Obrada prvog termina: dijalektoloski atlas

[Milos Rancic]

Upravo sam poceo s obradom termina koje su mi poslale Marija i Angela. Evo nekih napomena:

- Rad objavljen kao clanak mozete videti putem sledeceg linka: http://sr.wikipedia.org/wiki/Dijalektolo%C5%A1ki_atlas
- Pitanje za profesorku: Vidim da je na engleskoj Vikipediji ovaj pojam preusmeren na pojam "Linguistic map". Verovatno je u pitanju novija terminologija. Mozda bi trebalo i mi to da uradimo?
- Inace, Marijin rad je u potpunosti po standardima enciklopedijskog clanka. Imao sam samo nesto sitnijih ispravki, koje su se uglavnom ticale forme.
- U donjem delu cete naci "Napomene", gde mozete procitati aproksimativni oblik zapisa od koga je preuzet rad i pod kojim uslovima. To ce biti oblik i za druge radove.

[Jelena Filipovic]

Odlicno izgleda. Sto se lingvisticke mape tice, nema potrebe da se dodaje, to je samo jos jedno ime za istu stvar. Srdacan pozdrav, Jelena    -------Original Message-------

[Milos Rancic]

Prvo da kazem da posle pregleda Marijinih i Angelinih radova mogu da tvrdim da je ideja doprinosa Vikipediji potpuno uspela. Uglavnom su u pitanju su pojmovi za koje sad imamo opsirnije clanke nego i na engleskoj Vikipediji.

Evo i nekih napomena vezanih za konkretne radove (ne klasifikujem napomene po radovima, vec ih sve stavljam na gomilu, jer je cilj napomena da oni koji pisu naredne radove ne prave slicne greske):

- "sound" na engleskom u lingvistickom smislu znaci i "glas" (pored znacenja "zvuk")

- Marija je u zagradama ostavljala u nekim situacijama termine na engleskom. To je korisno, jer je lakse u proveri naci bolji termin. Naravno, ne treba s tim preterivati; dovoljno je to naznaciti samo u situacijama kad ste nesigurni.

- Primetio sam zanimljivu terminologiju vezanu za nemacke dijalekte (u terminu "dijalektoloski atlas"): visokonemacki dijalekti se zovu "varijantama standardnog nemackog". Koliko god da to imalo *neke* osnove, u pitanju su dijalekti, a ne varijante standardnog jezika. Pretpostavljam da je to preuzeto direktno iz literature.

- Ne postoje bioloske osnove za razlikovanje ljudi po rasama. Pripadnici vrste homo sapiens imaju samo jednu rasu. Znaci, ne postoji razlika kakva postoji izmedju, npr. mastifa i terijera. Vise o tome v. nize (Dodatak A).

- Kad citirate nekog naucnika, molim vas da stavite puno ime i prezime. Za neke mi nije tesko da ustanovim ko su (npr. Labov), ali mi neki predstavljaju problem. A za enciklopedijski clanak potrebno je imati puno ime i prezime naucnika.

- "mi", tj. prvo lice mnozine nije prihvatljivo u enciklopedijskom tekstu. U enciklopedijskom tekstu se postavljate kao neutralni posmatrac koji opisuje pojavu. U monografijama prvo lice mnozine moze oznacavati rasprostranjeni stav ili saznanje. Za razliku od monografija, u enciklopedijama se ne polazi od pretpostavke da se nesto vec zna, vec se podrazumeva da je enciklopedija ta koja treba pruziti informcije. Ako nesto jeste raspostranjeni stav, u enciklopediji se trazi da se to eksplicitno i kaze, uz navodjenje literature koja potvrdjuje nesto kao rasprostranjeni stav.

- Uzrecice koje opisuju autorov emotivni odnos prema necemu takodje nisu prihvatljive u enciklopedijskom tekstu ("da ne kazem/o", "mislim/o" i sl.).

- Ma koliko je uobicajeno, izraz "engleski akcenat" i markiranje izgovora kao akcenata nije tacna. Izmedju dva govora postoje obicno znatno vece razlike nego samo akcenatske prirode (stavise, cesto je akcenat marginalan, kao sto je upravo i slucaj s britanskim engleskim u odnosu na americki engleski). Preciznije je koristiti "engleski izgovor" (ako se bas misli na Engleze, a ne na britanski engleski).

Toliko za sada, javljam vam se opet kad obradim ostatak radova/clanaka.

*** Dodaci ***

* Dodatak A *

Anthropologists long ago discovered that humans' physical traits vary gradually, with groups that are close geographic neighbors being more similar than groups that are geographically separated. This pattern of variation, known as clinal variation, is also observed for many alleles that vary from one human group to another. Another observation is that traits or alleles that vary from one group to another do not vary at the same rate. This pattern is referred to as nonconcordant variation. Because the variation of physical traits is clinal and nonconcordant, anthropologists of the late 19th and early 20th centuries discovered that the more traits and the more human groups they measured, the fewer discrete differences they observed among races and the more categories they had to create to classify human beings. The number of races observed expanded to the 30s and 50s, and eventually anthropologists concluded that there were no discrete races (Marks, 2002). Twentieth and 21st century biomedical researchers have discovered this same feature when evaluating human variation at the level of alleles and allele frequencies. Nature has not created four or five distinct, nonoverlapping genetic groups of people.^[42] (clanak Race (classification of human beings) s engleske Vikipedije.

[Jelena Filipovic]

Super ste Milose, u potpunosti se slazem sa svim komentarima, i izvinjavam se sto su mi neke ocigledne stvari kao glas vs. zvuk promakle. Umesto varijanti treba da stoji VARIJETET, to je lingvisticki neutralan termin koji oznacava dijalekat, jezik i sve ostalo. Srdacan pozdrav, JElena    --- Jelena Filipovic, Ph.D. Associate Professor of Spanish and Sociolinguistics Head of the Department of Iberian Studies School of Philology University of Belgrade Studentski trg 3, 11000 Belgrade, Serbia e-mail:  jelen...@gmail.com mobile phone: +381638397650 -------Original Message-------