Imenik Hrvatska

[Liisa Komara]

Ovimse Zakonom uređuju ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

(3) Odvjetnik može zasnovati radni odnos kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu ili kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu.

(3) Pravnim savjetom i pravnim mišljenjem iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se sastavljanje isprava (ugovora, oporuka, izjava i dr.) niti sastavljanje tužbi, žalbi prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka.

(3) Odvjetnik iz druge države, koja je država članica Europske unije prema ovom zakonu je odvjetnik koji prema propisima te države ima pravo obavljati odvjetničku službu kao zanimanje u toj ili nekoj od država članica Europske unije.

U zastupanju stranaka odvjetnika smije zamijeniti drugi odvjetnik (supstitucija) i, uz uvjete predviđene zakonom, odvjetnički vježbenik koji radi u njegovom uredu ili uredu odvjetnika koji ga zamjenjuje.

- ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu,

(1) Odvjetnik je dužan otkazati punomoć za zastupanje zbog istih razloga zbog kojih prema članku 9. stavku 1. ovoga Zakona smije uskratiti pružanje pravne pomoći, a dužan je otkazati punomoć za zastupanje ako ustanovi da postoje razlozi zbog kojih je prema članku 9. stavku 1. ovoga Zakona dužan uskratiti pružanje pravne pomoći.

(2) Odvjetnik koji odvjetničku službu obavlja u odvjetničkom društvu, zajedničkom odvjetničkom uredu ili koji ima zasnovan radni odnos s odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku službu, uz pečat odvjetničkog društva, zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu i s kojim ima zasnovan radni odnos mora staviti i svoj pečat, osim ako pečat odvjetničkog društva, zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu i s kojim ima zasnovan radni odnos sadrži i njegovo ime.

Državna tijela, pravne i fizičke osobe koje imaju javne ovlasti dužni su odvjetniku dati podatke koji su mu potrebni u obavljanju odvjetničke službe u konkretnom predmetu, ako to nije u protivnosti s dužnošću čuvanja službene ili profesionalne tajne.

(2) Kada se odredi pretraga odvjetnika i odvjetničkog ureda, sud će o tome odmah obavijestiti Komoru i odvjetnički zbor na čijem se području nalazi ured u kojemu pretragu treba obaviti. Pretraga se ne smije započeti ni provesti bez nazočnosti ovlaštenog predstavnika Komore ili područnog zbora, osim ako se oni bez opravdanog razloga ne odazovu pravodobnom pozivu da prisustvuju pretrazi.

(1) Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ministar nadležan za poslove pravosuđa kod davanja suglasnosti vodit će računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu.

(2) Visinu nagrade za rad odvjetnika prilikom obrana po službenoj dužnosti te obrana na teret proračunskih sredstava i odvjetnika kao opunomoćenika djeteta žrtve kaznenog djela pravilnikom utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(1) U imovinsko-pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku odnosno u pravnim radnjama koje će za stranku poduzeti sukladno odvjetničkoj tarifi.

(1) Za troškove i dospjelu nagradu odvjetnik se može namiriti iz gotovine koju je njegova stranka položila kod njega ili koju je za nju primio ili naplatio, ako između odvjetnika i stranke nije drugačije ugovoreno, ali je u tom slučaju dužan bez odgađanja obaviti obračun sa strankom.

Komora je dužna osigurati besplatno pružanje pravne pomoći žrtvama domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim aktima Komore.

Na radni odnos odvjetnika kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu ili kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu primjenjuju se opći propisi o radu te odredbe ovoga Zakona i drugih općih akata Komore.

(1) Odvjetnička društva iz države članice Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, zakonu kojim se uređuju trgovačka društva i ovom Zakonu.

(2) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske.

(3) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.

(2) Pisanim ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva te preostalih članova društva u slučaju smrti odnosno prestanka postojanja kojega od članova društva, kao i prava nasljednika odnosno sljednika ranijeg člana društva.

(1) Za osnivanje odvjetničkog društva i upis promjene u registru trgovačkih društava osnivači su dužni pribaviti potvrdu Komore da su upisani u odgovarajući imenik te da su osnivački akt odnosno promjene sukladni ovom Zakonu te Statutu, Kodeksu odvjetničke etike i drugim općim aktima Komore, bez koje se potvrde Komore društvo odnosno promjene ne mogu upisati u registar trgovačkih društava.

(1) Ako Komora utvrdi da se djelovanjem odvjetničkog društva, ugovorima sklopljenim između odvjetničkog društva i njegovih članova te uvjetima pod kojima odvjetnici obavljaju svoju službu teže povređuju odredbe zakona, statuta Komore ili Kodeksa odvjetničke etike, može rješenjem zabraniti rad društva te ga po pravomoćnosti rješenja brisati iz upisnika odvjetničkih društava.

(3) Na odgovornost članova odvjetničkog društva osnovanog kao društvo s ograničenom odgovornošću primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju trgovačka društva, osim u slučaju iz članka 44. stavka 14. ovoga Zakona..

Glede obveza čuvanja tajni, disciplinske odgovornosti i odnosa prema Komori i njenim tijelima, odvjetnici u odvjetničkim društvima imaju ista prava i dužnosti kao i odvjetnici koji imaju vlastite urede.

(1) Odvjetnički ured može se pisanim ugovorom povezati s drugim domaćim ili inozemnim odvjetničkim uredom radi obavljanja određenih poslova od zajedničkog interesa, pružanja međusobne pomoći i sl.

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetničku službu pod nazivom odvjetnik, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju odvjetničke službe, ako ispunjava uvjete iz članka 48. stavka 1. točki 2., 3., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.

(2) Program, postupak i način provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Komora, uzimajući u obzir sva znanja, vještine i kompetencije koje je odvjetnik iz druge države članice Europske unije stekao u toj ili drugoj državi članici Europske unije ili trećoj državi.

(3) Odvjetnik iz države članice Europske unije oslobođen je obveze polaganja ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske ako se u postupku iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da ne postoji znatna razlika između stečenih znanja, vještina i kompetencija te znanja, vještina i kompetencija potrebnih za upis u Imenik odvjetnika.

(4) Ako se u postupku iz stavka 2. ovoga članka utvrde znatne razlike između stečenih znanja, vještina i kompetencija te znanja, vještina i kompetencija potrebnih za upis u Imenik odvjetnika, odvjetnik iz države članice Europske unije polaže ispit samo iz područja za koje su takve razlike utvrđene.

(5) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik prilaže, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o pravu na obavljanje odvjetničke službe u svojoj matičnoj državi kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države ako priloži dokaz o upisu u odvjetničke udruge u matičnoj ili nekoj drugoj državi odnosno pri nadležnom tijelu matične države.

(2) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka prilaže se, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o državljanstvu, dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti te dokaz o članstvu u odvjetničkim udrugama u matičnoj ili nekoj drugoj državi.

(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se u cijelosti ili djelomice osiguranja iz članka 44. ovoga Zakona ako je u matičnoj državi u cijelosti ili djelomično istovrijedno osiguran glede uvjeta i opsega pokrića osiguranja.

(5) Odvjetnik koji je upisan u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetničku službu obavlja koristeći pri tome naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države, uz naznaku tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.

3a8082e126