Vrli Novi Svijet Knjiga Pdf 12
Irmgard Verzi
Tema i pitanja kojima se Vrli novi svijet bavi su potaknuta događajima ranog dvadesetog stoljeća. Masovna proizvodnja učinila je automobile, telefone i radio-uređaje relativno jeftinima i široko dostupnima te je time znatno promijenila svijet i živote ljudi. S druge strane, Oktobarska revolucija u Rusiji i uspon fašizma u Italiji su u fokus doveli totalitarne vlade. Huxley je putem Vrlog novog svijeta uspješno izrazio svoja mišljenja i brige o putu kojim se kretao svijet njegovog doba.
Uz Orwellovu 1984. i Zamjatinov Mi, Huxleyev Vrli novi svijet, najbolji je antiutopijski roman i već klasično djelo književnosti XX. stoljeća. Da nije već napisan, Vrli novi svijet trebalo bi danas napisati. Ovako, potrebno ga je samo - čitati. Prvi puta ili ponovno, svejedno.
Mogućnost mišljenja, otpora i bilo kakve natruhe individualizma u Divnom novom svijetu, osim some, priječe zajednički sportovi, igre, kolektivno pjevanje, konstantna buka i površna zabava. Kolektivitet je progutao pojedinca, svi su stalno zajedno, ali pojedinci su bezosjećajni i atomizirani pa pravo zajedništvo ne postoji. Divno je novo društvo lukavo iskoristilo čovjekovu potrebu za plitkim užicima, ali i osjećajem sigurnosti i ukorijenjenosti, jer pitanja su nelagodna i ometaju nas u posvemašnjoj bezbrižnosti. Navikavanje na poslušnost autoritetima počinje od djetinjstva: kad učenici slušaju predavanje o funkcioniranju Centra za izlijeganje embrija, na njih prelazi upraviteljev entuzijazam, dive mu se: Glas mu je ječao poput trube. Dok su ga slušali, osjećali su da rastu, da ih nešto grije (39). Odricanje od odgovornosti vodi u daljnju slijepu sljedbu koja traži nove autoritete.
Ukoliko ustvrdimo da živimo uglavnom infantilno, neodgovorno, prepuštajući drugima da umjesto nas razmišljaju, zapravo je riječ o samoskrivljenoj nezrelosti o kojoj je Kant pisao već krajem 18. st. Za njega je nezrelost čovjekova nesposobnost da se samostalno služi svojim razumom. A samoskrivljena je kad se ne radi o nedostatku razuma nego o nedostatku hrabrosti da se razumom služimo bez autoriteta (prvenstveno misli na Boga). Čovjek bi po Kantu morao biti dovoljno hrabar da se osloni na samoga sebe, da preuzme odgovornost za svoja djela i spoznaje, jer samo tako može postati svjestan svoje slobode i riješiti se slijepe pokornosti autoritetima.
* Serijal "Čitanjem do promjene" Marije Ott Franolić objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem provedenog Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i Autorice.
Haksli je posjetio tada novootvorena i tehnološki napredna postrojenja Brunner and Mond koja su bila dio Imperial Chemical Industries i opisao je do u pojedinosti procese koje je tamo vidio. Uvodi u najnovijim izdanjima romana Vrli novi svijet navode da je Haksli za pisanje romana bio nadahnut posjetom toj tvornici.
Iako je radnja romana postavljena u budućnost, on sadrži probleme i pitanja iz ranog 20. stoljeća. Industrijska revolucija je upravo donosila ogromne promjene u svijetu. Masovna proizvodnja je omogućila da automobili, telefoni i radio-uređaju budu jevtini i lako dostupni u cijelom razvijenom svijetu. Oktobarska revolucija i Prvi svjetski rat su još uvijek odjekivali svijetom. Mnogi likovi iz romana su nazvani po ljudima koji su uticali na promjene u svijetu u tom vremenu, kao na primjer Benito Huver ili Bernard Marks.
Za Vrli novi svijet Hakslija su negativno ocijenili skoro svi onovremeni kritičari, mada je roman kasnije prihvaćen. Čak su i oni malobrojni kojima se svidio njegov roman uglavnom ublažavali svoje hvale omalovažavajućim primjedbama.
Ograničeni izbor imena koja Svjetska država dodjeljuje svojim građanima odgojenim iz flaša može da se poveže sa osobama iz politike i kulture koji su imali uticaja u birokratiji, privredi i tehnologiji Hakslijevog doba, a time i sistemima iz Vrlog novog svijeta:
Uz Orwellovu 1984. i Zamjatinov Mi, Huxleyev Vrli novi svijet, najbolji je antiutopijski roman i već klasično djelo književnosti XX stoljeća. Da nije već napisan, Vrli novi svijet trebalo bi danas napisati. Ovako, potrebno ga je samo - čitati.
Prvi puta ili ponovno, svejedno.
Oldos Haksli (Aldous Huxley), engleski pisac koji je živeo na prelazu iz IX u XX vek, stvorio je antiutopijski roman Vrli novi svet u periodu uspona fašizma, te izrazio moguće nehumane tendencije. Naslov pomenutog romana i antiutopije ironično ukazuje na društvo koje trenutno ne postoji, a ne bi trebalo da se ostvari u budućnosti. Autor je ponudio pesimističnu viziju odlučujući se da radnju romana vremenski i prostorno odredi u Londonu 2540. godine ili 632. godine Fordove ere.
Hipnopedija, učenje u snu pomoću zvučnika koji odašilje određene poruke, zamišljeno je kao instrument intelektualnog obrazovanja, što se nije pokazalo produktivnim. Reč je o neibežnom aspektu u novim okolnostima za održavanje kastne svesti, dok je u doba liberalizma bilo zabranjeno. Nekada je parlament izglasao zakon protiv hipnopedije, a potom postao arhaizam. Ipak, čuvaju se dokumenta iz pređašnjeg perioda slobode ličnosti uprkos kampanji protiv prošlosti u vidu zatvaranja muzeja, demoliranja istorijskih spomenika i zabrane štampanja knjiga pre 150. godine Fordove ere. Ostaje istorijska činjenica da su ljudi verovali u hrišćanstvo, no po autorovoj zamisli budućeg društva glorifikuje se Ford, znak T, proslave Fordovana, mise solidarnosti u novoj Svetskoj državi. Peva se više himna solidarnosti. Na primer, Prva himna solidarnosti glasi (str. 63):
Roman Vrli novi svet pruža iscrpan materijal za sociološku analizu. Autorova kreativna i stvaralačka misao fokusira se na različite oblasti društvenog života: nauka, umetnost, religija itd. Svaka od ovih sfera društvenog života, po autorovoj zamisli, doživljava pad u budućem društvenom sistemu. U totalitarnom sistemu nekadašnje Jugoslavije, akademik Borislav Pekić bio je u zatvoru jer se protivio komunizmu; smatran je personom non grata od strane jugoslovenskih vlasti, koje su godinama stale na put izdavanju njegovih dela. Na primer, u socijalističkom društvenom uređenju religija je potiskivana, ali je kasnije primetan fenomen retradicionalizacije i povratka religiji, te je potrebno skrenuti pažnju na dinamičnost društvenog života. Stoga je neopravdano prorokovati o budućnosti jednog društva, ali je poželjno istaknuti negativne tendencije, koje bi se mogle sprečiti, te stvorili uslovi za socijalno blagostanje budućih generacija.
Uvod U svakodnevnom, zdravorazumskom načinu razmišljanja o stvarnosti, teme kojima se bavi sociologija, poput društvene strukture, kulture, ekonomskih kretanja i statistike, ne deluju blisko temi zdravlja. Na kraju krajeva, zdravlje je individualna karakteristika...
Globalizacija predstavlja proces koji je vezan za 20. vek, učinio je da se kapitalizam proširi na čitav svet. Najjednostavnije rečeno, dolazi do širenja kapitalističke ekonomije u globalnim razmerama i svet postaje jedna celina sa jedinstvenom podelom rada....
Reč religija potiče od latinske reči religio. Ona nam pomaže da razumemo poreklo sveta, uzrok nekih dešavanja (pr.poplava) i sebe. Postoje različite definicije religije, međutim, postoji konsenzus oko toga koliko vrsta religija postoji. U pitanju su dve vrste:...
Da bi uopšte govorili o ovoj temi, moramo se prvenstveno dotaći nekih osnovnih pojmova koje sociolozi koriste kada govore o etničkim aspektima društva. Etnička vezanost jeste jedan društveni odnos u kojem pojedinci gaje određenu vrstu međusobne solidarnosti koja je...
Društvena uloga je ponašanje i delovanje koje se odvija prema unapred definisanim društvenim normama, a društveni položaj je mesto koje pojedinac zauzima na osnovu načina obavljanja društvene uloge i načina na koji društvo tretira značaj određenih društvenih uloga i njihov doprinos društvenom progresu.
Stanovnici su konstantno nadzirani kako bi se osiguralo da svi točno prate vladajući režim te se provjerava da nitko nikada ne provodi vrijeme sam već da je uvijek okupiran nečime kako ne bi imao vremena za razmišljanje i propitivanje u kakvom svijetu živi.
Ovo je samo nekoliko šokantnih stvari koje nam knjiga donosi, a zanimljivo je da je knjiga pisana kao projekcija onoga što nas čeka. Pravo je pitanje čekaju li nas ovakve stvari u budućnosti ili su se neke već i ostvarile?
njegovo remek-djelo, istovremeno je opčinilo i uplašilo milione čitalaca i svoju je urgentu važnost zadržalo sve do današnjeg dana.Napisan u sjenci uspona fašizma u Evropi tridesetih godina, Vrli novi svijet podjednako dobro komunicira sa savremenim svijetom 21. vijeka kojim dominiraju industrija zabave, tehnologija i farmaceutika, umjetnost ubjeđivanja i tajanstveni uticaj elita.
Ove godine, u studenome, navršit će se 60. godišnjica smrti engleskog književnika Aldousa Leonarda Huxleyja. Godine 1960. dijagnosticiran mu je rak grla te je, u godinama što su uslijedile, napisao još samo jedan roman, utopiju Otok. Prema njegovoj biografiji, na samrtnoj postelji zatražio je 100 mikrograma LSD-a te je sljedećeg jutra, 22. studenoga 1963., spokojno dočekao smrt.
Zanimljivo je da su istog dana umrli i John F. Kennedy te drugi poznati britanski pisac, C. S. Lewis. Huxley je rođen u obitelji intelektualaca, u Godalmingu 26. srpnja 1894. godine, a preminuo je u Los Angelesu. Otac mu je bio Leonard Huxley, najstariji sin poznatog biologa Thomasa Henryja Huxleyja koji je bio jedan od prvih pristaša darvinizma.
Aldous Huxley se obrazovao u Etonu, jednoj od najslavnijih i najpoznatijih engleskih privatnih škola, te je htio postati liječnikom. U tome ga je spriječio keratitis, koji ga je u roku od nekoliko mjeseci gotovo potpuno oslijepio. Naučio je čitati knjige i glazbene tekstove Brailleovim pismom, služeći se uz to pisaćim strojem.
7fc3f7cf58