Od Malcolma X do Mamdanija: Potraga za pravdom se ne može ubiti
ANTIC.org-SNN
Od Malcolma X do Mamdanija: Potraga za pravdom se ne može ubiti - PCNEN
PCNEN
5–7 minutes
Autorka: Soumaya Ghannoushi
U Sjedinjenim Američkim Državama borba za pravdu nikada stvarno ne umire. Može biti potisnuta, zakopana ili izbrisana — ali uvijek pronađe način da se vrati.
S novim licima, novim oblicima, novim glasovima.
Danas, šezdeset godina nakon atentata na Malcolma X-a, njegov duh pronalazi nasljednika u mladom njujorškom političaru: Zohranu Mamdaniju.
Obojica su muslimani. Obojica stoje na istom moralnom tlu — u borbi za jednakost, pravdu i oslobođenje.
Hodočašće koje je promijenilo pogled na svijet
Malcolm X je odrastao u brutalnosti segregiranog američkog juga, u sistemu poznatom kao Jim Crow.
Njegovo rano uvjerenje bilo je oblikovano unutar crnačkog nacionalizma Pokreta nacije islama — pokreta koji je preokrenuo bijelu nadmoć, ali je i dalje dijelio svijet na crne i bijele, tlačitelje i potlačene.
Sve se promijenilo kada je otišao na hadž.
U Mekki je vidio ono što je u Americi smatralo nemogućim: plavooke Skandinavce i crne Afrikance, ramena uz rame, u istom obredu, u istoj molitvi, u istom dostojanstvu.
“Nikada nisam svjedočio takvoj iskrenoj gostoljubivosti i duhu pravog bratstva. U Americi sam vjerovao da to nikada ne može postojati između bijelih i nebijelih.”
Hadž nije samo promijenio njegovu politiku — promijenio je njegovu dušu.
Vratio se s vizijom koja je prevazilazila rasne granice: “Amerika mora razumjeti islam, jer je to jedina religija koja uklanja problem rase iz društva.”
Od Alabame do Gaze
Malcolm X je rasizam počeo posmatrati kao globalnu strukturu, a ne samo američki grijeh.
Vidio je kolonijalne mreže koje povezuju Afroamerikance s Alžirom, Ganom, Vijetnamom i Palestinom.
U svom eseju “Zionist Logic” napisao je da je cionizam “novi oblik kolonijalizma” — projekat koji oduzimanje zemlje skriva iza humanitarnog jezika.
“Ugnjetavanje nije lokalno. Ono je strukturalno. Ono je globalno.”
Novi glas u staroj borbi
Šest decenija kasnije, u džamiji u New Yorku stoji Zohran Mamdani — sin ugandsko-indijskih imigranata, socijalista i musliman — i govori riječima koje bi Malcolm X prepoznao:
“Neću promijeniti ko sam. Neću promijeniti kako jedem. Neću promijeniti vjeru kojoj pripadam. Ali promijeniću jedno: više neću tražiti sebe u sjenkama.”
Kada je ušao u politiku, savjetovali su mu da vjeru drži za sebe — da ne bude “previše musliman” za američku javnost.
Ali on je, poput Malcolma, odbio nevidljivost.
Vjeru je prihvatio kao izvor snage, a ne kao teret.
“San svakog muslimana je da bude tretiran kao bilo koji drugi Njujorčanin. Predugo su nam govorili da tražimo manje. Dosta je.”
Egzistencijalna prijetnja eliti
Mamdani, 34-godišnji demokratski socijalista, dugogodišnji je zagovornik prava Palestinaca.Još od studentskih dana podržava kampanje bojkota, povlačenja investicija i sankcija protiv Izraela.
Njegove izjave — poput one da bi, kao gradonačelnik, tražio hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua ako bi došao u New York — izazvale su oduševljenje pristalica i bijes protivnika.
Korporativni i nekretninski lobiji uložili su više od 22 miliona dolara kako bi zaustavili njegovu kampanju.
Zašto? Jer Mamdani predstavlja prijetnju njihovoj moći.
Ne samo izazov za Izrael, nego i za sistem koji održava rasizam, kapitalizam i imperijalizam u sprezi.
Nova generacija jevrejskih glasova
New York — grad s najvećom jevrejskom populacijom izvan Izraela — postao je poprište dubljeg preispitivanja odnosa moći i moralnih vrijednosti.
Prema anketama, 43% jevrejskih birača u gradu bi glasalo za Mamdanija, uključujući dvije trećine mladih između 18 i 44 godine.
To je generacijski zaokret koji mijenja paradigmu.
Sve više američkih Jevreja vidi rat u Gazi kao zločin, a sukob kao pitanje prava, a ne plemena.
“Nije mi ugodno podržavati državu koja ima hijerarhiju državljanstva na osnovu religije. Jednakost bi trebala biti temelj svake zemlje.” — Zohran Mamdani
Naslijeđe koje se ne da ušutkati
Malcolm X je bio među prvim crnim liderima koji su otvoreno podržali Palestinu. Posjetio je Gazu 1964. godine i prepoznao u njenoj borbi isto ono što je vidio u Alabami: okupaciju, nasilje i brisanje ljudskosti.
“Sadašnja okupacija arapske Palestine nema ni inteligentan ni pravni osnov u historiji.”
Šezdeset godina kasnije, Mamdani govori istim jezikom:
“Svaki dan u Gazi postao je mjesto gdje je i sama tuga ostala bez jezika.”
Dok drugi političari izbjegavaju jasne riječi, on govori iz moralne jasnoće. Poput Malcolma X-a, ne boji se carstva.
Nezavršeni pokret
Za obojicu, Afrika nije samo porijeklo — to je pogled na svijet. Malcolm X je kroz putovanja u Ganu, Egipat i Nigeriju shvatio kolonijalizam kao globalni sistem. Mamdani to nasljeđuje od svog oca, učenjaka Mahmooda Mamdanija, čije su studije o kolonijalnoj i postkolonijalnoj moći postale obavezna literatura.
I tako, na stotu godišnjicu rođenja i šezdesetu godišnjicu smrti Malcolma X-a, New York — grad koji ga je nekad odbacivao — sada razmatra izbor svog prvog muslimanskog gradonačelnika.
“Naći ću sebe u svjetlu.” — Zohran Mamdani
Dva čovjeka. Dva vremena. Jedna zajednička struja: tvrdoglavi, prkosni puls oslobođenja.
Ovo nije epilog jednog pokreta. Ovo je sam pokret — nedovršen, neslomljen i u pokretu.