BosNet VIJESTI - Silajdzic kritizira; Kasagic smijenjen?!; Izbori u

[bosn...@bubba.ivey.uwo.ca]

------------------------------------------------------------------------
B o s N e t - May 16, 1996
========================================================================
Also available on Usenet as BIT.LISTSERV.BOSNET
________________________________________________________________________
For the list of commands send "help" message to MAJO...@APPLICOM.COM
________________________________________________________________________

STRANKA ZENA BOSNE-HERCEGOVINE
Sarajevo, 15.5.1996. (Press TWRA) - U Sarajevu je osnovana nova
politicka stranka: Stranka zena Bosne-Hercegovine. Predsjednica
stranke je Amila Omersoftic. U pocetku srpske agresije na Bosnu-
Hercegovinu, gospodicna Omersoftic je bila na celu Agencije za
izbjeglice i raseljene osobe, pri Vladi Bosne-Hercegovine. Kasnije
je postala direktorica TV BiH, na kojem polozaju je bila izlozena
kritikama oporbenih stranaka, i tadasnjeg premijera Silajdzica.
Zbog toga sukoba je Silajdzic bio nakratko zabranio prisutnost
novinara TV BiH na sjednicama Vlade, posto su mu socijaldemokratski
politicari Zlatko Lagumdzija i Nijaz Skenderagic rekli da je
Omersofticka njihovoj stranci (SDP) obecala dugu minutazu u TV
programu, pod uvjetom da iskoriste tu prigodu za kritiziranje
Silajdzica i Vlade. Nedavno je A. Izetbegovic, predsjednik Stranke
demokratske akcije (SDA), cija je Omersofticka bila do jucer visoka
duznosnica, zatrazio od clanova Izvrsnog odbora (IO) SDA tajno
glasanje o medjusobnom povjerenju, odnosno koji bi clanovi IO SDA
trebali to i ostati. Omersofticka je bila medju onima koji nisu
prosli taj test.

Nju se smatra bliskom "tvrdom krilu" SDA, koje
istupa nepopustljivo prema politickim protivnicima, pa i
sekularnom trendu Bosne, a zbog cega su povremeno izlozeni i
kritikama predsjednika Izetbegovica. Politicki komentatori u
Sarajevu se ne slazu u procjeni toga koliko odluka je A.
Omersoftic da osnuje SZBH znak njenog razlaza sa SDA, a koliko
se radi o pokusaju SDA ili jedne struje u toj stranci da u
predstojecim izborima u BiH dobije sto veci broj zenskih glasova.
Novinar radija "99" Mimo Sahinpasic kaze da bi to mogao biti
pokusaj da se zenski glasovi preotmu onome koji na njih najvise
racuna - glavnom suparniku SDA, Harisu Silajdzicu. U nastupnom
govoru je A. Omersoftic rekla da su pitanja zenskih prava
zapostavljena u trenutnim raspravama u BiH, za sto odgovornost
snose politicke strukture, a posebno vladajuca SDA. (kraj) A.S.

SIR WALKER POHVALIO IFOR ZBOG PREDAJE BOSNJAKA SRBIMA
Sarajevo, Tuzla, 15.5.1996. (Press TWRA) - Britanski general sir
Michael Walker, koji je na celu kopnenih snaga IFOR-a, pohvalio je
postupak IFOR-a, koji je sedam Bosnjaka predao Karadzicevim
Srbima, te odbacio sve kritike s bosanske strane zbog ponasanja
medjunarodnih snaga. Saznaje se da su sedmorica uhapsenih i
izrucenih - Ahmo Harbas, Enver Harbas, Behudin Husic, Nedzad
Hasic, Vehdet Avdic, Muharem Hasanovic, Mujo Mehic. Petorica su u
bijeljinskom zatvoru, rekao je porte-parole IPTF-a, Alexander
Ivanko, a dvojica u zvornickom. Jedan od uhapsenika je u kriticnom
stanju. Suprotno prijasnjem dogovoru, Srbi su medjunarodnim
promatracima dopustili posjet samo petorici uhapsenih, a IPTF-u
nisu omogucili pristup mjestu na kojem su trojica uhapsenih, po
navodu Srba, ubili cetiri srpska civila. U pocetku je IFOR-ov
porte-parole, major Simon Haselock, tvrdio da fizicki izgled i
odjeca sedmorice ne odaju dojam da su oni ljudi iz Srebrenice,
koji su iz toga grada pobjegli nakon srpske ofenzive u ljeto
prosle godine. Medjutim je A. Ivanko u izjavi novinarima na
Palama rekao da se ipak cini da barem neki od uhapsenih jesu iz
Srebrenice. IFOR je tvrdio da su sedmorica pri hapsenju imali dva
pistolja, pet rucnih bombi, nesto municije i eksploziva, te bili u
nepoznatim uniformama. (kraj) A.S.

PREDSTAVNIK OSCE-A PODNIO OSTAVKU
Sarajevo, 15.5.1996. (Press TWRA) - William Streubner, predstavnik
OSCE-a u Sarajevu zaduzen za ljudska prava i pripremu izbora,
podnio je ostavku. Streubner je smatrao da je do septembra
prekratak rok za osiguranje slobode medija i povratak izbjeglica,
te je stoga predlozio odgodu izbora do 1. novembra. "The
Washington Post" pise da je taj datum bio isuvise blizak
predsjednickim izborima u SAD, da bi ga Clinton mogao prihvatiti.
(kraj) A.S.

SDA NEZADOVOLJNA STAVOVIMA EU O IZBORIMA U MOSTARU
Sarajevo, 14.5.1996. (Press TWRA) - Porte-parole Stranke
demokratske akcije (SDA), Ismet Grbo, izrazio je sokiranost svoje
stranke jucerasnjim zakljuccima EU Ministarskog vijeca, koje je
preporucilo da se lokalni izbori u Mostaru ipak odrze 31. maja, a
da Ricardo Perez Casado odluci o njihovoj eventualnoj odgodi na
kraci rok.
"Izbori po pravilima koje je odredila EUAM su realizacija
agresije, sluzbena potvrda etnickog ciscenja i legalizacija
promjene demografske strukture BiH. Ako se uvjeti barem malo ne
izmijene, vrlo tesko je ocekivati da cemo sudjelovati u izborima
ili preporuciti gradjanima da im se odazovu. Mi smo ocekivali da
ce europski ministri uvaziti prigovore u vezi uvjeta glasanja i
izbornih pravila" izjavio je Grbo.
O mostarskim izborima su telefonski razgovarali bosanski
predsjednik Izetbegovic i americki drzavni sekretar Warren
Christopher. Izetbegovic je zatrazio da se izgnanicima iz Mostara
omoguci glasanje postom ili u bosanskim diplomatskim
predstavnistvima.
Jucer su svoju listu kandidatkinja povukle "Zene BiH", pa
ostaju HDZ, HSP, HCSP (bez SDA, SBH, SGV, HSS, RS, LS, LBO, MBO,
SDP, UBSD, ZBH). Bosanski mediji kazu da Mostarci misle kako je
R.P. Casado namjerno sazvao izbore na ovaj nacin, da oni ne bi
bili odrzani, EUAM dobio izgovor za odlazak iz Mostara, a Bosnjaci
bili krivi za to. (kraj) AS

FORUM FEDERACIJE BIH, AMERIKA KRITIZIRA HRVATSKU
Washington, 14.5.1996. (Press TWRA) - Predsjednik i potpredsjednik
Federacije BiH, K. Zubak i E. Ganic, premijer i ministar vanjskih
poslova BiH, H. Muratovic i J. Prlic, stigli su u Washington
zajedno s Bildtovim zamjenikom, M. Steinerom, na okup Foruma
Federacije, tijela koje je uspostavljeno u martu ove godine na
poticaj SAD, radi rjesavanja teskoca u provedbi sporazuma o
ozivljavanju Federacije BiH. Iz Hrvatske je stigao vice-premijer i
sef diplomacije M. Granic, koji je razgovarao s americkim
ministrom trgovine Mickey Kantorom o nastavku suradnje koju je
pokrenuo tragicno preminuli Kantorov prethodnik, Ron Brown.
Ocekuje se da veceras goste iz BiH primi americki predsjednik
Clinton, a njihov je domacin drzavni sekretar Warren Christopher,
koji je rekao da americka administracija od njih ocekuje
usuglasavanje zakona o obrani Federacije BiH te financijskih
institucija BiH. "Mozemo pomoci Federaciji samo ako ona ima
institucije s kojima ce strani ulagaci i Vlade moci suradjivati"
rekao je Christopher, isticuci da program vojne obuke i opremanja
snaga Federacije ne moze poceti dok se ne usvoji Zakon o obrani.
Rjesavanje financijskih pitanja se takodjer smatra vaznim, posto
je tu nedavno bilo nesporazuma izmedju dvije strane, pa je vice-
premijer i ministar financija BiH, Drago Bilandzija (Hrvat)
proglasio u BH nevazecim
bosanski dinar, sto je izazvalo monetarni kaos, a Bilandziju je
demantirao H. Muratovic.
Zagreb - Politicki komentator vise hrvatskih medija i glavni
tajnik Hrvatske narodne stranke, Stjepo Martinovic, kaze: "Po
ocjeni medjunarodne javnosti je boravak ministra Granica u SAD
neuspjesan, neki kazu katastrofalan. Hrvatskoj se u Washingtonu
jako zamjera ideja o preuredbi Jasenovca, stanje medija i ljudskih
prava. Nije nezamijeceno u Americi proslo da je u Hrvatskoj
problematicna osobna sigurnost gradjana, kao u slucaju
premlacivanja Slobodana Budaka. Slucaj Cicak se smatra dijelom
neprihvatljive paranoje, i kaze se da evociranje takvih navodnih
mrlja u necijoj biografiji, koje se ne mogu dokazati, i koje su
plod cudovisnih konstrukcija, nije odlika uredno demokratske
zemlje."
Ideja predsjednika Tudjmana da se Jasenovac, logor smrti
1941.-45. u kojem su ustase (ekstremni hrvatski nacionalisti,
Mussolinijevi a potom Hitlerovi kvislinzi) pobile oko 85 000 ljudi
(Srba, Zidova, Roma zbog "rasne pripadnosti", Hrvata i Bosnjaka
zbog otpora ustaskom rezimu) preuredi u groblje svih zrtava rata
(fasista i antifasista) i svih "velikana", je naisla na kritike u
Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Osobito su protestirale zidovske
udruge, koje u tome vide novi znak Tudjmanovog revizionistickog
odnosa prema holokaustu, a u Hrvatskoj opozicija istice kako
Tudjman pokusava sadasnjost i buducnost odrediti pomocu prepravki
proslosti. Walter Reich, direktor Muzeja Holokausta u Washingtonu,
objavio je u americkom tisku clanak "Plan pokvaren do kosti" s
porukom Hrvatima i svijetu "Zaustavite Tudjmana", a u vezi ideje o
Jasenovcu. Reich podsjeca da je Tudjman u svojim studijama tvrdio
kako Hitler nije pobio sest milijuna, nego samo 900 000 Zidova,
kao i da su glavne osobine Zidova - sebicnost, lukavost,
nepouzdanost, mizernost, podmuklost, tajnovitost. U medjuvremenu
se ispricao, a sada ide i korak dalje od iskrivljavanja povijesti.
To bi moglo oskvrnuti ime hrvatskog naroda i postati los uzor
drugim europskim zemljama, pise Reich.
Zbog kritike Tudjmanove ideje o preuredbi Jasenovca,
pokrenuta je represija nad tjednikom "Feral Tribune", u skladu s
nedavno usvojenim zakonom o kaznjavanju medija koji uvrijede
Predsjednika Republike i visoke drzavne duznosnike. O tome govori
S.Budak:
"Aralica je rekao da ovi krivicni postupci pokazuju kako pravna
drzava funkcionira. A ja kazem da oni samo misle da ce donosenjem
tih propisa legalizirati svoje postupke. Pa i Njemacka je 1933.
bila pokrivena pravnim postupcima. Sada je potpuno jasno da smo mi
davno prosli raskrizje i da krocimo sigurno u diktaturu i
totalitarizam."
Tjednik "Panorama" napravio je prikaz premlacivanja S.
Budaka, koje su izveli M. Naletilic Tuta i njegov tjelohranitelj
Jozo Smuch. List navodi da Naletilic nije mogao dati izjavu o tom
slucaju, jer je tijekom vikenda bio u Sirokom Brijegu, u
Hercegovini, gdje je bio kum na krstenju djeteta Ivana Bakovica.
Bakovic je bio prvi od trojice optuzenih da su 10.8.1993. u selu
Mokronoge pobili devet clanova bosnjacke obitelji Beslaga. (kraj)
A.S.

SILAJDZIC KRITIZIRA HDZ
Sarajevo, 14.5.1996.(Press TWRA) - "Stranka za BiH personificira
nesto sto se ne svidja HDZ-u, a to su borba za cjelovitu BiH i
normalni odnosi izmedju BiH i Hrvatske. Izjava Boze Raica da nema
Federacije kantona, federalne policije, te da nema mjesovitih
kantona predstavlja otvoreno krsenje suvereniteta BiH", izjavio je
na konferenciji za novinare dr. Haris Silajdzic, predsjednik
Stranke za BiH. Silajdzic smatra da HDZ vrsi podjelu Federacije
BiH na dvije nacionalne teritorije, jer kako on tvrdi, u jednom
dijelu BiH postoje sva drzavna obiljezja susjedne Republike
Hrvatske, pa cak i telefonski kod, te da je taj dio teritorije
preplavljen velikim reklamama i posterima stranke i predsjednika
susjedne drzave. "Mislim da je pravo vrijeme za preispitivanje
mandata dvojice kljucnih ljudi Federacije, Zubaka i Ganica",
zakljucio je Silajdzic. (kraj) M.S.

DURAKOVIC O IZBORIMA U BiH
Sarajevo,14.5.1996.(Press TWRA) - U intervjuu za "Dnevni avaz",
Nijaz Durakovic komentira predstojece izbore u BiH. Durakovic
smatra da je situacija za SDP izuzetno teska i opisuje polozaj
svoje stranke: "SDP je materijalno devastiran, medijski blokiran,
politicki prilicno osujecena i koja ce vjerovatno zadobijati
najjace udarce od vladajucih stranaka, jer nas vjerujem cijene i
kao najozbiljnijeg politickog protivnika". Predizborna situacija u
Mostaru je za Durakovica "jedna velika prljava igra, jer valja
znati, u ovom gradu cak je i Srpsko gradjansko vijece (SGV)
podijeljeno. S desne obale imamo covjeka koji zagovara
velikohrvatski koncept, iako je Srbin i vodi dio SGV-a. S lijeve
strane je rodjak Mirka Pejanovica koji vodi
probosanskohercegovacku orijentaciju. Svatko sada hoce da dobije
te srpske glasove koji mozda mogu odluciti izbore u Mostaru".
Durakovicevo je misljenje o Daytonskom sporazumu da je on "kruna
gresaka i jeftinih kompromisa koje su nasi pregovaraci pravili.
(...) Taj sporazum ocito je bio oktroiran i nametnut od mocnika
koji inace vladaju u BiH. Mi moramo biti svjesni, na zalost, da je
BiH danas ne samo protektorat, vec i svojevrsna okupaciona zona i
da se mi u svemu tome nesto puno bas i ne pitamo". Durakovic je
najavio svoje odsustvo s predstojecih izbora i uputio podrsku
Aliji Izetbegovicu jer: "On je najzasluzniji za sve ono sto je
pozitivno, ali i najodgovorniji za sve sto je negativno, pa neka
posao izvede do kraja". (kraj) M.S.

SJEDINJENE DRZAVE - ALBANIJA - KOSOVO - SRBIJA
Tirane, Prishtine, 14.5.1996. (Press TWRA) - "Otvaranjem Americkog
ureda u Prishtini, do kraja ovog mjeseca ce kosovski Albanci
osjetiti spremnost americkih prijatelja da im pomognu. SAD pomno
prate politiku Milosevicevog rezima prema Kosovu, te su trazile od
Beograda da Albancima garantira sva ljudska i politicka prava, kao
i obnovu nastave na albanskom jeziku" rekao je americki kongresman
Eliot Engel, kojeg srpski mediji opisuju jednim od predvodnika
albanskog lobija u Washingtonu. U izjavi za TV Albanije, Engel je
na upit hoce li SAD biti posrednik u pregovorima izmedju Beogradu
i kosovskih Albanaca, rekao: "Amerika prati zbivanja u ovoj regiji
i spremna je pomoci pri rjesavanju problema".
Albanski list "Kohajone", koji zestoko kritizira sadasnje
vlasti u Tirani, a osobito predsjednika Sali Berishu, a kojeg u
Albaniji optuzuju da je financiran iz Beograda, objavio je
procjene o ratnom riziku do 2000., izlozene u izvjestaju CIA-e. Po
predvidjanjima CIA-e, Albanija je, uz jos 37 drzava (ukljucujuci
Makedoniju i Jugoslaviju) u "crvenoj zoni", medju zemljama s
najvecim ratnim rizikom, a od susjednih zemalja jedino Grcka spada
u zemlje niskog rizika. List navodi da su procjene CIA-e
vjerojatne 70%, te da su se neke prijasnje prognoze te agencije (o
Vijetnamu i Berlinskom zidu) pokazale pogresnim. (kraj) A.S.

VJEROJATNA ODGODA IZBORA U MOSTARU
Bruxelles, Mostar, 13.5.1996. (Press TWRA) - Diplomatski krugovi u
Bruxellesu navode da medjunarodna zajednica ozbiljno sumnja da ce
se izbori u Mostaru odrzati 31.5., kako je bilo predvidjeno
izbornim dekretom EU administratora R.P. Casada. PIC visoki
predstavnik Bildt od ministara vanjskih poslova drzava clanica EU
trazi da na danasnjem sastanku nadju formulu za odgodu lokalnih
izbora u Mostaru. Razmatraju se dvije opcije: odgoda izbora u
Mostaru do septembra, kada bi se trebali odrzati opci izbori u
Bosni-Hercegovini, ili odgoda mostarskih izbora za 10 do 15 dana,
tj. do sredine juna, "ako se rijese tehnicki problemi". Bildt ce
razgovarati 90 minuta s J. Solanom, glavnim tajnikom NATO-a, a EU
Ministarsko vijece je pohodio i danski diplomat Uve Elleman-
Jenssen, predstavnik OSCE-a. Americki diplomat zaduzen za izbore
ove jeseni u BiH, Robert Frowick, rekao je da su sanse da se
izbori uspjesno odrze - pedeset prema jedan. Govorit ce se i o
prijemu Hrvatske u Vijece Europe, o cemu su, po izjavi EU
vanjskoposlovnog komesara, Hansa van den Broeka, koju je citirao
Radio Slobodna Europa, misljenja podijeljena, a odluka Ustavnog
suda u prilog zagrebacke skupstine je donekle uvecala sanse
Hrvatske za prijem, na koje ce utjecati i ponasanje Zagreba prema
Federaciji BiH, osobito u slucaju Mostara.
Predsjednik opcinskog odbora SDA Mostara, Hamdija Jahic,
kaze: "Da su se izbori proveli kako je bio odredio g. Casado,
najmanje tri cetvrtine Mostaraca bili bi uskraceni za pravo glasa.
To ministri EU ne bi smjeli dopustiti. Ocekujemo razumnu odgodu sa
sastanka u Bruxellesu, odgodu izbora za izvjesno vrijeme, i
omogucivanje glasanja svim Mostarcima, bez obzira gdje se u ovom
trenutku nalazili. U dijelu grada pod nadzorom HVO-a ne postoje ni
minimalni uvjeti za odrzavanje izbora. Hrvatska stranaka nikada
nije zvanicno odgovorila na nas zahtjev da se omoguci gradjanima
politicko organiziranje i okupljanje u dijelu grada pod hrvatskim
nadzorom. U usmenim kontaktima nam kazu da "nije jos vrijeme za
to". Nije u Mostaru ostvarena niti potpuna sloboda kretanja, a ni
mediji nisu svima dostupni. Sve su stranke morale prihvatiti
propozicije izbornog ponasanja, u skladu s pravilima OSCE-a. To
znaci i javnu podrsku Daytonskom sporazumu i uvazavanje Ustava
Bosne-Hercegovine, te ostvarivanje potpune sigurnosti ljudi,
nesmetan pristup glasackim mjestima, dogovor kako ce se obiljeziti
izborna mjesta, te niz drugih tehnickih uvjeta za free & fair
izbore. Od svega toga dosad se nista nije ostvarilo. Sto se SDA
Mostara tice, mi smo spremni za izbore cim se ispune pobrojani
uvjeti" kaze Jahic. (kraj) A.S.

SPS KRITIZIRA KARADZICA, ZAPAD PREFERIRA BANJALUKU
Banjaluka, 13.5.1996. (Press TWRA) - "Radovan Karadzic minira
mirovni proces i hoce zavaditi srpski narod sa cijelim svijetom"
izjavio je Bosko Petrovic, potpredsjednik SPS-a (Socijalisticka
partija Srbije, SPS, ciji je predsjednik ujedno i predsjedNik
Srbije - Slobodan Milosevic), pri svom posjetu Banjaluci.
Bruxelles - bilten NATO-a je obrazlozio financijsku pomoc
Europske unije podrucju Banje Luke, te odluku pet medjunarodnih
organizacija da u tome gradu otvore svoje urede. U biltenu se
citira neimenovani visoki zapadni duznosnik, koji kaze: "Svrha
nasih akcija je zaobici i premostiti izolacionisticko vodstvo
bosanskih Srba na Palama, a ciji utjecaj ostaje ogranicen na
istocnu Bosnu. Vecina srpskog stanovnistva u BiH je izvan direktne
kontrole s Pala, a potenciranje Banje Luke u svim aspektima bi
znacilo i odrzavanje glavnine srpskog naroda u duhu Daytona. Banja
Luka je politicki i kulturni centar - vidimo je kao upravljacko
srediste Republike Srpske. U Banji Luci svoje urede otvaraju
medjunarodna policija IPTF, OSSE, IFOR i ured za civilnu
implementaciju sporazuma (Bildtovi suradnici). (kraj) A.S.

KONZULTACIJE O POVRATKU IZBJEGLICA
Zeneva, 13.5.1996. (Press TWRA) - Na poziv UN visoke komesarice za
izbjeglice, Sadako Ogata, u zenevskoj Palaci naroda zasjeda radna
grupa za humanitarna pitanja. Govorit ce se o stvaranju uvjeta za
masovan i organiziran povratak izbjeglica u Bosnu. (kraj) A.S.

MAKEDONSKI SEF POLICIJE - PRIJETNJE NOVINARIMA
Skopje, 13.5.1996. (Press TWRA) - "Od danas objavljujem
kontinuiranu ofenzivu protiv novinara. O ministarstvu i nekim
njegovim zadacama, narocito vezanim uz atentat nad predsjednikom
Gligorovim, neki novinari i mediji, ali i druge strukture, stalno
pletu mnoge neprovjerene poluistinite price, senzacije i napade
koji mogu biti stetni za citavu Makedoniju a ne samo za policiju.
To je atentat na nasu sluzbu koja treba cuvati zdravo tkivo
drustva. Zao mi je sto mnogi novinari to ne shvacaju. Vrlo ostro
cu se suprotstaviti raznim muckama koje prave neki novinari.
Vidjet cemo u kojoj su funkciji, jesu li potplaceni ili cine sto
drugo.
U nasoj ofenzivi protiv zlonamjernih medija, mocno oruzje ce biti
istina i otvorenost, usuprot neeticnosti i neprofesionalnosti."
Ova je izjava makedonskog ministra unutrasnjih poslova, Tomislava
Cokrevskog, izrecena na proslavi Dana policije 7. maja, izazvala
burne proteste u Makedoniji. Svi mediji su objavili komentare o
toj "prijetnji slobodnom novinarstvu".
"Nova Makedonija" se pita sto se to zbilo s T. Cokrevskim,
poznatim profesorom Javnog misljenja i Teorije komunikacija i
informacija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Skopju, ciji je
bio rektor, covjekom koji je prije 20-ak godina bio proskribiran u
komunizmu zbog svojih liberalnih i demokratskih ideja, a u pocetku
pluralizma bio osnivac i predsjednik Foruma za ljudska prava. Kao
proponent ljudskih prava, Cokrevski je i postao ministar.
Nezavisni list "Dnevnik" poziva ministra Cokrevskog da javno
polemizira s medijima, obznani politicke igre oko atentata na K.
Gligorova, javno saopci imena novinara spletkara i u cijoj su
funkciji, izvede korumpirane na sud, ili, ako to sve ne moze
uciniti, da se isprica. U izjavi za taj list, Cokrevski
pojasnjava: "Vecina novinara ne trebaju biti uznemireni, nego tek
oni na koje sam mislio, a zna se koji su ti. Moja ocjena se ne
odnosi na sve novinare".
Dopisnica njemackog Radio Deutsche Welle (RDW, Koeln) iz
Skopja, Snjezana Kostic, citira glasnogovornika opozicijske
Demokratske partije Makedonije, koji kaze: "To su otvorene
prijetnje inace zakrzljaloj slobodi informiranja, uz formirane
policijske crne liste novinara zbog objavljenih priloga i napisa.
To je najava policijske cenzure". Kosticka navodi "I druge slicne
mucne i stupidne stvari, kojima je obilovala izjava Cokrevskog, ne
mogu a da ne zabrinu makedonsku javnost."
Forum za slobodu informiranja uputio je zahtjev premijeru
Crvenkovskom da zatrazi ostavku Tomislava Cokrevskog na polozaj
ministra unutarnjih poslova. (kraj) A.S.

VLADO GOTOVAC O HITLERU U HRVATSKOJ
Zagreb, 13.5.1996. (Press TWRA) - "Represija raste, vec bez
elementarne samokontrole: Tudjman je optuzio oporbu da se ponasa
hitlerovski, a upravo on se ponasa tako, jer zeli vladati Zagrebom
relativnom vecinom kao Hitler u Weimarskoj republici. Njegovo
plediranje za "cvrstu demokraciju" je drugo ime za masovnu
demokraciju, koja je drugo ime nacizma. Uspon nacizma vezan je bas
uz instrumentalizaciju ekscesa. Kada je do njih dolazilo, nevine
zrtve su optuzivane, nikad oni koji su vrsili dzelatski posao. To
je logika policijske drzave, koja nikada ne moze ustuknuti,
stovise, uvjerava javnost da joj kojekakvi huligani, anarhisti i
glupani ne daju predaha. Jos nedavno je pjesnik i nobelovac
Brodsky zatvaran i protjeran iz SSSR-a kao huligan" rekao je
"Feral Tribune"-u predsjednik HSLS-a, Gotovac. (kraj) A.S.

KARADZIC SMIJENIO KASAGICA
Banjaluka, 15.5.1996. (Press TWRA) - Radovan Karadzic, vodja
srpske klike na Palama, je objavio smjenu Rajka Kasagica s mjesta
premijera Republike Srpske. U saopcenju, koje prenosi Reuters,
Karadzic kao predsjednik Republike Srpske navodi kako su
Kasagicevi kontakti s predstavnicima medjunarodne zajednice, a
osobito s Visokim predstavnikom PIC-a, Carlom Bildtom, prijetili
kljucnim interesima i sigurnosti Republike Srpske.
Prije nego sto je obznanio odluku o smjeni Kasagica, Karadzic
je kao vjerojatnu opisao svoju kandidaturu na izborima u septembru
ove godine, odbacujuci medjunarodne zahtjeve da on, Mladic i
ostale osobe, osumnjicene od ICTY-a za ratne zlocine, budu izuzeti
iz izbornog procesa. Talijanski list "Repubblica" objavio je da
Karadzicev utjecaj raste, a on slobodno krstari svojom para-
drzavom, u velikom i lako uocljivom automobilu, kojeg IFOR ne
pokazuje namjeru zaustaviti i zarobiti Karadzica. Porast utjecaja
celnika srpskih terorista medju srpskim stanovnistvom u BIH se
tumaci oklijevanjem zapadnih sila (ukljucujuci americkog admirala
Leightona Smitha) da ga se uhapsi, efikasnim aparatom represije
koji su Karadzic i Mladic uspostavili, koristeci ga najprije za
istrebljenje ne-Srba, a zatim za nadzor nad Srbima, ali i siroko
rasprostranjenim rasizmom i sovinizmom medju Srbima u BiH. Tako Ed
Vulliamy, britanski novinar koji je bio medju prvim strancima koji
su usli u logor smrti Omarska, svjedoci da su mu srpski stanovnici
toga podrucja, kada je on nedavno tu ponovno dosao, tvrdili da
nikada nije bilo nikakvih logora. (kraj) A.S.

FORUM FEDERACIJE - DOGOVORI O OBRANI I FINANCIJAMA
Washington, 15.5.1996. (Press TWRA) - Na jucerasnjem sastanku
Foruma Federacije u Harbor Houseu u Washingtonu, hrvatski i
bosnjacki visoki predstavnici, uz posredovanje americkog drzavnog
sekretara, Warrena Christophera, usuglasili su Zakon o obrani B-H
Federacije, po kojem ce jedinstveno ministarstvo obrane i
zajednicka zapovjedna struktura biti nadredjeni jedinstvenim
oruzanim snagama Federacije, u koje bi se Armija BiH i HVO trebali
integrirati u roku od tri godine. Sporazum bi trebala 29.5.o.g.
potvrditi Ustavotvorna skupsina Federacije BiH. Hrvatska novinska
agencija HINA kaze da je svecano otvaranje jucerasnjeg skupa bilo
prevodjeno s engleskog na "jezik Federacije" koji nije bio ni
hrvatski ni bosanski, nego srpski. Forum Federacije je takodjer
odlucio o uspostavi odgovarajucih financijskih institucija u
Federaciji, koje ce omoguciti primitak inozemne pomoci, a koje bi
trebale poceti djelovati 31.5.o.g. Na vijest o dogovoru o
financijskim pitanjima u Washingtonu, Svjetska banka je za obnovu
gradskog grijanja u Sarajevu, obrazovanje i rehabilitaciju zrtava
rata u BiH odlucila izdvojiti 40 milijuna US$. (kraj) A.S.

HRVATSKA ZELI PRIDRUZENO CLANSTVO NAA
Zagreb, 15.5.1996. (Press TWRA) - Predsjednik hrvatskog
parlamenta, Vlatko Pavletic, je poslao dopis predsjedniku
Sjevernoatlantske skupstine (NAA), Karstenu Voigtu, te izrazio
zelju za prijem Hrvatske u pridruzeno clanstvo te organizacije,
koja okuplja izaslanstva parlamenata clanica NATO-a (SAD, Kanada,
zemlje Beneluxa, Njemacka, Italija, Grcka, Turska, Francuska,
Britanija, Portugal, Spanjolska, Island, Danska, Norveska).
Pridruzene clanice NAA su Ruska Federacija, Bielarus,
Ukrajina, Litva, Estonija, Latvija, Moldova, Rumunjska,
Makedonija, Bugarska, Madjarska, Albanija, Poljska, Ceska,
Slovacka i Slovenija. (kraj) A.S.

VIJECE EUROPE ODBILO HRVATSKU
Bruxelles, Zagreb, 14.5.1996. (Press TWRA) - Ministarski komitet
Vijeca Europe danas po prvi put u povijesti nije uvazio preporuku
Parlamentarne skupstine Vijeca Europe, te je odlucio da se prijem
Hrvatske u clanstvo Vijeca odgodi na neodredjeno vrijeme,
izvjestio je Reuter, koji navodi cetiri razloga takve odluke, koje
je naveo jedan od glasnogovornika Vijeca Europe: krsenje ljudskih
prava, ometanje izbora gradonacelnika Zagreba, pritisak na
neovisne medije, i zbivanja u Mostaru. Zamjenik hrvatskog ministra
vanjskih poslova, Ivan Simonovic, komentira: "Hrvatska je prijem u
Vijece Europe ocekivala vec godinama, pa moze jos jedan mjesec.
Time nece biti promjena u tijeku povijesti, tj. Hrvatska jest
Europa, pa ce biti i dio Vijeca Europe, a jednom i Europske
unije".
Odgodu ulaska Hrvatske u Vijece Europe su zagovarale
Francuska, Nizozemska i Britanija, a tome su se protivile Austrija
i Njemacka. Bec i Bonn su tvrdili kako Hrvatsku ne treba praviti
iznimkom u odnosu na ostale zemlje. Na jucerasnjem sastanku
ministara vanjskih poslova clanica EU se okupljeni nisu mogli
sloziti, pa je kompromisna ideja bila da se "ako je moguce prije
ljeta" izvanredno sastane Ministarski komitet Vijeca Europe, te
razmotri prijem Hrvatske. EU je od Zagreba u medjuvremenu
zatrazila precizni kalendar rokova za ispunjenje svake pojedine
tocke od 21 preuzete obveze. To se odnosi na dvije razine -
unutarnjopoliticku (kriza u Zagrebu, zakon za lokalne izbore,
pritisak na medije) i razinu koja zadire u odnose sa susjednim
zemljama, te utjece na stabilnost cijele regije (dopustanje
povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku ("Krajinu") pod istim
uvjetima koje imaju hrvatski povratnici, suradnja s UNTAES-om i
uzdrzanje od incidenata na istoku Hrvatske, te potpuno ukidanje
"Herceg Bosne" i kooperativnost glede mostarskih izbora i povratka
izgnanih Bosnjaka u taj grad i druga podrucja u juznoj Hercegovini
i srednjoj Bosni).
Politicki komentator i visoki duznosnik Hrvatske narodne
stranke (HNS), Stjepo Martinovic, kaze: "Ovo izgleda kao poraz one
struje u hrvatskoj vlasti koja sto dulje zeli zadrzati apsolutnu
moc, te zbog toga pokusava odgoditi suocenje s voljom naroda.
Treba se medjutim zapitati nije li upravo toj struji stalo da
Hrvatska ne udje ili sto kasnije udje u europske integracijske
asocijacije. Dok traje moc te struje, za ucvrcenje njenog
polozaja, hrvatsko prikljucenje Europi nije pozeljno". (kraj) A.S.
________________________________________________________________________

Opinions expressed/published on BosNews/BosNet-B do NOT necessarily
always reflect the views of (all of the members of) Editorial Board,
and/or moderators, nor any of their host institutions.

Murat Erkocevic <Erkoc...@aol.com>
Dzevat Omeragic <Dze...@ee.mcgill.ca>
Davor Wagner <DWa...@mailbox.syr.edu>
Nermin Zukic <N6Z...@sms.business.uwo.ca>