautama ‘a Tangata.

 

3)      Tau manatu’i pe…’i he palaaleli kia Matiu…15:22 Pea ‘iloange, ko ha fefine Kēnani na‘e nofo ‘i he tafa‘ifonua ko ia, na‘a ne ‘alu atu ‘o kalanga, ‘o pehē, ‘E ‘Eiki, ko e Hako ‘o Tēvita, ke ke ‘alo‘ofa mai: ko si‘eku ta‘ahine ko e me‘a kovi ange hono ‘āvea Faka‘ata‘atā ange ‘a e fefineˊ, he ‘oku ne tangi toupili mai…i) ’ikai ha hū ki ha fale kae muimui kataki holo, ii) ‘ikai ha loto ke ‘oua na’a ‘ilo ki ai ha taha, iii) fefine Kenani, kae ‘ikai ko e Silia/Finisia, iv) fefine ne ‘alu atu ‘o kalanga kae ‘ikai ko ha fakalotofale’ia…etc…’oku hā?..fepakipaki ‘a Matiu mo Ma’ake?...na tu’u mei he’ena tuliki kehekehe he fakamamafa mo e taimi pea ‘atā ke kehekehe ‘ena details …ka ko Ma’ake foki eni te tau malanga aiˊ..na’a tuku ia katau malanga tautolu ‘ia Matiu…

 

4)      25 Ka na‘e fanongo leva ki hono talanoa ‘e ha fefine ‘e taha, ‘a ia ne mo‘ua ‘ene ta‘ahine ‘i ha fa‘ahikehe; 26 pea ne ha‘u ‘o hinga atu ki hono va‘e; (ko ha fefine Senitaile ia, pea ko hono fa‘ahinga ko e Sīlia mei Finisia) pea ne kole kiate ia ke kapusi ‘a e tēvolo mei he‘ene ta‘ahine…i) pea ne fanongo…ii) pea ne ha’u…iii) pea ne kole…’o kehekehe ia mo hono fakahoa ki he omi ‘a e kau Falesi mo sikalaipe kimu’aˊ…’asinga ai ‘ene muliˊ, toe fefine, ta'ehingoa, pea toe hū ta’epoaki...’o ne hinga atu ki hono va’e…he na’a ne fanongo mei he kosipeli, ko Sisu ‘oku ne kapusi tevolo, pea ‘ata’atāina ki mamani kotoa pe..

 

5)      …”fanongo”… Gk..akouo ..3) to hear something 3a) to perceive by the ear what is announced in one's presence 3b) to get by hearing learn 3c) a thing comes to one's ears, to find out, learn 3e) to give ear to a teaching or a teacher 3f) to comprehend, to understand…’ikai mamata ka ne fanongo pe ki hono talanoa, ki he kosipeli, ki hono ongoongo lelei…’ahh…Fanongo fiefia ki ai, ‘A si’i kau lotofo’i…he ko e To’a!…Ko e Mafi Tokoni! (365)...’oku fakamamafa foki ‘a Ma’ake ko Sisu ko e Sevaniti (Pulu Feilaulau)…pea tau malanga fakaMa’ake ai ke fanongo ha kakai fiemo’ui ki ha Kosipeli, kae ‘ikai ko ha polisi fakatotolo hia mo fakamaaulau ke nau manavahee kia Sisu mo hola mama’o…pea ko e toki ‘osi eni e kole ‘a Sisu ki he kau Siuu (fānau ‘o e tepileˊ) ke nau fanongo kae ‘ikai… Mou fanongo mai kotoa pē, ka mou ‘ilo… v.16 Kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘oku ma‘u telinga ke ongo, ke ne fanongo..’ikai ma’u e fakamo’uii he fanofano pe talatupu’a…ka ‘i he fanongo kia Sisu… talunga mo si’i muli ni ke ne fanongo ki he Kosipeli…ko e me’a nai ia ne totonu ke tau fai mo e kau Siuu ‘i Kenesaleti…ka na’e ‘ikai…this redaction can be a direct contrast…Fanongo pea ‘oua e ilifia, He ko e tala fakafiefia! (373)… Kuo ke tui koā koe‘uhi kuo ke mamata kiate auˊ? monū‘ia ā ka ko kinautolu ne ‘ikai mamata, ka nau tui pē (Jn 20)

 

6)      pea ne ha‘u …Gk erchomai… 2) metaph. 2a) to come into being, arise, come forth, show itself, find place or influence 2b) be established, become known, to come (fall) into or unto 3) to go, to follow one…ko e lea tatau ki he “omi” ‘a e kau Falesi mo sikalaipe ‘anenai mei Selusalema…ka ko e ha’u/omi ia ke “vakai”, ‘o mamata ke sivisivi mo fe’eke ha kovi, pe vaivai, femo’uekina pe he fakasio ha kovi…ka ko e “ha’u” eni ia he fanongo (ta’emamata) ki he Kosipeli…ko e ha’u/omi ia ne totonu ke tau fai mo e kau Falesi/sikalaipeˊ…1 'OKU ke fu'u ongosia? 'Oku ke hoha'a? Ha'u pe kia Sisu ka ke ..Nonga a (426)…fanongo pea ha’u leva he fiemo’ui..

 

7)      pea ne kole kiate ia ke kapusi ‘a e tēvolo…tau ha’u mo e Falesi/sikalaipe 'aanenai ke vakai/faka’ilo…kae ha’u eni ‘o lea..’o kole ke kapusi e tevolo…faikehekehe lahi..Mat 11:13 Pea kapau ‘oku mou ‘ilo ke foaki me‘a‘ofa lelei ki ho‘omou fānau, neongo ko e fa‘ahinga kovi kimoutolu: huanoa ‘a e Tamai ‘i he langi ‘ene foaki ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oni kiate kinautolu ‘oku kole kiate ia…’ikai ma’u e fakamo’uii hano fakatau, pe ‘i ha’atau taau…ka ‘i he lea ‘o kole…ka ko e ha ‘oku ikai ma’u ai ha fakamo’ui?...he ‘oku ‘ikai ha taha ia ‘e kole!...taha ia e me’a ne ‘omi ai e ngutuu ke kole…ke tuku ‘a e mā laulaunoa tokua ‘oku te sai pe kita…kae kolenga kia Sisu ke ne kapusi…’aah...lea!…pea kole!… Sisu, te u nofo atu,‘O fai pe ‘eku kole, Kae’oua ke u ongo’i pau, Ko e kovi kuo mole (513)…

 

8)      27 Pea pehē ‘e ia ki ai, ‘oua mu‘a ke mākona ‘a e fānau: he ‘oku ‘ikai taau ke to‘o ‘a e mā ‘a e fānau, ‘o lī ki he fanga kulī….fānau.. Gk.. teknon ..1b4) children of God: in the OT of "the people of Israel" as especially dear to God, in the NT, in Paul's writings, all who are led by the Spirit of God and thus closely related to God 1b5)…he ‘oku ai e tokanga lolotonga ‘a Sisu ke fakakakato e ngaahi tala’ofa ki ‘Isileli… Kuo ‘ikai fekau mai au, ka ki he fanga sipi kuo mole ‘i he hako ‘o ‘Isileli (Mat 15).. ‘oua te mou afe ‘i ha hala ‘oku ‘alu ki ha Senitaile, pea ‘oua te mou hū ki ha kolo Samēlia: 6 ka mou ō mu‘a ki he fanga sipi kuo mole ‘i he hako ‘o ‘Isileli (Mat 10)…ko e mā (fakamo’ui) pe eni ia ma’ae fānau (‘Isileli)…neongo ko e toki ‘osi eni ‘enau li’aki au mo faka’ilo au mo ta’etui mai…ka ‘e kei tatali aipe ke faifaiange pea nau tali, pe kai, pea makona…he ‘oku ‘ikai taau (Mat ‘ikai totonu) ia ke to’o leva, ke ta’ofi leva, ke nau tatali, ka e lī mo fakapuna ia ki he Senitaile, ki he Kalisi, pe Finisia, pe Tonga…ko e anga taau ia e contextual teolosia ’o e kai ‘a e OT…’oku tomu’a kai ‘a e fanauu ke nau makona…kae toki ‘ave ki tu’a e momoˊ ki he’enau fanga kuliiˊ..ka ko eni ia…lolotonga eni e kei feinga’i ke kai e fanau/Siuˊ pe makonaˊ… kuo ngali ‘ela mai ‘enau fanga kuliiˊ ia he tepileˊ ke kai leva…’ahh…’ikai taau ia…’ikai totonu ia… mo e anga contextual kai/lotu fakaSiuˊ…

 

9)      ..ka ne ko ha lau “kulī” mai eni ki ha Tonga fie’eiki kuo ne ‘osi lau atu ki he Nasaleti ko eni ha’ane same…pea foki faka’ita ‘o ‘ikai mafaito’o ‘ene ta’ahine…ka ki he Senitaile fakatōkilalo ko eni…fakahela ho’o lau kuliiˊ mai ‘au Sisu…neu ‘osi fanongo au ho Kosipeli…pea kuo pau ke mo’ui hoku ‘ofefine he ‘aho ni…3 Te u tuku pe ke mole, Hoku monū ko Koe? 'A, 'e 'ikai: Te u puke mai, Neongo pe ho' ngali ko ha fili. Kei ulo hoku La'a, Mo'ui hoku Maama, Ko e 'aofia pe 'a e po'uli ni. Te u puke atu pe (579)..a faith seeking understanding..

 

10)  fanga kulī…Gk.. kunarion …1) little dogs…(pet)..’o kehe ia mei he Gk … kuon  1) a dog 2) metaph. a man of impure mind, an impudent man ..kulī ta’etauhi mo haua holo, ne nau ‘emo e ngaahi papala (hhf) ‘o Lasalosi (Lk 16:21)..

 

11)  28 Pea tali ‘e he fefine ‘o ne pehē, Ka na‘e fai, ‘Eiki; he ‘oku kai ‘a e fanga kulī foki ‘i he lalo tēpile mei he ngaahi momo ‘a e tamaiki…(Mat.. ngaahi momo ‘oku ngangana mei he tēpile ‘a honau ‘eiki).

 

…kau talanoa atu au Sisu he contextual kai ‘a e Silia/Finisiaˊ… he ‘oku kai ‘a e fanga kulī foki ‘i he lalo tēpile mei he ngaahi momo ‘a e tamaiki…’i he taimi tatau pe…’ikai toe tatali ia ke tomu’a makona taha, pe ‘e toki ‘ave momoˊ ki tu’a ki ha taha…na fakatou makona pe he taimi tatau…ka ‘oku kei ‘ela tepile aipe ‘a fanau/Siu…pea kei lalo tepile aipe ‘a au mo hoku ‘uhiki…’ikai ha teke’i ‘e taha heni ‘a Lei mei hono fu’u mei, pe holi ke kai e mā ‘a e fanau…ka ko e tautapa atu eni mei he lalo tepile pe…ki ha momo pe…mo’ui aipe au mo hoku ‘uhiki ‘i ha momo lalo tepile pe ‘o e Mā ‘o e Mo’ui…(pea ‘oku kei ta’etali ia ‘e he fanau/’Isileli/Siu)…

 

12)  29 Pea ne pehē ki ai, Koe‘uhi ko e lea ko ia, ke ke ‘alu ā; kuo mahu‘i ‘a e tēvolo mei ho‘o ta‘ahine…(Mat 15.. 28 Pea tali ‘e Sīsū ‘o ne pehē kiate ia, Fefine, tā ‘oku lahi ho‘o tui; ‘e fai ma‘au ‘a e me‘a ‘oku ke loto ki ai. Pea na‘e mo‘ui ‘ene ta‘ahine mei he feitu‘ula‘ā ko ia…’oku lau tui ‘a Matiu, kae lea ‘a Ma’ake…ko e malanga eni ‘ia Ma’ake…ko ia, fakamamafa he leaˊ (logos)…kae ki’i totomui hifo e tuiˊ ‘a Matiu…

 

13)  …mahu’inga kia Sisu e lea lelei…lea mālie…lea mo’oni…lea ‘o e tui pikitai…’ahh… Koe‘uhi ko e lea ko iaˊ…kuo mahu’i ai ‘a e tevolo…he ko folofola/lea ia…lea fakaofo..lea vovo…lea fakamo’ui!... ‘ō? 17 Pehē foki ‘a e tui, kapau ‘oku ‘ikai ke ō mo e ngāue [leaˊ], ‘oku mate pē ia, he‘ene tu‘u tahaˊ (James 2)…’o kehe ia mei he lea noa’iaˊ…lea maumautaimiˊ…lea koviˊ…lea ta’etuiˊ…mahalo ‘e toki nofoma’u hifo ai e tevolo ia…


--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.



--
fakapulia

sep...@optusnet.com.au

unread,
Sep 2, 2015, 11:58:10 PM9/2/15
to tasil...@googlegroups.com, Kalino Latu, lutu...@gmail.com, filila...@hotmail.com, Paula Pole, kaniv...@gmail.com, Ofa Mau, paulaa...@gmail.com, Taulanga Kupu (WDHB), ape...@portsauthoritytonga.com, Kalino Latu
Ma'a lahi Fakapulia, malo e kei ma'u taimi e kau Faifekau 'oe Folofola ke tuku mai 'etau me'atokoni faka'aho..malo Kavauhi e si'i kei feime'atokoni..mau fiefia he ma'u ha kau Faifekau 'oku nau nofo ki he Folofola lea'aki mo'ui 'aki pea ako 'aki ki he kakai.

'Ofa atu.

Takamuli.


----- Original Message -----

To:
<tasil...@googlegroups.com>
Cc:
"Kalino Latu" <kalin...@nzkanivapacific.co.nz>, "lutu...@gmail.com" <lutu...@gmail.com>, "filila...@hotmail.com" <filila...@hotmail.com>, "Paula Pole" <paula...@destex.co.nz>, "kaniv...@gmail.com" <kaniv...@gmail.com>, "Ofa Mau" <ofa...@y7mail.com>, "paulaa...@gmail.com" <paulaa...@gmail.com>, "Taulanga Kupu (WDHB)" <taulan...@waitematadhb.govt.nz>, "ape...@portsauthoritytonga.com" <ape...@portsauthoritytonga.com>, "Kalino Latu" <kalin...@gmail.com>
Sent:
Wed, 2 Sep 2015 18:39:51 -0700
Subject:
Re: [tasilisili] Re: Tui matuitui hiki ‘ae mate ki he mo’ui”......................Tokoni Malanga Sapate 06/09/2015....

Email sent using Optus Webmail

Penisimani Mone

unread,
Sep 3, 2015, 12:50:21 AM9/3/15
to tasil...@googlegroups.com
Malo pe Takamuli...ka ko e toe fakafana atu pe 'etau ma momoko...'ofa atu
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages