Društvo psihologa Srbije, Centar za primenjenu psihologiju obaveštava sve zainteresovane da je u toku formiranje grupe za obuku Veština vladanja sobom: asertivna komunikacija (kat.br. 23). Realizacija programa obuke u trajanju od dva dana (16 sati stručnog usavršavanja) je planirana za 15-16. januar 2024. u Beogradu.
Da bi osigurali svoju sposobnost za rad u budućnosti, građanima će biti potrebne nove veštine, ali koje tačno? Anketa sprovedena na uzorku od 18.000 ispitanika iz 15 zemalja sugeriše da će vlade u svetu verovatno želeti da daju prioritet određenim veštinama.
Poznato je da digitalne tehnologije i veštačka inteligencija (AI) menjaju tržište rada i da će današnja radna snaga morati da nauči nove veštine i da se neprestano prilagođava novonastalim okolnostima i zanimanjima koja još uvek ne postoje. Takođe je poznato da je kriza izazvana virusom COVID-19 dodatno ubrzala ovu transformaciju. Međutim, ono što još uvek nije najjasnije jeste to koje će tačno veštine radnici u budućnosti morati da poseduju.
Vlade u svetu žele da pomognu svojim građanima da se unaprede u ovim oblastima, ali bez precizne ideje o tome o kojim veštinama se tačno radi, nemoguće je dizajnirati nastavni program i strategije.
Zbog toga je sprovedeno istraživanje koje bliže identifikuje i definiše određen broj veština koje će biti neophodne za poboljšavanje izgleda za pronalaženje posla i veće prihode, i zadovoljstvo na tom poslu. Ovo istraživanje doprinosi uobličavanju određenih veština koje bi bile korisne svima i bliže odredile šta su to tačno veštine budućnosti koje će građanima biti neophodne na tržištu rada.
Određeni poslovi zahtevaju specijalističko znanje. Međutim, na tržištu rada, koje postaje automatizovano, digitalizovano i dinamično, svi građani će imati koristi od skupa temeljnih veština, koje će im pomoći da ispune sledeća tri kriterijuma, bez obzira na to u kom sektoru rade ili kojom se profesijom bave:
Generalno posmatrano, ispitanici sa fakultetskom diplomom imali su veću prosečnu ocenu za svih 56 elemenata talenta, što ukazuje na to da su pojedinci sa većim stepenom obrazovanja pripremljeniji za promene na radnom mestu.
Takođe je ispitano da li je stepen razvijenosti veština povezan sa nivoom obrazovanja. Ispitanici sa fakultetskom diplomom imali su veće prosečne ocene za vladanje DELTAMA od drugih ispitanika, što ukazuje na to da su pojedinci sa višim nivoom obrazovanja spremniji i pripremljeniji za promene na radnom mestu, a takav rezultat možda i nije iznenađujuć. Međutim, viši nivo obrazovanja ne znači i bolji stepen razvijenosti svih DELTI. Ovaj odnos važi za veliki broj DELTI iz kategorije kognitivnih i digitalnih veština, ali, kada se radi o kategorijama interpersonalnih i veština vladanja sobom, stepen razvijenosti DELTI, kao što su samopouzdanje, suočavanje sa neizvesnošću, hrabrost i preuzimanje rizika, empatija, podučavanje drugih i rešavanje konflikata, nije povezan sa obrazovanjem. Naprotiv, kod nekih DELTI nivo obrazovanja je obrnuto proporcionalan stepenu razvijenosti DELTE. Skromnost je jedan od takvih primera. Visok stepen razvijenosti određenih DELTI nije nužno povezan sa nivoom obrazovanja
U okviru istraživanja otkriveno je da je zaposlenje najsnažnije povezano sa stepenom razvijenosti nekoliko DELTI iz kategorije veština vladanja sobom, tačnije sa: prilagodljivošću, suočavanjem sa neizvesnošću, sintetisanjem poruka i usmerenošću na postignuće.
Zadovoljstvo poslom se takođe vezuje za određene DELTE, naročito one iz kategorije vladanja sobom. Ukoliko su sve promenljive, uključujući prihod, konstantne, onda samomotivacija i blagostanje, suočavanje sa neizvesnošću i samopouzdanje imaju najveći uticaj na zadovoljstvo poslom kod ispitanika.
Rezultati ovog istraživanja sugerišu kako vladanje ovim veštinama može da utiče na ishode u vezi sa poslom, tačnije zaposlenjem, prihodima i zadovoljstvom poslom, što dalje ukazuje na tri stvari koje bi vlade u svetu trebalo da preduzmu:
Istraživanje sugeriše da bi države trebalo da razmotre reviziju i ažuriranje nastavnih programa kako bi se jače fokusirali na DELTE. Budući da je korelacija između DELTI koje se odnose na veštine upravljanja sobom i interpersonalne veštine i višeg nivoa obrazovanja slaba, možda bi najprikladniji nastavni program bio onaj koji se snažno oslanja na razvoj ovih mekih veština.
Mnoge vlade i obrazovne institucije su već počele da definišu taksonomije veština koje će njihovim građanima biti neophodne. Međutim, gotovo niko nije preduzeo značajna istraživanja koja su potrebna da bi se utvrdilo kako na najbolji način razvijati i procenjivati takve veštine. Na primer, za svaku DELTU u nastavnom programu potrebno je posebno istraživanje kako bi se utvrdio tempo napretka i stepen razvijenosti veštine u različitim uzrastima, ali i kako bi se dizajnirale i testirale različite razvojne strategije i modeli procene. Na primer, rešenja za razvoj i procenu samosvesti i samokontrole će se razlikovati od rešenja za izradu plana rada ili analizu podataka.
Činjenica je da je vladanje digitalnim DELTAMA, za koje se pokazalo da najviše povećavaju šanse za visoke prihode, najniže u grupi starijih ispitanika koji su odavno izašli iz nacionalnog obrazovnog sistema.
Nastavni programi kurseva za obrazovanje i obuku odraslih će takođe morati da se promene. Na primer, naše istraživanje je pokazalo da su DELTE koje se odnose na veštine vladanja sobom naročito značajne kod ishoda u vezi sa zaposlenjem. Međutim, programi za obrazovanje i obuku odraslih se gotovo uopšte njima ne bave. Na primer, pregledom onlajn programa za obuku odraslih otkrili smo da su kursevi ili moduli za razvoj DELTI koje spadaju u grupe veština postizanje ciljeva ili samosvest i samokontrola 20 puta ređi od kurseva dizajniranih da razvijaju DELTE koje se odnose na komunikaciju. To je praznina koju treba hitno popuniti kako bi se adekvatno reagovalo na talas nezaposlenosti izazvan globalnom pandemijom virusa COVID-19.
Konkretni postupci koji programe za obuku odraslih i znanje koje se tamo stiče mogu učiniti relevantnijim uključuju sledeće:
Dakle, baš kao što je Industrijska revolucija u XIX veku učinila da obrazovanje postane značajno dostupnije svima, tako i današnja tehnološka revolucija treba da pokrene dalju ekspanziju i osigura univerzalan pristup kvalitetnom obrazovanju od ranog detinjstva do penzije, kao i da se postara da DELTE koje će građanima biti neophodne na tržištu rada u budućnosti budu prisutne u tim nastavnim programima.
Zdravković Jezdimir
Veštine vladanja sobom (asertivnost, samopotvrđivanje) - knjiga je pisana jednostvano i razumljivo, obogaćena brojnim primerima iz psihološke prakse i svakodnevnog života. Čita se u jednom dahu, a pamti zauvek.
Broj stranica 157
Povez: mek
4. izdanje
KSL CIKLUS HICA III, UKLJUČUJUĆI MODELE DISANJAPravilan način disanja je suštinski deo sistema vladanja nad samim sobom kod svakog streličara. Većina streličara zna manje o ispravnom metodu kontrole disanja nego o bilo kom drugom elementu veštine gadjanja iz luka. Zbog toga streličari koji su razvili razumevanje o sopstvenom disanju i njegovom uticaju na sveukupni učinak, kao i oni koji su sposobni da spoznaju sopstveno stanje, su oni koji, ukoliko su u svemu istovetni sa drugima, bivaju najuspešniji.Budite svesni činjenice da u uznemirenoj svesti ne može da egzistira opušteno telo jednako kao što umireni duh ne opstaje u napetom telu.Takodje imajte na umu da misli o problemima i napetosti utiču na puls, mišićnu napetost i učestalost disanja. Ove promene u mišićnoj tenziji i učestalosti disanja imaće negativan uticaj na koordinaciju pokreta (motoriku), sposobnost fokusiranja, težište tela i tajming, dakle kritične elemente streličarstva.Iz ovoga sledi da pravilno disanje nije samo opuštajuće, ono potpomaže sveukupni učinak tako što omogućava veći dotok kiseonika u krv, snižavajući krvni pritisak i puls, a što sve dovodi do pada napetosti. Pravilno disanje takodje prenosi veću količinu energije mišićima i pomaže odstranjivanju produkata sagorevanja.Sledi da je pravilno disanje osnovni faktor koncentracije. Kada je telo u potpunom mirovanju obično udišemo 12 do 15 puta u minuti, ali napetost može ove vrednosti i da udvostruči. Većina ljudi diše površinski, koristeći samo gornji deo pluća, što čini 1/6 kapaciteta. Ipak mi smo sposobni da savladamo tehniku disanja koja će nam omogućiti da dišemo dubje i sporije i mirnije, a pritom samo 5-6 puta u minuti. Kako bi ovo savladao streličar mora da nauči disanje dijafragmom, takodje poznato kao Zen disanje. Ovaj način disanja potrebno je upražnjavati svakodnevno, kao deo vežbi koncentracije i opuštanja, i to sve dok vam popuno ne udje u podsvest. Ovaj način disanja je detaljno objašnjen u knjizi Total Archery, a na Internetu možete o ovoj tehnici naći mnoštvo detalja.DISANJE I KONTROLA DAHA ZA VREME CIKLUSA HICA
Mnoge teorije iznose različite stavove o ovom pitanju ali trener Lee iznosi dva metoda pravilnog disanja i kontrole daha koji su doveli do najboljih rezultata u njegovom 25-godišnjem trenerskom iskustvu. Pogledajte donji dijagram:Prevod pojmova sa dijagrama:
Ova dva metoda su: Opcija 1 (bela isprekidana linija) koju pretežno koriste streličari u razvoju ali koja daje jednako dobre rezultate i kod veoma iskusnih streličara, i Opcija 2 (plava isprekidana linija) za iskusnije takmičare, od kojih se očekuje vrhunska tehnika.OPCIJA 1
Po izdisanju 30-50% preostali deo daha zadržavate primenjujući tzv.Valsalva manevar(*). Ovaj pokret stvara daleko stabilniji trup a time i jače telo. Takodje pogledajte Srazmeru pokreta kod KSL Ciklusa Hica, tačka 9, kao i Tehniku streličarstva na drugim mestima na ovom veb sajtu.NapomenaVećina vrhunskih streličara, uključujući i neke Korejske, koriste opciju 2 uz odredjene varijacije. Bez obzira na ovo, trener Lee smatra da Opcija 1 Ciklusa disanja donosi mnoge prednosti čak i takmičarima internacionalnog ranga. Korišćenje inicijalnog uzdaha prilikom podizanja luka dovodi do smirenja streličara u njegovom sopstvenom ritmu, a povećava mu sposobnost fokusiranja. No bez obzira koji metod koristili, Valsalva manvar je neophodno primeniti. Na kraju ipak svako od vas mora sam da ustanovi koja je tehnika disanja za njega najbolja.
b37509886e