Re: Vise Od Igre
Lillia Iniguez
Više od igre je jugoslovenska televizijska serija, snimljena u produkciji Televizije Beograd, 1976. godine. Serija ima 9 epizoda i premijerno je emitovana od 14. aprila 1977. do 12. juna 1977. godine. Autori serije bili su režiser Zdravko Šotra i scenarista Slobodan Stojanović.
Serija se odvija u Gradini, izmišljenoj varošici u Srbiji i prati zbivanja u periodu od 1931. do 1941. godine. Godina 1931. je bila godina u kojoj je vladala velika ekonomska kriza, 1937. je godina preporoda i sudara s fašizmom, a 1941. je godina ustanka. Serija beleži sve događaje prateći ih u maloj sredini. Poseban segmen serije čini i rivalstvo između dva fudbalska kluba: "Građanskog" i "Radničkog", gde je igra loptom samo povod, a sve ono drugo "više od igre" je suština.
U knjizi "Neka se djeca igraju" finski pedagog i znanstvenik Pasi Sahlberg te Fulbrightov stipendist William Doyle zagovaraju model u kojemu djeca napreduju u školama koje znaju prepoznati nevjerojatnu moć igre i omogućiti svim školarcima da više uživaju u tjelesnim i intelektualnim igrama.
Tijekom pisanja ove knjige Sahlberg i Doyle putovali su diljem svijeta, proučili više od 700 istraživačkih studija i intervjuirali više od 50 vodećih svjetskih stručnjaka za obrazovanje. Knjiga Neka se djeca igraju nudi uvid u eksperimente temeljene na igri koji se trenutačno provode diljem svijeta, od Kine, Singapura i Škotske do sjevernog Teksasa i Oklahome, te obećavajuće rezultate tih hrabrih novih pristupa. Čitatelji će u knjizi pronaći poziv na promjene i vodič za ostvarivanje tih promjena u vlastitim sredinama.
Knjiga "Neka se djeca igraju" trebala bi biti u rukama svakog nastavnika, roditelja i donositelja obrazovnih politika koje utječu na život djece kojoj su namijenjene. Sahlberg i Doyle jasno artikuliraju i zahtijevaju da se probudimo i konačno priznamo da djeca imaju temeljno pravo na igru u školi. Ovo je uvjerljiva vizija moći igre koja nudi prijedloge što možemo učiniti kako bismo omogućili igri da izađe s popisa ugroženih vrsta i vrati se u sve škole diljem svijeta.
Pasi Sahlberg svjetski je priznati obrazovni stručnjak, autor, predavač i znanstvenik te jedan od najuglednijih autoriteta na području unapređenja obrazovanja. Radio je kao učitelj, ravnatelj u finskome Ministarstvu obrazovanja i kulture u Helsinkiju, kao stariji obrazovni stručnjak u Svjetskoj banci u Washingtonu te kao gostujući profesor na Harvardu.
Godine 2016. nagrađen je nagradom Lego za svoj rad u području obrazovanja djece, kreativnosti i prava na igru. Trenutačno je profesor obrazovne politike na Sveučilištu Novi Južni Wales u Sydneyju.
Bavi se područjima kao što su nastava i učenje, unapređenje škola, međunarodna pitanja u obrazovanju i vođenje obrazovnih ustanova. Objavio je mnogobrojne članke, poglavlja i knjige o obrazovanju te održao više od 500 prezentacija diljem svijeta. Bio je savjetnik nekoliko vlada i voditelja obrazovnih reforma uključujući one u Finskoj, Švedskoj, Škotskoj, Australiji, Kanadi i Islandu. Njegova knjiga Lekcije iz Finske osvojila je prestižnu nagradu Grawemeyer 2013. godine, a 2014. godine u Škotskoj je nagrađen nagradom Robert Owen za zalaganje za pravednost u obrazovanju.
William Doyle autor je uspješnica New York Timesa i televizijski producent. Od 2015. godine radio je kao Fulbrightov stipendist, znanstvenik i predavač za medije i obrazovanje na Sveučilištu istočne Finske te kao savjetnik Ministarstva obrazovanja i kulture Finske čiji je obrazovni sustav ocijenjen kao najbolji obrazovni sustav za djecu prema UNICEF-u, Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Svjetskom gospodarskom forumu.
Izvršni je producent dokumentarnog filma Transition of Power: The Presidency History Channela iz 2017. godine, suproducent PBS-ova dokumentarnog filma Navy Seals: Their Untold Story iz 2014. godine i suautor prateće knjige, autor knjige An American Insurrection: James Meredith and the Battle of Oxford, Mississippi, 1962, suautor knjige A Mission from God o borcu za građanska prava Jamesu Meredithu te autor hvaljene knjige PT 109: An American Epic of War, Survival and the Destiny of John F. Kennedy objavljene 2015. godine.
U svijetu sve veće prisutnosti digitalnih uređaja, teško je zanemariti mamac dječjih edukativnih programa. S razvojem tehnologije, roditelji se sve češće okreću ekranima kako bi potaknuli dječji kognitivni razvoj misleći da je to dovoljno, naročito uslijed sve zaposlenijih života. No, iako digitalni sadržaji imaju svoje prednosti, ne smijemo zaboraviti važnost tradicionalnih aktivnosti poput igre i šetnje za dječji razvoj.
Igra je vitalan dio djetinjstva. Kroz igru, djeca istražuju, stvaraju, i uče o svijetu oko sebe. Kreativnost se razvija kroz slobodnu igru gdje djeca koriste svoju maštu i istraživački duh. Kroz igru, djeca razvijaju kritičko razmišljanje, rješavanje problema, i socijalne vještine, što su sve ključni elementi kognitivnog razvoja.
Šetnje u prirodi nude jedinstvene prilike za učenje i istraživanje. Djeca koja provode vrijeme u prirodi imaju priliku promatrati životinje, biljke, i prirodne fenomene, što potiče znatiželju i razumijevanje svijeta oko sebe. Osim toga, istraživanja su pokazala da boravak u prirodi može poboljšati koncentraciju i smanjiti stres kod djece, što pozitivno utječe na njihov kognitivni razvoj.
Aktivnosti poput igre i šetnje potiču interakciju djece s njihovim okruženjem. Kroz ove aktivnosti, djeca razvijaju svoje osjetilne sposobnosti, uče o uzrocima i posljedicama, i razvijaju prostornu svijest. Na primjer, igra s blokovima može pomoći djeci da razviju razumijevanje koncepta matematike i fizike, dok šetnja po okolini može potaknuti njihovo istraživačko ponašanje i razumijevanje geografije i biologije.
Djeca koja su izložena raznolikim iskustvima imaju veću sposobnost prilagodbe i razumijevanja kompleksnosti svijeta oko sebe. Igra i šetnje pružaju djetetu priliku da istraži različite situacije, što potiče razvoj kognitivnih funkcija poput pamćenja, pažnje, i problematičnog razmišljanja.
Iako dječji edukativni programi imaju svoje mjesto u dječjem odgoju, ne smijemo zanemariti važnost tradicionalnih aktivnosti poput igre i šetnje za dječji kognitivni razvoj. Kroz igru i istraživanje, djeca razvijaju ključne kognitivne vještine poput kreativnosti, problematičnog razmišljanja, i prostorne svijesti. Stoga, važno je osigurati da djeca imaju dovoljno prilika za slobodnu igru i istraživanje kako bi se potaknuo njihov potpun kognitivni razvoj.
Dok se često naglašava važnost edukativnih programa za dječji razvoj, treba biti oprezan s količinom vremena koje djeca provode pred televizorom. Premda su edukativni programi korisni u određenoj mjeri, prekomjerno izlaganje može imati negativne posljedice na dječji razvoj.
Dugotrajno sjedenje pred televizorom može dovesti do nedostatka fizičke aktivnosti, što može rezultirati problemima poput pretilosti i loše motoričke koordinacije. Aktivnosti poput trčanja, skakanja i igranja vani ključne su za razvoj dječjeg tijela i mozga.
Gledanje edukativnih programa obično uključuje pasivno učenje, gdje je dijete primatelj informacija bez aktivne interakcije s materijalom ili drugim ljudima. Ovo može ograničiti djetetovu sposobnost kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i kreativnog izražavanja, koji su ključni aspekti kognitivnog razvoja.
Gledanje televizije često je usamljena aktivnost, što može dovesti do manjka socijalnih interakcija i razvoja socijalnih vještina kod djece. Interakcija s vršnjacima i odraslima ključna je za razvoj empatije, samopouzdanja i komunikacijskih vještina.
Iako su edukativni programi korisni alati za poticanje dječjeg učenja, važno je ograničiti vrijeme koje djeca provode pred televizorom radi zaštite njihovog fizičkog, emocionalnog i socijalnog zdravlja. Umjesto toga, treba poticati raznovrsne aktivnosti poput igre, šetnje i interakcije s vršnjacima kako bi se osigurao sveobuhvatan i zdrav razvoj djeteta.
Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Toledu interesiralo je kako velik broj igračaka utječe na kvalitetu igre. I znate što? Pokazalo se kako obilje igračaka smanjuje kvalitetu igre (Dauch, Imwalle, Ocasio i Metz, 2018). Odvojili su dvije skupine dvogodišnjaka i trogodišnjaka i jednoj skupini ponudili su manji broj igračaka (ne biste vjerovali, samo četiri igračke). Drugoj skupini ponuđeno je šesnaest igračaka (priznajte, Vaši dvogodišnjaci imaju ih i puno više). I upravo su djeca iz prve skupine bolje usmjeravala pažnju na ponuđene igračke te su se s njima igrala kreativnije, naprednije i dulje.
U susret obeležavanju Svetskog dana deteta više od 300 predškolaca iz 30 opština u Srbiji udružilo se i zakoračilo u svet mašte i kreativnosti. Njihov slogan glasi "Ne želim brige, želim više igre", a kroz umetnost iskazali su značaj detinjstva.
Deca su imala priliku da kroz živopisne crteže, literarne radove i inspirativne priče istaknu značaj bezbrižnog detinjstva, a pobednici literarnog konkursa preuzeli su svoje nagrade.
Od februara, svi predškolci i učenici do 18 godina imali su priliku da šalju svoje radove, a kao inspiracija su im poslužili stihovi dečje himne. Na ovaj način, svi zainteresovani mogli su da izraze svoju originalnost na jedinstven način.
Pored pobednika, organizatora i ponosnih roditelja, na svečanoj dodeli nagrada u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, prisustvovali su i pevačica Ana Stanić i glumac Stevan Piale, kao ambasadori Mreže organizacija za decu Srbije.
Samo petnaest kompanija iz gejming industrije u Srbiji prošle godine je prihodovalo više od 175 miliona evra, što je rast od 17 odsto za godinu dana, pokazali su najnoviji podaci Asocijacije industrije video-igara Srbije. U Srbiji danas radi 4.300 gejming profesionalaca, 57 odsto kompanija razvija originalne proizvode, a igre proizvedene u našoj zemlji kupljene su ili preuzete više od sto miliona puta. Kako je domaća gejming industrija postala ozbiljna fabrika? Kako je, uprkos globalnim izazovima, ova industrija uspela da očuva stabilnost i da znatno poveća sve poslovne performanse? Koliko bi domaći gejming bum mogao da potraje? Na ova, ali i na mnoga druga pitanja o gejming industriji u Srbiji, njenom razvoju, izazovima i značaju uticaja na celokupnu ekonomiju zemlje, na NIN panelu pod nazivom "Gejming industrija - više od igre", pričaju:
- Nikola Stojanović, generalni menadžer Wargaming, Srbija
- Mihajlo Jovanović Džaril, Direktor Asocijacije industrije video igara, SGA
- Ana Komnenović, Direktor sektora za razvoj digitalnih kanala, Telekom Srbija
- Miloš Erić, menadžer za digitalna rešenja, startape i inovacije za Jugoistočnu Evropu, PwC Srbija