4-5 minutes
Ivica Dačić otkrio dugo čuvanu tajnu o Slobodanu Miloševiću
Predlog tadašnjeg predsednika SRJ, međutim, glatko je odbila siva eminencija Stejt departmenta državna sekretarka SAD Madlen Olbrajt. Usledili su konferencija u Rambujeu, ultimatumi, koje nismo mogli da prihvatimo, i NATO agresija.
Dačić, koji je u to vreme bio portparol SPS i blizak saradnik Slobodana Miloševića, za naš list navodi da se sve dešavalo krajem 1998. i početkom 1999. godine, pre konferencije u Rambujeu, ali i tokom tog skupa.
- Milošević i Milutinović (Milan Milutinović, tadašnji predsednik Srbije, prim. aut.) pitali su direktno Amerikance šta treba da se uradi da ne bi bilo bombardovanja uz predlog da uđemo u NATO ako treba. Madlen Olbrajt je to odbila jer je cilj bio da pregovori u Rambujeu propadnu i da dođe do bombardovanja i zauzimanja Kosova - objašnjava Dačić.
Istu priču potvrđuju i drugi visoki funkcioneri Miloševićevog režima, od kojih su neki i sami prisustvovali ovim ponudama. Tako bivši jugoslovenski premijer Momir Bulatović kaže:
- O tome postoji zvanični dopis. To je Milan Milutinović predložio Madlen Olbrajt. Na tom sastanku pred Rambuje, kada joj je Milutinović rekao da je Srbija spremna da uđe u NATO, ona se prvo maltene onesvestila jer nije verovala šta joj nudimo. Onda se vratila i rekla: "Ne, to nije opcija."
Tanjug/AP
Madlen Olbrajt
Pregovarač Ričard Holbruk poslednji put se sa Miloševićem sastao u martu 1999. i ponudio mu zadnju šansu da prihvati ugovor u Rambujeu, po kom bi Kosovo dobilo široku autonomiju, OVK bila razoružana, a snage NATO bi se rasporedile po celom području pokrajine. Takođe, traženo je i da NATO dobije neograničen pristup svim vojnim potencijalima SRJ (kasarne, skladišta, vojni aerodromi...). Milošević je to, naravno, odbio.
Čim se vratio iz Haga 2010, nekadašnji predsednik Srbije i ministar spoljnih poslova Milan Milutinović rekao je za RTS da se sa tadašnjom državnom sekretarkom SAD Madlen Olbrajt sreo četiri puta. Prema saznanjima nekadašnjeg potpredsednika Savezne vlade Nikole Šainovića, nije uspeo ni pokušaj da se opcija ulaska Srbije u NATO progura preko tadašnjeg specijalnog predstavnika SAD za Kosovo Kristofera Hila.
Milan Milutinović
- Milošević je ponudio da Srbija, odnosno Jugoslavija, uđe u NATO, a da zauzvrat sačuva teritorijalni integritet. Tačnije, da Kosovo dobije maksimalnu autonomiju. Ponudili smo to preko Kristofera Hila još u leto 1998. U haškoj dokumentaciji postoji snimljen odgovor Hila Milutinoviću, koji mu je preneo taj predlog: "Gospodine Milutinoviću, to nije tema. Voz je već pošao sa stanice, ne možete da uskačete na krivini." Taj razgovor je ponovljen i u Rambujeu, ali dobili smo isti odgovor - naveo je Šainović.
Tanjug/AP
Politički analitičar Branko Radun posmatra stvar iz drugog ugla i konstatuje da su sve ponude Amerikanaca koje je Srbija dobijala stremile nezavisnosti Kosova. Milošević, kako kaže, nije mogao nijednu od njih da prihvati jer je svaka naredna bila veće zlo od prethodne.
- Amerikanci su želeli rat i oni su dodali novi uslov, a to je bio referendum o nezavisnosti koji bi se sproveo u naredne tri godine. Siguran sam da to niko na mestu Miloševića ne bi potpisao jer bi se tako legalizovala secesija. Netačno je da se on inatio i time izazvao rat i iz ovih njegovih ponuda vidi se da je učinio sve da ga izbegne. Zapadni mediji su krili od javnosti da jedna suverena država prihvata i uslov ulaska u NATO, a ipak je bombarduju - objašnjava analitičar.