Katedra Za Ustavno Pravo Zagreb
Charise Farag
U kolegiju Ustavno pravo obrađuju se sljedeća područja: Ustav i ustavna vladavina, klasični i suvremeni konstitucionalizam. Ustav kao pravni akt. Ljudska prava i temeljne slobode. Nadzor ustavnosti i zakonitosti. Osnovne institucije demokratske ustavnosti. Ustrojstvo i odgovornost vlasti. Složene države i državne zajednice. Ustavnost Europske unije. Uspostavljanje samostalne Republike Hrvatske. Temeljne odrednice ustavnog uređenja Republike Hrvatske. Jamstva sloboda i prava u Ustavu Republike Hrvatske. Hrvatski sabor. Referendum u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Republike Hrvatske. Vlada i središnja državna uprava. Ustavni sud Republike Hrvatske. Sudbena vlast. Posebne institucije nadzora ustavnosti i zakona. Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava. Konsolidacija hrvatskog pravnog sustava.
1.Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu prava.
9.Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske uključujući i komparativnu perspektivu.
12.Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u odnosu prema suvremenom pravnom sustavu.
2.Definirati osnovne pojmove i institute te temeljne doktrine i načela pojedinih grana prava.
9.Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske uključujući i komparativnu perspektivu.
4.Klasificirati i protumačiti normativni okvir mjerodavan u pojedinoj grani prava.
9.Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske uključujući i komparativnu perspektivu.
1. Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu prava.
9.Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske uključujući i komparativnu perspektivu.
12. Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u odnosu prema suvremenom pravnom sustavu.
Nastavne jedinice:
Klasični i suvremeni konstitucionalizam
Temeljne odrednice ustavnog uređenja Republike Hrvatske
Ljudska prava i temeljne slobode
Jamstva sloboda i prava u Ustavu Republike Hrvatske
Nadzor ustavnosti i zakonitosti
Ustavni sud Republike Hrvatske
Osnovne institucije demokratske ustavnosti
Referendum u Republici Hrvatskoj
Ustrojstvo i odgovornost vlasti
Hrvatski sabor
Predsjednik Republike Hrvatske
Vlada i središnja uprava
Sudbena vlast
1.Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu prava.
5.Objasniti institute materijalnog i postupovnog prava.
9.Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske uključujući i komparativnu perspektivu.
12.Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u odnosu prema suvremenom pravnom sustavu.
1.dentificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu prava.
5.Objasniti institute materijalnog i postupovnog prava.
9.Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske uključujući i komparativnu perspektivu.
12.Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u odnosu prema suvremenom pravnom sustavu.
15.Predložiti rješenje pravnog problema s ciljem izrade pravnog mišljenja.
18.Provesti empirijska odnosno pravna i interdisciplinarna istraživanja.
20.Samostalno planirati i predstaviti ili/i u timu kreirati pravne projekte odnosno radnje u pravnim postupcima.
Cookies, also known as "cookies", are small text files that websites store on your device when you visit them.
Their role is to improve your browsing experience by allowing websites to remember your settings, such as language or preferences, and provide a better user experience.
These pages use different types of cookies. Some cookies are set by third-party services that are displayed on our pages.
You can change or withdraw your consent to the Cookie Statement on our website at any time.
EU legislation, in particular the General Data Protection Regulation (GDPR), requires users to obtain information and consent before using cookies and to be able to manage their privacy settings.
You can find more information about cookies here.
Procjena autonomije ustavnog sudovanja identitetom ljudskih prava // Ljudska prava i pitanje identiteta: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Ljudska prava i pitanje identiteta održanog 9. prosinca 2022. godine - 27-49
Panel rasprava u organizaciji Kuće ljudskih prava Zagreb, a u sklopu koje je predstavljena istraživačka publikacija o pravnoj podršci žrtvama kršenja ljudskih prava. Na njoj se raspravljalo o ulozi organizacija civilnog društva u zaštiti ljudskih prava. Panel raspravom je moderirao Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava, a druge sudionice panela bile su Dijana Kesonja (zamjenica pučke pravobraniteljice), Natalija Havelka (Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek), Željka Gracin (Zelena akcija)
Sudionik panela o politikama za mlade, pod moderiranjem Hane Galogaža Lanča iz CTK Rijeka, a u suradnji s doc. dr. sc. Markom Kovačićem, Sarom Sušanj iz Mreže mladih Hrvatske te Lanom Golob (voditeljicom Odsjeka za odgoj, obrazovanje i mlade Grada Rijeke).
Okrugli stol u organizaciji Udruge LORI i Kuće ljudskih prava Zagreb, uz moderiranje Martine Refi Homolak iz Kuće ljudskih prava Zagreb, a uz sudjelovanje Dijane Kesonje (zamjenica pučke pravobraniteljice), Stelle Filipović Šango (PS za terorizam i ekstremno nasilje, Policijska uprava Primorsko-goranske županije) i Antonije Stojanović Almesberger (Udruga LORI)
Izložba postera i tribina u organizaciji studentica i studenata Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta, ujedno polaznica i polaznika kolegija Obrazovna politika (mentor: doc. dr. sc. Marko Kovačić)
Kvalificiranjem ustavnih stručnjaka kao ljevičara premijer je njihovo upozorenje "da je Ustavni sud postojeći zakon ukinuo s 1. listopada ove godine, a nije imenovana radna skupina za izradu novog zakona, da o njemu ne postoji stručna i javna rasprava, da je iznimno kratak rok u kojemu se mora donijeti novi propis, a da proceduru treba posebno poštovati u izradi zakona koji reguliraju pravila demokratskog natjecanja i presudno utječu na demokratski višestranački poredak" obezvrijedio stavljajući ga u kontekst političke borbe u kojoj su profesori zauzeli stranu.
Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, Sanja Barić nije ostala dužna premijeru. Na društvenim mrežama objavila je podulji odgovor koji prenose i njezine kolege Ana Horvat Vuković, Mato Palić, Robert Podolnjak i Anita Blagojević. Situaciju je izložila u pet ključnih pitanja.
Tu objašnjava da se jednom godišnje sazivaju interkatedarski sastanci, da je ove godine 28. ožujka bio zakazan za 12. svibnja. Navodi da se između ta dva datuma pokazalo da "obnašatelji vlasti nemaju nikakvu namjeru poštovanja standarda dobre prakse, dapače, da je čak Odbor za Ustav Hrvatskog sabora 4. svibnja 2023. bez rasprave većinom glasova odbio raspravljati o ovom pitanju koje je evidentno u njegovoj nadležnosti".
- Odlučno odbijamo svaku insinuaciju političke ili osobne pristranosti u ovoj ZAJEDNIČKOJ izjavi SVIH katedara ustavnog prava. Da postoje ozbiljni problemi, bilo je jasno i kasnih 2000-ih, a sasvim nedvojbeno od Izvješća Ustavnog suda iz 2010. godine. U tih gotovo 13 godina sve vlade i sve stranke/koalicije na vlasti ignorirale su jasno Izvješće Ustavnog suda.
Nakon Popisa stanovništva od 2021., postalo je kristalno jasno da imamo ogroman problem, a tijekom ustavnosudskog postupka 2022. bilo je sasvim jasno da će doći do ukidne odluke. Usprkos tome mi ni dandanas nemamo jasan, transparentan, stručan i do najveće moguće mjere apolitičan proces - navela je prof. Barić.
Na posljednje pitanje - "što sada konkretno, što je realno" - upozorava da je ostalo jako malo vremena za donošenje zakona te da postoji izlaz ako vladajućima neće biti najvažnije tvrdoglavo tjerati po svom. Izlaz je u tome "da se sada ostvari minimum suhe i jedva dostatne ustavnosti, a odmah potom pokrene proces ozbiljne reforme izbornog zakonodavstva i dovrši u najviše sljedeće dvije godine".
Katedra za delovno in socialno pravo opravlja pedagoško ter raziskovalno in razvojno delo s področja delovne- in socialno-pravne znanosti. Poleg tega si prizadeva za interdisciplinarno (so)delovanje z vsemi s to znanostjo povezanimi področji.
Delovanje katedre je povezano predvsem z delom, kot eno najpomembnejših vrednot družbe, ter s tem povezanim pravnim urejanjem, ne le delovnih razmerij, temveč tudi dela v najširšem pomenu. Plačilo za delo, kot njegova domena, je temeljni vir dohodka in podlaga za preživetje veliki večini posameznikov, pri čemer se potreba po nadomeščanju dohodka pojavlja ob nastopu socialnih primerov, kot so starost, bolezen, brezposelnost, itd., čemur je namenjen sistem socialne varnosti in njegova pravna ureditev. Slednji je povezan z delom, vendar okvire dela kot takega presega in ureja tudi dajatve, ki so namenjene preprečitvi velikega bremena nenadnih nesorazmerno povečanih stroškov, denimo z družinskimi prejemki, poleg tega pa tudi s pravnim urejanjem pravic, ki jih lahko uveljavijo premoženjsko in dohodkovno ogrožene in najbolj ranljive osebe, torej socialnovarstvenih prejemkov.