1. vv.1-2 Talateu
‘Oku hoko atu ‘a e ‘Ipiseli ‘o e uike ni ki he kamata’anga ‘o 2 Timote (1:1-14). Ko e ki’i tohi eni ‘oku ne hanga ma’u pe ‘o fk-mafana’i hoku loto he ‘oku ongo malohi mo fk’ofa mai ‘i he ki’i tohi ni ‘a e talatalaifale, faitu’utu’uni mo akonaki fk’osi ‘a Paula ki hono foha fk-laumalie ko Timote, he ‘oku matu’aki panaki mai ‘a hono ui ma’oni’oni (4:6-7). ‘Oku mahino mei he tohi ni ‘a e vaofi ‘a Paula mo Timote pea ‘oku hanga heni ‘a Paula ke momoi kia Timote ‘a e ngaahi naaunau ‘oku fe’unga mo e tangata kuo tuku ki ai ‘a e palomesi ‘a e ‘Otua ‘ia Kalaisi Sisu.
Ko e ngaahi me’a ‘oku lea ki ai ‘a Paula ‘i he ‘Ipiseli ni, ‘oku ‘ikai ke toe kehekehe ‘a hono mamafa/mafai mei he toenga ‘o e ngaahi ‘Ipiseli fk-tauhi (ko 1 Tim. Taitusi), pea ‘oku mahino ia ‘i hono ngaue’aki ‘e Paula ‘a hono mafai fk-‘aposetolo - hange ko ia ‘oku tau maheni ki ai ‘i he ‘ene ngaahi tohi - ‘i he’ene fk-fetaulaki ia kia Timote ‘i he vvesi 1 - “Tu ko au Paula, ko e ‘aposetolo ‘a Kalaisi Sisu, ‘i he tu’utu’unia ‘a e ‘Otua,...”. ‘A ia, ka ‘i ai ha me’a te ne ‘amanaki lea ki ai ‘i he toenga ‘o e tohi kia Timote, pea ‘oku tonu ke mahino ‘oku matu’aki mahu’inga mo’oni mo’oni ia.
2. vv.3-5 Fakafeta’i ‘i hono foaki mai ha loto tui ‘e he ‘Otua
Ko e konga eni ‘oku hoko atu ai ‘a Paula ki ha fk-feta’i ki he ‘Otua, koe’uhi ko e tui ‘oku ‘ia Timote. Ko ha tui ia ne mei he ‘Otua pea ‘oku makatu’unga ‘i he me’a ko ia ‘a e fk-feta’i ‘oku fai koeni ‘e Paula. Ko ha tui eni ‘oku ta’eloi pea ne nofo foki ‘a e tui ta’eloi ko ia ‘ia Loisi ko e kui, mo ‘Iunisi ko e fa’e ‘a Timote.
‘Oku mahu’inga foki ‘a e fk-feta’i koeni ‘a Paula, he ‘oku ‘ikai ko ha toki hoko eni ha tui ki he ‘Otua ‘i he laine pe famili na’e fou mai ai ‘a Paula mo Timote. Ko Paula ne fou mai ia mei he matu’a (‘Isileli) mo e lotu (tui) ne foaki kiate kinautolu ‘e he ‘Otua pea ko Timote leva ia ne fou mai ia ‘i ha ongo fefine falala ‘Otua mo’oni ko ‘Loisi pea mo ‘Iunisi.
‘Oku hange eni ha fk-lotolahi ‘a Paula kia Timote ke ne hokohoko atu e me’a na’e mo’ui ai e kau holomu’a, ‘aki ‘a ‘ene falala ma’u aipe kia Kalaisi Sisu. Ko e me’a mahu’inga foki eni, he ‘oku ‘ikai ko e angamaheni ‘a ha falala ha to’utangata kia Sihova. Ko e to’utangata kotoa pe ‘oku makatu’unga ‘enau falala kia Sihova ‘i hono malanga’i kiate kinautolu e Kosipeli ‘o Kalaisi ka e malava ai ke nau tui ki he ‘Otua.
Ko e me’a lelei foki ‘a ‘ete ‘ilo’i ‘oku te tu’u ‘i he lotu mo’oni ‘i he laine ‘o e kau helo ne nau kitaki he taimi ‘o e faingata’a. Kia Paula mo Timote, na’a na tu’u kinaua ‘i he laine ‘o e kakai ne nau kataki ‘i he taimi ‘o e fk-tanga lotu, pea ‘oku taau ai pe foki mo kinaua ke na kikitaki ‘i he mamahi ‘o e fk-tanga lotu ‘a ia ‘oku ha ‘i hono tuku pilisone ‘o Paula.
3. vv. 6-14 Hunuaki ‘o e tui ‘oku ‘ia Kalaisi Sisu
‘Oku hoko atu aipe ‘a Paula ke fklotolahi’i ‘a Timote ‘i he konga koeni ‘aki ‘a ‘ene fk-manatu kia Timote ko e me’a na’a na ma’u mei he ‘Otua ko e laumalie angamalohi kae ‘ikai ko ha laumalie fo’i. Ko e laumalie eni ‘oku ‘ikai ke fo’i ‘i he kikitaki ‘i he faingata’a.
Ko e fk-lotolahi mahu’inga mo’oni eni, he kuo ‘ilo’i eni ‘e Pauala kuo ofi ‘aupito mai hono ‘aho pea ‘oku ne fk’amu ke ‘oua na’a puke tu’u ‘e he laumalie fo’i ‘a Timote. Ko ia na’a ne fk-manatu kia Timote ke ne hanga ‘o hunuaki ‘a e laumalie kuo ne ma’u mei he ‘Otua.
‘E malava noa pe ke mole ‘a e falala kia Sihova ‘i he taimi ‘o e faingata’a. Ka ‘oku fkmanatu mai ‘e Paula ‘oku ‘ikai ko ha me’a fo’ou ‘a e faingata’a ‘i he fononga’anga ‘o e Kalisitiane, pea ‘oku tau ma’u ha laumalie angamalohi ke tau matu’uaki ai e faingata’a ‘o e fononga’anga. Ko e fononga’anga eni ne foua ‘e Kalaisi, pea ko e fononga’anga ia ‘o e tau hingoa kia Kalaisi (ie. Kalisitiane).
"Tau tuku mu'a 'oku mo'oni pe 'a e 'Otua, kae loi 'a e kakai kotoa pe" (Lm. 3:4).
Malo mu'a hono tokanga'i mai hotau palepale ni. Ko e mo'oni 'a e me'a
'oku ke lea ki ai 'i he vahe ni, 'a e malava ke mole 'a e falala ki he
'Otua he hoko mai 'a e faingata'a. Pea ko e me'a ia 'oku ou kei fekuki
pe mo ia 'o a'u mai ki he taimi ni. 'Oku ou hanu ma'u aipe ki he 'Otua
he'ene faka'ataa 'a e kovi ke hoko mai kiate au mo hoku famili, 'o
hange na'e 'ikai te ne tali 'e ia 'eku lotu mo 'eku kole he 'aho kotoa
pe ke liliu hoku mali mo fakafoki mai ia mei he mala'ia kae 'ikai pe.
Pea hange kiate au na'e mole 'a e lelei 'o e 'Otua 'i he 'ikai te ne
ta'ofi 'a e hoko mai 'a e faingata'a ki hoku famili. Ka 'oku
fakalotolahi kiate au 'a e lea 'a Paula kia Timote, ko e laumalie
angamalohi kae 'ikai angafo'i na'e 'omi 'e he 'Otua ma'atautolu. 'Oku
matu'aki mahu'inga 'aupito 'a e laumalie koeni 'i he hoko mai 'ae
ngaahi faingata'a he 'oku ne fakalototo'a'i 'a e vaivai 'i he mahino
ta ko e kelesi pe 'a e 'Eiki 'e lava ai 'a 'etau ngaahi me'a ni.
'Ofa lahi atu.
> --
> 'Oku ke ma'u 'a e tohi ni koe'uhi ko hono fakakau ho tu'asila ki he Google
> Groups 'Petesaita'.
> Ke fakakau ha'o fakamatala pe isiu ke talanga'i 'i he kulupu ko eni tohi mai
> ki he pete...@googlegroups.com.
> 'Oka ke ka fiema'u ke to'o ho tu'asila mei he kulupu ni tohi mai ki he
> petesaita+...@googlegroups.com
> Ki ha toe ngaahi me'a kehe, vakai ki he
> http://groups.google.com/group/petesaita?hl=en
>
--
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
Malo mu'a hono tokanga'i mai hotau palepale ni. Ko e mo'oni 'a e me'a
'oku ke lea ki ai 'i he vahe ni, 'a e malava ke mole 'a e falala ki he
'Otua he hoko mai 'a e faingata'a. Pea ko e me'a ia 'oku ou kei fekuki
pe mo ia 'o a'u mai ki he taimi ni. 'Oku ou hanu ma'u aipe ki he 'Otua
he'ene faka'ataa 'a e kovi ke hoko mai kiate au mo hoku famili, 'o
hange na'e 'ikai te ne tali 'e ia 'eku lotu mo 'eku kole he 'aho kotoa
pe ke liliu hoku mali mo fakafoki mai ia mei he mala'ia kae 'ikai pe.
Pea hange kiate au na'e mole 'a e lelei 'o e 'Otua 'i he 'ikai te ne
ta'ofi 'a e hoko mai 'a e faingata'a ki hoku famili. Ka 'oku
fakalotolahi kiate au 'a e lea 'a Paula kia Timote, ko e laumalie
angamalohi kae 'ikai angafo'i na'e 'omi 'e he 'Otua ma'atautolu. 'Oku
matu'aki mahu'inga 'aupito 'a e laumalie koeni 'i he hoko mai 'ae
ngaahi faingata'a he 'oku ne fakalototo'a'i 'a e vaivai 'i he mahino
ta ko e kelesi pe 'a e 'Eiki 'e lava ai 'a 'etau ngaahi me'a ni.
'Ofa lahi atu.
On 9/29/10, sfaupula <sk...@optusnet.com.au> wrote: