info
Google Groups no longer supports new Usenet posts or subscriptions. Historical content remains viewable.
Dismiss
Ivo Goldstein Hrvatska Povijest
3 views
Skip to first unread message
Floriana Grundy
Dec 7, 2023, 8:32:45 PM12/7/23
to
Ivo Goldstein rodio se u Zagrebu 16. 3. 1958 u obitelji židovskog publicista Slavka Goldsteina. Osnovnu školu je završio u rodnom gradu, kao klasičnu gimnaziju i jednopredmetne studije povijesti (1979). Od 1980. godine je bio asistent je na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na istom fakultetu prošao je sva zvanja od asistenta, preko višeg asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Magistrirao je 1984. (Historiografski kriteriji Prokopija iz Cezareje), a doktorirao 1988 (Bizant na Jadranu od Justinijana I do Bazilija II /6-9. stoljeće/).[1]
Ivo Goldstein Hrvatska Povijest
Download File https://t.co/Cu35MyX13I
Ivo Godlstein je napravio obrt u znanstvenoj karijeri promjenom matične znanstvene discipline. Do 2003. godine je bio šef katedre za opštu povijest srednjeg vijeka, a iste godine napušta profesuru na navedenoj katedri i postaje profesor hrvatske povijesti stoljeća. Predmet Goldsteinovog znanstvenog interesa su bizantologija, hrvatska povijest ranog srednjeg vijeka te povijest Židova u Hrvatskoj. Dao je nekoliko publicističkih sinteza celokupne povijesti Hrvatske. U radovima o novijoj hrvatskoj povijesti i srpsko-hrvatskim odnosima stoji na liniji hrvatske historiografije koja optužuje srpsku političku elitu za velikosrpstvo.[1] U svojim radovima navodi da je broj žrtava koncentracionog logora u Jasenovcu bio između 80 i 100 hiljada ljudi (Ivo Goldstein, Hrvatska povijest)-, 21. tom edicije Povijest zagrebačkog dnevnika Jutarnji list, Zagreb 2008, str. 498).
Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Urednikom je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Židovske općine Zagreb. Napisao više scenarija za TV, neredovito surađuje kao kolumnist i na druge načine u raznim medijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1994. godine jednim je od urednika godišnjaka Radova Zavoda za hrvatsku povijest. Od 1992. do 1997. bio je članom Predsjedništva Društva za hrvatsku povjesnicu. Od 2001. redoviti je profesor (Filozofskog fakulteta u Zagrebu). Predaje na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH. U više navrata sudjelovao je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Prevodi s engleskoga jezika.[1]
Budeč, G. (2003). Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 21, 343-345. Preuzeto s
Budeč, Goran. "Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.." Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, vol. 21, 2003, str. 343-345. Citirano 09.02.2023.
Budeč, Goran. "Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.." Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 21 (2003): 343-345.
Budeč, G. (2003). 'Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.', Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 21, str. 343-345. Preuzeto s: (Datum pristupa: 09.02.2023.)
Budeč G. Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti [Internet]. 2003 [pristupljeno 09.02.2023.];21:343-345. Dostupno na:
G. Budeč, "Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.", Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, vol.21, str. 343-345, 2003. [Online]. Dostupno na: [Citirano: 09.02.2023.]
Na 584 stranica teksta knjiga Hrvatska povijest donosi sustavan i cjelovit pregled povijesnih događanja na tlu Hrvatske od Antike do 2013. godine. Tekst je popraćen s 315 opširno opisanih ilustracija, s 21 povijesne karte, s brojnim kronološkim i statističkim tablicama i iscrpnom bibliografijom o hrvatskoj povijesti. Sva ova popratna građa prožima se s osnovnim tekstom i obilno ga nadopunjuje, a čitaocu pruža široki dijapazon korisnih podataka.
Tekst je temeljito znanstveno zasnovan, a pisan je tečno i sa zanimanjem se čita. U današnje vrijeme, kad u hrvatskoj javnosti još žive mnoge kontroverze i dileme o našoj bližoj i daljoj prošlosti, držimo da je ova knjiga neophodno potreban izvor relevantnih podataka, smirenih historiografskih opisa i objektivno zasnovanih ocjena o svim ključnim događajima hrvatske povijesti do naših dana.
Dosad najtemeljitiju ocjenu knjige nakon njenog objavljivanja dao je jedan od vodećih hrvatskih povjesničara prof.dr. Ivo Banac.
'To su sve toposi hrvatske povijesti 20 stoljeća o kojima treba raspravljati u slobodnoj otvorenoj diskusiji bez unaprijed zadatih pozicija i zaključaka. To je ono što historiografiju i prošlu stvarnost čini životnom i na neki način obogaćuje nacionalnu kulturu', istaknuo je Goldstein.
U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća.
RSE: Falsificiranje povijesti Drugog svjetskog rata i dalje je na sceni u Hrvatskoj. Povijest se revidira i izobličuje, čini mi se da ustašizacija društva poprima besramne razmjere i da se nešto mora uraditi. Odakle početi?
Goldstein: Do kraja 1980-tih. Ja se sjećam da je dr. Ivan Jelić, istaknuti istraživač povijesti Drugog svjetskog rata, koji je tada bio i član Saveza komunista, početkom 1980-tih napisao da je kroz logor prošlo više desetaka tisuća zatvorenika i da je to bio najgori logor, i zbog toga je došao pod udar partijskih kazni. Činjenica je da se, pogotovo u Hrvatskoj, s obzirom na specifičnu situaciju, o toj brojci nije smjelo raspravljati, iako je stručnjacima bilo jasno da 700 hiljada ljudi nije moglo biti ubijeno u Jasenovcu.
Sada je utvrđeno nešto više od 83 tisuća žrtava, ali bih ja brojku podigao za nekih 5 do 10 posto, pa bi ona bila između 90 i 100 tisuća žrtava. Dragan Cvetković iz Muzeja genocida u Beogradu govori o većoj brojci, oko 120 tisuća žrtava, ali nema popisa. No, taj muzej ima popisanih 81 tisuću ubijenih. Dakle, dolazimo u situaciju da možemo mirno na znanstven način diskutirati o broju jasenovačkih žrtava. Uostalom, možemo diskutirati i o povijesti Jasenovca, ona za nas nije sporna.
Goldstein: Ja mogu govoriti samo sa hrvatske strane, jer živim u Zagrebu i jasenovački problem živim nažalost gotovo svakodnevno. Činjenica je da je jugoslavensko socijalističko doba bilo vrijeme u kojem je vlast željela potisnuti ta ružna sjećanja u povijest, a to se nije moglo. To se držalo 40-tak godina pod Papenovim loncem, a onda kada je 1980-tih krenula demokratizacija, kultura sjećanja je prsnula na nekontroliran način koji je proizveo potpuno suprotne posljedice od onoga što je to trebalo biti, a to je suočavanje sa istinskom poviješću i pomirenjem. Nažalost, otišlo je na sasvim drugu stranu.
Goldstein: Može se raditi zajednički project, ali glavninu posla mora odraditi hrvatska historiografija u jednoj slobodnoj nesputanoj komunikaciji s Beogradom, Sarajevom i sa svim zainteresiranima, sa kojima, uostalom, tu komunikaciju imamo gotovo svakodnevno.
Ivo Goldstein: Hrvatski rani srednji vijek Hrvati su u ranom srednjem vijeku postavili etničke, političke, teritorijalne i kulturne zasade bez kojih se hrvatska današnjica ne bi mogla ni razumjeti, ni razjasniti, a još manje zamisliti.
eebf2c3492
Ivo Goldstein Hrvatska Povijest
Download File https://t.co/Cu35MyX13I
Ivo Godlstein je napravio obrt u znanstvenoj karijeri promjenom matične znanstvene discipline. Do 2003. godine je bio šef katedre za opštu povijest srednjeg vijeka, a iste godine napušta profesuru na navedenoj katedri i postaje profesor hrvatske povijesti stoljeća. Predmet Goldsteinovog znanstvenog interesa su bizantologija, hrvatska povijest ranog srednjeg vijeka te povijest Židova u Hrvatskoj. Dao je nekoliko publicističkih sinteza celokupne povijesti Hrvatske. U radovima o novijoj hrvatskoj povijesti i srpsko-hrvatskim odnosima stoji na liniji hrvatske historiografije koja optužuje srpsku političku elitu za velikosrpstvo.[1] U svojim radovima navodi da je broj žrtava koncentracionog logora u Jasenovcu bio između 80 i 100 hiljada ljudi (Ivo Goldstein, Hrvatska povijest)-, 21. tom edicije Povijest zagrebačkog dnevnika Jutarnji list, Zagreb 2008, str. 498).
Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Urednikom je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Židovske općine Zagreb. Napisao više scenarija za TV, neredovito surađuje kao kolumnist i na druge načine u raznim medijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1994. godine jednim je od urednika godišnjaka Radova Zavoda za hrvatsku povijest. Od 1992. do 1997. bio je članom Predsjedništva Društva za hrvatsku povjesnicu. Od 2001. redoviti je profesor (Filozofskog fakulteta u Zagrebu). Predaje na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH. U više navrata sudjelovao je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Prevodi s engleskoga jezika.[1]
Budeč, G. (2003). Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 21, 343-345. Preuzeto s
Budeč, Goran. "Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.." Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, vol. 21, 2003, str. 343-345. Citirano 09.02.2023.
Budeč, Goran. "Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.." Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 21 (2003): 343-345.
Budeč, G. (2003). 'Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.', Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 21, str. 343-345. Preuzeto s: (Datum pristupa: 09.02.2023.)
Budeč G. Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti [Internet]. 2003 [pristupljeno 09.02.2023.];21:343-345. Dostupno na:
G. Budeč, "Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., 519 str.", Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, vol.21, str. 343-345, 2003. [Online]. Dostupno na: [Citirano: 09.02.2023.]
Na 584 stranica teksta knjiga Hrvatska povijest donosi sustavan i cjelovit pregled povijesnih događanja na tlu Hrvatske od Antike do 2013. godine. Tekst je popraćen s 315 opširno opisanih ilustracija, s 21 povijesne karte, s brojnim kronološkim i statističkim tablicama i iscrpnom bibliografijom o hrvatskoj povijesti. Sva ova popratna građa prožima se s osnovnim tekstom i obilno ga nadopunjuje, a čitaocu pruža široki dijapazon korisnih podataka.
Tekst je temeljito znanstveno zasnovan, a pisan je tečno i sa zanimanjem se čita. U današnje vrijeme, kad u hrvatskoj javnosti još žive mnoge kontroverze i dileme o našoj bližoj i daljoj prošlosti, držimo da je ova knjiga neophodno potreban izvor relevantnih podataka, smirenih historiografskih opisa i objektivno zasnovanih ocjena o svim ključnim događajima hrvatske povijesti do naših dana.
Dosad najtemeljitiju ocjenu knjige nakon njenog objavljivanja dao je jedan od vodećih hrvatskih povjesničara prof.dr. Ivo Banac.
'To su sve toposi hrvatske povijesti 20 stoljeća o kojima treba raspravljati u slobodnoj otvorenoj diskusiji bez unaprijed zadatih pozicija i zaključaka. To je ono što historiografiju i prošlu stvarnost čini životnom i na neki način obogaćuje nacionalnu kulturu', istaknuo je Goldstein.
U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća.
RSE: Falsificiranje povijesti Drugog svjetskog rata i dalje je na sceni u Hrvatskoj. Povijest se revidira i izobličuje, čini mi se da ustašizacija društva poprima besramne razmjere i da se nešto mora uraditi. Odakle početi?
Goldstein: Do kraja 1980-tih. Ja se sjećam da je dr. Ivan Jelić, istaknuti istraživač povijesti Drugog svjetskog rata, koji je tada bio i član Saveza komunista, početkom 1980-tih napisao da je kroz logor prošlo više desetaka tisuća zatvorenika i da je to bio najgori logor, i zbog toga je došao pod udar partijskih kazni. Činjenica je da se, pogotovo u Hrvatskoj, s obzirom na specifičnu situaciju, o toj brojci nije smjelo raspravljati, iako je stručnjacima bilo jasno da 700 hiljada ljudi nije moglo biti ubijeno u Jasenovcu.
Sada je utvrđeno nešto više od 83 tisuća žrtava, ali bih ja brojku podigao za nekih 5 do 10 posto, pa bi ona bila između 90 i 100 tisuća žrtava. Dragan Cvetković iz Muzeja genocida u Beogradu govori o većoj brojci, oko 120 tisuća žrtava, ali nema popisa. No, taj muzej ima popisanih 81 tisuću ubijenih. Dakle, dolazimo u situaciju da možemo mirno na znanstven način diskutirati o broju jasenovačkih žrtava. Uostalom, možemo diskutirati i o povijesti Jasenovca, ona za nas nije sporna.
Goldstein: Ja mogu govoriti samo sa hrvatske strane, jer živim u Zagrebu i jasenovački problem živim nažalost gotovo svakodnevno. Činjenica je da je jugoslavensko socijalističko doba bilo vrijeme u kojem je vlast željela potisnuti ta ružna sjećanja u povijest, a to se nije moglo. To se držalo 40-tak godina pod Papenovim loncem, a onda kada je 1980-tih krenula demokratizacija, kultura sjećanja je prsnula na nekontroliran način koji je proizveo potpuno suprotne posljedice od onoga što je to trebalo biti, a to je suočavanje sa istinskom poviješću i pomirenjem. Nažalost, otišlo je na sasvim drugu stranu.
Goldstein: Može se raditi zajednički project, ali glavninu posla mora odraditi hrvatska historiografija u jednoj slobodnoj nesputanoj komunikaciji s Beogradom, Sarajevom i sa svim zainteresiranima, sa kojima, uostalom, tu komunikaciju imamo gotovo svakodnevno.
Ivo Goldstein: Hrvatski rani srednji vijek Hrvati su u ranom srednjem vijeku postavili etničke, političke, teritorijalne i kulturne zasade bez kojih se hrvatska današnjica ne bi mogla ni razumjeti, ni razjasniti, a još manje zamisliti.
eebf2c3492
0 new messages