Hristos Voskrese!
Forwardovala sam vam jedan mail koji je na listu koju
uredjujemo ja i jedan moj prijatelj poslao jedan clan.
Malo je neobican, nisam znala da u nekoj komunikaciji sa
ljudima to tako izgleda. Pogledajte prilog.
Alek
----- Original Message -----
Sent: Monday, April 28, 2008 8:24 PM
Subject: (Na-kavi) U pakao zbog mini suknje
U prilogu je jedan dobar clanak iz danasnje Slobodne Dalmacije zajedno s
komentarima citalaca pa ga procitajte...
Slavek
27.04.2008. | 11:34
Savjeti koje crkveni list glas koncila daje
vjernicima u nevolji zgrozili stručnjake
U pakao zbog mini suknje
Neudana
gospođa progla ena je zbog samozadovoljavanja ovisnom osobom, a rastavljena
majka pričest svoje kćeri mora gledati iza zastora, jer Crkva dr i da je
nečista
pi e sa a jadrijević tomas
Hoće li me Bog
kazniti zbog samozadovoljavanja? Je li grijeh ići na estetsku operaciju? Imaju
li pojedine tvrtke veze sa sotonizmom? Mo e li se biti praktični vjernik, a u
isto vrijeme nudist? Je li smrtni grijeh nositi mini suknju? Je li istina da
potomci plaćaju za zla koja su počinili njihovi roditelji?
Sve su to
pitanja koja vjernici postavljaju crkvenom glasilu Glas Koncila, a koji vjernike
svojim nazadnim, pseudoznanstvenim stavovima savjetuje, navodeći, primjerice, da
je masturbacija grijeh i vodi u ovisnost i bolest, a da mini suknja, kako
savjetuju crkveni krugovi jednu srednjo kolku koja im se obratila, mo e mu karce
dovesti u veliku napast, pa se djevojke i ene tako ne bi trebale odijevati.
tovi e, srednjo kolka bi mogla i u pakao jer je, eto, zavodila mu karce.
Crkvenim je krugovima nudizam zločin za nedisciplinirane oči, a rastavljena
majka pričest svoje kćeri mora gledati iza zastora, jer u Crkvi dr e da je
nečista.
Pregledali smo stotinjak takvih pitanja i odgovora, te smo dio
poslali i na im stručnjacima iskusnoj psihologinji Maji Mamuli, sociologu
Zoranu Malenici, nevladinoj aktivistici Nevi Tolle te reiki učiteljici Ani
Vukoji, čije je naukovanje Crkva proglasila magijom. Na i sugovornici izrazili
su zgra anje odgovorima Glasa Koncila, napominjući da, iako znaju za
konzervativne stavove Crkve, ipak nisu očekivali toliku nazadnost, zadrtost i
agresivnost. Sociolog Malenica čak je rekao da su neke konstrukcije i sugestije
vjernicima izvan zdrave pameti i civilizacijskih vrednota ovog dru tva , te da
ugro avaju du evno zdravlje onih koje savjetuju . Tolle je dodala da se ne
sjeća kada je na jednome mjestu pročitala toliko gluposti, predrasuda, kr enja
ljudskih prava i uvlačenja u tuđi krevet kao u Glasu Koncila.
U Glasu
Koncila svoju su be ćutnost iskazali najvi e nad jednom sredovječnom enom koja
se obratila stručnjacima , a oni su je zbog samozadovoljavanja proglasili
osobom neurednog ivota i ovisnicom! Već sam za la u godine, nisam uspjela
ostvariti brak, a imam sna an, neukrotiv nagon. Naprosto se ne mogu suzdr ati od
samozadovoljavanja. Crkva ka e da je to grijeh, ali to je jače od mene.
Poku avam misliti da time ipak nikoga ne vrijeđam, da ne ugro avam ničiji brak,
ugled ili zdravlje. Je li moguće da će me Bog zbog toga kazniti, da sam u
smrtnom grijehu? pita ona, a u Glasu Koncila joj odgovaraju da zloupotrebljava
spolnost, tvrdeći da se izobličila i da je upala u ovisnost o
masturbaciji.
Samozadovoljavanjem se osoba zatvara u sebe, uzalud tro i
Bo ji dar, to mo e voditi stanovitom kr ljanju ili čak izobličenju osobnosti. U
slučaju kakav je Va , uvijek se mo e postaviti pitanje je li riječ o naravnom
prejakom nagonu ili o ovisnosti koja se razvila odustajanjem od svladavanja. U
novije se vrijeme od odgovarajućih stručnjaka če će čuje da je neobuzdanost na
seksualnom području izraz stečene ovisnosti. Svaka takva ovisnost znači
stanovito robovanje, smanjenje slobode i bijeg od ivotne stvarnosti. Redovito
primanje sakramenata sigurno će Vas ojačati te će Vas uspjesi u svladavanju
mnogo vi e zadovoljavati nego samozadovoljavanje ka u, između ostalog, u Glasu
Koncila, a jednom su mladiću napomenuli da će, ako nastavi sa
samozadovoljavanjem, upasti u ovisnost i bolest, te da su mu molitva i
sakramenti najbolji lijek da se rije i tog poremećaja .
Za to ga
izaziva
Jedna mlada vjernica je slu benike za ćudoređe pitala hoće li u
pakao ako bude nosila mini suknju. Nema sumnje da takvo isticanje enske
privlačnosti vi e ili manje erotizira dotičnu sredinu. Mo da se mo e reći da su
u nekim sredinama mu karci već toliko navikli na takvo ensko odijevanje da su u
tom pogledu već kao cijepljeni, pa ih to naročito ne izaziva. Ali slu ajući
mu ke komentare i gledajući ensko pona anje, ne bi se reklo da je ba tako.
Dopusti da ti postavimo pitanje na koje će sama sebi odgovoriti: Ako mu ne
namjerava dopustiti da te svlači rukama, za to ga izaziva da to čini očima?
Vrlo često je tu riječ o namjernom privlačenju mu kih pogleda, o svjesnom
buđenju, ne samo plemenitih poriva nego i gre nih po uda. U tom slučaju vrijedi
krilatica: Mini suknja maksi napast odgovaraju joj iz crkvenih
krugova.
Kakav je stav Katoličke crkve, odnosno moralne teologije, prema
nudistima i prema razodijevanju na pla ama u samo donji dio kupaćega kostima?
pita vjernik iz Pule. Ako to za Vas kao vjernika predstavlja napast i sablazan,
za to ba morate ići na takve pla e? Čovjek kojemu je do kupanja i do sunčanja,
ako je iole zreo, mo e biti gospodar svojih očiju i normalno se pona ati.
Razumije se da vjernik koji ne bi imao snage obzirnom disciplinom očiju i ma te
odupirali se napastima, ne bi smio ići na takve pla e odgovaraju mu u Glasu
Koncila. U katoličkom listu nisu reagirali na vapaj majke kojoj svećenik nije
dopustio da gleda pričest svoje kćeri. Za to kao rastavljena majka moram u crkvi
biti po strani ? Neredovita , iregularna sam majka.
Tako me definira
upnik moje upe, u smislu da sam rastavljena i kao takva moram biti po strani
kad je bila prva pričest moje kćeri. Ili bolje, moram biti zdravog razuma i
imati ukus za pristojnost te ostati iza zastora ali se majka, a u Glasu joj
odgovaraju: Pretpostavljamo da problem koji se tiče crkvenoga prava i moralnoga
nauka ne zadire na područje bračne rastave, već, moguće je, na Va ivot i vezu
s mu karcem koji nije Va suprug po crkvenom zakonu. Nezakonit je ivot izvan
braka ili pak drugi brak civilno sklopljen nakon onoga prvoga u Crkvi. Ako je to
Va slučaj, onda je Va upnik u pravu: Va bračni ivot ne po tuje pravila i
propise crkvene zajednice ka u u tom crkvenom glasilu, no ni jednom riječju nisu
osudili svećenika koji je majku spremio iza zastora.
Pravi se da nisi
gay
Na vi e mjesta Glas Koncila bavio se homoseksualno ću. Mo emo li kao
homoseksualci dobiti odrje enje u ispovijedi? bilo je pitanje dvojice mlađih
vjernika. Čovjek, osobito na području spolnosti, nije ni kriv ni zaslu an glede
sklonosti prema osobama drugoga ili istoga spola. Sklonost nije grijeh. Kao to
heteroseksualac mora obuzdavati svoje naravne sklonosti, tako se i homoseksualac
mora obuzdavati. Neobuzdano zadovoljavanje spolnim strastima, bile one redovite
ili neredovite, vodi u te ke grijehe kojima se poni ava i dostojanstvo partnera
i vlastito dostojanstvo, te vi e ili manje te ko remeti obiteljske i međuljudske
odnose suprotno Bo jemu naumu.
Crkva je uvjerena da se čovjek s
homoseksualnim sklonostima treba svladavati. Mnogi su ljudi s takvim
sklonostima, obuzdavajući ih, postigli slobodu i uspje no se posvetili svome
zvanju postigav i velike uspjehe, osobito u znanosti i umjetnosti. Prema tome,
ne trebate se stidjeti svojih sklonosti, ali svećenik Vas neće moći odrije iti
ako ne odlučite u tom smislu obuzdavati nagone poručuje Crkva da je gay O.K.,
ali sve dok to ne prakticira i pravi se da nije gay. Sociolog Malenica ovaj
potonji odgovor dr i licemjernim, jer, ka e, Glas Koncila nema ni ta protiv
homoseksualaca, ali sve dok ne ive svoju homoseksualnost, to je, napominje on,
protuprirodno, pa Crkva tu ide i protiv same prirode ljudskog bića, jer su i
homoseksualnost i heteroseksualnost jednakovrijedna, zdrava spolna
usmjerenja.
Moj suprug i ja odlučili smo vam se obratiti jer imamo
problema s na om već odraslom kćerkom koja se počela baviti reiki
iscjeliteljskom metodom javljaju se zabrinuti roditelji . Va a je kćerka već
duboko zagazila ne samo u neku iscjeliteljsku metodu , nego i u prateće učenje,
a to znači i vjerovanje, koje ba nije spojivo s katoličkom vjerom. Kr ćanin se
ne bi mogao bez te ke tete za svoju vjeru uključivati na seminare reikija ni
u postizanje stupnjeva u tom sustavu koji je, čini se, ipak mje avina religije,
sugestije, mo da čak i magije, te određene alternativne metode
liječenja.
Budući da je va a kćerka odrasla osoba, te ko ćete utjecati na
nju da se ostavi toga za kr ćansku vjeru skliskoga terena dr i Glas Koncila.
Ana Vukoja, reiki učiteljica iz Zagreba, za Slobodnu ka e da je savjet Glasa
Koncila pogre an i tetan. Katolička sam vjernica i u reikiju nema ni ta lo e,
nema nikakve magije. Kad su mi prije 15 godina svi okrenuli leđa, spas sam na la
u reikiju. Psihijatri i svećenici su filozofirali, a moj brak se raspadao.
Najmanje su me podr ali svećenici. Bog nam je dao razum i slobodnu volju, pa ako
ti roditelji ele dobro svome djetetu, neka ga puste da odabere svoj put ka e
Ana Vukoja, dodajući da na reiki idu i brojni svećenici, ali o tome Crkva uti,
te zaključujući da Glas Koncila nikako ne bi smio osuđivati ne to to ne
razumije.
/ Drago SOPTA / CROPIX
Tolle: Sramota,
inkvizicija!
Nevladina aktivistkinja Neva Tolle ka e da zna da Crkva ima
konzervativne stavove, ali ovo to propagira Glas Koncila, nagla ava, povratak
je vi e stoljeća unatrag.
Takve sulude izjave niti su utemeljenje na
znanosti, niti na zdravom razumu. Reći djevojci da je mini suknja maksi napast
ravno je opravdanju silovatelja koji, eto, nije kriv jer ga je ena zavela
kratkom suknjom. Sramota. Nije masturbiranje bolesno pona anje, nego je bolesna
Crkva koja teti vjernicima i eli ući u njihov krevet, iako se ni sami nisu
uspjeli oduprijeti onome na to sada prisiljavaju vjernike. Čitajući tekstove iz
Glasa Koncila, zaista sam se uspjela iznervirati jer su ta pravila kao iz
vremena inkvizicije ka e Tolle.
Mamula: Koncil vrijeđa i ene i
mu karce
Psihologinja Maja Mamula, koja proučava seksualnost, ka e da je
zatečena nazadnim odgovorima, posebice tvrdnjama da je samozadovoljavanje
nered .
Za Crkvu su to sve neredi, spominje se kr ljanje, izobličenje,
bolest, zaista nečuveno. Va no je djeci i mladima reći da je samozadovoljavanje
normalno, zdravo pona anje, kao to je to najnormalnija potreba i pojava u
odrasloj dobi. Stoga ne slu ajte tetne savjete Crkve. Oni kod vjernika ele
izazvati osjećaj krivnje, srama, to je lo e za zdravlje, za poimanje
seksualnosti i stvara veliku količinu nezadovoljstva, gri nju savjesti iako
vjernici nisu ni ta lo e učinili. Glas Koncila tvrdnjom da je mini suknja maksi
napast vrijeđa ene, ali i mu karce, za koje se dr i da su ivotinje koje će
odmah, čim vide enu u suknji, skočiti na nju navodi
Mamula.
/ Bo o VUKIČEVIĆ
Malenica: Licemjerje
katoličkog morala
Sociolog Zoran Malenica dr i da su odgovori Glasa Koncila
pokazatelj koliko licemjerja postoji u Crkvi.
Odgovori pokazuju najbolje
licemjerje katoličkog morala, jer mislim da se ni 10 posto svećenika ne dr i
onoga to savjetuju mladima.
Inzistiranjem na tome idu protiv prirode i
jako tete ljudima koji od njih tra e savjet. Govoreći protiv biolo kih
zakonitosti, kod nekih ljudi, koji dr e do njihovih savjeta, mogu izazvati i
velike traume.
Crkva je pogre no mjesto za savjete iz sfere seksualnosti
ka e Malenica.
Komentar od: vasco @ 28. travanj 2008 18:01
old news is so exciting! *duh*
jebo ih bog slonovskom kurčinom u tu
licemjernu posranu gubicu.
samo idiotima nije jasan fa izam koji
nepodno ljivo smrdi iz svih njihovih artikulacija o čovjeku i krajnje gnjusni
načini utjecaja na sekularno dru tvo. kroje nam zakone, uni tavaju djecu i
besramno uzimaju pare.
jesus must die. curch must die.
Komentar
od: pirija @ 28. travanj 2008 14:18
Kade cure odrastu pokajat će se ta su
nosile minicu i dobit opost ka ta dobiju i homoseksualci u crkvenim
redovima
Komentar od: nobru32 @ 28. travanj 2008 12:43
Religija je
ono to prosječni vide kao istinito, mudri kao la no, a močni kao
korisno
Komentar od: bzebic @ 27. travanj 2008 22:47
Katekizam
o homoseksualnosti
Ulomci i dijelovi teksta su iz članka Valentina Pozaića
"Katekizam o homoseksualnosti"(*)
Uvod
Pojava homoseksualnosti,
kao i neke druge pojave koje odudaraju od redovito prihvaćene i ivljene ljudske
spolnosti, nije novost na eg vremena. Poznata je od davnina, u različitim
narodima i kulturama. Ta je pojava međutim zadobila neke naročite značajke
koncem dvadesetog i početkom dvadeset i prvog stoljeća, kao to su izla enje u
javnost i tra enje, i postizanje, legalizacije takvih veza, slično braku,
tra eći i mogućnost posvojenja djece. Sudeći prema trenutačnim idejnim
strujanjima i pritiscima, te će se oznake samo jo vi e zao travati na
dru tvenom i zakonodavnom području.
Stajali te crkvenog
nauka
Pogledajmo, to o tom predmetu ka e Katekizam Katoličke Crkve
(KKC):
"Homoseksualnost označava odnose između mu karaca ili ena koji
osjećaju spolnu privlačnost, isključivu ili prete itu, prema osobama istoga
spola. Očituje se u vrlo različitim oblicima kroz vjekove i u različitim
kulturama" (2357).[3]
Katekizam, na istom mjestu, ne daje pobli i izravni
odgovor na pitanje je li to zadano stanje, sklonost, osobno opredjeljenje ili
izbor. Stav se međutim mo e nazrijeti iz daljnjeg teksta moralne prosudbe na
razini objektivnog reda:
"Njezin psihički nastanak ostaje velikim dijelom
neprotumačiv. Oslanjajući se na Sveto pismo, koje ih prikazuje kao te ko
izopačenje,[4] Predaja je uvijek tvrdila da su čini homoseksualni u sebi
neuredni . Protive se naravnom zakonu. Oni spolni čin zatvaraju daru ivota. Ne
proizlaze iz prave čuvstvene i spolne komplementarnosti. Ni u kojem slučaju ne
mogu biti odobreni" (2357).
Istospolna sklonost vrednuje se u svjetlu
činjenice da je čovjek tjelesno-duhovno biće. Ta je sklonost protivna ljudskoj
naravi kako na tjelesnoj tako i na emocionalno-duhovnoj razini: u istospolnom
odnosu isključena je i tjelesna i duhovna komplementarnost mu karca i ene.
Katekizam spominje neizvjesnost nastanka istospolne sklonosti na psihičkoj
razini, dok onu genetsku ne spominje.
"Nemali broj mu karaca i ena
pokazuju duboke homoseksualne te nje. Ta sklonost, objektivno neuredna,[6] za
većinu njih predstavlja ku nju. Zato ih treba prihvaćati s po tivanjem,
suosjećanjem i obazrivo ću. Izbjegavat će se prema njima svaki znak nepravedne
diskriminacije ... "(2358).
Daljnji tekst govori o moralnim obvezama
samih dotičnih pojedinaca koji se nalaze u stanju označenom kao
homoseksualno:
"Te su osobe pozvane da u svom ivotu ostvare Bo ju volju,
i ako su kr ćani, da sa rtvom Gospodinova Kri a sjedine pote koće koje mogu
susresti uslijed svojega stanja" (2358).
"Homoseksualne osobe pozvane su
na čistoću. Krepostima ovladavanja sobom, odgojiteljicama nutarnje slobode,
kad to uz potporu nesebična prijateljstva, molitvom i sakramentalnom milo ću,
one se mogu i moraju, postupno i odlučno pribli iti kr ćanskom savr enstvu"
(2359).
Sa eto rečeno: prema KKC homoseksualnost je ne-naravna,
ne-zdrava, ne-uredna sklonost, a ne zadano, determinirano stanje. Prakticiranje
homoseksualnosti, gledajući u objektivnom redu, je ne to u sebi zlo,
neprihvatljivo. Djelovanje pojedinca, i stanje njegove savjesti, kao i na svim
drugim područjima, vrednuje se prema redovitim moralnim načelima: ovisno o
stupnju njegove spoznaje i o stupnju njegove slobode, tj. o njegovom osobnom
moralnom integritetu, odnosno moralnoj zrelosti. To je stajali te u skladu s
crkvenom predajom. Neka druga tumačenja mogu ukazivati na neupućenost ili
naivnost, ili su pre la rubikon ozbiljnosti.
Temelj i
polazi te
Na čemu se temelji, odakle polazi takvo stajali te crkvenog
nauka? Drugi Vatikanski sabor, govoreći o braku i obitelji, i dakako o naravi
ljudske spolnosti, ističe:
"Ta se ljubav posebno izra ava i dopunjuje u
samom bračnom činu.
Zato su čini kojima se supruzi međusobno intimno i čisto
sjedinjuju časni i dostojni. Kad se obavljaju na doista ljudski način,
izra avaju i produbljuju međusobno darivanje, kojim se supruzi, radosni i
zahvalni, uzajamno obogaćuju (GS 49)."
"Zbog toga i kad nema djece, često
puta tako eljkovane, brak ostaje kao zajednica i zajedni tvo čitavog ivota i
zadr ava svoju vrijednost i nerazrje ivost (GS 50). "
Isti nauk nastavlja
papa Pavao VI u enciklici Humanae vitae. Izla ući stav Rimokatoličke crkve, papa
Pavao VI, kao vrhovni učitelj Crkve, ističe da svaki bračni čin mora ostati po
sebi usmjeren na preno enje ljudskog ivota (11), i ka e da se ta nauka temelji
na neraskidivoj vezi između dvojakog smisla bračnog čina: smisla sjedinjenja i
smisla rađanja. Tu je povezanost Bog ustanovio, i čovjek je ne smije samovoljno
raskinuti (HV 12).
Naravni zakon
Sve stvoreno plod je Bo je
ljubavi i mudrosti, usmjereno na određeni cilj u vremenu i vječnosti, slijedeći
u samom sebi upisanu zakonitost i ciljnost. Stoga, govor o vrednotama i normama
nije neka kr ćanska isključivost, već datost zajedničke ljudske naravi svim
ljudima.
Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Bo ju on ga stvori,
mu ko i ensko stvori ih (Post 1,27). Taj bo anski stvaralački čin, upisan u
samu narav čovjeka naravni moralni red, razlog je za to mu karac ostavlja oca
i maku, i postaje jedno tijelo sa svojom enom. Oni vi e nisu dvoje nego jedno.
Stvoreni od Boga i za Boga, određeni su jedno za drugo, i darovani jedno drugome
kao uzajamni pomagači da tako konstituiraju čovjeka po načelu komplementarnosti
tijela i duha. Djelujući protiv naravi, čovjek izaziva narav protiv sebe, na
tjelesnoj i duhovnoj razini. O tome nam nedvojbeno svjedoči iskustvo iz
okoli a.
Bo je nakane gledom na mu ko i ensko u njihovom zajedničkom
ivotu, specificirane su u knjizi Postanka u vi e navrata. Jedno čezne za
drugim, jedno nadopunjuje drugo. Najneposrednija i najočitija Bo ja nakana je
ona koja im zapovijeda da budu plodni i da se razmno avaju. Ljudska bića trebaju
imati obiteljsku povijest, ne samo osobnu povijest. Mogućnost prokreirati,
rađati, biti suradnici Bo ji u stvaranju novih ljudskih ivota (Post 4,1) nije
neko usputno ili slučajno obilje je ljudske spolne dualnosti - dvojnosti, nego
temeljni vidik ljudske spolne odgovornosti, ljudskog poziva kao mu ko i ensko.
U toj se igri ostvaruje i potvrđuje njihova komplementarnost: svatko od njih
igra svoju ulogu. Homoseksualnost, nasuprot, predstavlja tip ljudskog odnosa
koji ne samo da dovodi u pitanje nego poni tava te uloge. Istospolni odnos je
samo simulacija, izigravanje naravnog odnosa. Stoga je u temeljima neuredan
način odnosa dviju osoba.
U daru vlastitoga tijela drugome, nalazi
se dar sama sebe, a to uključuje dar vlastite plodnosti, vlastite sposobnosti za
prokreaciju. Kada mu daruje eni svoje tijelo - samoga sebe, on joj daruje
mogući dar majčinstva. Kada ena daruje mu u svoje tijelo - samu sebe, ona mu
daruje mogući dar očinstva. Zajedno u uzajamnom darivanju i primanju oni jedno
drugo obdaruju stvarnom mogućno ću najizvrsnijeg ljudskog postignuća, ostvarenja
prokreacije jedinstvenog bića koje je tijelo njihova tijela i kost njihove
kosti, stvorena na sliku i priliku Bo ju. To je postignuće, ostvarenje u
naravnom redu tako izvanredno da nema ni dara ni odgovornosti s kojom bi se to
moglo usporediti.
Nakon to se ne nađe čovjeku, Adamu, mu karcu,
usred sveg stvorenja njemu dostojan partner, ivotni suputnik, Bog stvara ne
drugog čovjeka-mu karca nego drugog čovjeka- enu. Pomoć po Stvoriteljevoj mjeri
i zamisli, mu karcu je ena, a eni mu karac. Ili, kako se slikovito izrazio
sidneyski nadbiskup Msgr. dr. George Pell: God made Adam and Eve, not Adam and
Steve .[12] Crkvenu nauku u tom pogledu sa ima također dokument Persona humana:
"Prema objektivnom moralnom redu, čini u homoseksualnim odnosima li eni su svoga
bitnog i nenadomjestivog cilja. Sveto pismo osuđuje ih kao te ku izopačenost i
čak ih prikazuje kao kobnu posljedicu napu tanja Boga".
[13]
Konkretni biblijski izvje taji
Polazeći od
činjenice da je homoseksualno pona anje u domeni čovjekove slobode, dosljedno da
je ono u konačnici izbor (vi e ili manje uvjetovan, ali ipak u biti slobodan
čin) a ne prisila, determiniranost, Biblija daje na vi e mjesta iznimno strog
sud o homoseksualnom pona anju pojedinaca:
Lev 18,22: Ne lijegaj s
mu karcem kako se lijega sa enom. To bi bila grehota. 20,13: Ako bi mu karac
legao s mu karcem kao to se lijega sa enom, obojica bi počinili odvratno
djelo. Neka se smaknu, i krv njihova neka padne na njih.
Post 19,4:
Jo ne bijahu legli na počinak, kad građani Sodome, mladi i stari, sav narod do
posljednjeg čovjeka, opkole kuću. 5: Zovnu Lota pa mu reknu: "Gdje su ljudi to
su noćas do li k tebi? Izvedi nam ih. da ih se namilujemo"24: Jahve zaplju ti s
neba na Sodomu i Gomoru sumpornim ognjem...
Rim 1,22: Gradeći se
mudrima poludje e...26: Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove ene
zamijeni e naravno općenje protunaravnim, a tako i mu karci, napustiv i naravno
općenje sa enom, raspali e se pohotom jedni za drugima...32: Znaju za odredbu
Bo ju - da smrt zaslu uju koji takvo to čine - a oni ne samo da to čine nego i
povlađuju onima koji čine.
1 Kor 6,9: Ne varajte se! Ni bludnici, ni
idolopoklonici, ni preljubnici, ni mekoputnici, ni mu kolo nici...10: neće
ba tiniti kraljevstva Bo jega.
2 Pt 4: Doista, ako Bog anđelâ koji
sagrije i e ne po tedje...6-10: ako gradove Sodomu i Gomoru u pepeo pretvori,
osudi i za primjer budućim bezbo nicima postavi; ako pravednog Lota, premorena
razvratnim ivljenjem onih razularenika, oslobodi pravedniku se, doista, dan
za danom du a razdirala dok je gledao i slu ao bezakonička djela onih među
kojima boravlja e umije Gospod i pobo nike iz napasti izbaviti, a nepravednike
za kaznu na Dan sudnji sačuvati, ponajpače one koji u prljavoj po udi idu za
puti i preziru Veličanstvo.
Iz teolo kih proučavanja jasno
proizlazi da "Biblija ni u kojem slučaju ne govori pozitivno o homoseksualnosti
i homoseksualnom pona anju. Takvo pona anje uvijek je viđeno kao nered u
stvorenome svijetu".[14]
Unatoč nekim poku ajima drukčijeg tumačenja
Svetog pisma, u biblijskom izvje taju, kako u izvje taju o stvaranju tako i o
konkretnom spolnom pona anju, nema mjesta za teolo ki smisao homoseksualnog
izbora i djelovanja. Stoga ne treba iznenađivati činjenica da Crkva uči da je
homoseksualna orijentacija objektivno nered, a subjektivno, izabrana kao stil
ivota, ulazi u područje grje ne djelatnosti. Početna sklonost, dodu e,
slobodnim pristankom, izborom, usvajanjem mo e odvesti u stanje ropstva. No, i
tada je pojedinac odgovoran za to svoje stanje.
Ima li
nade?
Katoličko dru tvo liječnika SAD izdalo je izjavu za javnost pod
naslovom Homoseksualnost i Nada.[17]. Sadr aj se izjave, i uključne nade, mo e
nazrijeti već iz samih podnaslova: Ne rođen takav / Istospolna privlačnost kao
simptom / Istospolna privlačnost je preduhitriva / U riziku, ne predodređen /
Terapija. Usput napominju da se nisu koristili samo katoličkim autorima, već i
onim drugima koji vjeruju u nadu i imaju iskustva opravdanja nade.
Nadu
potvrđuje i utjecajan psihijatar, Dr. Robert Spitzer, sa Columbia University,
poznat i razvikan kao arhitekt dijagnostičkog priručnika 1973, u kojem je
homoseksualnost brisana sa liste mentalnih poremećaja. Taj je ud benik i odluka
imala presudan utjecaj na druge znanstvene odluke irom svijeta.
Sada, nakon
gotovo tridesetogodi njeg iskustva u radu sa homoseksualcima, i obmane,
promijenio je Dr. Robert Spitzer svoju beznadnost u nadu terapije
homoseksualnosti. Njegova promjena mi ljenja izazvala je veliku buru u svijetu
označenom istospolnom orijentacijom, ogorčenost donedavnih strastvenih
pristalica i tićenika. On međutim javno priznaje svoju zabludu i eli je
ispraviti: Sada vjerujem da je to bilo pogre no. Neki se ljudi mogu promijeniti
i promijenili su se ... Smatram da pacijenti trebaju imati pravo istra iti svoj
heteroseksualni potencijal .[19]
Izazovi
U sada njem vremenu
nije lako ni govoriti ni raspravljati o pojavi i praksi homoseksualnosti.
Prizivanje na toleranciju i po tivanje različnosti nije uvjerljivo dok se
istodobno nastupa agresivno i provokativno. Pojedinci istospolnog usmjerenja,
zahtijevajući svoja prava u ime demokracije i tolerancije, ne odlikuju se tim
svojstvima, već vi e agresivno ću, u izboru sredstava i načina, rječnika i
intonacije, diskvalifikacija, prijetnja i ironije, pojedinačno ili skupno, samo
da proguraju, nametnu svoje gledi te, zahtjeve. Javne ekshibicije i
demonstracije idu samo u cilju samoopravdanja, ili i zavođenja, regrutiranja
novih članova? Ako su agresivni pojedinci sa istospolnim sklonostima, i praksom,
djelatnici formativnih profesija (učitelji, nastavnici, profesori, odgojitelji),
mo e li se to smatrati bezazlenom okolno ću za odgoj djece i mlade i? Mo e li se
bezobzirno prijeći preko zabrinutosti roditelja za vlastitu djecu izlo enu
takvim nasrtajima i usmjerenjima? Barem prema nekim zapa anjima, istospolnost je
psiholo ko-dru tveno nastajnog karaktera. Do sada, unatoč glasnim najavama, nije
pronađen nikakav homoseksualni gen (gay gene).[22] Kad bi istospolna sklonost
bila genetski uvjetovana, onda bi jednojajčani blizanci obadva / obadvije bili
homoseksualci, a to ne odgovara stvarnosti.[23] Budući da nitko nije sto posto
jednog spola, oni pri rubu mogu lako biti povučeni u zabludu, u nastranost,
umjesto da budu ohrabreni na putu izgradnje svoje autentične spolnosti.
I dok se ističe pravo na privatnost na području spolnosti, ona se grubo
iznosi u javnost, tra i se legalizacija takve sklonosti, tra i se pravo na
brak i na posvojenje djece, pa i sa nakaradnim dometima. Ako nema dovoljno
djece za posvojenje u normalne brakove, kojim bi se pravom i u ime kojih
vrednota i prednosti, dijete osudilo na odrastanje u istospolnom braku? Je li
dovoljan pristanak dvije osobe, konsenzus, pa da ono to one sporazumno čine,
bude progla eno dobrim, po eljnim i potrebnim za zajedničko dobro, za
humanizaciju dru tva? Ako li su dotični pojedinci vjernici, a to se mo e čuti,
pitanje postaje jo te e.
Pastoral
Istospolna sklonost te ak je
nesporazum sa samim sobom, te ak poremećaj u cjelini identiteta pojedinca.
Naime, osobe s istospolnim usmjerenjem u sukobu su sa samima sobom: na jednoj je
strani sasvim jasan, i neupitan, biolo ki (genetski) i genitalni spolni
identitet, dok je nasuprot tome proturječni psiholo ki identitet. Proturječnost
je tim vi e nagla ena to jedni izigravaju mu kog a drugi enskog partnera. U
SAD-u, gdje je problem dulje nazočan i vi e nagla en, već dulje vrijeme djeluje
udruga za istra ivanje i terapiju homoseksualnosti.[29] Na pojavu
homoseksualnosti u irim razmjerima Crkva, dakako, nije mogla ostati ravnodu na,
već je razvila vrstu pastorala i za to područje.
Vjeran svome poslanju,
svećenik će podsjećati da je potrebno izbjegavati grje ne prigode; podsjetit će
također na potrebu opro tenja i sakramentalnog liječenja u ispovijedi. Brojni
terapeuti vjeruju da vjera igra ključnu ulogu u ozdravljenju istospolnih
privlačnosti i spolne ovisnosti. Svećenik-ispovjednik bi trebao znati da osobe
koje dolaze na ispovijed sa takvim grijesima često nose teret emocionalne boli i
odbojnosti prema onima koji su ih odbacili ili povrijedili, uključujući i
roditelje, vr njake, zlostavljače; da su često rtve ranih spolnih iskustava i
trauma; da istodobno mogu trpjeti i od spolne ovisnosti; mogu biti zahvaćeni
drugim duhovnim problemima kao to je zavist ili samosa aljevanje; velika većina
mu karaca i ena, istospolnih sklonosti i prakticiranja, imaju siroma an odnos
sa svojim očevima.
Od svećenika, se očekuje da utjelovi lik ljubaznog oca
i oca razumijevanja, kao i oca jakosti i čvrstine. Nastojat će liječiti rane,
buditi osjećaj povjerenja dotične osobe u samu sebe i u druge ljude. Ohrabrivati
će u trenucima malaksalosti i padova. Ne će odstupati od nauka Crkve, ali će
uvijek imati Isusovu sućut i spremnost, bez osude: Idi i od sada vi e nemoj
grije iti (Iv 8,11), pa dogodilo se to i sedam puta (Mt 18,22). Čovjekovo je
spasenje, putem pokajanja, u milosrđu
Bo jem.
--------------------------------------------------------------------------------
[3]
Za bolje razumijevanje, valja odmah upozoriti, Katekizam rabi jedan izraz za
dvije pojavnosti: za mu ku i ensku, u skladu s izvornim značenjem
grčko-latinske kovanice: homo-seksualan: homoios = jednak / isti + sexus,
sexualis. Odgovarajući hrvatski izraz mogao bi biti: istospolan.
[4] Usp.
Post 19,1-29; Rim 1,24-27; 1 Kor 6,10; 1 Tim 1,10.
[6] Haec propensio,
obiective inordinata nova verzija u slu benom konačnom tipskom izdanju, usp.:
Cathechismus Catholicae Ecclesiae, Libreria Editrice Vaticana, Citta del
Vaticano, 1997; radna verzija, izvorno na francuskom jeziku, a prema kojoj su
izrađeni prijevodi na brojne druge jezike, tako i na hrvatski, glasila je: Ne
biraju oni svoje homoseksualno stanje; ono za većinu njih... , a to je u sukobu
s prija njim dokumentima: Persona humana (usp. bilj. 5) i Kongregacija za nauk
vjere, Pismo biskupima Katoličke crkve o pastoralnoj brizi homoseksualnih osoba,
Vjesnik Nadbiskupije splitsko-makarske 6 (1986) 14-17. Izdavači su bili du ni,
naknadno, donijeti ispravan tekst; hrvatski to nije učinio.
[11] Augustin
A., Enaratio in Psalmos 57, 1; usp. KKC br. 1962.
[12] Usp.: ZENIT News
Agency, May 25, 2002. Tog dana, na Duhove, skupina mu kih i enskih
homoseksualaca po la je u katedrali demonstrativno, izazovno na Pričest;
Nadbiskup im je odbio podijeliti Pričest i obrazlo io katolički nauk u tom
pogledu.
[13] Kongregacija za nauk vjere, Persona humana, br. 8, str.
12.
[14] olić Petar, Teologija homoseksualnsoti, Obnovljeni ivot 1-2
(1990) str. 48.
[17] Homosexuality & Hope (Statement of the Catholic
Medical Association), Catholic Medical Association, Pewaukee, WI,
2000.
[19] Usp. kratke vijesti u američkom časopisu First Things,
August/September 2001, str. 98-99; za iru informaciju upućuju na :
www.narth.com.
[22] Usp.: Statement on the Gay Gene Discovery, u Peters
Ted, Playing God, Routledge, New York 1997, 179-181; izjavu je potpisalo
petnaest autora s područja pozitivnih i humanističkih znanosti, 17.08.1993; i
kasnije studije upozoravaju da unatoč razvikanim navodnim otkrićima gay gene
nije pronađen: Gilbert F. Scott, Developmental Biology (Fifth edition), Sinauer
Associates, Inc., sunderland, Massachusetts, 1997, str. 788.
[23] Bruti
Bruto Maria, Domande e risposte sul problema dell omossessualita, Cristianaita,
novmebre-dicembre 2002, 7-24.
[29] Uspostava i rad udruge, kao i niz
svjedočanstava ex-gay ljudi, mo e se naći na internetu, pod imenom: NARTH
National Association for Research and Therapy of Homosexuality
(
www.narth.com).
(*) Originalni tekst mo ete pročitati na adresi:
www.ftidi.hr/Homosex.htm Komentar od: iva- @ 27. travanj 2008
22:10
Tako je lujo2, ova slika je poticaj na oj mladosti kako triba ivjeti.
Oče oprosti im jer neznaju to čine.Amen
Komentar od: lujo2 @ 27.
travanj 2008 21:49
Kad bi netko Nevi Tolle rekao da je bolesna isfrustrirana
baba, uvrijedila bi se, a ona sebi uzima za pravo da ka e "nego je bolesna Crkva
koja teti vjernicima"
Komentar od: lujo2 @ 27. travanj 2008 21:40
Meni je ova slika neprimjerena za ozbiljne sociologe i
stručnjake.
Komentar od: iva- @ 27. travanj 2008 18:06
Sama
činjenica da novinari u zadnje vrijeme sve vi e kritiziraju crkvu je
zastra ujuća. Sramotno je pisanje novinara o temema o kojima ne znaju ni ta sem
onog to vide u svojoj okolini. Kada spoznate da su i svećenici obićni ljudi i
gre nici kao i mi onda ćete misliti drugačije. Zar su oni jedini koji bi ljudima
trebali biti primjer, okrenite se oko sebe pa ćete vidjeti pravu sliku
dana njice.
Bilo bi dobro da u buduće potra ite komentare ljudi koji su
pročitali Sveto pismo. Jedno je sigurno , onaj ko ne vjeruje u Boga ne Vjeruje
ni u vraga, a svi smo svjedoci tragične dana njice i doline suza koja nas je
zadesila. elim Vam svima puno Bo ijeg blagoslova i ljubavi.
Komentar
od: alpine @ 27. travanj 2008 16:41
da in je neko reka da mu se svidaju
djecaci i pita je li to nastrano, vjerojatno bi ga samo
utjesili....
Komentar od: bzebic @ 27. travanj 2008 16:18
PO TOVANI, LJUDSKA SPOLNOST NIJE, S OPRO TENJEM, ZA KONTENJER I SMRT VEĆ ZA
IVOT I BLAGOSLOV. DA SE KROZ POVIJEST NIJE SLU AO GLAS CRKVE VEĆ DAVNO BI OVAJ
NAROD I ČOVJEČANSTVO ZAVR ILO U KONTENJERU I SMRTI.
Komentar od: kupina
@ 27. travanj 2008 13:57
Glas Koncila? Pa tko to uopce cita??? Kao sto bi
rekla moja pokojna baba, vjernica: Glas Koncila nije dobar cak niti za zamotavat
ribu!JUČER, DANAS, MALO SUTRA: Javno klanje jezika
SJEVER I JUG: Statistika
na detektoru la i
Dođite u Dalmaciju na seks, droge i house
Dr. Le o: Meni
je secirat le ka tebi napisat tekst
U pakao zbog mini suknje
Mnogim
Splićanima red ne odgovara
JUČER, DANAS MALO SUTRA: Moral ispod
peke
SJEVER I JUG: Erotski zanos u Zagrebu
SMAK FAKTOR: Salmonela u
salonu
Ančić: Razmi ljam o doktoratu
Ostale vijesti u rubrici28. travanj
2008