Doba Nevinosti Knjiga Pdf 25
Javon Baker
Edith Wharton američka je književnica rođena u drugoj polovini XIX stoljeća. Historija književnosti pamti je kao prvu ženu dobitnicu Pulitzerove nagrade 1921. godine za roman Doba nevinosti.
Činilo se da bi uspešni mladi advokat Arčer Njuland sa groficom Elen Olenskom mogao imati sve ono što sa svojom verenicom, lepom i konvencionalnom aristokratkinjom Mej Veland, nikada neće imati. Preispitujući stroge društvene norme koje nameće američki visoki stalež druge polovine devetnaestog veka, Njuland se približava Elen i udaljava od Mej, kao i od iluzija o društvu kome pripada. U romanu smeštenom u Njujork njene mladosti, Idit Vorton ukazuje na ostatke stare društvene elite satkane na tekovinama evropske tradicije. Pogledajući unazad, spisateljica se podseća vrlina suviše dragocenih da uzmaknu pred nadolazećim dobom raskalašnog džeza, drskih šiparica i galona popijenog džina. Prizivajući atmosferu Njujorka u nestajanju, Idit Vorton se gotovo pobožnim kajanjem ispisuje Doba nevinosti kao iskupljenje za mladalačka omalovažavanja doterane i uređene uljudnosti sveta koji je nepovratno izgubljen.
U romanu "Doba nevinosti" autorica je briljantno analizirala scenu američkog pomodnog društva kontrastirajući običaje Novog svijeta s običajima Stare Europe. Ali u ljubavnoj priči smještenoj u New Yorku u drugoj polovici 19. stoljeća, a objavljenoj u godini 1920. i današnji će čitatelji pronaći ona stalna mjesta koja, neovisno o vremenu i prostoru, podsjećaju: ili na svježu lektiru, ili na trenutke nečije tuđe, zbiljske, a nama prepričavane biografije, ili pak, a i to se ne smije prešutiti, na sitne segmente naših osobnih životnih iskustava.
The Age of Innocence (sh. Doba nevinosti) je roman američke spisateljice Edith Wharton objavljen 1920. godine, poznat kao njeno najuspješnije djelo i jedan od prvih velikih romana američke književnosti čiji je autor bila žena.
Wharton je roman napisala neposredno nakon Prvog svjetskog rata, koga je bila provela u Evropi i zbog toga postala uvjerena da je predratna civilizacija, odnosno ostaci "Pozlaćenog doba" nepovratno nestali, te da je njena dužnost prikazati je budućim čitateljima. Roman, preput blage ali efektne ironije, je postigao ogroman uspjeh te je 1921. godine osvojio Pulitzerovu nagradu za fikciju, učinivši Wharton prvom ženom koja je dobila to prestižno priznanje.
'Vrijeme seksa u doba nevinosti' Hedlov je četvrti roman, a objavljen je u izdanju Naklade Ljevak. Urednik Kristijan Vujičić istaknuo je kako je riječ o romanu koji spaja 'ono najbolje iz Hedlova spisateljskog i novinarskog rada: osjećaj za priču i novinarski pristup', a u kojemu Hedl otkriva melankolični svijet glavnoga junaka 'koji se iscrpljuje u onom odviše ljudskom pitanju - 'što bi bilo, kad bi bilo?".
Njegova knjiga 'Vrijeme seksa u doba nevinosti' najavljena je kao iskren, topao, životan i dirljiv, filigranski isklesan rekapitulacijski dragulj o potrazi za idealima slobode i sna o svijetu porušenih zidova.
Pogačnik je istaknula kako je to priča o iluzijama mladosti 'koje možemo spoznati samo s neke vremenske distance', te je 'čitav roman sklopljen kao spoj nevinosti karakteristične za mladost, i iskustva, odmaka iz kojega se za tom mladošću traga'.
Vratimo se na školski mikrouniverzum onog doba koji, kako razabiremo iz priča, a pročitano potvrđujemo i vlastitim tragikomičnim doživljajima, ne mari za kult djeteta. Ni kod kuće, premda Refikovi roditelji imaju samo njega, nema pedocentričnog pristupa. Zato ima ljubavi i zdravog razuma, što se za krutu školsku hijerarhiju i ne može reći, predstavljaju je frustrirani i jedva funkcionalni pojedinci koji opstaju zahvaljujući tadašnjoj nepovredivosti autoriteta nastavnika i institucije. Kategoriju potvrđenih sadista zalutalih među djecu predstavlja učiteljica Jovana, reinkarnacija Ćopićevog gospodina Paprike, doduše s golemom punđom umjesto rascvjetalog nosa, za koju će se na koncu pokazati da je prije razočarana i nesretna nego suštinski zločesta, što je međutim kod ove čitateljice nimalo ne amnestira.
Autoru je stalo da barem u prostoru literarnog Prijedoru vrati predratni dignitet, civilnu normalnost iz doba koje je prethodilo propasti, pa u (auto)fikcionalnoj maniri nastoji rekonstruirati sve ono što je činilo kulturu življenja jedne urbane, multikonfesionalne zajednice. No, desit će se da simbolički kapital takvog grada, ta heterogenost koja ga je razlikovala od kakve pojednostavljene, seoske sredine dovede do skoro pa neobjašnjive katastrofe, kad se iskustvo dugogodišnjeg neproblematičnog suživota skrhalo o novu, sasvim izglobljenu realnost.
Razmišljam kako je Hodžić možda i najbolji kad nas pušta da bar na mahove vjerujemo da se skladan život kakav je bio, kakav je trebao biti i dalje, može održati u kontinuumu. I to ne zato što izmaštava alternativnu stvarnost ili se zanosi hipotezama, nego svoj izgubljeni svijet oslikava toliko živim i svijetlim da destrukcija u takvim relacijama zaista nije opcija. Događa nam se stoga svojevrstan čitateljski fenomen; premda nažalost i predobro znamo što će biti kasnije, svaki put kad nas pripovjedač na to podsjeti, rastužit ćemo se, čak i iznenaditi, jer čitateljeva je pozicija ovdje ona autentičnog djetinjeg ili naprosto prijeratnog neznanja dok banalnost zla tada još u sleep modeu tek latentno potamnjuje kolotečinu. Upravo stanovita regresija, povratak u doba nevinosti koji proizlazi iz čitanja Hodžićevih evokativnih i benevolentnih proza vraća nam sposobnost zamišljanja ljepših svršetaka, pa tako i vjeru u moguće sretnije početke.
Doba nevinosti (eng. The Age of Innocence) je film Martina Scorsesea iz 1993. s Danielom Day-Lewisom, Michelle Pfeiffer i Winonom Ryder u glavnim ulogama. Film je adaptacija istoimenog romana Edith Wharton.
Svjedok jedne takve uvjerljive umjetničke priče je i nagrađivani osječki novinar i književnik Drago Hedl koji je, nakon uspješnih romana Donjodravska obala, Izborna šutnja i Ispovjedna tajna, objavio svoj četvrti roman intrigantnoga (za naše provokaciji nesklono podneblje možda i preintenzivnoga?) naslova Vrijeme seksa u doba nevinosti. Njegov novi roman poigrava se čitateljima nudeći im zagonetan i nepotvrđen ugođaj autobiografskog teksta, o čemu svjedoče i privatne fotografije autora otisnute na unutrašnjim koricama romana. Hedlov angažirani pripovjedač u prvoj osobi te načini pripovijedanja zatiču se na književnim temeljima Prousta, Krleže i već spomenutoga Murakamija. Roman odiše duhom refleksivnoga protagonista, vještim pripovijedanjem i potragom za izgubljenim prijateljima, ljubavima i uspomenama.
Pred nama je period darivanja i uživanja, a knjiga je bezvremenski poklon koji možemo otvoriti bezbroj puta i koji nas uvijek iznova razveseli. Znaju to u nakladničkoj kući Znanje pa su za knjigoljupce različitih profila i preferencija pripremili deset ovogodišnjih hit naslova, ali i nekoliko prosinačkih noviteta koji na webshop i u knjižare Znanje stižu u ovom tjednu prije Božića. Na vama je samo da odaberete idealno štivo za sebe i svoje bližnje!
Privrženi književnim klasicima doći će na svoje uz Pulitzerom ovjenčani roman Edith Wharton, Doba nevinosti, tragičnu ljubavnu priču koja moćno progovara o svim kušnjama ljudskog srca, a oni koji vole sugestivno pripovijedanje, uvjerljivo psihološko portretiranje likova te progovaranje o najbolnijim temama zasigurno će uživati u Četiri vjetra, zadivljujućoj priči o obitelji i junaštvu preživljavanja u teškim krizama, popularne autorice Kristin Hannah.
Idealan poklon za one nešto mlađe su Vikinški mitovi, Matta Ralphsa, knjiga koja vas vodi na čudesno putovanje u zemlju vatre i leda, gdje se bogovi bore za moć, divovi odmjeravaju snage sa zvijerima, a trolovi su sve samo ne dobrodušni.
Za kraj, tu je i bezvremenski klasik u novom ruhu: Mali princ, najpoznatija novela Antoinea de Saint-Exupéryja napisana 1943. godine. Ova neobična knjiga tematizira ljubav i prijateljstvo i govori o razlikovanju važnog od nevažnog, unutarnjeg od površnog. Knjiga je neobična jer čovjek nikad nije siguran da ju je pročitao do kraja i da ju je pročitao kako treba. Iz tog razloga joj se mnogi ljudi vraćaju nekoliko puta, u različitim razdobljima života. Zašto ne biste i vi u 2022.?
Najcjelovitiji prikaz nuklearne katastrofe koja je obilježila 20. stoljeće. Smještena u društveno-povijesni kontekst, knjiga nudi uvid ne samo u tijek zbivanja, nego i način na koji su društveno-politički odnosi tadašnjeg Sovjetskog Saveza utjecali na njezin nastanak i posljedice.
Adam Higginbotham (1968.) britanski je novinar i autor čije su tekstove narativno-publicističkog sadržaja objavljivali brojni časopisi, uključujući New Yorker, Wired, Smithsonian i New York Times. Bio je dopisnik Sunday Telegrapha te glavni urednik časopisa The Face. Mnoge njegove priče poslužile su kao predložak za razvoj filmskih i televizijskih emisija. Njegova prva knjiga, Ponoć u Černobilu: Neispričana priča o najvećoj svjetskoj nuklearnoj katastrofi, objavljena je 2019. u izdanju nakladničke kuće Simon & Schuster. Otada je prevedena na više od dvadeset jezika te ovjenčana mnogim priznanjima i nagradama: Andrew Carnegie Medal for Excellence za najbolje publicističko djelo 2020., William E. Colby za najbolju knjigu 2020., a uvrštena je i u najuži krug najboljih publicističkih knjiga godine prema izboru nekoliko časopisa, uključujući New York Times, Time i Kirkus Reviews.
Harvardovu sveučilištu, a titulu doktora znanosti iz područja astrofizike na Sveučilištu Columbia. U razdoblju od 1991. do 1994., sudjelovao je kao znanstveni suradnik u postdoktorskim istraživanjima na Sveučilištu Princeton, a 1994. pridružio se radnom timu Haydenova planetarija gdje 1996. postaje ravnatelj. Autor je više popularno-znanstvenih knjiga od kojih je na hrvatskom jeziku u nakladi Znanja objavljena njegova svjetska uspješnica Astrofizika za ljude u žurbi.
dd2b598166