Re: "MALANGA PEKIA 18-4/14...SAAME 22:1"

1,042 views
Skip to first unread message

Semisi Kava

unread,
Apr 12, 2014, 4:42:23 AM4/12/14
to tasil...@googlegroups.com

Ā 
Ā 
MALANGA PEKIA 2014
Falaite lelei 18/04
Ā 
Ā 
Ngaahi LesoniĀ : Saame 22Ā ; ā€˜Aisea 52Ā :13-53Ā :12Ā ; Hepelu 10Ā :16-25Ā ; Sione 18Ā :1-19Ā :42
Ngaahi Himi 371/ 375/ 418/ 512/ 534/
Ā 
Veesi malanga: Same 22:1 ā€œā€™E hoku ā€˜Otua, ā€˜e hoku ā€˜Otua, koehaa ā€˜oku ke li’aki ai au? ā€˜O fakamama’o mei hoku tokoni; mei he le’o ā€˜o ā€˜eku kavekalanga atu?
Ā 
Ā 
Kaveinga: ā€œKoe peau ongo faka’amanaki ā€˜oe Falaite leleiā€
Ā 
Ā 
Talateu
Ā 
Ā 
Koe ngaahi same koe fotunga ko aa ia ā€˜oe tali mai ā€˜e he ā€˜Isileli ā€˜ae ngaahi ngaue mai ā€˜ae ā€˜Otua (God in action) pea mo ā€˜ene Folofola. Pea mei he ā€˜uhinga ko ia ā€˜oku ā€˜i ha ongo fakakaukau ā€˜oku fakatoka ā€˜e he ngaahi Same. Koe ā€˜uluaki koe founga ā€˜oe ngaue mai ā€˜ae ā€˜Otua (God in action) pea moe taimi fakalongolongo mai ā€˜ae ā€˜Otua (God in silence). Pea ā€˜oku fatu leva mei he ongo fakakaukau ni ha ongo ā€˜ulungaanga pau ke fe’ao ma’u pe moe fatu same pea mo kitautolu foki ā€˜oku tau lau ā€˜ae ngaahi ta’anga ni. Koe ā€˜uluaki koe taimi ke tau fiefia pea moe taimi ke tau mamahi ai (sorrow). Pea ā€˜oku toki fakanatula leva ia ke tau ā€˜inasi he ongo ā€˜ulungaanga ni ā€˜e ua ke tau fie kakata mo hiva he’etau fiefia pea ke tau tangi mo fakahahanu he’etau mamahi. Koe Same 22 ā€˜oku ne he’aki mai ā€˜ae mamahi taha kuo tofanga ai ha mo’ui pea ā€˜oku ne fakasino ia he’ene tangilaulau/ fakahahanu (vv 1-21). Ka ā€˜i he tafa’aki ā€˜e taha ā€˜oe fo’i coin tatau pe koe Same 22 koe uki ia ha fu’u fiefia fakamamani ki ha ikuna kafakafa kuo fai (vv 22-31) hangee ko ia ā€˜oku tau fakamanatua he ā€˜aho ni. Koe ā€˜aho ni koe lea ā€˜ae falala kakato kae hu’i mamahi ā€˜isa koe peau ongo ā€˜oe faka’amanaki na’e ongo mai ā€œā€™E hoku ā€˜Otua, ā€˜e hoku ā€˜Otua, koehaa ā€˜oku ke li’aki ai au? ā€˜O fakamama’o mei hoku tokoni; mei he le’o ā€˜o ā€˜eku kavekalanga atu? Ko ia ā€˜etau veesi malanga.
Ā 
Ā 
Koe vete ā€˜oe Same 22
Ā 
Ā 
ā€˜Oku taau e lei moe tofu’a ā€˜ae fe’unga malie ā€˜ae Same 22 pea moe ā€˜aho fakamanatua ni. Pea hangee ko ia ā€˜oku lea ki ai ā€˜ae ongo hiki Kosipeli (Matiu 27:46; Ma’ake 15:34) ā€œKoe toko taha ta’etoka’i, mo ā€˜e’ehi mei ai ā€˜ae kakai; koe tangata falengaa mamahi pea maheni moe mahaki; pea hangee ha taha ā€˜oku hanga kehe mei ai ā€˜ae kakai na’e pehee hono ta’e toka’i, mo hono ta’e mahu’inga kiate kitautoluā€ (ā€˜Aisea 53:3). Ki he fakahoha’a ni ko ha’atau ā€˜ahi’ahi lea ki he fatu Same ni pea ā€˜oku taau ke ā€˜oua na’a tau hanga kehe mei hono naunau mo natula fakamisaia (Messianic aspect). ā€˜Oku ā€˜i ha ngaahi fehu’i lahi ke tau ala sio ki ai. Koeha nai ā€˜ae fa’ahinga a’usia (experiences) na’e feinga ā€˜ae fatu Same ni (Tevita) ke ne ā€˜a’au mai? Pea koeha nai ā€˜ene founga ke fakahaa’i mai ai? Na’e ā€˜i ai nai ha ā€˜elemeniti ai ā€˜oe to’onga fakapalofita ke palofisai’i ha me’a ā€˜oku ene ke hoko he kaha’u? Kainga ki he fakahoha’a ni ā€˜oku matu’aki mahu’inga ke tau fakatokanga’i ā€˜ae ā€œfekauā€ na’e feinga ā€˜ae fatu same ni ke ā€˜omi ki he kakai ā€˜o hono kuonga pea pehee foki ki he kuonga ā€˜oku tau mo’ui ai ni. Koe koloa mahu’inga taha he fa’unga ā€˜oe Same ni ko ha ho’ata mei ai ha naunau ā€˜o ha ā€˜ulungaanga Fakamisaia (Messianic Character) mo ha ngaahi ā€˜imisi ā€˜oku ene ke ne fakasino mai ā€˜i he kaha’u. Matamata ko hano fakaivia ā€˜eni ā€˜e he ā€˜Otua ā€˜ae fatu Same ni ke ne fa’u ha fakamatala ke fakasino ai ha mo’ui ā€˜e ala haa kotoa ai ā€˜ae naunau fakamisaia ni he kaha’u
Ā 
Ā 
Ā 
ā€œā€™E hoku ā€˜Otua, ā€˜e hoku ā€˜Otua
Ā 
Ā 
ā€˜Oku tu’o ua malo hono toutou he’aki mai ā€˜e he fatu same ni ā€˜ae mahu’inga ke tau fakatokanga’i (readers) koe tokotaha ā€˜oku ne fakahahanu ki ai koe koloa pe ia ā€˜a’ana ko hono ā€˜ofa’anga pea mo hono malu’anga he ā€˜aho ā€˜oe faingata’a. ā€˜Oku hu’aki fakataha pe ā€˜e he fatu same ni ā€˜ae ongo’i ā€˜ae tangata koe me’a vaivai pea moe ā€˜ikai ala hola mei he’ene tuku falala kakato ki he ā€˜Otua ko ā€˜ene koloa ia. ā€œā€™E hoku ā€˜Otua, ā€˜E hoku ā€˜Otua / My God, My God!ā€ (Repetition of the possessive suffix ā€œmy/ hokuā€ ā€˜oku ne fakamatala koe ā€˜Otua ā€˜oku ou hahanu ki ai koe koloa ia ā€˜a’ana (possessive pronoun). ā€˜Oku na maheni pea ā€˜oku ā€˜ilo ia ā€˜e he ā€˜Otua. ā€˜Oku tu’u ā€˜ene falala ā€˜i he ā€˜Otua ko ia pea moe ā€˜ikai ke ne ala mavae pea mo e fetauhi’aki hono vaa moe ā€˜Otua ko ia he koe’uhii he kuo te’eki ke ne ā€˜ilo ā€˜e ia ha’ane kovi kuo fai ma’ana. ā€˜Io neongo ā€˜ae malu’aki mai ā€˜ae mate he’ikai teu manavahe ki ha kovi he ko koe ā€˜oku ma feohiā€ (Same 23). Ko ia ā€˜ae ā€˜amanaki’anga ā€˜oku ne lea ki ai he veesi 10 ā€œNa’e lii atu au mei he manava ko ho’o kavenga pe; Ko hoku ā€˜Otua ai pe koe mei he fatu ā€˜o ā€˜eku fa’eeā€ Koe tangi tatau ia na’e he’aki ā€˜e Sisu he kolosi (Matiu 27:46; Ma’ake 15:34). ā€˜Oku ou tui he’ikai hala na’e a’usia ā€˜eni ā€˜e Sisu ā€˜ae mo’oni ko ia lolotonga ā€˜ene ā€˜i he kolosi ke fakafetaulaki’i ā€˜ae ngaahi palofisai kiate ia mei he Fuakava Motu’a (Same 22) pea mo fakaa’u ā€˜ae talangofua ko ia.Ā  Koe ā€˜aho ā€˜oe veipa ā€˜ae kakano moe loto talangofua pea ā€˜oku fuatautau ā€˜e he to’onga ā€˜oe ā€˜aho ni ā€˜ae uho’i mo’oni ā€˜oku fakatoka ā€˜i hono laumalie ā€˜oe fatu same ni. Koe fehu’i ia koeha leva ā€˜etau me’a ā€˜e fai? Ko ā€˜etau talangofua ki he ā€˜Otua?
Ā 
Ā 
...’o fakamama’o mei hoku tokoni
Ā 
Ā 
Koe ki’i lea ā€˜oku ha he veesi malanga ā€œ...’o fakamama’o mei hoku tokoni/ far...’oku toe ngaue’aki pe ā€˜e he veesi 11 ā€œā€™Oua te ke mama’o meiate au...ā€ pea mo ia ā€˜oku ngaie’aki ā€˜e he veesi 19 ā€œKae ā€˜oua te ke mama’o koe ā€˜Eiki..ā€ ā€˜I he’ene toutou ofongi ā€˜ae lea ni pea ā€˜oku ā€˜i ai leva ha tokanga makehe ki heni ā€˜ae fatu same ni. ā€˜Oku fakamatala’i ā€˜e he ki’i lea ngaue ni ha ā€œfelave’i malohi/ Relationship ā€˜ae ā€˜Otua pea moe fatu ta’anga ni. ā€˜Oku fakamatala ā€˜e he lea ā€œfakamama’oā€ ā€˜ae fa’ahinga malie moe mo’oni- mo’oni/ mafana/ vaofi moe ongo’i mo’oni (rhetorically emphatic reiteration of a single word) ā€˜oe fetauhi’aki vaa ā€˜ae fatu Same ni pea mo hono ā€˜Otua. Koe lea fakamama’o mei hoku tokoni ā€˜oku ne ā€˜omi ā€˜ae ā€˜imisi kakato moe natula mo’oni ā€˜oe fatu same ni koe tangata pe ia/ me’a ā€˜auha pe ia/ fakangatangata pe ia (kakano) ka ā€˜oku piki atu ki he Ta’e fakangatangata mo Ta’e ā€˜auha koe ā€˜Otua. ā€˜Oku ne fakamatala mai ā€˜ae naunau moe fa’ahinga faingata’a te te ala ā€˜inasi ai (tangata) ka faifaiange ha taimi kuo te mavahe ai mei he kau moe ā€˜Otua. ā€˜Oku tau li’ekina pea ongo’i ta’eifo pea tukuhausia pea nofo ā€˜i lelenga pea ā€˜ikai ha ivi ā€˜e taha pea ā€˜oku tau vaipalo foki mo faka’ii’ii hono fai ā€˜ene lotu pea ā€˜amo atu ko ā€˜etau manavahe foki ki he mate. Kae malie fau ā€˜ae hahanu ā€˜ae taha na’e maheni pe ā€˜oku maheni moe ā€˜Otua he neongo ā€˜ae hahanu hono kakano he mamahi ka ko hono fakamatala ia ā€˜e taha ā€˜e he fatu same ni ā€˜ae fa’ahinga pipiki/ falala pea toe vaofiange ai hono laumalie moe ā€˜Otua. Ko ia foki ā€˜ene talaloto he veesi 9 ā€œKae feefee he ko koe na’a ke to’o au mei he manava; ā€˜i he’eku ā€˜i he huhu ā€˜o ā€˜eku fa’e na’a ke ngaohi au keu falala.ā€
Ā 
Ā 
Ā 
Koe ta’etuku ā€˜etau fa’a lotu
Ā 
Ā 
ā€˜I he vv. 11-21, ā€˜oku ha ai ā€˜ae kei kikivoi hifo ā€˜a Tevita ā€˜o kole ha tokoni ke faka’ataa ia ā€˜e he ā€˜Otua mei hono ngaahi mamahi’ia’anga mei hono ngaahi fili kae ā€˜oua ke ne tali pea fanongo mai. Neongo ā€˜ae natula fakahahanu ā€˜ae fatu same ni ka ā€˜oku ā€˜ikai koe uho ia ā€˜ene he’aki ka koe ofi ia ki he ikuna ā€œHe na’e ā€˜ikai te ne ta’e toka’i pea na’e ā€˜ikai te ne fakalili’a he mamahi ā€˜a si’i fakamalohi; pea na’e ā€˜ikai te ne hanga kehe meiate ia; Pea ā€˜i he’ene tangi ange na’a ne taliaā€ (Same 22:22-31). Ko ā€˜eni ia koaa ā€˜ae a’usia na’e ā€˜amanaki mai ā€˜ae fatu same ke ne faka’ali’ali mai ā€˜ae pau ke fononga ā€˜e he ā€˜Otua ā€˜ae tautapa ā€˜ae kakai ā€˜oku tu’u ā€˜enau falala kiate ia ā€˜o tatau ai pe. Koe uki ā€˜eni ma’a ā€˜Isileli na’e kei nofo popula he ngaahi fonua muli (Papilone) pea mo kitaua ki he angahala he ā€˜aho ni. Koe uki ā€˜eni ma’ae mamani ā€˜oe lolotonga pea moe hao’anga ma’ae kaha’u... ā€˜Io ā€œTe nau ha’u ā€˜o fakaha ā€˜ene ma’oni’oni; Te nau tala ki ha kakai ka toki fanau’i kuo ne fai...ā€ (v 31). Na’a ne ā€˜ilo’ilo pau ā€˜oku hala’ataa ha taimi he’ene feohi moe ā€˜Otua kuo ne tuku ā€˜ene tokanga kiate ia ā€œā€™E hoku ā€˜Otua ā€˜oku ou tangi ā€˜aho ka ā€˜oku ā€˜ikai ha’o tali. Pea u fai po’uli ā€˜o ā€˜ikai tuku ha taimiā€ ( v 2). Koe ha hono ā€˜uhinga ā€˜oku ā€˜ikai tali mai ā€˜ene tangi ā€˜aho moe po ā€˜ene kole kae ā€˜IKAI TUKU ha taimi? ā€œKo koe na’e fai ki ai ā€˜enau kalanga pea nau ā€˜ataa. Ko koe na’e fai ki ai ā€˜enau falala pea na’e ā€˜ikai te nau maaā€ (v 5). Kainga ā€˜oku ā€˜ohofia kitautolu ā€˜e he mamahi moe ngaahi faingata’a ko ā€˜etau fiu ngofua. ā€˜Oku si’i ā€˜etau kataki pea si’i mo ā€˜etau ā€˜amanaki kae ā€˜amo atu ā€˜ae ha si’isi’i mai hotau huhu’i ā€˜Io ā€œLOTU kainga 'o 'oua e fiu! Ko e 'Eiki 'e tali hu: 'Oku ofi 'a Atonai; Homou kole ke fakaai. 2: Lotu kainga he me'a kotoa!Ko Sihova 'e fanongoa; Faingofua pe faingata'a Lotu ai pe 'o ta'e tala'a. (Himi 629:1,2; himi 427)
Ā 
Ā 
’Oku ’ikai ha vamama’o moe ’ofa ’ae ’Otua
Ā 
Ā 
Lolotonga pe ā€˜ae ongo fakahahanu ā€˜ae fatu same ni kuo mafuli hake ia ā€˜o ā€˜omi hona faikehekehe’anga pea mo hono ā€˜Otua. ā€œKa ā€˜oku ke ma’oni’oni ā€˜ae ā€˜Afiona ā€˜oku ke nofo’ia ā€˜ae ngaahi fakamalo ā€˜o ā€˜Isileliā€ (v 3). Na’a ne feinga ke ne fakamatala’i mai ā€˜a ā€˜ene tauhi vaa mo hono ā€˜Otua pea mo ā€˜ene feinga ke fakahaa’i mai ā€˜ae fa’ahinga to’onga mo’ui ā€˜oku ā€˜amanaki mai ā€˜ae ā€˜Otua kiate ia (tangata falala) ke ne faiange ā€˜o fakatatau ki he fa’ahinga mafana moe mahino na’e fai’aki ā€˜ene fetauhi’aki. Ki he fatu same ni ko ā€˜ene lea ki he ma’oni’oni ā€˜ae ā€˜Otua ā€˜oku hangee ai kiate ia kuo li’aki ia ā€˜e he ā€˜Otua. He ā€˜oku tala ā€˜e he’ene ma’oni’oni ā€˜ae ā€˜Otua ā€˜ae fu’u va mama’o moe mo’ui ā€˜ae fatu same ni. Koe ā€˜Otua ia (Ma’oni’oni) pea ko ia koe tangata pe (angahala pea me’a efu koe kelemutu pe). Ko ia ā€˜ae ā€˜uhinga matamata na’a ne kalanga ai ā€œKoeha kuo ke li’aki ai au?ā€ ā€˜Oku totonu foki ke ongo’i pehee ma’u pe ā€˜e he tangata kae langa mei ai ā€˜ae fie takaofi ki he ā€˜Otua. ā€˜Oku malava ai ā€˜e he angahala ke fakatomala pea tui koe’uhii ko ā€˜ene malava ke ā€˜ilo kohai ia ā€˜i he ā€˜ao ā€˜oe ma’oni’oni ko Sihova. Kia fatu same ni ko hono faingamalie’anga ko ā€˜ene taufaa ke ā€˜ilo ā€˜ae ā€˜Otua he funga ā€˜o ā€˜ene faingata’a koe ā€˜Otua ā€˜oe ma’oni’oni. Pea koe’uhii ko ā€˜ene ma’oni’oni te ne kei ongona ai ā€˜ae le’o ā€˜o ā€˜ene kavekalanga ange kiate ia. Ki he fatu same ni kuopau ke ongo’i ia ā€˜e he ā€˜Otua ā€˜o tatau ai pe koe’uhii pe ko ā€˜ene piki ki hono anga faitotonu. ā€˜Oku ne hiki ā€˜ae ā€˜Otua koe langilangi’anga moe fakamalo’ia ā€˜o ā€˜Isilei. Koe’uhii koeha he kuopau ke ne fakatau’ataina ā€˜a ā€˜Isileli pea mo kitaua he ā€˜aho ni. Ki he fakahoha’a ni ā€˜oku fakama’opo’opo ā€˜e he veesi 24 ā€˜ae fakakaukau ni ā€œHe na’e ā€˜ikai te ne ta’etoka’i, pea na’e ā€˜ikai te ne fakalili’a; he mamahi ā€˜a si’i fakamalohi; pea na’e ā€˜ikai te ne hanga ke he meiate ia; pea ā€˜i he’ene tangi ange na’a ne taliaā€
Ā 
Ā 
Ā 
Ā 
Kohai ia koaa ā€˜e malava ke faka’imisi ai ā€˜ae tangilaulau ni?
Ā 
Ā 
Ā 
Ko ā€˜ene tangi hahanu he Kolosi ā€œE hoku ā€˜Otua, ā€˜e hoku ā€˜Otuaā€ (Ma’ake 15:34)...Ko hono manuki’i ia ā€˜e he kau sotia moe fu’u kakai ni ā€œKa ko au koe kelemutu ā€˜o ā€˜ikai koe tangata; koe manukia’anga ā€˜oe kakai, pea ta’etoka’i ā€˜e he fonua (6) ā€˜Ilonga ha taha ā€˜oku ne sio mai ā€˜oku ne luma kiate au ā€˜oku nau fakatotao honau ngutu ā€˜oku nau kalokalo honau ā€˜ulu...(Same 22:6-8; Matiu 27:39-43). Koe kafo/ lavea ā€˜i hono nima moe va’e ā€œHe ā€˜oku kapui au ā€˜e he fanga kulii; Kuo ha’ao au ā€˜e he fakataha ā€˜oe kau faikovi; Ko hoku nima mo hoku va’e na’a nau viliā€ (Same 22:16; Sione 20:24-27). Pea ko hono hae hono ngaahi kofu ā€œā€™Oku nau tufa fakaekinautolu hoku ā€˜uu kofu. Pea ko hoku sote ā€˜oku nau talotalo ki hano ma’uā€ (Same 22:18; Sione 19:24). ā€œPea ā€˜i he’ene tangi ange na’a ne talia.ā€ Kainga koe tumutumu ā€˜eni ā€˜oe fekau ā€˜oe Same 22 koe fanongoa mai ā€˜e he ā€˜Otua ā€˜ae tangi moe to’e ā€˜ae li’ekina/ mamahi he fai talangofua pea ne ā€˜omi ai hono ā€˜Alo ke hoko koe ma’u’anga fakamatala mahino taha ā€˜oe founga ke fakaa’u mai ā€˜ae polokalama ngaue fai fakamo’ui ā€˜ae ā€˜Otua ki hotau mamani. Ko ia ā€˜ae talanoa ā€˜ae Tohi Hepelu 5:7-9 ā€œKoe toko taha ko ia ā€˜i he ngaahi ā€˜aho ā€˜o ā€˜ene nofo kakano na’a ne ā€˜atu ā€˜ae ngaahi lotu moe ngaahi huu totoaki, kiate ia na’e mafai ke fakahaofi ia mei he mate, ā€˜o ne fai’aki ha fu’u kalanga, moe tangi lo’imata pea na’e tali koe me’a ā€˜i he’ene fai fakaongoongo. ā€˜Io neongo koe ā€˜Alo ia ka na’a ne lava’i ā€˜ene talangofua, koe ako ā€˜ene ngaahi mamahi.ā€ Pea ā€˜oku haa kakato ia ā€˜ia Sisu Kalaisi moe Kolosi (Christ were clearly prefigured).
Ā 
Ā 
Ā 
Fakakaonaki
Ā 
Ā 
Fakafeta’i he ko hotau monu’ia’anga ā€˜eni koe fakakakato ā€˜e Sisu ā€˜ae palofisai ni kae hoko koe monu’ia’anga ki he Senitaile moe ngaahi tukui pule’anga moe matakali fulipe ā€˜o lave ai ki taua Tonga. ā€œā€™E Manatu mo tafoki ki he ā€˜Eiki ā€˜ae ngata’anga ā€˜o mamani pea ā€˜e huu ā€˜i he ā€˜ao ā€˜oe ā€˜afiona ā€˜ae matakali fulipe ā€˜oe tukui pule’angaā€ (v 27). Ko ā€˜eni ia ā€˜ae taimi ā€˜e fakakainga’i ai mo fakaanga tatau ā€˜ae mo’ui ā€˜ae taha kotoa pe ki he mo’ui moe loto na’e ā€˜ia Kalaisi Sisu. Pea te nau punou pea pelu tui kotoa pe ki ha ā€˜Otua kuo hoko mai he ā€˜aho ni ko hotau fakatau’ataina’anga. Ko ia ā€˜ae fakakaukau ne lea’aki ā€˜e he Palofita ko ā€˜Aisea ā€œā€™E ā€˜ikai te nau fai ha maumau; pea ā€˜e ā€˜ikai te nau fai ha faka’auha ā€˜i he kotoa ā€˜o hoku mo’unga tapu; he’e fonua ā€˜a mamani ā€˜i he ā€˜ilo’i ā€˜o Sihova, ā€˜o hangee koe mafola ā€˜ae vai ā€˜i he tahiā€ (ā€˜Aisea 11:9-10). Ko ā€˜eni ia koaa ā€˜ae fa’ahinga kololia na’e ā€˜uhinga ki ai ā€˜a Tevita ā€˜i he fatu ta’anga ni? Ko ha Kololia te ne ma’u mo kapui kotoa ā€˜a mamani? Ko ’eni foki ’ae laumalie ’oku fakatoka he punake ’oe himi 468:1Ko Sisu kuoĀ  pauĀ  mo'ona, Ke Tu'i Falaleveleva; 'E punou pe ki ai kotoa, 'E he fa'ahinga mo e lea. 2: 'E fai 'a e hu hono huafa, Ngei hono fakamalo'ia, Ā Ngangatu hange ha kakala, 'O fakatupu fiefia. Koe mahu’inga ia ā€˜o hono toutou fakamanatu mai ā€˜ae peaua ongo ā€˜oe falaite lelei (Same 22:1) ā€˜io he ā€˜oku ne toutou ofongi ā€˜ae afo ā€˜oe faka’amanaki neongo ā€˜ae kapui kitautolu ā€˜e he ngaahi pole faingata’a ā€˜oe fononga’anga ni. ā€œKainga kikitaki atu o’i pe nima moe va’e ko homou ā€˜aho ā€˜oku ha’u ā€˜ae ā€˜aho homou veteange; he kuo ofi ā€˜ae fonua, kuo teuteu ā€˜e hotau ā€˜Otua...Mo’oni kuo fuoloa ā€˜a ā€˜etau ā€˜alu he toafa; Ka koe fee ā€˜ae tala’ofa ke huu ki he malolo’anga? ā€˜A ā€˜oua na’a tau launga kuo ofi ā€˜eni ā€˜ae fonuaā€ (himi 537:1, 3).
Ā 
Ā 
Ā 
Ā 
Fakama’opo’opo
Ā 
Ā 
ā€˜Oku hoko heni ā€˜a Sisu koe sipinga ā€˜oe tatau tofu ā€˜o tangata ke ne tauhi tu’u ma’u (persevering faith) ā€˜ae tui totonu. ā€˜Oku hoko ai pe heni ā€˜a Sisu koe pulopula ia ke ā€˜ilo mo ako ai ā€˜ae ngaahi to’utangata ā€˜a mui (vv 30-31) ā€˜ae fai talangofua ki he ā€˜Otua ā€˜o a’u ki he ngata’anga ā€˜oe mo’ui. Taimi tatau ā€˜oku fakae’a ā€˜e he fatu same heni ā€˜ae faitotonu (faithful) pea moe tauhi lea ta’e liliu ā€˜ae ā€˜Otua ki he fa’ahinga ā€˜oku tauhi tu’u ma’u ā€˜enau talangofua. Kia Sisu mo KalevaleĀ  ā€˜io ā€œKuo fongia ā€˜a mate ā€˜o liliu koe ikuna. ā€˜E mate kofa’aa ho ikuna na? ā€˜E mate kofa’aa ho huhu na? ....Tau fakafeta’i ki he ā€˜Otua he’ene tuku mai ke tau ikuna ā€˜i hotau ā€˜Eiki ko Sisu Kalaisi. Koe peau ongo ā€˜oe falaite lelei koe le’o matu’aki faka’amanaki ki he pilikimi ā€˜oku tau fai atu mei Taimi ki ā€˜Itaniti. Pea hangee ko ia na’e talaloto mai ā€˜aki ā€˜e he senitulio he ā€˜aho ni he funga ā€˜ena fehangahangai mo e fofonga ā€˜oe ā€˜Eiki ā€˜i Kalevale he ā€˜aho ni ā€œTa na’e mo’oni pe ā€˜ae tangata ni; koe ā€˜Alo ia ā€˜oe ā€˜Otua. Ko ia si’oku kainga ā€˜ofa’anga ke mou tu’u ma’u ta’e ngaue ā€˜o mou tupulekina ma’u ai pe ā€˜i he ngaue ā€˜ae ā€˜Eiki; ā€˜i ho’o mou ā€˜iloa ni ko ho’omou fakaongosia ā€˜oku ā€˜ikai koe laufanoo ia.... Koe afo faka’amanaki ko ia ko Sisu Kalaisi koe ā€˜amanaki’anga ia ā€˜oe ko ā€˜eni moe kaha’u na. Kainga ko ā€˜eni ia ā€˜etau lea ā€œKa ne ā€˜a’aku pe kotoa, koe totongi si’i pe ia, ta’e taau mo ā€˜ene ā€˜ofa fau, ta’e taau he fu’u mamahi’ia. Taau ke ā€˜atu pe kotoa ā€˜a hoku laumalie ni; ā€˜ae loto moe ā€˜atamai ā€˜i taimi mo ā€˜Itaniti...’Emeni!
Ā 
Ā 
Fakatauange ke mou ma’u ha ā€˜apitanga mohu kelesi...
Ā 
Ā 
Kavauhi
Ā 

Semisi Kava

unread,
Apr 15, 2014, 11:31:19 PM4/15/14
to tasil...@googlegroups.com
MALANGA PEKIA 2014
Falaite lelei 18/04
Ā 
Ā 
Ngaahi LesoniĀ : Saame 22Ā ; ā€˜Aisea 52Ā :13-53Ā :12; Hepelu 10Ā :16-25; Sione 18Ā :1-19Ā :42
Ngaahi Himi 371/ 375/376/ 418/ 512/ 534

tapus...@live.com

unread,
Apr 16, 2014, 11:54:51 PM4/16/14
to JIONE HAVEA
Malo Semisi e tau mo e fakakoloa e uike!
Sent from my BlackBerryĀ® smartphone from Digicel Pacific

From: Semisi Kava <semis...@yahoo.com.au>
Date: Tue, 15 Apr 2014 20:31:19 -0700
Subject: [tasilisili] Re: "MALANGA PEKIA 18-4/14...SAAME 22:1"

--
--
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

---
You received this message because you are subscribed to the Google Groups "Tasilisili-he-ngaluope" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email to tasilisili+...@googlegroups.com.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

Vilimo Fakalolo

unread,
Apr 18, 2014, 12:18:18 AM4/18/14
to tasil...@googlegroups.com
Fakamalo atu ihe ngaahi tokoni kotoa ihe teu oe malanga pekia 2014 pea kuo lava lelei ae fatongia ko ia. ofa atu kihe kau tauhi o etau paenga ni. Vilimo


--
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages