Ā
Ā
MALANGA PEKIA 2014
Falaite lelei 18/04
Ā
Ā
Ngaahi LesoniĀ : Saame 22Ā ; āAisea 52Ā :13-53Ā :12Ā ; Hepelu 10Ā :16-25Ā ; Sione 18Ā :1-19Ā :42
Ngaahi Himi 371/ 375/ 418/ 512/ 534/
Ā
Veesi malanga: Same 22:1 āāE hoku āOtua, āe hoku āOtua, koehaa āoku ke liāaki ai au? āO fakamamaāo mei hoku tokoni; mei he leāo āo āeku kavekalanga atu?
Ā
Ā
Kaveinga: āKoe peau ongo fakaāamanaki āoe Falaite leleiā
Ā
Ā
Talateu
Ā
Ā
Koe ngaahi same koe fotunga ko aa ia āoe tali mai āe he āIsileli āae ngaahi ngaue mai āae āOtua (God in action) pea mo āene Folofola. Pea mei he āuhinga ko ia āoku āi ha ongo fakakaukau āoku fakatoka āe he ngaahi Same. Koe āuluaki koe founga āoe ngaue mai āae āOtua (God in action) pea moe taimi fakalongolongo mai āae āOtua (God in silence). Pea āoku fatu leva mei he ongo fakakaukau ni ha ongo āulungaanga pau ke feāao maāu pe moe fatu same pea mo kitautolu foki āoku tau lau āae ngaahi taāanga ni. Koe āuluaki koe taimi ke tau fiefia pea moe taimi ke tau mamahi ai (sorrow). Pea āoku toki fakanatula leva ia
ke tau āinasi he ongo āulungaanga ni āe ua ke tau fie kakata mo hiva heāetau fiefia pea ke tau tangi mo fakahahanu heāetau mamahi. Koe Same 22 āoku ne heāaki mai āae mamahi taha kuo tofanga ai ha moāui pea āoku ne fakasino ia heāene tangilaulau/ fakahahanu (vv 1-21). Ka āi he tafaāaki āe taha āoe foāi coin tatau pe koe Same 22 koe uki ia ha fuāu fiefia fakamamani ki ha ikuna kafakafa kuo fai (vv 22-31) hangee ko ia āoku tau fakamanatua he āaho ni. Koe āaho ni koe lea āae falala kakato kae huāi mamahi āisa koe peau ongo āoe fakaāamanaki naāe ongo mai āāE hoku āOtua, āe hoku āOtua, koehaa āoku ke liāaki ai au? āO fakamamaāo mei hoku tokoni; mei he leāo āo āeku kavekalanga atu? Ko ia āetau veesi malanga.
Ā
Ā
Koe vete āoe Same 22
Ā
Ā
āOku taau e lei moe tofuāa āae feāunga malie āae Same 22 pea moe āaho fakamanatua ni. Pea hangee ko ia āoku lea ki ai āae ongo hiki Kosipeli (Matiu 27:46; Maāake 15:34) āKoe toko taha taāetokaāi, mo āeāehi mei ai āae kakai; koe tangata falengaa mamahi pea maheni moe mahaki; pea hangee ha taha āoku hanga kehe mei ai āae kakai naāe pehee hono taāe tokaāi, mo hono taāe mahuāinga kiate kitautoluā (āAisea 53:3). Ki he fakahohaāa ni ko haāatau āahiāahi lea ki he fatu Same ni pea āoku taau ke āoua naāa tau hanga kehe mei hono naunau mo natula fakamisaia (Messianic aspect). āOku āi ha ngaahi fehuāi lahi ke tau ala sio ki ai. Koeha nai āae faāahinga aāusia (experiences) naāe feinga āae fatu Same ni (Tevita) ke
ne āaāau mai? Pea koeha nai āene founga ke fakahaaāi mai ai? Naāe āi ai nai ha āelemeniti ai āoe toāonga fakapalofita ke palofisaiāi ha meāa āoku ene ke hoko he kahaāu? Kainga ki he fakahohaāa ni āoku matuāaki mahuāinga ke tau fakatokangaāi āae āfekauā naāe feinga āae fatu same ni ke āomi ki he kakai āo hono kuonga pea pehee foki ki he kuonga āoku tau moāui ai ni. Koe koloa mahuāinga taha he faāunga āoe Same ni ko ha hoāata mei ai ha naunau āo ha āulungaanga Fakamisaia (Messianic Character) mo ha ngaahi āimisi āoku ene ke ne fakasino mai āi he kahaāu. Matamata ko hano fakaivia āeni āe he āOtua āae fatu Same ni ke ne faāu ha fakamatala ke fakasino ai ha moāui āe ala haa kotoa ai āae naunau fakamisaia ni he kahaāu
Ā
Ā
Ā
āāE hoku āOtua, āe hoku āOtua
Ā
Ā
āOku tuāo ua malo hono toutou heāaki mai āe he fatu same ni āae mahuāinga ke tau fakatokangaāi (readers) koe tokotaha āoku ne fakahahanu ki ai koe koloa pe ia āaāana ko hono āofaāanga pea mo hono maluāanga he āaho āoe faingataāa. āOku huāaki fakataha pe āe he fatu same ni āae ongoāi āae tangata koe meāa vaivai pea moe āikai ala hola mei heāene tuku falala kakato ki he āOtua ko āene koloa ia. āāE hoku āOtua, āE hoku āOtua / My God, My God!ā (Repetition of the possessive suffix āmy/ hokuā āoku ne fakamatala koe āOtua āoku ou hahanu ki ai koe koloa ia āaāana (possessive pronoun). āOku na maheni pea āoku āilo ia āe he āOtua. āOku tuāu āene falala āi he āOtua ko ia pea moe āikai ke ne ala mavae pea mo e
fetauhiāaki hono vaa moe āOtua ko ia he koeāuhii he kuo teāeki ke ne āilo āe ia haāane kovi kuo fai maāana. āIo neongo āae maluāaki mai āae mate heāikai teu manavahe ki ha kovi he ko koe āoku ma feohiā (Same 23). Ko ia āae āamanakiāanga āoku ne lea ki ai he veesi 10 āNaāe lii atu au mei he manava ko hoāo kavenga pe; Ko hoku āOtua ai pe koe mei he fatu āo āeku faāeeā Koe tangi tatau ia naāe heāaki āe Sisu he kolosi (Matiu 27:46; Maāake 15:34). āOku ou tui heāikai hala naāe aāusia āeni āe Sisu āae moāoni ko ia lolotonga āene āi he kolosi ke fakafetaulakiāi āae ngaahi palofisai kiate ia mei he Fuakava Motuāa (Same 22) pea mo fakaaāu āae talangofua ko ia.Ā Koe āaho āoe veipa āae kakano moe loto talangofua pea āoku fuatautau āe he toāonga āoe āaho ni āae uhoāi
moāoni āoku fakatoka āi hono laumalie āoe fatu same ni. Koe fehuāi ia koeha leva āetau meāa āe fai? Ko āetau talangofua ki he āOtua?
Ā
Ā
...āo fakamamaāo mei hoku tokoni
Ā
Ā
Koe kiāi lea āoku ha he veesi malanga ā...āo fakamamaāo mei hoku tokoni/ far...āoku toe ngaueāaki pe āe he veesi 11 āāOua te ke mamaāo meiate au...ā pea mo ia āoku ngaieāaki āe he veesi 19 āKae āoua te ke mamaāo koe āEiki..ā āI heāene toutou ofongi āae lea ni pea āoku āi ai leva ha tokanga makehe ki heni āae fatu same ni. āOku fakamatalaāi āe he kiāi lea ngaue ni ha āfelaveāi malohi/ Relationship āae āOtua pea moe fatu taāanga ni. āOku fakamatala āe he lea āfakamamaāoā āae faāahinga malie moe moāoni- moāoni/ mafana/ vaofi moe ongoāi moāoni (rhetorically emphatic reiteration of a single word) āoe fetauhiāaki vaa āae fatu Same ni pea mo hono
āOtua. Koe lea fakamamaāo mei hoku tokoni āoku ne āomi āae āimisi kakato moe natula moāoni āoe fatu same ni koe tangata pe ia/ meāa āauha pe ia/ fakangatangata pe ia (kakano) ka āoku piki atu ki he Taāe fakangatangata mo Taāe āauha koe āOtua. āOku ne fakamatala mai āae naunau moe faāahinga faingataāa te te ala āinasi ai (tangata) ka faifaiange ha taimi kuo te mavahe ai mei he kau moe āOtua. āOku tau liāekina pea ongoāi taāeifo pea tukuhausia pea nofo āi lelenga pea āikai ha ivi āe taha pea āoku tau vaipalo foki mo fakaāiiāii hono fai āene lotu pea āamo atu ko āetau manavahe foki ki he mate. Kae malie fau āae hahanu āae taha naāe maheni pe āoku maheni moe āOtua he neongo āae hahanu hono kakano he mamahi ka ko hono fakamatala ia āe taha āe he fatu same ni āae faāahinga pipiki/ falala pea toe vaofiange ai hono laumalie moe
āOtua. Ko ia foki āene talaloto he veesi 9 āKae feefee he ko koe naāa ke toāo au mei he manava; āi heāeku āi he huhu āo āeku faāe naāa ke ngaohi au keu falala.ā
Ā
Ā
Ā
Koe taāetuku āetau faāa lotu
Ā
Ā
āI he vv. 11-21, āoku ha ai āae kei kikivoi hifo āa Tevita āo kole ha tokoni ke fakaāataa ia āe he āOtua mei hono ngaahi mamahiāiaāanga mei hono ngaahi fili kae āoua ke ne tali pea fanongo mai. Neongo āae natula fakahahanu āae fatu same ni ka āoku āikai koe uho ia āene heāaki ka koe ofi ia ki he ikuna āHe naāe āikai te ne taāe tokaāi pea naāe āikai te ne fakaliliāa he mamahi āa siāi fakamalohi; pea naāe āikai te ne hanga kehe meiate ia; Pea āi heāene tangi ange naāa ne taliaā (Same 22:22-31). Ko āeni ia koaa āae aāusia naāe āamanaki mai āae fatu same ke ne fakaāaliāali mai āae pau ke fononga āe he āOtua āae tautapa āae kakai āoku tuāu āenau falala kiate ia āo tatau ai pe. Koe uki āeni maāa āIsileli naāe kei nofo popula he
ngaahi fonua muli (Papilone) pea mo kitaua ki he angahala he āaho ni. Koe uki āeni maāae mamani āoe lolotonga pea moe haoāanga maāae kahaāu... āIo āTe nau haāu āo fakaha āene maāoniāoni; Te nau tala ki ha kakai ka toki fanauāi kuo ne fai...ā (v 31). Naāa ne āiloāilo pau āoku halaāataa ha taimi heāene feohi moe āOtua kuo ne tuku āene tokanga kiate ia āāE hoku āOtua āoku ou tangi āaho ka āoku āikai haāo tali. Pea u fai poāuli āo āikai tuku ha taimiā ( v 2). Koe ha hono āuhinga āoku āikai tali mai āene tangi āaho moe po āene kole kae āIKAI TUKU ha taimi? āKo koe naāe fai ki ai āenau kalanga pea nau āataa. Ko koe naāe fai ki ai āenau falala pea naāe āikai te nau maaā (v 5). Kainga āoku āohofia kitautolu āe he mamahi moe ngaahi faingataāa ko āetau fiu ngofua. āOku siāi āetau kataki pea siāi mo āetau āamanaki kae āamo atu āae ha
siāisiāi mai hotau huhuāi āIo āLOTU kainga 'o 'oua e fiu! Ko e 'Eiki 'e tali hu: 'Oku ofi 'a Atonai; Homou kole ke fakaai. 2: Lotu kainga he me'a kotoa!Ko Sihova 'e fanongoa; Faingofua pe faingata'a Lotu ai pe 'o ta'e tala'a. (Himi 629:1,2; himi 427)
Ā
Ā
āOku āikai ha vamamaāo moe āofa āae āOtua
Ā
Ā
Lolotonga pe āae ongo fakahahanu āae fatu same ni kuo mafuli hake ia āo āomi hona faikehekeheāanga pea mo hono āOtua. āKa āoku ke maāoniāoni āae āAfiona āoku ke nofoāia āae ngaahi fakamalo āo āIsileliā (v 3). Naāa ne feinga ke ne fakamatalaāi mai āa āene tauhi vaa mo hono āOtua pea mo āene feinga ke fakahaaāi mai āae faāahinga toāonga moāui āoku āamanaki mai āae āOtua kiate ia (tangata falala) ke ne faiange āo fakatatau ki he faāahinga mafana moe mahino naāe faiāaki āene fetauhiāaki. Ki he fatu same ni ko āene lea ki he maāoniāoni āae āOtua āoku hangee ai kiate ia kuo liāaki ia āe he āOtua. He āoku tala āe heāene maāoniāoni āae āOtua āae fuāu va mamaāo moe moāui āae fatu
same ni. Koe āOtua ia (Maāoniāoni) pea ko ia koe tangata pe (angahala pea meāa efu koe kelemutu pe). Ko ia āae āuhinga matamata naāa ne kalanga ai āKoeha kuo ke liāaki ai au?ā āOku totonu foki ke ongoāi pehee maāu pe āe he tangata kae langa mei ai āae fie takaofi ki he āOtua. āOku malava ai āe he angahala ke fakatomala pea tui koeāuhii ko āene malava ke āilo kohai ia āi he āao āoe maāoniāoni ko Sihova. Kia fatu same ni ko hono faingamalieāanga ko āene taufaa ke āilo āae āOtua he funga āo āene faingataāa koe āOtua āoe maāoniāoni. Pea koeāuhii ko āene maāoniāoni te ne kei ongona ai āae leāo āo āene kavekalanga ange kiate ia. Ki he fatu same ni kuopau ke ongoāi ia āe he āOtua āo tatau ai pe koeāuhii pe ko āene piki ki hono anga faitotonu. āOku ne hiki āae āOtua koe langilangiāanga moe fakamaloāia
āo āIsilei. Koeāuhii koeha he kuopau ke ne fakatauāataina āa āIsileli pea mo kitaua he āaho ni. Ki he fakahohaāa ni āoku fakamaāopoāopo āe he veesi 24 āae fakakaukau ni āHe naāe āikai te ne taāetokaāi, pea naāe āikai te ne fakaliliāa; he mamahi āa siāi fakamalohi; pea naāe āikai te ne hanga ke he meiate ia; pea āi heāene tangi ange naāa ne taliaā
Ā
Ā
Ā
Ā
Kohai ia koaa āe malava ke fakaāimisi ai āae tangilaulau ni?
Ā
Ā
Ā
Ko āene tangi hahanu he Kolosi āE hoku āOtua, āe hoku āOtuaā (Maāake 15:34)...Ko hono manukiāi ia āe he kau sotia moe fuāu kakai ni āKa ko au koe kelemutu āo āikai koe tangata; koe manukiaāanga āoe kakai, pea taāetokaāi āe he fonua (6) āIlonga ha taha āoku ne sio mai āoku ne luma kiate au āoku nau fakatotao honau ngutu āoku nau kalokalo honau āulu...(Same 22:6-8; Matiu 27:39-43). Koe kafo/ lavea āi hono nima moe vaāe āHe āoku kapui au āe he fanga kulii; Kuo haāao au āe he fakataha āoe kau faikovi; Ko hoku nima mo hoku vaāe naāa nau viliā (Same 22:16; Sione 20:24-27). Pea ko hono hae hono ngaahi kofu āāOku nau tufa fakaekinautolu hoku āuu kofu. Pea ko hoku sote āoku nau talotalo ki hano maāuā (Same 22:18; Sione 19:24). āPea āi heāene tangi
ange naāa ne talia.ā Kainga koe tumutumu āeni āoe fekau āoe Same 22 koe fanongoa mai āe he āOtua āae tangi moe toāe āae liāekina/ mamahi he fai talangofua pea ne āomi ai hono āAlo ke hoko koe maāuāanga fakamatala mahino taha āoe founga ke fakaaāu mai āae polokalama ngaue fai fakamoāui āae āOtua ki hotau mamani. Ko ia āae talanoa āae Tohi Hepelu 5:7-9 āKoe toko taha ko ia āi he ngaahi āaho āo āene nofo kakano naāa ne āatu āae ngaahi lotu moe ngaahi huu totoaki, kiate ia naāe mafai ke fakahaofi ia mei he mate, āo ne faiāaki ha fuāu kalanga, moe tangi loāimata pea naāe tali koe meāa āi heāene fai fakaongoongo. āIo neongo koe āAlo ia ka naāa ne lavaāi āene talangofua, koe ako āene ngaahi mamahi.ā Pea āoku haa kakato ia āia Sisu Kalaisi moe Kolosi (Christ were clearly prefigured).
Ā
Ā
Ā
Fakakaonaki
Ā
Ā
Fakafetaāi he ko hotau monuāiaāanga āeni koe fakakakato āe Sisu āae palofisai ni kae hoko koe monuāiaāanga ki he Senitaile moe ngaahi tukui puleāanga moe matakali fulipe āo lave ai ki taua Tonga. āāE Manatu mo tafoki ki he āEiki āae ngataāanga āo mamani pea āe huu āi he āao āoe āafiona āae matakali fulipe āoe tukui puleāangaā (v 27). Ko āeni ia āae taimi āe fakakaingaāi ai mo fakaanga tatau āae moāui āae taha kotoa pe ki he moāui moe loto naāe āia Kalaisi Sisu. Pea te nau punou pea pelu tui kotoa pe ki ha āOtua kuo hoko mai he āaho ni ko hotau fakatauāatainaāanga. Ko ia āae fakakaukau ne leaāaki āe he Palofita ko āAisea āāE āikai te nau fai ha maumau; pea āe āikai te nau fai ha fakaāauha āi he kotoa āo hoku moāunga tapu; heāe fonua āa mamani āi he
āiloāi āo Sihova, āo hangee koe mafola āae vai āi he tahiā (āAisea 11:9-10). Ko āeni ia koaa āae faāahinga kololia naāe āuhinga ki ai āa Tevita āi he fatu taāanga ni? Ko ha Kololia te ne maāu mo kapui kotoa āa mamani? Ko āeni foki āae laumalie āoku fakatoka he punake āoe himi 468:1Ko Sisu kuoĀ pauĀ mo'ona, Ke Tu'i Falaleveleva; 'E punou pe ki ai kotoa, 'E he fa'ahinga mo e lea. 2: 'E fai 'a e hu hono huafa, Ngei hono fakamalo'ia, Ā Ngangatu hange ha kakala, 'O fakatupu fiefia. Koe mahuāinga ia āo hono toutou fakamanatu mai āae peaua ongo āoe falaite lelei (Same 22:1) āio he āoku ne toutou ofongi āae afo āoe fakaāamanaki neongo āae kapui kitautolu āe he ngaahi pole faingataāa āoe fonongaāanga ni. āKainga kikitaki atu oāi pe nima moe vaāe ko homou āaho āoku haāu āae āaho homou veteange; he kuo ofi āae fonua, kuo teuteu āe hotau āOtua...Moāoni kuo fuoloa āa āetau āalu he toafa; Ka koe fee āae talaāofa ke huu ki he maloloāanga? āA āoua naāa tau launga kuo ofi āeni āae fonuaā (himi 537:1, 3).
Ā
Ā
Ā
Ā
Fakamaāopoāopo
Ā
Ā
āOku hoko heni āa Sisu koe sipinga āoe tatau tofu āo tangata ke ne tauhi tuāu maāu (persevering faith) āae tui totonu. āOku hoko ai pe heni āa Sisu koe pulopula ia ke āilo mo ako ai āae ngaahi toāutangata āa mui (vv 30-31) āae fai talangofua ki he āOtua āo aāu ki he ngataāanga āoe moāui. Taimi tatau āoku fakaeāa āe he fatu same heni āae faitotonu (faithful) pea moe tauhi lea taāe liliu āae āOtua ki he faāahinga āoku tauhi tuāu maāu āenau talangofua. Kia Sisu mo KalevaleĀ āio āKuo fongia āa mate āo liliu koe ikuna. āE mate kofaāaa ho ikuna na? āE mate kofaāaa ho huhu na? ....Tau fakafetaāi ki he āOtua heāene tuku mai ke tau ikuna āi hotau āEiki ko Sisu Kalaisi. Koe peau ongo āoe
falaite lelei koe leāo matuāaki fakaāamanaki ki he pilikimi āoku tau fai atu mei Taimi ki āItaniti. Pea hangee ko ia naāe talaloto mai āaki āe he senitulio he āaho ni he funga āena fehangahangai mo e fofonga āoe āEiki āi Kalevale he āaho ni āTa naāe moāoni pe āae tangata ni; koe āAlo ia āoe āOtua. Ko ia siāoku kainga āofaāanga ke mou tuāu maāu taāe ngaue āo mou tupulekina maāu ai pe āi he ngaue āae āEiki; āi hoāo mou āiloa ni ko hoāomou fakaongosia āoku āikai koe laufanoo ia.... Koe afo fakaāamanaki ko ia ko Sisu Kalaisi koe āamanakiāanga ia āoe ko āeni moe kahaāu na. Kainga ko āeni ia āetau lea āKa ne āaāaku pe kotoa, koe totongi siāi pe ia, taāe taau mo āene āofa fau, taāe taau he fuāu mamahiāia. Taau ke āatu pe kotoa āa hoku laumalie ni; āae loto moe āatamai āi taimi mo
āItaniti...āEmeni!
Ā
Ā
Fakatauange ke mou maāu ha āapitanga mohu kelesi...
Ā
Ā
Kavauhi
Ā