Џим Ванде Хеј, Мајк Ален (Аксиос)
7–8 minutes
Simultane pretnje, za koje nam izvori iz Bele kuće kažu da su bez presedana u poslednjih 78 godina, pogađaju nas u momentu kada unutrašnji politički sistem SAD deluje doslovno slomljeno
Ovo je nova kolumna direktora Aksiosa, Džima Vande Heja, i suosnivača Majka Alena, zasnovana na redovnim razgovorima sa liderima Bele kuće i Kongresa, direktorima kompanija i vodećim tehnolozima.
***
Nikada pre nismo pričali sa toliko mnogo vodećih državnih zvaničnika koji su privatno toliko zabrinuti povodom toliko mnogo globalnih sukoba koji se događaju odjednom.
Zašto je to bitno? Ne želimo da plašimo nikoga, već da upalimo alarm klinički preciznog realizma: američki zvaničnici tvrde da ovo slivanje kriza predstavlja epski razlog za brigu i istorijsku opasnost. Iza kulisa, zvaničnici nam govore da je unutar Bele kuće ovo bila najteža, najstrašnija nedelja otkako je predsednik Bajden stupio na predsedničku funkciju pre više od 1.000 dana.
Bivši ministar odbrane Bob Gejts – koji je upravljao Pentagonom pod predsednicima obe stranke, tj. Džordžem Bušem mlađim i Barakom Obamom – rekao nam je da se SAD suočavaju sa najviše kriza od kako se Drugi svetski rat završio pre 78 godina. On na sledeći način objašnjava preopterećenje sistema Bele kuće: „Imate taj džinovski levak nad stolom Situacione sobe. I svi svetski problemi prolaze kroz taj levak ka istih osam do deset ljudi koje sede za tim stolom. Ali postoji limit u pogledu obima informacija koje tih osam do deset ljudi mogu da obrade.”
Nijedna od sledećih kriza ne može da se reši i štiklira kao gotova. Svih pet bi moglo da se rasplamsa u nešto mnogo veće.
1. Reakcija Izraela na teroristički napad Hamasa i rastući strah od širenja rata ka Iranu i šire
Zvaničnici ukazuju na proteste, pretnje i smrtonosna antiamerička upozorenja arapskih država nakon što su (pogrešno) zaključile da je Izrael pogodio bolnicu u Gazi, pobivši na stotine ljudi. Ovo je uvod u ono što se očekuje da će biti svetska reakcija na očekivanu izraelski invaziju na Gazu.
SAD razmeštaju dva nosača aviona u region. Američki razarač je u četvrtak oborio rakete koje su lansirane iz Jemena, i to – kako deluje – prema Izraelu. Američke trupe su ove nedelje podvrgnute napadima dronova u Siriji i Iraku.
2. Vladimir Putin se ove nedelje u Kini sastao sa Sijem Đinpingom kako bi dodatno ojačao njihovo antiameričko savezništvo.
U novom članku Forin afersa koji se deli među vodećim zvaničnicima, Gejts tvrdi da oba lidera veruju da su Amerika i druge velike demokratije „prošle svoj zenit snage i ušle u nepovratno opadanje”. Putin i Si su namirisali slabost i aktiviraju mnoge frontove, rekli su nam glavni zvaničnici administracije.
Naslov Rojtersove vesti dovoljno govori sam po sebi: „Rusija tvrdi da koordiniše bliskoistočnu politiku sa Kinom.”
3. Maliciozni Iran.
Nejasno je koliko je zapravo Iran umešan u orkestriranje i asistiranje terorističkom napadu Hamasa, ali zvaničnici deluju uvereno da postoje veze.
Naoružani pripadnici Hamasa u južnom delu Pojasa Gaze, 27. maj 2021. (Foto: Reuters/Ibraheem Abu Mustafa)
Ono što još više zabrinjava: američki funkcioneri brinu da će Hezbolah – mnogo veća teroristička grupa od Hamasa, koju finansira Iran – napasti onog momenta kad Izrael zaglibi u Gazi.
Bajden je u četvrtak uveče u svom obraćanju iz Ovalne sobe rekao: „Iran podržava Rusiju u Ukrajini, kao i Hamas i druge terorističke grupe u regionu.”
4. Tu je i nepredvidivi lider Severne Koreje, Kim Džong Un, i njegova učestala testiranja dalekometnih raketa sposobnih za nošenje nuklearnih bojevih glava.
Kako Gejts ističe, kombinovani nuklearni arsenali Rusije, Kine, Irana i Severne Koreje „bi za par godina mogli da postanu gotovo dvostruko veći od američkog.”
5. Jedno novo oružje primenjuje se u svim ovim sukobima: masivno širenje montiranih ili kompletno lažnih video snimaka, kojim se u realnom vremenu manipuliše onime što ljudi vide i misle.
Arhitekte ovih novih tehnologija rekle su nam, u zatvorenim diskusijama koje su usledile nakon prikazivanja novih sposobnosti koje će uskoro biti puštene u promet, da će čak i najpažljivijim posmatračima biti nemoguće da detektuju šta je montaža, a šta ne. (Uskoro ćemo objaviti kolumnu koja će detaljnije obraditi ovu temu)
Lažni video snimci, zajedno sa botovima (lažnim korisnicima društvenih mreža) i lažnim pisanim sadržajima, sve agresivnije se koriste od strane svih antiameričkih aktera, tvrde obaveštajni zvaničnici. Neki stručnjaci procenjuju da će preko 90% sadržaja na internetu uskoro biti lažno ili montirano.
Ono što državne zvaničnike plaši jeste kako bi svih ovih pet pretnji mogle da se sliju u jednu.
Stejt department je u četvrtak izdao redak „poziv na oprez širom sveta” za američke državljane koji putuju u inostranstvo, usled „uvećanih tenzija na brojnim lokacijama u celom svetu” koje podižu „potencijal za terorističke napade, demonstracije ili nasilne korake protiv američkih državljana i njihovih interesa.”
Ove simultane pretnje pogađaju nas upravo u momentu u kojem američki politički sistem deluje – a ponekad i zaista jeste – doslovno slomljen.
Ne radi se samo o tome da republikanci nemaju predsedavajućeg u Predstavničkom domu, niti mogu da ga izaberu, niti se radi o tome da bi vlada mogla da bude „ugašena” usred celog ovog haosa (misli se na tzv. „government shutdown”, koji podrazumeva obustavu rada državnih organa u slučaju nemogućnosti izglasavanja budžeta u Kongresu; SAD su od 1. oktobra ove godine na tehničkom budžetu koji može da traje maksimalno mesec i po dana, prim. prev), niti što hrlimo ka još jednim toksičnim predsedničkim izborima u kojima ogroman broj pripadnika obe stranke želi drugačije kandidate.
Bivši vodeći obaveštajni funkcioneri nam govore da su njihov najveći strah unutrašnji nemiri koji mogu uslediti usled sudskih odluka protiv bivšeg predsednika Trampa, ili usled protesta povodom rata na Bliskom istoku. Bajdenovi saveznici ova varničenja serviraju uz podsećanje da globalni haos zahteva smirenost i iskustvo. „Sa godinama dolazi mudrost”, rekao nam je Ron Klejn, Bajdenov prvi šef kabineta.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp se vraća u sudnicu posle pauze za ručak tokom suđenja za prevaru u građanskim poslovima, Njujork, 18. oktobar 2023. (Foto: Seth Wenig/AP Photo)
Ali došlo je do gotovo totalnog kolapsa poverenja ljudi u protivničku stranku, medije, ono što se vidi ili deli na društvenim mrežama, pa čak i u najstrože poverljive obaveštajne podatke na koje se vlada oslanja kako bi merila ove pretnje.
Ovo takođe brine zvaničnike, ništa manje nego pet gore pobrojanih individualnih pretnji, ovo. Oni znaju da bi stvari mogle da se pogoršaju, i to brzo, i da podjednako brzo zahtevaju teške odluke. A niko ne zna da li bi Kongres i javnost mogli da se ujedine u takvoj vanrednoj situaciji.
Prevod Vojislav Gavrilović/Novi Standard
Izvor: Axios
Naslovna fotografija: Samuel Corum/Getty Images
BONUS VIDEO: