Ekonomista prof. dr Ljubodrag Savić ocenio je da 21. Svetski kongres ekonomista, koji se održava u Beogradu od 22. do 26. juna, predstavlja značajno priznanje za Srbiju kao domaćina jednog ovako važnog međunarodnog skupa.
„Svaka manifestacija koja u nazivu ima ‘svetski’ za Srbiju mnogo znači. Tamo će biti ljudi koji zaista imaju šta da kažu“, rekao je Savić za Tanjug.
On je istakao da se svet danas nalazi u periodu velikih promena i polarizacije, kao i da se traži novi ekonomski model razvoja.
„One zemlje koje su bile u neoliberalnom konceptu i koje su vukle privredu napred, taj model je u ovom trenutku došao do svog maksimuma i više nije u potpunosti upotrebljiv“, naveo je Savić, dodajući da se sada traže nova rešenja na globalnom nivou.
Prema njegovim rečima, važno je da na kongresu bude prisutan i veći broj predstavnika državne uprave.
„Tamo može mnogo toga da se čuje i nauči, jer dolaze iskusni ljudi iz celog sveta. Bilo bi dobro da prisustvuje makar trećina ministara, kao i državni sekretari i pomoćnici“, poručio je on.
Savić je naglasio da će se na skupu razmatrati ključna ekonomska i globalna pitanja koja oblikuju savremeni svet, ali da kongres nije primarno mesto za privlačenje investicija.
„Ovo nije prilika za investicije, već za razmenu iskustava, mišljenja i predloga“, istakao je.
Govoreći o poziciji Srbije, on je ocenio da je zemlja već prepoznata na međunarodnoj ekonomskoj mapi kao atraktivna destinacija.
„Srbija je u ovom trenutku interesantna svetu. Moglo je to biti i u nekoj drugoj državi, ali po rezultatima i stavu sveta, Srbija jeste atraktivna“, rekao je Savić.
On je dodao da su strani investitori uglavnom dolazili u sektor proizvodnje komponenti, najčešće za automobilsku industriju, ali da je važno da se Srbija u budućnosti okrene kompleksnijim investicijama.
„Za Srbiju je važno da to ne budu samo fabrike komponenti, već da se ide ka većim i složenijim investicijama“, naveo je.
Komentarišući industrijske primere, Savić je istakao da pojedine kompanije uspešno posluju, dok su druge pod pritiscima tržišta.
„Šta god ko mislio o privatizaciji rudnika u Boru, on funkcioniše, dok je čeličana u Smederevu pod većim pritiskom iz EU i ima poteškoće u poslovanju“, zaključio je Savić.
(Telegraf Biznis/Tanjug)