Veoma je teško reći otkuda ruska бумага.
Ona ima više značenja:
1. Papir
2. Službeni dokument
3. Pamučno predivo (konac)
4. Pamučna tkanina (valjda se to i na srpskom zove 'bombaž'; ne znam,
valjda je to posuđenica iz francuskog).
Vasmer kaže za bumagu da je to posuđenica iz italijanskog bombagio
(verovatno je mislio na bambagio 'klobuk pamuka, pamučna "vuna"; lat.
bombacium 'pamuk'; takođe lat. bombyx 'svilena buba', bombycinus
'svilen, mekan, nežan'). Odakle, pak, pomenuto bambagio, teško je
reći. Možda da nagađamo da to ima nekakve veze s Bombajem u Indiji
(valjda se tamo pamuk najviše proizvodio?). Opet, nije mi jasno kakve
veze pamuk ima s papirom?
Barva ili farba je, takođe, teško razumljiva reč sa aspekta slovenskih
jezika. U germanskim jezicima ta se reč (Ger. Farbe) pojavljuje u
različitim oblicima, od SVN farawa do norveškog fargje. Osim Čeha
mislim da i Slovenci imaju reč barva, ali, ne pada mi na pamet odakle
bi ona mogla da potiče (uveren sam da to nije posuđenica iz nemačkog,
kakav je slučaj sa srpskom 'farbom').
Boja bi mogla da bude u relaciji s engleskim paint, odnosno s
latinskim pingo pingere (bojiti, crtati). Zapravo, bojiti bi moglo
biti iz iste osnove kao i srpski glagoli pisati i beležiti. Uveren sam
da je ta reč u turski došla iz srpskog, a ne obrnuto kako većina
modernih lingvista danas tvrdi. No, potrebno je mnogo više od ovog što
sam rekao da bi se konačno utvrdila prava istina kada je reč boja u
pitanju.