Ko su pravi kozaci?
Teodor
zbrka na podrucju srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika.Naroccito
zbunjuje to ssto se ponovna pojava kozaka vezze uz geografske prostore
gdje ih nikada ranije nije bilo. Iz istorijske literature poznato je
da su orginalni kozaci nastali u Ukrajini tj. na Zaporozzju oko rijeke
Dnjepar, a nesto kasnije i na rijeci Donu blizu Azovskog mora.Ovi
poslednji su rusificirani ali se iz stare ruske literature vidi da se
nacionalno nisu osjecali Rusima i bili su u ne bass prijateljskom
raspolozzenju prema Moskvi. Sto se ticce Zaporozzaca njihov odnos
prema Moskvi je bio najccessce neprijateljski. Ratovali su protiv
Tatar, Turaka, Poljaka ali i protiv Moskovita tj.Rusa, te nekoliko
puta sa svojim pohodima, naroccito pod vodstvom hetmana Petra
Konassevica Sahajdaccnog dolazili pod samu Moskvu...Nakon razaranja
kozaccke utvrde Zaporosska Sicc na Dnjepru od carske ruske vojske pod
komandom generala Petra Popovica Tkelije (porijeklom iz Srbije) u
1775. godini, vecina zaporozzaca se preslila u Tursku, na usce Dunava
i tu zasnovala ZADUNAJSKU SICC.Jedan njihov dio, oko 8,000 ljudi, od
tuda pressao je u Banat i tu za Austro-Ugarsku vrsio graniccnu
sluzzbu. Carska vlast bojeci se kozaka u okviru turske carevine
izvrssila je njihovu amnestiju i ponudila im da se presele sa Dunava
pod Kavkaz. Dobivssi mnoge privilegije kozaci su pristali pa su od tih
kozaka nastali KUBANSKI KOZACI. Oni su ratovali za carsku Rusiju
protiv naroda Kavkaza. Njihovi potomci i dana zzive u okolici grada
Krasnodar. Saccuvali su dosta ukrajinskog folklora, naroccito pjesme.
Medjutim, najveci udar su dozzivili u tridesetim godinama u vrijeme
Staljinovog terora. Tada su im ukinuli ukrajinski nastavni jezik u
osnovnim i srednjim sskolama, pocceli snazznu rusifikaciju. Veliki
broj kozaka je protjeran u Sibir.Sada se ponovo pokussavaju
organizovati. Izdavali su do nedavno jedan ccasopis na ukrajinskom i
djelimiccno ruskom jeziku ali on nije bio, kako se ccuje, dugog vjeka.
Osim ovih orginalnih kozaka (Zaporosskih, Donskih, Kubanskih)carska
vlast je po njihovom obliku kasnije organizovala svoje specijalne
konjiccke jedinice pod istim nazivom-KOZACI. Te jedinice su obiccno
bile saccinjene od predstavnika naroda sa Kavkaza. Svi kozaci,
orginalni i oni formirani od careva, dozzivili su svoj kraj u
gradjanskom ratu nakon oktobarske revolucije. Jedan njihov veliki dio
se nassao nakon pobjede Sovjeta u Kraljevini SHS.U Jugoslaviji su
zzivjeli do 1944-45 godine. U 1941. trebali su kao jedna kozaccka
divizija pod vodstvom generala Andrije Sskure (1887-1947) da ratuju u
Ukrajini protiv Crvene Armije a pod rukovodstvom Organizacije
Ukrajinskih Nacionalista. Medjutim, obzirom da su Nijemci odustali od
stvaranja nezavisne Ukrajine u 1941. godini i pohapsli glavne vodje
ukrajinskih nacionalista i zatvorili ih u koncntracione logore a dosta
njihovih cclanova likvidirali, ta divizija je stavljena u njemaccku
sluzzbu i obezbjedjivala je tokom rata putni pravac Zagreb, Beograd,
Niss, Solun.Takodje, Nijemci su po koncentracionim logorima, gdje je
bilo na stotine hiljada zarobljenih sovjetskih vojnika, vrbovali
veliki dio tih ljudi za svoju sluzzbu i od njih stvorili njemaccke
kozaccke jedinice, poznate u Jugslaviji pod nazivom Ccerkezi. I ovi
njemaccki kozaci su tragiccno zavrssili. Desilo se to u Austriji
1945.godine...
Ponovno javljanje kozaka desilo se pred raspad SSSR-a. Oni se
obnavljaju u Ukrajini i na Kubanu pod Kavkazom. Medjutim, po prvi puta
se javljaju i tamo gdje ih nikad nije bilo, kao naprimjer u Moskvi!!!
Ta geografska lokacija je potpuno suprotna istorijskoj prirodi samih
kozaka. Koliko se zna kozaci su nekad nastali od ljudi koji su
bjezzali od prestolnica i gradova i nastanjivali se u divljim
predjelima, gdje su mogli da zzive slobodno. Oi su volili slobodu,
ratovali protiv Moskve i Varssave koji su gussili tu slobodu, a sada
su ovi "novokomponovani" kozaci zasstitnici DRZZAVE!!! i to
RUSIJE!!!Desilo se znacci, neko ccudno obnavljanje i velika
preorjentacija kod novih kozaka. U ovu grupu ne treba svrstavati
kozaccke organizacije u Ukrajini i pod Kavkazom na Kubanu.Nihovi
ciljevi nisu nikako vezani za ciljeve naprijed navedenih
"novokomponiranih", vec su u skladu sa interesima ukrajinskog naroda i
naroda pod Kavkazom.Ukrajinski i kubanski kozaci nisu uccestvovali u
pslednjem ratu na podruccju bivsse Jugoslavije, vec samo oni
"novokomponirani"...
Kako su kozake opisivali pjesnici i pisci? O tome postoji brojna
literatura.Naroccito mnogo knjiga o kozacima su napisali Poljaci.
Dosta o kozacima kao o svom prirodnom dijelu istorije pisali su
Ukrajinci. Medjutim, u sovjetsko vrijeme o kozacima se u Ukrajini nije
smjelo pisati nissta niti ih spominjati u udzbenicima i knjigama
istorije. Mali izuzetak je bio ustanak kozacckog hetmana Bogdana
Hmeljnickog koji je 1654. godine pripojio Ukrajinu Moskovskoj
drzzavi.Stvaranjem nezavisne ukrajinske drzzave situacija se nessto
promjenila te su ponvo sstampane knjige starih autora a i poneke
nove...
(Najboji dokumenti o ukrajinskim kozacima su u ukrajinskim narodnim
pjesmama i junacckim dumama. Njih je na stotine a mozzda i
hiljade...ali o tome necemo sada pisati.)
Nanizze samo nekoliko primjera o kozacima iz poezije na srpskom
jeziku:
Djura Jaksic
POZDRAV UKRAJINI
Oj, Kozacce, ratni sine
.......................
Gledo sam te pun miline
Kako jezdiss
Kako letiss
I krvavom ssakom prijetiss
Ta joss, kad se Kozak, setiss
Tvoje lepe Ukrajine,
U oku ti plamen sine,
Polegao bi tanku zmiju
Megdandziju bedeviju,
Preko polja da se vine
Ali gde je zemlja lepa
Gde je Stepa?
Oj, Kozacce, bojni brate!
Poznajem ti tessku muku,
I po pesmi i po zvuku,
Po uzviku i jauku
Ssto zadrkce sa usana
Kao zzelja usijana.
Pevass pesme tuzzne, mile,
Od ljubavi i megdana,
Pa se secass strassne sile
I strassnijih josste dana;
Ta bojeva davnih, stari
Sa Tatari i Madjari;
I kozacckoj novoj slavi,
Na Timoku i Moravi
Kako ste se onda bili
Kako ste se krvavili,
Protiv sto si sam issao
Na hiljadu jurussao!
Zuju kurssum i kumbara;
Grli gore i doline
A Kozaku dussa stara
Od siline i miline-
Dirnut handzar iz korica
Ili listak iz gorice
Kad se vihor igra njima
Zatreperi u prsima.
Pa, Kozacce, brate mili,
Kad otidess tvome kraju,
Kozacckome zavicaju,
I zatresess balalajku
Pozdravi nam staru majku Ukrajinu.
TARAS SEVCENKO
"Ime Tarasa Ssevccenka, ukrajinskog pesnika, poznato je svom
Slovenstvu, izuzevssi nas, Srbe, koji ccesto bolje poznajemo nemaccku
ili francusku knjizzevnost no koju slovensku. Taras Ssevccenko,
proniknuvssi u dubinu narodnih pesama, do take je se visine uzneo
svojom poezijom, da se ova bez ikakva prigovora po lepoti mozze
uporediti sa narodnim pesmama, i nema RUSINA, koji zna ccitati a da ne
zna i Ssevccenka. Nema Rusina koji voli svoju otadzbinu a da ne voli i
Ssevccenka. Jeci njegove lire tako su isto mili Rusinima kao nama
Njegussa i Branka. Sve patnje, sve muke bednog podjarmljenog rusinskog
naroda tako su tuzzno i prirodno izjadane u njegovim pesmama, kao da
ih je ceo narod pevao, a Ssevccenko samo pokupio..." "VILA", 1868
godine.
RAZMISSLJANJE
Moru sinjem voda tecce,
povratka joj nema;
trazzi kozak malo srece,
ali srece nema.
U svet beli kozak ode,
morem bes vijori,
u srcu mu nepogode,
a razum mu zbori:
"Kuda si se zaputio?
Kom ostavljass jadu
staru majku, starog baba
i devojku mladu?
U tudjini tudji ljudi,
zzivot s njima strassan.
Niti kome recc da kazzess,
suzom da olakssass."
Kozak sam, bez rodne grude,
more besno, strassno.
Trazzio je kozak srecu,
a jade je nass'o.
Zzdralovi u jatu belom
lete, da se skrase,
placce kozak-stare staze
u trnje zarasle.
1838. Preveo Ljubomir Simovic
IVAN PODKOVA
V.I. Ssterbergu
1.
Besse nekad-Ukrajinom
topovi pucahu;
besse nekad-zapozossci
za slobodu znahu.
Sticali su, nisu znali
ssta je biti roblje-
sve je prosslo, osta samo
na poljima groblje.
Visoke su tamo humke,
gde mir veccni celi
kozakove bele ruke
pod pokrovom belim;
visoke su ove humke
kao tamne gore,
o slobodi one krissom
s vetrima govore;
svedok slave pradedova
s vetrom razgovara,
unuk s kosom ide rosom,
zvoni pesma stara.
Besse nekad-Ukrajina
nije znala jada,
tugu i bol medovina
blazzila je tada.
Lep bi nekad zzivot tamo...
Te divote njene
setimo se, srcu lakne
kad je se spomene.
2.
Crni oblak iza Dnjepra
sunce, nebo krije,
sinje more ko zver divlja
ccas urla, ccas vije.
Ussce Dnjepra plavi voda.
-Hajde, momci, zzurno
u ccunove, plen trazzimo!
More nam je burno.
Zaporossci poskakasse,
svaki po ccun ima.
"igraj, more!-zapevasse.
Raste pene plima.
Rastu vali ko planine,
ni zemlje ni neba.
Srce ccezne, a Kozaku
smo to i treba.
Plove tako i pevaju,
galeb leti gore,
ataman na prednjem ccunu
zna bogaz kroz more.
Baca pogled tamo-amo,
lula mu se gasi,
gleda kud bi da navali-
svud prete talasi.
Ufitiljiv crnr brke,
zabaciv perccine,
dizze kapu-ccamci stali-
-Nek dussman gine!
Mi u Sinop, atamani,
necemo u goste,
vec u Stambol, do sultana,
gde je blaga dosta.
-Dobro, babo, atamane,-
podigla se vika.
-Hvala, momci!-
Stavi kapu.
Sinje more ccika,
kipi, a u prvom ccunu
ataman se vinu
sve cutke posmatrajuci
nemirnu puccinu.
1839. Prevela Desanka Maksimovic
Ivan Podkova-vodja zaporosskih kozaka u drugoj polovini 16. stoljeca.
V.I.Ssternberg, slikar, jedan od bliskih Ssevccenkovih prijatelja.
SINOP-turska tvrdjava na obali Crnog Mora.
RASKOPAN GROB
Zoro tiha, kraju mili,
Ukrajino draga!
Zassto su te razorili?
Ssto giness bez traga?
Zar se nisi pomolila
pri zorinom zraku?
Ni s ljubavlju negovala
deccicu nejaku?
"Molila se, brinula se
danju, nocu bdila,
danonocno decu moju
pravdi sam uccila.
Moja draga deca rasla,
deca sliccna cvetu,
i gospodar ja sam bila
u ssirokom svetu.
Vladar bila...O,Bogdane,
nerazumni sine!
Gledaj sudbu svoje majke,
svoje Ukrajine,
ssto pevasse uz kolevku
ssta joj udes rodi,
i, occiju suznih, ssto se
nadala slobodi.
O, ogdane, oj Bogdane!
Da sam samo snila,
joss bih tebe u kolevci,
u snu udavila.
Rasprodate moje stepe
Zzidovu i Ssvabi,
sinovi mi u tudjini,
tudjin znoj im grabi.
Brat mi Dnjepar presussio,
suva zemlja osta,
i grobove meni drage,
raskopava Moskalj...
Neka rije, on ne trazzi
kosti predja svojih,
a podmladak prevrtljivi
mnozzi se i goji,
i pomazze Moskaljima
da caruju i kossulju
s majke nam odneti.
De, izrodi, pomozite
majku razapeti."
Naccetvero raskopasse
grob nam, i razrisse.
SSta u njemu oni trazze?
Ssta li ostavisse
u njem nassi preci?-Kad bi
to vratila raka,
ne bi deca plakala nama,
ni kukala majka.
Preveo Ljubomir Simovic
Bogdan Hmeljnicki (1595-1657) ukrajinski kozaccki hetman, drzzavnik i
vojskovodja u oslobodilacckom ratu protiv feudalne Poljske. Stavio je
Ukrajinu pod okrilje Moskovskog Gosudarstva.
Moskalji-narodni naziv za Ruse u Ukrajini, Poljskoj, Srbiji i jos
nekim drugim slovenskim zemljama sve dok Petar I nije promijenio naziv
svoje drzave Moskovsko Gosudarstvo (Moskovija)u 1721. godini na
Rossija (tj.Rusija). U novije vrijeme rijec Moskalji se kod Rusa
smatra za pogrdan naziv njihove nacionalnosti te stoga nije pozzeljno
da se upotrijebljava.
Hetman je najvissi komandant kozaka.
O HETMANIMA KOD UKRAJINSKIH KOZAKA:
/Imena i prezimena kozacckih vodja navodimo prema orginalu izgovora i
pisanja/
1. HETMANI ZAPOROZZSKE SICCI:/godine hetmanovanja/
Dmitro Vyssneveckyj (Bajda) 1550-1564
Bogdan Ruzzynskyj 1575-1576
Ssah 1576-1577
Lukjan Ccornynskyj 1578
Samijlo Zborovskyj oo 1581
Myhajlo i Kyryk Ruzzynski 1585
Zahar Kulaga
Bogdan Mikossynskyj
Lukjan Ccornynskyj 1586
Vojtyh Ccakovyckyj 1590
Krysstof Kosynskyj 1591-1593
Grygorij Lobofa 1593
Bogdan Mikossynskyj ljeto 1594
Fedir Polous proljece 1595
Matvij ssaula poccetak 1596
Krepskyj
Krysstof Netkovskyj ljeto 1596
Gnat Vasylevycc 1596-1597
Tahin Bajbuza
Fedir Polous 1598
amijlo Kisska 1600-1602
Gavrylo Krutccevycc 1602-1603 (sa prekidima)
Ivan Kucjkovycc 1602
Ivan Kosyj 1602-1603
Grygorij Izapovycc pri kraju 1606
Zborovskyj, Olevccenko
Kalenyk Andrijevycc 1609-1610
Grygorij Tiskynevycc maj 1610
Petro Sagajdaccnyj 1614-1622 (sa prekidima)
Dmytro Barabass septembar 1617
Jacko Borodavka Nerodycc 1619-1621
Olyfir Golub 1622-1623
Myhajlo Dorossenko 1622-1628 (sa prekidima)
Grycko Ccornyj
Kalenyk Andrijevycc 1624-1625
Priskyj, Zzmajlo 1625
Grycko Savycc Ccornyj 1629-1630
Taras Fedorovycc 1630
Tymofij Orendarenko 1630-1631
Ivan Petrazzyckyj-Kulaga 1631-1632
Andrij Didenko
Tymofij Orendarenko 1632-1633
Ivan Sulyma 1635
Vasylj Tymolenko 1636-1637
Sava Kononovycc
Pavljuk But
Dmytro Gunja 1637
Jacko Ostrjanyn
Dmytro Gunja 1638
2. HETMANI UKRAJINE
Bogdan Hmeljnyckyj 1648-1657
Ivan Vygovskyj 1657-1659
Jurij Hmeljnyckyj 1659-1663
Pavlo Teterja (Desnoobalni) 1663-1665
Ivan Brjuhoveckyj (Lijevoobalni) 1663
Opara, Suhovijenko (desnoobalni) 1665-1669
Petro Dorossenko 1665-1676
Demjan Mnogogrissnyj (lijevoobalni) 1668-1672
Myhajlo Hanenko (desnoobalni) 1669-1674
Ivan Samojlovycc 1672-1687
Ivan Mazepa 1687-1709
Ivan Skoropadskyj 1709-1722
Pylyp Orlyk 1710-...
Danylo Apostol 1727-1734
Kyrylo Rozumovskyj 1750-1769
Podaci o hetmanima iz knjige: SLAVA UKRAJINSKOGO
KOZACTVA,Melburn-Kijev 1999., str.329
Ssto se ticce kozacckih prezimena i imena occito je iz svih dokumenata
da su to obiccna ukrajinska narodna imena i prezimena. Poneka su
"naroccito kozaccka" jer su svojim znaccenjem vezana za kozaccki
naccin zzivota ili odijevanja. Naprimjer, prezime sadassnjeg
predsjednika Ukrajine Leonida Kuccme. Rijecc "KUCCMA" je naziv za
visoku kozaccku ssubaru od ovneceg krzna.Poznati kozaccki vodja iz
Drugog svjetskog rata bio je general Sskura. Njegovo prezime prevedeno
znacci "kozza".Iz svega se vidi da ne postoje neka posebno kozaccka
imena i prezimena izvan uobiccajenih imena i prezimena kod Ukrajinaca.
Interesantno je spomenuti da su ukrajinski kozaci ceto ratovali protiv
Poljaka a ipak saradjivali sa Vatikanom i papom mada su bili
pravoslavci vezani za crkvu u Carigradu. Papa im je slao dukate za
ratove protiv Turske a njegovi predstavnicikod kozaka u Ukrajini su
uglavnom bili hrvatski svecenici.
U kozacckoj vojsci u Ukrajini bilo je podosta pripadnika i naroda
Srbije, Hrvatske i Bosne. Poznate su kozaccke vodje potomci bosanskog
plemstva Kosacce. Njihov potomak je i velika ukrajinska pjesnikinja
Larisa Kosacc Kvitka (pseudonim Lesja Ukrajinka)...
Od poznatih Hrvata treba spomenuti Juraja Krizzanica. On je 1659.
godine stigao u Ukrajinu, gdje je u to vrijeme vodila se borba izmedju
pristalica Ivana Vygovskog i Jurija Hmeljnickog. Krizzanic je zivio
prvo pod pokroviteljstvom Vigovskog a kasnije je pressao kod Jurija
Hmeljnickog. Svoje politiccke misli u to vrijeme je izrazio u dva
djela: "Putno opisanie od Lewowa do Moskwi" i "Besida ko Czerkasom, wo
osobi Czerkasa upisana". U prvom djelu je opisao razloge
neraspolozzenja Ukrajinaca prema Moskovskoj drzzavi. U drugom je
ubjedjivao Ukrajince da se podccine Moskvi. U Ukrajini Krizzanic je
zivio godinuipo dana te se dobro upoznao sa situacijom u toj zemlji.
Mir Harven
>Ko su pravi Kozaci?
Koliko znam-zaporoski i kubanski Kozaci su
Ukrajinci, a donski- Rusi.
Teodor
DA SU DONSKI KOZACI "RUSI" JE VEOMA DISKUTABILNO. SADA NISAM U PRILICI
DA CITIRAM LITERATURU JER IMAM TEHNICKIH PROBLEMA SA OTVARANJEM BAZE
PODATAKA NA MOM STAROM KOMPJUTERU ALI CU SAMO PREMA SJECANJU UKRATKO
RECI. Kad su se omasovili kozaci na Donu, car je iz Moskve poslao
jednog svog veoma skolovanog covjeka-Zidova (Jevreja)u tu oblast da
ispita i opise ko su ti ljudi, ili kakvom narodu pripadaju, kako zive,
cemu teze itd...On je boravio na Donu sa kozacima i o njima kasnije
izdao prvu knjigu. U toj knjizi autor citira odgovore kozaka o
njihovoj narodnosti ili nacionalnoj pripadnosti. Nijedan od njih nije
rekao da je Moskovit (Moskalj) ili sto bi se hrvatski, srpski ili
bosanski danas reko modernim terminom da je Rus.Obzirom da su usli u
sastav moskovske drzave konstatovano je da oni priznaju da su
drzavljani Moskovskog gosudarstva (tj. od 1721.drzave pod nazivom
Rossija-Rusija). Nisu bili prijateljski naklonjeni prema Moskvi.
Osim napred navedenog o Donskim kozacima se mnogo moze doznati iz
njihovog rijeccnika (leksikona) koji je nakon drugog svjetskog rata u
nekoliko tomova tiskan u SAD. Autori su kozaci koji su uspjeli 1945.
godine da izbjegnu sudbinu svojih suboraca u Austriji i da se ipak
doccepaju Zapada. Ti Donski kozaci su se u tom rijeccniku izjasnili da
nacionalno nisu nikakvi Rusi, niti su njihovi preci na Donu ikada bili
Rusima. Oni kritikuju Moskvu za namjerno unossenje nejasnoca o
prosslosti, objassnjavaju kako su Velikorusi promijenili svoje ranije
narodnosno ime na Rusi, naziv svoje drzave sa Moskovija na Rusija.
Opisan je tok rusifikacije donskih kozaka, njihovo nasilno
podccinjavanje Moskvi itd. Rijeccnik je izassao na ruskom jeziku.
Necu da tvrdim da su Donski kozaci ukrajinskog podrijetla ali cu da
spomenem da imaju svoje kozaccke nazive i termine za vojnu sluzzbu
kojih nema u ruskom jeziku vec samo u ukrajinskom.
Isto tako, stari kozaccki naziv za Moskovite ili sto bi se danas reklo
hrvatski Ruse bio je KACAPI. Tatari su ih tako nazvali po svojoj
rijecci KASAPI (jednina KASAPIN)a to je presslo i kod kozaka i na Donu
i na Zaporozzju. Ta rijecc na krimsko-tatarskom jeziku znacci MESARI i
u indenticcnom znaccenju i obliku postoji i u Bosni kod bossnjacckog
stanovnisstva, Srbiji itd.Tamo su je donijeli Turci. Medjutim, jedan
sskolovani Rus iz Moskve, kad smo razgovarali na tu temu, mi je dao
drugo objassnjenje. On je rekao da su rijecc KACAPI izmislili
Ukrajinci koji nisu volili Moskovite (Ruse) nakon njihovog ujedinjenja
u zajedniccku drzzavu sa Moskvom. Po njemu ta rijecc je sastavljena od
dvije rijecci a to su KAK i CAP. Prva znacci na ruskom KAKO ili KAO a
druga na ukrajinskom JARAC. U prijevodu to bi bilo KAO-JARCI.ONa je
nastala zbog toga ssto su gotovo svi odrasli musskarci Moskoviti
(Rusi) nosili dugaccke brade a Ukrajinci se za razliku od njih stalno
brijali i to ne samo po licu vec i po glavi. Zaporozzci su ostavljali
samo jedan mali ccuperak kose (ukrajinski-ccuprynu). Naziv KACAPI je
navodno rezultat ismijavanja Moskovita.
Usput samo da dodam da su i Moskoviti iz nekog razloga sve Ukrajince u
17 stoljecu opisivali uglavnom pod nazivom CCERKEZI. Taj naziv za
Ukrajince u svojim radovima dok se spremao na put u Moskoviju koristio
je i Juraj Krizzanic.Kasnije su Moskoviti (Rusi) Ukrajince nazvali
HOHLI (jednina HOHOL). Bio je to pogrdni naziv u Rusiji za Ukrajinca.
Za poznavaoce ruske knjizzevnosti poznat je po ruskom piscu ukrajinske
nacionalnosti Nikolaju Vasiljevicu Gogolju. Njegovo pravo ukrajinsko
ime je bilo Nikola Janovski. Kao svoj pseudonim izabrao je NIKOLAJ i
pogrdnu rijecc za UKrajince HOHOL (hrvatski, srpski, bosanski
"GOGOLJ").Ukrajinci G izgovaraju kao H a Rusi ukrajinsko G ne prenose
u svoj jezik po orginalnom izgovoru vec orginalno po formi kao G./Isti
primjer je nedavno bio prilikom posjete Pape u Ukrajinu. Ukrajinski
kardinal je kod Rusa i Srba oznaccavan kao GUZAR a u svijetu u mnogim
jezicima prema izgovornom izgovoru HUZAR/. Desilo se to u vrijeme kad
je Moskva zabranila upotrebu ukrajinskog jezika na javnim
mjestima,razgovaranje, pisanje i objavljivanje bilo ccega na tom
jeziku.( U istoriji poznati EMSKI UKAZ.) Medjutim,zaporosski kozaci su
se izjassnjavali i sebe oznaccavali u narodnosnom smislu rijeccju
RUSINI. Tako ih stalno oznaccavaju i Poljaci.Ccak i o najnovijoj
literaturi. Ako zavirimo u knjigu Jerzy Topolski (Jezzija Toposkog)
HISTORIA POLSKI,Varssava-Krakov, 1992, str.mozzemo proccitati
slijedece: "Dodajmy, ze Kozacy (inaczej zwani Zaporozcami, jako ze
mieli swe siedziby za "porohamy", czyli skalnymy progami
Dniepru)tworzyli swego rodzaju autonomiczna organizacje wojskowa
zlozona glownie z ludnosci RUSINSKEJ..."
Za svrstavanje svih kozaka u Ruse, nisu krivi samo Rusi i moskovska
manipulacija prosslosscu i maskiranjem raznolikosti koje su postojale
i joss i danas postoje u Rusiji, vec i Beograd.Poznato je da se u
Kraljevinu SHS nakon grdjanskog rata u Rusiji i Ukrajini na poccetku
dvadesetih godina prosslog stoljeca sklonilo oko 70,000 izbjeglica iz
carske Rusije. Kako pokazuju najnovija nauccna istrazzivanja o
strukturi tih izbjeglica vidi se da je visse od 50 % iz te grupe
pripadalo realno ukrajinskom narodu. Kraljevina SHS ih je sve
proglasila i primorala da se oznaccavakju samo kao RUSI. To se desilo
i sa veoma brojnim KUBANSKIM KOZACIMA iz Vrangelove armije. Oni su u
svom zaviccaj pod Kavkazom u vrijeme izbijanja oktobarske revolucije
odvojili od Rusije i proglasili svoju RADU. Rada je ukrajinska i
kozaccka rijecc za parlament, vijece ili skupsstinu.Tada su
proglassene i UKRAJINSKA NARODNA REPUBLIKA na teritoriji ruske
Ukrajine i u Galiciji (austrijskoj)i Zakarpatju (madjarskom) ZAPADNO
UKRAJINSKA NARODNA REPUBLIKA.Ove dvije poslednje drzzave su se
ujedinile u jednu a trebalo je da se potpisse i ujedinjenje KUBANA u
Ukrajinu. U tom momentu na Kuban je nasrnula ogromna ruska armija i
potukla kubanske kozake i okupirala njihovu teritoriju. Kad su poccele
borbe izmedju bijelih i boljssevika izvrssena je mobilizacija
preostalih kozaka u armiju Vrangela.
Obzirom da su ti kubanski kozaci bili u armiji bijelih prilikom
povlaccenja preko Turske i Bugarske su dospjeli (cijela jedna
divizija) u Kraljevinu SHS. Kad se poccelo dijeliti socijalnu pomoc
izbjeglicama Beograd je uveo normu:"Pomoc samo Rusima a separatisti u
Sofiju i Berlin".Zivecci u bijedi Ukrajinci iz armije Simona Petljure
tj. Ukrajinske Narodne Republike i kubanski kozaci iz armije Vrangela
bili su prinudjeni da se izjasne kao Rusi.Rijecc Ukrajinac bila je
nepozzeljna u Beogradu. O tim dozzivljavanjma emigranata postoje
brojni cclanci iz 1923. godine i kasnije...U krajnjem sluccaju Beograd
je tolerisao vjesstaccki ruski naziv za Ukrajince u formi MALORUSI.
Proganjanja Ukrajinaca, naroccito nacionalno svjesnih, u Kraljevini
SHS i kasnije Jugoslaviji su trajala decenijama. Ometana su zasnivanja
ukrajinskih drusstava, sskola, izdavanje novina i slicno. Vrhunac je
bio u 1940. kad je policija pohapsila sve vodece Ukrajince u
Jugoslaviji i nekoliko mjeseci drzzala u zloglasnom zatvoru
Glavnjacci.Takav stav vlasti prema Ukrajincima je uticao na veliko
priblizzavanje i veliku suradnju ukrajinskih nacionalista sa hrvatskim
nacionalistima. Oni su tada u svom polozzaju vidili mnogo
zajednicckog...
Ukrajinska nacionalna svijest kod Kubanskih kozaka u Jugoslaviji nije
imala ssansi da se razvija. Kozaccka djeca su issla u ruske sskole,
vaspitavana u duhu nacionalisticcke ruske imperijalne ideje.
Nacionalnu svijest su njegovali rijetki pojedinci iz redova kubanskih
kozaka i to iz starije generacije. Spomenucu samo jednog predstavnika.
To je Aleksandar Pivenj (Pivenj ukrajinski pijetao). Pisao je on
stihove na ukrajinskom jeziku. Objavljivao je svoje radove u mnogim
emigrantskim novinama pod pseudonimom Martin Zbigajlo. Pogledaj novine
i ccasopise: "VILJNA KUBANJ" (SLBODNA KUBANJ), "KOZACCI DUMY"
(Kozaccke Misli), "VILJNE KOZACTVO" (Slobodno k
ozasstvo).Radi ilustracije samo dva fragmenta iz njegove poezije na
ukrajinskom jeziku:
"Ne mozzu buty ja ssccaslyvyj na
ccuzzyni,
Koly otam v mojjij krajini
Kozacka viljnaja zemlja,
Teper ccuzzaja ne svoja,
A ves nass bidnyj kraj
Stav peklo, a ne raj!"
Moj slobodan prijevod:
Ne mogu biti ja srecan u tudjini,
Kad tamo u mojoj krajini
Kozaccka slobodna zemlja,
Sada tudja ne svoja,
A sav nas jadni kraj
Postao je paklo, a ne raj!
Fragmenat o zzivotu u Jugoslaviji:
"Koly mizz namy tut do nyni,
Usim na lyho ta bidu,
Nema ni zgody ni ladu:
Odyn drugogo, jak sobaky, lajut,
A pro Kubanj zabuvajut..."
Kad nam je ovdje do danas,
Svima na zlo i bijedu,
Nema sloge ni reda:
Jedan drugog, kao psi, laju,
A o Kubanu zaboravljaju...
PODROBNIJE O DONSKIM KOZACIMA I NJIHOVOJ GENEZI NEKOM SLIJEDECOM
PRILIKOM VISSE, KAD USPIJEM OTVORITI BAZU PODATAKA U SVOM STAROM
KOMPJUTERU ILI AKO PONESSTO PONOVO O NJIMA OD STARE LITERATURE IZ 17 i
18 STOLJECA BUDEM U PRILICI DA POGLEDAM PONOVO U BIBLIOTECI.
Sada malo odstupanje od teme (kasnije cu se vratiti i nastaviti o
kozacima).Loss odnos prema Ukrajincima u Kraljevini SHS (od 1929. u
Jugoslaviji)i prijateljska pomoc od Hrvata izgradio je velike
simpatije Ukrajinaca prema Hrvatskoj. To se veoma snazzno osjeca i u
najnovije doba...
HRVATSKA
Dmytro Pavlyccko
Po brdima Bozzja ruka laka
Prostrla je sela poput platna,
Tu se ssiri jedna zemlja skladna,
Kukuruzna, soccna, vinogradna
Ssto mirisse poput medenjaka.
Prozirno ko djeccja dussa, bistro,
Ssumi more plavetno i ccisto.
Obale-ko kossare jagoda:
Krovovi se naselja crvene,
A masline zelenilo nude
Da zasstite i ptice i ljude.
Na slavensko stablo tu je davna
Rimska joss nakalemljena grana.
I hridine sve, i sve doline,
Gdje sad pccele zuje pjesme svoje,
Na krvavim temeljima stoje.
Razlijeva se nebom bijela pjena,
A na vodi, iza plavih stijena-
Oble gore ko grudi i koljena
Mladih zzena ssto plivaju ledjno.
Occi kuca srussenih do tla,
Svi tragovi ugassenog rata
Pune dussu, i htio bih znati-
Mozzda mi predci, BIJELI HRVATI,
Prozzimlju tako srce do dna.
Ko nestali snovi iz djetinjstva
Tu nada mnom blista krossnja siva:
Tisucljetna maslina, Hrvatska,
Puna rana, ali uvijek zziva!
Sa ukrajinskog prevela Antica Menac
izvor: Ukrajinska lirika, Zagreb, 1998
SADA MALO O TERMINOLOGIJI I UKRATKO O ZAPOROSSKIM KOZACIMA:
Rijecc KOZAK prvi puta u dokumentima u Ukrajini se nalazi 1492 godine.
Prvi kozaci su bili vecinom ljudi iz pograniccnih gradica ili zamkova.
Oni u pocetku nisu imali nikakve vojniccke organizacije. Njihovo
oruzzije se sastojalo od: luka, koplja, sjekire, sablje i pusske.
Zainteresirani za kozakovanje skupljali su se u grupe pod nazivom
VATAGA a one su bile veliccine od nekoliko desetina i visse ljdi.
Izabrani vodja je dobijao titulu OTAMAN (hrvatski ataman). Za vodje su
obicno birani ljudi koji su imali vojniccku izobrazbu u sluzzbi po
zamkovima. Medjutim, otamanima su postajali i oni koji su se
iskoloval;i u neposrednoj borbi u stepi sa Tatarima. VATAGY su
djelovale samostalno i rijetko su se ujedinjavale u poccetku. Dugo
nisu vodjeni ratovi ssirih razmjera. Prvi kozaci su imali partizansku
taktiku ili u orginalu ukrajinski recceno "ssarpanynu". Sa snazznijim
protivnikom nisu se upustali u borbu. Najradije su pravili zasjede na
tatarskim putevima ili Dnjeparskim brodovima i napadali tatarske
trgovce i druge putnike. Na tatarska naselja ili turske zamkove dublje
na donjem toku Dnjepra dugo se nisu usudjivali napadati.
Snazzniji razvoj kozasstva pocceo je kad su kozaci uspjeli zavladati
prostor nizvodno od slapova (ukrajinski-poroga)Dnjepra. Tamo se
Dnjepar veoma mnogo siri a po sredini je bilo mnogo ada. Na tim
ostrvima kozaci su sebi pravili baze. Neka ostrva su bila prekrivena
ssumom, bilo je mnogo divljacci tako da se moglo lijepo zzivjeti.
Prvu Sicc ili utvrdu na Dnjepru napravio je knez Dmitro Vissnjevecki.
On je bio bogatass iz Volinije, posjednik velikih posjeda. Voleci
nespokojan zzivot veoma je zavolio kozakovanje. 1553. godine on je
sakupio ccetu (ukrajinski "rotu", "ccotu") koja je brojala visse od
300 ljudi. Njegova utvrda na Dnjepru ili prva SICC zvala se MALA
HORTICA. Iz tog mjesta on je pocceo ratovati protiv Tatara. Odlazio je
daleko u stepu, napadao i unisstavao tatarska sela i postao veoma
opasan na Krimu. U januaru 1557. krimski kan sa velikom vojskom
doplovio je do HORTICE i 24 dana je opsjedao. Neuspjevssi da zauzme
Horticu, odstupio je. Tek slijedece godine dossavssi sa joss vecom
vojskom pobjedio je Vissnjeveckog. Jedan broj kozaka o Vissnjevecki su
uspjeli da se izvuku a Tatari su razorili utvrdu.
1562. godine boravio je na ostrvu Monastirsko. 1563. napravio je pohod
na Moldaviju. Tamo je pao Turcima u ruke. Umro je u Carigradu
strassnom smrcu. Turci su ga zzivog objesili na jednu kuku nekog zamka
nad obalom mora. U Ukrajini je bio mnogo proslavljen. U narodnim
pjesmama on se zove BAJDA.
Poslije Vissnjeveckog kozaci na Dnjepru su bili stalno organizirani.
Dijelili su se na KISS, KURINJ i imali visse starjessina. Koristili su
i artiljeriju.
Od tada oni poccinju vojniccki zzivot. Imali su zakon, sudije, ssiru i
uzu skupsstinu (ukrajinski RADU), o svemu se glasalo. Rukovodeca
mjesta su bila izborna i skog vodju se na RADI (vijecu) moglo skinuti
sa funkcije i izabrati novog. Kozaci su pocceli da pregovaraju sa
stranim drzzavama i po ugovoru daju se u njihovu sluzzbu kao
placenici. Glasovanja su obiccno prolazila mirno, uvazzavani su
rezultati aklamacije. Rijetko je dolazilo do borbe izmedju raznih
partija.
Najvissi rukovodilac kozaka je nazvan HETMAN. U vrijeme rata on je
dobijao neograniccenu vlast. Nakon rata ili pohoda za sve svoje
komande i postupke odgovarao je pred RADOM (Vijecem). Hetman je imao
pisara koji je vodio kancelariju i raccune vojske. OSAVULI su bili
hetmanovi adjutanti i zastupali su hetmana. OBOZNI su upravljali
taborom i artiljerijom. Sudije su sudile kozake za prekrssaje. Iako se
kozaccka vojska razvijala pod uplivom poljske i litvanske vojske , ona
je izgradila mngo svojih specificcnosti i imala svoj poseban karakter.
Prvi kozaccki vodja koji se usudio da napadne poljsku vojsku bio je
Kristof Kosynski. On je imao 5,000 kozaka. Kosynski je zauzimao
poljske zamkove i dobro se naoruzzao topovima. Poginuo je u pohodu pod
gradom Ccerkasi u maju 1593.
Dvije godine nakon toga pojavile su se vodje Grigorij LOBODA i Semerij
NALYVAJKO. Obadva vodja su 1594. napravili pohod na rke u okolici
Dunava. U Ukrajini su njihovi odredi nemilosrdno unisstavali poljska
plemicka imanja. Protiv njih je nastupila snazzna poljska vojska.
Poljaci su ubili 10,000 kozaka a 1,500 se uspjelo spasiti. Na RADI su
kozaci ubili LOBODU i izabrali novog hetmana KREMPSKOG.
Poljski SEJM (parlament) stavio je kozake van zakona, naredio
konfiskaciju kozacckih imanja i naredio njihovo potpuno unisstenje.
Borba Poljaka sa kozacima je poslednjima nanosila velike gubitke ali
ih nije uspjela istrijebiti. Dio kozaka odbacio je oruzzije i nastanio
se po gradovima. Drugi su otissli na Zaporozzje i dali se u borbu
protiv Tatara. Od tada hetmanima su bili : Gnat Vasilevic (1596-1597)
i Tihon Bajbuza...
1600. godine hetman Samijlo Kisska (ukrajinski kisska znacci
"crijevo")napao je sa 4,000 kozaka na Moldaviju i zauzeo znaccajna
utvrdjenja. 1601-1602. Kisska je otissao u Livoniju sa 2,000
zaporozzaca i napao Ssvedjane. Poginuo je 1602. u borbi od metka pod
Felinom.
1604-1612. kozaci su napadali MOSKVU. 1604. a MOSKVU ih je dosslo
12,000. Kasnije ih je bilo 40,000. Hetmanom je tada bio OLEVCCENKO.
Pod imenom kozaka tada su nastupili razni ljudi: seljaci bezzemljassi,
sitni plemici, panska cceljad...Rusinima (danassnji naziv Ukrajincima)
u napadu na Moskvu su se prikljuccili Vlasi, Srbi. Nakon pohoda na
Moskvu kozaci sa novim sstavom su se bacili u pljaccku i
razbojnisstvo. Tada su kozaci harali Litvanijom, Vjelorusijom,
Ukrajinom, unisstavali selas i gradove i ponassali se kao u
neprijateljskoj zemlji.
Medjutim, Galicijan (zapadni Ukrajinac-Rusin) PETAR
KONASSEVIC_SAGAJDACCNI nije dozvolio da ova samovolja i pljaccka,
anarhija ovladaju ukrajinskim zaporozzcima. On je bio sskolovan
ccovjek. Zavrssio je Ostrozzsku akademiju. Uccestvovao je u mnogim
pohodima, bio je veoma oprezan, govorio veoma malo ali bio veoma
strog. Kao hetman spominje se prvi puta 1616. godine. On je iskljuccio
SRBE i druge dossljake iz kozaka jer nisu posstovali kozaccku
disciplinu i svodili vojsku na obiccnu razbojniccku bandu. On je
izvrssio reorganizaciju kozaccke vojske i uveo REGISTAR. On je
propisao kakvo oruzzje i konja mora da ima svaki kozak. Svaki
prekrssaj discipline je kazznjavao prerezivanjem grkljana tj. smrcu.
Od 50-50,000 kozaka on je napravio 10,600 registrovanih ali veoma
disciplinovanih i vojniccki isskolovanih. Ovi su bili vojniccki na
nivou i borbeno sposobniji. On je organizirao ukrajinsku mornaricu od
300 brodova i pocceo borbu na Crnom moru.Napadao je na Krim, Malu
aziju i Carigrad. Pod njegovim vodstvom kozaci su postali svjesni da
se rat ne vodi samo radi pljaccke vec radi odbrane domovine, za njeno
dobro i slavu. Ovo je podiglo patriotizam medju kozacima. Sgajdaccni
je izbjegavao rat s Polacima. Svojom vjesstom politikom kod poljske
drzzave izborio se za mnoga kozaccka prava.
Sagajdaccni se proslavio u dva pohoda. 1618. kada je napao MOSKVU i
1621. pod HOTINOM (bosanskiHOCINOM). Pod Hotinom je sa 40,000 kozaka u
nocnom jurissu natjerao u bijeg 150,000 tursku vojsku, iznenadjenu na
spavanju. /Opisao tu bitku Gundulic u OSMANU/.To je bilo prvo
zaustavljanje turske vojske u pohodu na Europu. Spasio je Poljsku...U
tom jurissu je ranjen i od rana uskoro umro...
Usput joss nekoliko brojccanih podataka:
Kozaci su bili najbrojniji za vrijeme hetmana Bogdana Hmeljnickog.
Njgova vojska je brojala 200,000 a ponekad 300,000 ljudi.
/Slijedecom prilikom i nakon javljanja drugih na ovu temu navesscu
visse podataka i opisa.../
Teodor
> primjer je nedavno bio prilikom posjete Pape u Ukrajinu. Ukrajinski
> kardinal je kod Rusa i Srba oznaccavan kao GUZAR a u svijetu u mnogim
Od literature o kozacima na hrvatskom, srpskom ili bosanskom jeziku
nisam uspjeo da pronadjem skoro nissta. Pojam kozaci je kod Hrvata,
Srba i Bosanaca poznat ali mi se ccini ipak dosta maglovit i vezan
uglavnom za Ruse, sto nije najispravnije. O kozacima se ponesto pisalo
u vrijeme ovog poslednjeg rata u Hrvatskoj, Bosni i u vezi dogadjaja
na Kosovu. Medjutim, sve te informacije su se odnosile na
NOVOKOMPONOVANE KOZAKE IZ MOSKVE-Mjesta gdje ih do prije par godina
nikada nije bilo!!! U prosslosti SRbi su, kako se vidi iz literature,
imali odnose samo sa ukrajinskim kozacima a ne ruskim. Srba je bilo u
vojsci hetmana Bogdana Hmeljnickog i Ivana Vigovskog itd. Svi registri
upisanih kozaka iz Ukrajie su saccuvani u arhivama i mozze se
analizirati ime i prezime i porijeklo svakog od njih.Nedavno je jedan
ukrajinski istoriccar ccak objavi rad o prezimenima i nacionalnoj
strukturi kozaccke vojske. Naveo je sva upisana prezimena i
frekvenciju ponavljanja istih. Osim sto su se borili u sastavu
ukrajinske kozaccke vojske protiv Turaka, Rusa i Poljaka oni (SRBI) su
u dva sluccaja ratovali protiv ukrajinskih kozaka.Prvi sluccaj je bio
kad im je Moskva poklonila ukrajinske kozaccke zemlje i osnovala
srpsku administrativnu jedinicu NOVA SERBIJA (danassnja Hersonska
oblast u Ukrajini i dijelovi nekih susjednih)a drugi je bio za vrijeme
gradjanskog rata nakon Oktobarske revolucije u Ukrajini. Srpska vojska
je ratovala protiv kozaka Simona Petljure koji je bio na ccelu
proglassene nezavisne ukrajinske drzzave UKRAJINSKA NARODNA REPUBLIKA.
Srbi su bili tada u sastavu crvenih i bijelih. Zadatak Rusa i Srba je
tada bio ne dozvoiti stvaranje bilo kakve ukrajinske nezavisne
drzzave...Ruske jedinice u kojima su se nalazili i Srbi poccinile su
ogromne zloccine tada u Ukrajini nad stanovnisstvom.Dva Srbina su
ostala upisana u ukrajinsku istoriju zapamceni ne bass po dobru za
ukrajinski narod. Jedan je poznati general TEKELIJA koji je 1775
likvidirao Zaporossku Sicc, poslednji bastion slobode ukrajinskog
naroda, a drugi je jedan srpski pravoslavni pop koji je potkopao
hetmana Ivana Mazepu, poznatog po tome ssto je htjeo da proglasi
nezavisnu drzzavu Ukrajinu joss za vladavine cara Petra I. Taj pop je
posjetio hetmana, koji ga je lijepo primio i sa njim otvoreno, kao sa
predstavnikom podjarmljenog tada "bratskog" srpskog naroda, o svemu
razgovarao. Hetman se zzalio na izrabljivanje Ukrajine od strane
Moskve, nagovjestio svoje namjere o otcjepljenju. Pop se toliko prepao
zbog toga da je odmah nakon toga aktivirao sistem koji je te
informacije prenijeo caru te izazvao sukob cara Petra i Ivana Mazepe.
Jedan ruski izvor govori da je car Petar na jednom sastanku u Moskvi
prissao Mazepi i pred ruskim plemstvom vukao ga za brkove...To je
dovelo do tajnih pregovora Mazepe sa ssvedskim kraljem o ratu ssvedske
protiv Rusije i prelazak Mazepe na stranu Ssvedjana. Rezultat tog
saveza bio je poznat i tragiccan za Ukrajinu i Mazepu. Petar I je
potukao Ssvedjane i mazepine kozake (Mazepa je izvrssio samo
djelimiccnu mobilizaciju svojih snaga za tu bitku)pod Poltavom. Ruska
vojska je tada u znak odmazde Ukrajincima za stavljanje na stranu
Ssvedjana izvrssila veliki pokolj civilnog stanovnisstva tog
ukrajinskog grada i okolice. O tom pokolju se spominjalo sa strahom u
Ukrajini, hroniccari kazzu, oko stotinu godina...
S druge strane ukrajinski kozaci i Ukrajinci uopste su u svakoj
prilici pomagali oslobodjenje srpskog stanovnisstva na Balkanu od
turske vlasti. Ukrajinci su dolazili kao dobrovoljci (masivno) da se
bore protiv Turaka u Srbiji i Hercegovini. Za vrijeme hercegovacckog
ustanka 1875-78. u Hercegovinu je dosslo 2,500 Ukrajinaca da se bore
na strani Srba. (Joss ranije hetman Bogdan Hmeljnicki u vijeme
oslobodilacckog ustanka od Poljaka je govorio o svojim namjerama da se
uputi sa kozacima na Balkan i oslobadja srbsku bracu i Bugare od
Turaka... )Medjutim, Ukrajincima niko nakon toga sa spske strane nije
rekao hvala. Pisalo se na srpskom jeziku o ustanku, o borbama u
Srbiji, Hercegovini i sliccno ali ni spomena o uccesscu i pomoci
Ukrajinaca. Srbi su sve Ukrajince svrstali u Ruse i prikazali pomoc
Ukrajinaca kao pomoc Rusije...Medjutim, upravo u vrijeme ustanka u
Hercegovini Moskva zajedno sa Bizmarkom je trazzila od Porte da
ustanak ugussi energiccnim mjerama. Ukrajinci su bili zainteresirani
da poccne raspad turske drzzave kako bi se raspale austro-ugarska i
carska Rusija te dosslo do njihovog nacionalnog oslobodjenja. Interes
Moskve u to vrijeme nije bio raspad Turske.
Ukoliko neko os ccitalaca napred naveenog zna neke druge podatke, bilo
bi mi drago da ih iznese na isti naccin. Ja, na primjer,
pregledavajuci literaturu o kozacima nisam nigdje nassao da je Srba
bilo u DONSKIM KOZACIMA...
Takodje, ko zzeli da se ukljucci u raspravu na temu o kozacima bilo bi
intersantno, ako mozze, ukoliko zna, da objasni otkuda pojava
NOVOKOMPONOVANIH KOZAKA na teritorijama gdje ih ranije nikada nije
bilo. Ssta to znacci? Kako shvatiti teritorijalno preseljenje kozaka
sa juga na sjever Rusije?
A za one koji zzele da saznaju nessto visse iz literature a mogu da
ccitaju na drugim jezicima navodim neke naslove o kozacima. Nadam se
da ce biti osoba koje ce se ukljucciti u raspravu na ovu temu.
A sada literatura koju preporuccujem:
1)Tagebuch des Erich Lassota von Steblau. Hg.von Reinhold Schottin.
Halle 1866.
/Izvanredna knjiga o zaporosskim kozacima od ccovjeka koji je kao
stranac zzivio medju njima i sve zapisivao./
2)Dymitri Zlepko: Der grosse Kosakenaufstand 1648 gegen die polnische
Herrschaft. Wiesbaden 1980.
3)A Description of Ukraine, Guillaume Le Vasseur, Sieur de Beauplan,
Publisher: Harvard Press 0-916458-44-x
/Izvanrdna knjiga o Ukrajini i kozacima koji su ratovali protiv
Poljske, napisana od Francuza koji je bio u poljskoj vojsci u
Ukrajini.Prvo izdanje knjige na francuskom u 17 stoljecu./
4)History of Ukraine-Rus'-THE COSSACK AGE TO 1625 (Vol.7), autor
Mihajlo Hrussevski, str.548.
/Mihajlo Hrusevski je najveci ukrajinski istoriccar sa neshvatljivo
velikim brojem knjiga iz istorije Ukrajine. Bio je ogroman nauccni
potencijal. Likvidiran je u Sibiru za vrijeme staljinovih ccistki u
tridesetim godinama prosslog vijeka./
5) The Cossack Administration of the Hetmanate, ISBN:0916458024
Publisher: Harvard Ukrainian Research Institut, godina 1978
6) Cossack of the Bratherhood: The Zaporog Kosh of the Dniepr River
NA UKRAJINSKOM JEZIKU:
1)SLAVA UKRAJINSKOGO KOZACTVA
/Dosta dobra knjiga o kozacima, nedavno izassla u Kijevu, ali i sa
nekim nedostacima. Iako se SSSR raspao autori iz Ukrajine su pod
snazznim uticajem sovjetske interpretacije istorije Ukrajine.../
2) Istorija ukrajinske vojske, Lavov,1992
NA POLJSKOM JEZIKU:
1) "Divlje polje u vatri", knjiga poznatog poljskog istoriccara
Zbignjeva Vujcika.To je priruccnik istorije ukrajinskog kozasstva.
2)Andrusovski dogovor 1667 godine,-nauccni rad istog autora o
bratoubilacckim ratovima u Ukrajini.
3)Radovi Vujcika objavljeni u ccasopisu "Kvartalnik istorijski":
"Poljsko-tatarska borba za Ukrajinu u 1660-1661 godini" i "Odnos
feodalne Recci Pospolite prema Perejaslavskom ugovoru"
4) Monografija o Stefanu Ccarneckom. Autor Adam Kersten.
5) "Kralj Jan III i stvar Ukrajine 1674-1675 godine". Autor Januss
Volinski.
6) "Iz istorije ratova i politike za vrijeme Jana Sobjeskog"
(1960)/isti autor/
(Ukrajinski kozaci su uccestvovali u borbi sa Turcima pod Beccom...)
7) "Beccki slom", autor Jan Vimer. O kozacima u borbi protiv Turaka
kod Becca.
8)"Vojska poljske druge polovine XVII stoljeca"...
9) "SICC ZAPOROZZSKA". Knjiga o ukrajinskim kozacima, autor LESSEK
pODGORECKI.
10) "Kampanja Hotinska 1621 godine", isti autor o zaslugama
ukrajinskih kozaka u pobjedi nad turskim sultanom Osmanom (Opjevao
hrvatski pisac Gundulic istu temu).
11) "Razlozi narodno-oslobodilacckog ustanka u Ukrajini 1648 godine".
Autor Jan Seredyk.
12) "Geneza kozaccko-tatarskog saveza u 1648 godini". Autor Bogdan
Baranovski.
ITD...
Ovo nije sve ali zainteresiranima koji nemaju nikakve prethodne
informacije mozze da posluzzi za poccetak, pa neka se ukljucce u
raspravu ukoliko imaju ssta da iznesu kao dopunu ili suprotnu tvrdnju.
Teodor
Sada nessto o kozacckoj mornarici:
FLOTA
Kozaccka flota pojavila se polovinom XVI stoljeca i najvise se ravila
u periodu 1620-1630. godine. Kozacki brodovi zvali su se CCOVEN ili
CCAJKA. Naziv Cajka je navodno turskog podrijetla. Coven je bio dug 20
metara, ssirok 3-4 metra i dubok 2 i pol metra. Osnovu ccovna ccinila
je klada vrbe ili lipe, oko 15 metara po duzzini; na nju su nabijali
sa strane daske duge 3,20 do 3,80 metara, jedne na druge dok ccoven
nije dossao do odgovarajuce duzzine i ssirine. Sa gornje spoljne
strane privezivali su uvezane snopove trske. Unutrassnjojst ccovna
bila je podjeljena popreccnim daskama. Mosta nije bilo. CCoven je imao
dva kormila, na dva kraja, tako da je bilo lako ploviti u bilo koju
stranu.
Za pogon su koristena jedra i vesla. Na ccovnu (ccajci) bilo je 10-15
vesala, na jednoj i drugoj strani koja su bila tako pokretna da ih se
moglo lako polozziti na dno ccovna (brodica). Tezzina ccajke je bila
znatna; na slapovima (ukr. pragovima, porogamy) njih je vuklo 200 do
300 ljudi. Brzina ccajke je bila znatna; put od ussca Dnjepra do Male
Azije kozaci su prevaljivali za 36 do 40 sati, ssto znacci da su na
sat pravili 13 do 15 kilometara. Na ccajci se smjesstalo 50 do 70
kozaka; bilo je takodjer 4 do 6 falkoneta-lakih topova.
Brojnost kozaccke flote bila je razliccita. Na prijelazu XVI i XVII
stoljeca kozaci su issli na Crno More sa 20 do 50 ccajki. 1651. u
pohodu na Carigrad bilo je 80 brodica, a slijedecih godina flota je
stalno rasla. 1620. pod Carigradom je bilo 150 brodova, u pohodu 1625.
bilo 300 do 380, 1630. Turci su izbrojali 300 brodova...
Kad su Austrija i Venecija planirale krisscanski savez protiv
nevjernika hetman je tim stranama izjavio da mozze staviti na
raspolaganje 300 brodova.
1697-1698 na Sicci je bilo 70 vecih morskih brodova na 50 ljudi i 600
rijeccnih ladja.
U XVIII stoljecu ukrajinska kozaccka flota je uccestvovala u
moskovskim pohodima na Turke (1737.,1787.,1796). Rusi su rado
koristili Ukrajince-Zaporozzce pri stvaranju svoje flote. Kod Rusa u
pohodima se proslavio Ukrajinac ANTON GOLOVATI.
Kozaci su rijedje prihatali borbu na moru sa Turcima. Brodovima su se
prebacivali do turskih gradica i tu pravili napad.
Borbe na moru su bile inicirane sa turske strane. Turska strana imala
je svoje baze u Bosforu, na usscu Dunava i pod Occakovom na Dnjepru.
Tu je najccessce dolazilo do borbenog susreta. Borba je poccinjala
artiljerijskom vatrom a onda se prelazilo u blisku borbu. Kozaccke
ccajke su se postavljale u formi polumjeseca i opkoljavale tursku
galiju i tezzile da udare na most i tu dovrsse borbu. Morske borbe
obiccno su se zavrssavale pobjedom ukrajinskih kozaka. Lagane ccajke
kretale su se brzze i bile povoljnije za manevrisanje...
Ccajke su u pohod plovile Dnjeprom veoma tijesno jedna do druge. Turci
su uvijek na izlazu njepra u Crno More drzzali nekoliko galija. Kozaci
su ih obilazili nocu pred mladi mjesec, krijuci se u trsci koja raste
uz obalu rijeke. U te vode galije se nisu upusstale da uplovljavaju
jer su tu dozzivljavale svoj kraj. Napad na turske galije na moru
kozaci su pravili tako: Njihove ccajke su izvirale iz vode svega 2 i
pol stope, tako da su oni primjecivali brod na moru ranije nego ssto
su oni bili primjeceni. Tada su oni spusstali jedra i dolazili brodu
predvecce iz pravca sunca. Na sat pred zalazak sunca oni su se
priblizzavali brodu na jednu milju da ga ne bi izgubili iz vida. Tako
su se drzzali sve do ponoci. Tada je polovina ljudstva veslalo snazzno
do galije a polovina se pripremala za boj, da se prikacce uz bok broda
ubace u sredinu. Neprijatelj je bio iznenadjen jer je tako prilazilo i
80 do 100 brodica. Ussavssi na brod kozaci su ga zauzimali obiccno
veoma lako. Osvojeni beod su pljacckali, uzimali topove a nakon toga
ga potapali zajedno sa njegovom posadom.
Kakva je bila podjela kozaccke vojske?
Kozaccka vojska se dijelila ma pukove, satnije i kurenje.
Rijecc "kurinj" na ukrajinskom jeziku znacci laka gradjevina,
strazzara; koliba. Kod kozaka bio je to i naziv za vojnu jedinicu.
Puk je predstavljao i vojnu jedinicu i okrug, u kojem je vojna
jedinica imala sjedisste.
1620-1630. bilo je 6 registrovanih pukova: Bjelocerkovski, Korsunjski,
Perejaslavski, Ccerkaski, CCigirinski i kratko vrijeme Mirgorodski i
Lubenski.
U vrijeme Bogdana Hmeljnickog bilo je 17 pukova i to: Bjelocerkivski,
Braslavski, Kaljnicki, Kanovski,Kijevski, Ccernigovski, Ccigirinski, a
neko vrijeme i Bihivski ili Bjeloruski i dr.
Na prijelomu XVI-XVII stoljeca kozaccki puk se sastojao prosjeccno od
500 ljudi. Erih Lasota, austrijski poslanik ka kozacima zapisao je da
je pukovnik na Zaporozzju starjessina nad 500 kozaka. 1630. kozaccki
pukovi su bili dvaputa brojniji. Tada je puk imao 1,000 ljudi. Ponekad
su bili joss veci. U vojsci Sagajdaccnog pod HOTINOM (bosanski
HOCINOM) 1621. puk je imao po 3,000 sa 4,000 konja.
U vrijeme Bogdana Hmeljnickog occuvala se ovakva veliccina puka. Pod
Zbarazzom 1649. bilo je 23 pukovnika a u svakom puku od 5,000 do
20,000; manjeg od 5,000 puka nije bilo. 1649. Zborovskim dogovorom
prihvacena je veliccina puka od 2,000 do 3,000 ljudi.
U XVII vijeku puk je postao joss brojniji. 1723. puk je imao 5,000
kozaka a NIzzinski skoro 10,000.
PUK se dijelio na SATNIJE .U poccetku puk je stvarno imao satniju po
sto ljudi (ukrajinski se stotina kazze "sotnja"). Kasnije su satnije
bile vece i imale su 200 do 250 ljudi.
SATNIJA se dijelila na DESETINE (ukrajinski DESJATKY), a kasnije na
KURENJE. 1581. desetine su se sastojale od OTAMANA (hrvatski=atamana)
i 9 kozaka. Ataman je najnizza rukovodeca funkcija. Modernim jezikom
bi se reklo ATAMAN je isto ssto DESETAR (KAPLAR).
Koje su najvece pobjede ukrajinskih kozaka?
Tim pitanjem se nisam posebno bavio ali opne se mogu rascclaniti na
tri grupe: nad Poljacima, nad Rusima i nad Turcima.
O morskim pohodima na Tursku, kad je ona bila najmocnijom silo u
Crnomorskom regionu i Balkanu sam naprijed vec ponessto napisao.
Ukrajinski kozaci su vodili mnoge ratove sa Turcima ili bili u
sastavima poljske ili ruske vojske u njihovim ratovima sa Turcima.
Period postojanja ukrajinskih kozaka se protezze na nekoliko vjekova
pa je bilo raznih dogadjanja.
Od velikih ili najvecih pobjeda kozaka nad Turcima, po mom missljenju,
treba smatrati boj pod HOTINOM 1621 (Hocinom), kada je 40,000
kozaccka vojska u nocnom jurissu natjerala u bijeg 150,000 tursku
vojsku. Tada su kozaci spasili "neprijateljsku" Poljsku i zaustavili
napredovanje Turaka u Evropu. Gundulic je to opjevao u "Osmanu".
Znaccajno je i uccessce ukrajinskih kozaka u borbi pod Beccom. Tada je
Jan Sobjeski doveo u sastavu poljske vojske i ukrajinske kozake.
Pobjeda nad Poljacima bilo je mnogo. Bilo je i tesskih poraza od
poljske vojske, kada su se desetine hiljada ukrajinskih kozaka
ostajale poginuvssi zauvijek na bojnom polju.U borbi protiv Poljaka
najuspjessniji je bio hetman Bogdan Hmeljnicki, koji je oslobodio
Ukrajinu od Poljaka i ussao u sastav Moskovskog gosudarstva 1654.
godine. O Bogdanu cu kasnije detaljnije da kazzem.
Kozaci su dolazili visse puta pohodom pod Moskvu, gdje su harali i
pljacckali...Od velikih kozacckih pobjeda nad ruskom vojskom spomenuo
bih samo boj pod KONOTOPOM.Nakon smrti hetmana Bogdana Hmeljnickog
1657. godine njegovo djelo je produzzio hetman IVAN VIGOVSKI. On je
bio iskusan u drzzavnicckim poslovima i razuman ccovjek. Veliko
iskustvo je stekao uz Bogdana Hmeljnickog, kad je bio njegov GENERALNI
PISAR (sekretarom).
Postavssi hetmanom Vigovski je sebi postavio za cilj potpuno
oslobodjenje Ukrajine od moskovse zavisnosti i od ukrajine napraviti
potpuno nezavisnu ukrajinsku drzzavu. Za te ciljeve trazzio je podporu
kod drugih drzzava. Sklopio je ugovor sa Ssvedskom 1657., obnovio
savez sa krimskim kanom i zakljuccio primjerje sa Poljskom.
Medjutim, Moskva je u to vrijeme zzeljela da poveca svaku zavisnost
Ukrajine prema Moskovskom gosudarstvu. Moskovski car je trazzio od
Vigovskog da mu on dozvoli da moskovske vojvode mogu biti osim u
Kijevu sa vojskom i u drugim mjestima u Ukrajini. Da bi Vigovskog
potkopali iz Moskve su mu organizovali pobunu dijela kozaka pod
vodstvom Martina Pusskara. Vigovski je pobunu likvidirao. Moskva je
preko svoje tajne policije dalje nastavila da rovari u Ukrajini i buni
narod protiv hetmana kao najvisseg predstavnika ukrajinske vlasti.
Zato je Vigovski odluccio da potpuno prekine sa "bratskom pomoci
Moskve" i da rusku vojsku vojnom silom istjera potpuno iz Ukrajine.
Vigovski je izdao narodu i susjednim drzzavama universal (proglas). U
tom proglasu se govorilo, jednostavno recceno,da ukrajinski narod nije
prolijevao svoju krv i ujedinio se sa MOskvom da postane robom, vec da
bude slobodan.Da bi obezbjedio uslove za sukob sa Moskvom, Vigovski je
stupio u pregovore sa Poljskom i zakljuccio dogovor u Gadjaccu 1658.
godine. Na osnovu ovog ugovora Ukrajina je ussla u uniju
Litvansko-Poljske drzzave, kao posebna drzzava sa hetmanom na ccelu,
sa posebnom vojskom i posebnom vladom.
Obezbjedivssi se od Poljske, Vigovski je pocceo rat protiv Moskovskog
gosudarstva (kasniji naziv Rusija). Rat je pocceo u augustu 1658.
godine.
Vojsku je hetman podijelio na dva dijela. Jedan korpus od 20,000
kozaka otissao je na Kijev, da istjera otamo moskovske posade.
Glavna snaga pod rukovodstvom samog Vigovskog pressla je na lijevu
obalu Dnjepra i marssirala prema granici Moskovskog gosudarstva, gdje
je stajala carska vojska pod upravom kneza Romadanovskog. Moskoviti su
se prepali kozaccke vojske pa su pokussavali da pregovaraju. Carski
predstavnik je obecao da ce povuci iz Ukrajine moskovske posade i
priznati Ukraji sve ssto joj daje Gadjacki ugovor. Istovremeno je car
poslao na Ukrajinu novu vojsku pod vodstvom kneza Trubeckog. trubecki
je sa svim silama stigao pod KONOTOP i pocceo da ga opsjeda. Kozaccka
posada Konotopa branila se pod rukovodstvom nizzinskog pukovnika
Grigorija Guljanickog preko 8 tjedana, od 29 aprila do 7 jula 1659.
godine, dok nije stigao Vigovski i napravio odbijanje. On je razbio
rusku vojsku koja je oblagala grad, potisnuo je daleko od grada i
napustio proganjanje. Medjutim, ruska vojska je to iskoristila da
predje u kontranapad. Rusi su pocceli da slijede Vigovskog i stigli ga
kod rjeccice Sosnivka. Tu je dosslo do krvavog boja, koja se
zavrssila potpunim porazom ruske vojske. Na bojnom polju je ostalo
30,000 mrtvih ruskih vojnika a nekoliko hiljada palo u
zarobljenisstvo. U zarobljenistvu se nasslo i nekoliko ruskih vojvoda,
medju njima dva kneza,Poparski i Ljvov. Kozaci su zarobili artiljeriju
i ratne zastave.
O ovoj borbi ruski istoriccar Solovjov je zapisao: "Cvijet moskovske
konjice...poginuo je u jedan dan...Nikada nakon toga moskovski car
nije bio u mogucnosti da izvede na polje tako snazznu vojsku. U
zalostvenom odijelu izassao je car Aleksandar Mihajlovic pred narod;
strah je pao na Moskvu. Udar je bio time tezzi, jer je dossao nakon
toliko blistavih uspjeha! Joss nedavno Dolgoruki je doveo u Moskvu
zarobljenog litvanskog hetmana, nedavno se ssirilo radosno pricca o
pobjedi Hanovskog; a sada Trubecki, na kojeg se polagalo nade visse
nego na sve...izgubio je tako veliku vojsku! Nakon osvajanja
prestolnicckih gradova, nakon osvajanja litvanske prestolnice, carski
grad se zabrinuo za svoju kozzu: u augustu, po naredbi cara, ljudi
svih ccinova zzurili su na zemljane radove za utvrdjivanje Moskve. Sam
car sa bojarima ccesto je bio prisutan pri radovima; susjedni
stanovnici sa porodicama, imovinom napunjavali su Moskvu, ssirila se
glasina, da car odlazi iza Volge, za Jaroslavlj." Occekivalo se da ce
Vigovski nakon ove sjajne pobjede ici na Moskvu. Medjutim, tajne
sluzzbe su mu u Ukrajini napravile podosta problema i tako on nije
mogao mnogo da iskoristi pobjedu ukrajinskih kozaka nad moskovskim
carom.
Teodor
X FESTIVAL KOZACCKE KULTURE
Razlika izmedju Donskih i ukrajinskih kozaka (tj. Zaporosskih i
Kubanskih) je u tome ssto su ukrajinski kozaci poznati, osim po
velikoj borbenosti, po kojoj su se procculi u Europi(pobjede nad
Turcima: Hotin, Becc;pobjede nad Poljacima 1648-54,pobjeda nad Rusima:
Konotop), i po veoma bogatom folkloru tj. igrama i pjesmama. Svima u
Hrvatskoj, Srbiji i Bosni dobro je poznat ples KOZACCOK. To je
ukrajinski narodni ples nastao medju ukrajinskim kozacima u
prosslosti.
Ukrajinski kozaci su 1792 godine preseljeni pod Kavkaz na obale rijeke
Kuban. Tu su se borili za svoje pravo na zzivot medju kavkaskim
narodima: Adigama, Kabardincima, Balkarama,Ccerkezima i drugima.
U najnovije vrijeme obnovljeni KUBANSKI KOZACI nastavljaju da njeguju
bogati ukrajinski kozacki folklor. To se lijepo moglo vidjeti na X
FESTIVALU KOZACCKE KULTURE u stanici TULJSKA na jugu RUSIJE tj. Ruske
Federacije.
Prema uslovim konkursa svaka grupa je mogla da nastupi samo sa dvije
pjesme. Nastupilo je oko osamdeset kolektiva. Poticali su iz
Voronjezza, raznih regiona Kubana i Ukrajine.
Za poslednjih deset godina bio je to prvi nastup neke grupe iz
Ukrajine i organizirani susret Ukrajinaca sa svojom bracom pod
Kavkazom. Ukrajinu je predstavljala grupa "KOZAK MAMAJ". Tek ssto je
grupa zapjevala cijela sala stala je na noge. I to u situaciji kad je
nivo pjevacke majstornosti na Kubanu veoma visok! Nakon
nastupa-gromki, dugotrajni aplauz. Napolju grupu je ccekalo desetak
teleoperatora. Uradjeni su brojni intervjui sa uccesnicima ansambla iz
Ukrajine. Naroccitu pazznju su privukli Anatolij Stokolos, koji je
zbog ovog putovanja obrijao glavu na ukrajinski kozaccki nacin, zatim
bariton Petar OSIPENKO, muziccki rukovodilac Viktor KOROSTIJ.
Nakon kratkog odmora grupa "KOZAK MAMAJ" otputovala je u stanicu
KRASNA ULJCCA Majkopskog rejona.
Prvi koncert-i prvi veliki uspjeh. Sala prepunjena, svi prekrasno
razumiju ukrajinski jezik i poslije svake pjesme toplo se aplaudira.
Joss je bio nastup u Domu kulture stanice Kuzorske. Poklonjeno je
toliko cvijeca, da predstavnici grupe nisu mogli ni pola da ponesu sa
sobom.
Slijedeci koncert-u 131-oj motosrijelacckoj brigadi, koja se ranije
zvala kozacckom. Ova jedinica je poznata po tome, ssto je u prve dane
ruskog rata u Ccecceniji, u Groznom, u decembru 1995 godine izgubila
visse od osamdeset procenata osobnog sastava. Joss i danas Ukrajinci
ginu u tudjem ratu, za tudju stvar.
Sumno plyvla pisnja "Zzuravlji"
Vkrajino moja, mamo ridna,
Jak ty bez mene zzyvess?
Ccy dosi, jak dity lyssajutj,
Ty serce navpil sobi rvess?
Za oprosstaj cclan rukovodstva predsjednika Ruske Federacije po
pitanjima kozasstva pukovnik IVAN BEZUGLYJ rekao je gostima iz
Ukrajine: " Vi ste nama pokazali primjer velike ljubavi prema rodnoj
zemlji. Dodjite nam, vi ste nam potrebni." (Prema informacijama MYKOLE
Ssapossnyka, rukovodioca grupe "Kozak Mamaj", Ukrajina)
FILMOVI O UKRAJINSKIM KOZACIMA:
Ljubiteljima ukrajinskih kozaka u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni
preporuccujem slijedece filmove:
-americcki film "Taras Buljba"(po pripovjetki Nikolaja Gogolja tj.po
orginalnom imenu i prezimenu Nikole Janovskog);
-poljski film "Ognjem i maccem" po romanu Henrika Sinkijevica. Film
obradjuje ustanak hetmana Bogdana Hmeljnickog 1648-1654.Prikazivan je
nedavno u Sarajevu u vrijeme odrzzvanja dana poljske kulture.
-sovjetski film "Bogdan Hmeljnicki" (iz 1941. godine.)Neposredno nakon
Drugog svjetskog rata prikazivan u zagrebacckim kinima.
-ukrajinski film "Crna dolina". Prikazuje borbu ukrajinskih kozaka sa
Turcima u Urajini.Veoma potresna pricca o sudbini ukrajinskog naroda u
vrijeme turskih navala.