Osnove enciklopedijskog stila i njegova primena na Vikipediji

[Milos Rancic]

Kao i u prethodnom slučaju, i ova strana je dostupna među dokumentima grupe. Poslednji deo dokumentacije sam ostavio u originalu na engleskom, što pretpostavljam da vam ne bi trebalo biti problem. Kakogod, prevešću i to na srpski uskoro.

Vidimo se na predavanju.

* * *

Neutralna tačka gledišta

Članke treba pisati nepristrasno, predstavljajući gledišta većine i svih značajnih manjina podjednako.

 

Ovo pravilo je vrlo lako pogrešno protumačiti: ono ne pretpostavlja da je moguće napisati članak samo sa jedne, nepristrasne, objektivne tačke gledišta. Ono umesto toga tvrdi da treba pravično predstaviti sve strane u sukobu tako što članak neće tvrditi, nagoveštavati ili podrazumevati da je samo jedna od strana u pravu. Takođe, jedna od bitnih prednosti Vikipedije jeste ta što Vikipedijanci zajedno rade na tome da učine članke nepristrasnim

 

Na Vikipediji se termini „nepristrasno" i „neutralna tačka gledišta" koriste na precizan način, koji se razlikuje od uobičajenog značenja:

Nepristrasan članak na pravičan način opisuje raspravu bez zastupanja bilo koje strane u raspravi. Budući da sve članke pišu i menjaju ljudi, to baš i nije lako postići, pošto su ljudi po prirodi pristrasni.

Originalno istraživanje

Vikipedija nije mesto za originalna istraživanja. Navođenje izvora i izbegavanje originalnih istraživanja su usko vezani: jedini način da dokažete da ono što unosite u članke nije originalno istraživanje je da navedete proverljive izvore, gdje postoje informacije koje su "direktnoj vezi" sa predmetom članka i koje pomažu kredibilitetu sadržaja u članku.

 

Bez originalnog istraživanja je jedno od tri pravila kojima se vodi sadržaj na Vikipediji. Druga dva pravila su neutralna tačka gledišta i proverljivost. Shodno tome, ta pravila određuju vrstu i kvalitet materijala koji je prihvatljiv u glavnom imenskom prostoru (čitaj: člancima) Vikipedije. Pošto se sva tri pravila nadopunjuju, ne treba ih shvatiti izolovano jedno od drugog i urednici bi se trebali upoznati sa svakim od njih. O primjeni ova tri pravila nije moguće raspravljati i nijedno od njih ne može biti zamjenjeno drugim pravilom, ili uputstvom, pa čak ni ako postoji konsenzus urednika koji bi omogućio tako nešto.

Definicija

Originalno istraživanje je pojam koji se koristi na Vikipediji, a odnosi se na sadržaj koji urednici ubacuju u članke i koji nije ranije objavljen u nekom povjerljivom izvoru. Čine ga neobjavljene teorije, podaci, činjenice, koncepti, argumenti i ideje; ili neke nove interpretacije, analize, ili sinteze već objavljenih podataka, činjenica, koncepata, ili argumenata čiji je cilj izmjena ranijih stavova ili je pojam koji se odnosi se na sadržaj koji ima pristup karakterističan za književna djela, odnosno novele, pripovjetke, romane, ili potpada pod istorijske interpretacije, odnosno reinterpretacije.

Primarni i sekundarni izvori

• Primarne izvore predstavljaju informacije ili podaci, kao i arheološke tvorevine; film, video ili fotografije (ali pogledajte ispod); istorijski dokumenti kao što su novine, cenzus, transkript javne prezentacije ili intervjua; rezultati istraživanja mišljenja javnog mnenja ili različitih istraživačkih upitnika aranžiranih u tabele; pisani, zvučni ili video zapisi, porijeklom iz naučnih istraživanja, kao i eksperimenti u laboratorijama i van laboratorija.

• Sekundarne izvore predstavljaju uopštavanja, analize, sinteze, interpretacije, ili vrednovanja informacija, ili podataka iz drugih izvora.

Originalno istraživanje kojim se stvara primarni izvor nije dozvoljeno. S druge strane, istraživanje koje se sastoji u sakupljanju i organizovanju informacija, iz postojećih primarnih i/ili sekundarnih izvora je, naravno, dobrodošlo. Svi članci na Vikipediji treba da se zasnivaju na informacijama sakupljenim iz objavljenih primarnih i sekundarnih izvora. To ne potpada pod originalno istraživanje nego se odnosi na istraživanje koje se bazira na izvorima i to je fundamentalan pristup stvaranja bilo koje enciklopedije.

 

Članci na Vikipediji sadrže materijal na bazi provjerljivosti a ne istine. Tako da se u njima predstavlja ono što su drugi provjerljivi izvori objavili, bez obzira da li mi smatramali da to što je u njima zapisano nije dovoljno tačno. U namjeri da se izbegnu originalna istraživanja i u nameri da se pomogne poboljšanju kvaliteta Vikipedije, bitno je da svaki izvor materijala, kao i bilo koja uopštavanja, analize, sinteze, interpretacije, ili vrednovanja, odnosno vrednovanja informacija i podataka, potiču iz već objavljenih izvora, odnosno izvora, ili publikacija trećih lica sa reputacijom (što znači odbacivanje samoobjavljenih materijala, odnosno materijala koje svako može da objavi na Internetu, ili odštampa u lokalnim štamparijama). Veoma je važno postavljanje odgovarajućih referenci, odnosno izbegavanje vađenja informacija iz konteksta u cilju stvaranja namerno pogrešne interpretacije sadržaja. Ispravno postavljanje reference pomažu čitaocima da se uvjere da ono što piše u članku na Vikipediji ima podršku na drugim mestima sa reputacijom i kredibilitetom.

Proverljivost

Prag za uključivanje u Vikipediju je proverljivost, ne istinitost. „Proverljivo" bi u ovom kontekstu značilo da svaki čitalac može da proveri da je svaki podatak koji se objavi na Vikipediji već ranije negde objavljen u pouzdanom izvoru, zato što Vikipedija ne objavljuje originalne zaključke ni originalno istraživanje.

Proverljivost je jedno od tri Vikipedijina pravila o sadržaju. Druga dva su bez originalnog istraživanja i neutralna tačka gledišta. Zajedno, ova tri pravila određuju tip i kvalitet materijala koji je prihvatljiv u glavnom imenskom prostoru. Ne treba ih tumačiti odvojeno jedno od drugog, i urednici bi stoga trebalo da se upoznaju sa sve tri. Ova tri pravila su nepromenljiva i ne može ih „nadglasati" nijedno drugo pravilo niti saglasnost urednika. Strane na kojima su ova pravila se mogu uređivati jedino da bi bolje oslikavala praktično objašnjenje i primenu ovih principa.

1. Članci treba da sadrže samo materijal koji je objavljen od strane bitnog (uglednog) izvora.
2. Urednici koji dodaju novi materijal u članak bi trebalo da navedu bitan izvor ili ga bilo koji drugi urednik može ukloniti.
3. Obaveza da navede bitan izvor je na korisniku koji uključuje materijal, ne na onima koji teže uklanjanju.

Navođenje izvora

Ova strane je smernica o stilu, koja opisuje kako u člancima navoditi citate. Navođenje izvora za izmene je obavezno politikama bez prvobitnog istraživanja i proverljivost. To znači da bilo koji materijal koji se ospori i za koji nije naveden materijal bilo koji urednik može da ukloni.

Neki od bitnih razloga za navođenje izvora su

• Pomaganje korisnicima da pronađu pouzdane izvore podataka o temi;
• obezbeđivanje verodostojnosti članka i mogućnosti da svaki čitalac ili urednik može proveriti informaciju;
• poboljšanje opšte verodostojnosti i merodavnosti Vikipedije;
• pokazivanje da vaš doprinos nije prvobitno istraživanje;
• smanjivanje verovatnoće uredničkih sporova, ili rešavanje onih do kojih se došlo; i
• odavnje počasti izvoru za pružanje korisnih podataka i izbegavanje optužbe za plagijat.

Upotreba oznaka <ref> i <references />

The basic concept of the <ref> tag is that it inserts the text enclosed by the ref tags as a footnote in a designated section, which you indicate with the placeholder tag <references />. The new format cannot be used interchangeably with the old format - you must pick one or the other.

If you forget to include <references /> at the end of the article, none of the footnotes will appear.

This page itself uses footnotes, such as the one at the end of this sentence. ^[1] If you view the source of this page by clicking "Edit this page", you can see a working example of footnotes.

Example

According to scientists, the Sun is pretty big.<ref>E. Miller, The Sun, (New York: Academic Press, 2005), 23-5.</ref>
The Moon, however, is not so big.<ref>R. Smith, "Size of the Moon", Scientific American, 46 (April 1978): 44-6.</ref>

==Notes==
<references/>

Multiple uses of the same footnote

To give a footnote a unique identifier, use <ref name="name">. You can then refer to the same footnote again by using a ref tag with the same name. The text inside the second tag doesn't matter, because the text already exists in the first reference. You can either copy the whole footnote, or you can use a terminated empty ref tag that looks like this: <ref name="name" />.

In the following example, the same source is cited three times.

This is an example of multiple references to the same footnote.<ref name="multiple">Remember that when you refer to the same footnote multiple times, the text from the first reference is used. </ref>

Such references are particularly useful when citing sources, if different statements come from the same source.<ref name="multiple">This text is superfluous, and won't show up anywhere. We may as well just use an empty tag.</ref>

A concise way to make multiple references is to use empty ref tags, which have a slash at the end. Although this may reduce redundant work, please be aware that if a future editor removes the first reference, this will result in the loss of all references using the empty ref tags.<ref name="multiple" />

==Notes==
<references/>

The text above gives the following result in the article (see also section below):

This is an example of multiple references to the same footnote. ^[2]

Such references are particularly useful when citing sources, when different statements come from the same source. ^[2]

A concise way to make multiple references is to use empty ref tags, which have a slash at the end. Although this may reduce redundant work, please be aware that if a future editor removes the first reference, this will result in the loss of all references using the empty ref tags. ^[2]

<references />

Placing <references /> inserts the full text of all pending inline citations defined by <ref>, anywhere on the page. For example, based on the citations above, the code:

<references />

will yield:

1. ↑ This footnote is used as an example in the "How to use" section.
2. ↑ ^{2.0 2.12.2} Remember that when you refer to the same footnote multiple times, the text from the first reference is used.

In some language editions of Wikipedia, long reference lists may be placed using the template {{ Reflist}}, which incorporates <references />. It provides an optional parameter to display the reference list in multiple columns. For instance, the English, Hindi and Interlingua Wikipedias use the css selector references-small to make the reference text smaller than normal text.