Iz Grada Na Selo

[Trinh Livingston]

Obrađujuzemlju i uzgajaju žitarice, povrće i industrijske biljke. Uzgajaju voće i beru ljekovite bilje i šumske plodove kojih je u izobilju na planinskim prostorima. Plodove svoga rada odnose na gradske pijace i prodaju.

Na selima se ljudi bave seoskim turizmom i nude gostima čist zrak, domaću hranu, zdravo voće i povrće i šumske plodove.Prostor bogat šumom i pašnjacima, čist zrak, kvalitetna voda, bavljenje različitim poslovima na otvorenom prostoru omogućava zdrav život stanovnicima seoskih naselja.

Svako naselje (dio grada) ima školu, ambulantu, poštu, banku, prodavnice, pijacu. U gradovima rade učiteljice i učitelji, ljekari, policajci i policajke, konobari i konobarice, prodavači i prodavačice, sudije, automehaničari, inžinjeri, obućari. Naravno sva zanimanja ravnopravno obavljaju i žene i muškarci.

Kina, pozorišta, muzeji, biblioteke pružaju ljudima odmor, zabavu i obrazovanje. U bolnicama se liječe ljudi iz grada i sa sela. Srednje škole i fakulteti također pružaju mogućnost školovanja za stanovnike gradova i sela.

Uronite u bogatu povijest Dugog Sela, zakoračite u perivoj obitelji Drašković i uz izložbu uskrsnih dječjih radova, druženje s groficama, igre i veselje, provedite nezaboravan dan u grofovskom vrtu.

Tradicionalna svečanost obilježavanja vinogradarske godine u gradskom vinogradu na Martin bregu. Simbolično rezanje trsa za početak radova u vinogradu, krštenje starim vinom i vješanje kobasica kao simbola obilja i plodnosti.

Podignuta je 1209. godine, i posvećena sv. Martinu biskupu. Područje oko crkve je arheološki lokalitet, a arheološka otkrića otvorila su mogućnost da je crkva izgrađena na temeljima starije templarske crkve.

Stopa sv. Martina jedinstvena je poveznica europske martinske tradicije, znakovlje Vie Sancti Martini, puta koji je prohodao sveti Martin. Stoljećima kasnije, njegova stopa povezuje martinska mjesta, zbližava ljude u njima i promiče zajedničke vrijednosti.

Dugo Selo, ponosno na martinsku tradiciju, pridružilo se 4. srpnja 2007. godine mjestima na tom velikom putu kroz Europu. Stopa svetog Martina postavljena je na zidu stare crkve sv. Martina iz 13. st. na Martin bregu. Time je Dugo Selo službeno uključeno u međunarodnu putnu knjigu s polazištem iz francuskog grada Toursa u kojem je sv. Martin obnašao biskupsku službu.

Podno najstarijeg kulturno-povijesnog spomenika u Dugom Selu, crkve sv. Martina, ponosno stoji drveni kip zaštitnika grada, sv. Martina, visok 7 metara, rad kipara Josipa Cikača. Ova je skulptura, u umanjenoj verziji, službeni suvenir grada Dugog Sela.

U strogom centru grada, u Perivoju grofa Draškovića, nalaze se ostaci dvorca obitelji Drašković. Danas su sačuvani samo kula, zdenac, stoljetna zgrada današnjeg suda i perivoj, nekadašnji park grofovskog imanja. Povijesna palača grofova Draškovića bit će do 2023. pretvorena u Kulturni centar.

Jezero Ciglana prostire se na 4 ha, a prosječna mu je dubina 3 m. U zimskim mjesecima na JI dijelu dabrovi grade nastambe, a tijekom cijele godine na jezeru živi nekoliko obitelji labudova. Jezero obiluje šaranom, amurom, somom i štukom.

U tijeku je realizacija projekta Dugo Selo Walk&Bike kojim će grad dobiti gotovo 6 km novih pješačko-biciklističkih staza, i još više od 5 km postojećih pješačkih prenamijeniti u istu svrhu.

Dugo Selo se može pohvaliti izvrsnim pump track poligonom. Otvoren je u svibnju 2022., namijenjen biciklistima, koturaljkašima, skejterima i romobilistima, na glasu je kao ponajveći je i ponajbolji pump track u Hrvatskoj.

Posjet JK Western Ranchu u Dugom Selu posebno je iskustvo! Provedite dan u prirodi, jašite, uživajte u druženju s konjima i drugim životinjama. JK Western Ranch organizira i kampove za djecu i mlade koji mališanima daju nezaboravno iskustvo i prijateljstva za cijeli život.

Postajno područje I PP Zagreb, PUZ-a prostire se od Draškovićeve ulice na istoku do Kačićeve ulice, Hercegovačke ulice i ulice Pantovčak na zapadu, te od Glavnog željezničkog kolodvora Zagreb na jugu do Podsljemenske zone na sjeveru grada.

Od važnijih prometnih čvorišta važno je napomenuti da se na postajnom području nalazi Glavni željeznički kolodvor Zagreb preko kojega u raznim smjerovima dolazi i odlazi vrlo veliki broj građana.

Na postajnom području se nalaze veliki trgovački centri Importanne centar, Centar Kaptol, tržnica Dolac , te Trg Bana Jelačića preko kojega zbog svog položaja i povezanosti tramvajem prođe vrlo veliki broj građana.

Na postajnom području I PP Zagreb, PUZ-a nalazi se velik broj objekata: 6 hotela, 72 objekta odgojno obrazovnih ustanova, učeničkih domova, dječjih vrtića, osnovnih, srednjih, viših i visokih obrazovnih ustanova, velik broj novčarskih ustanova (banaka, pošta, mjenjačnica), te 290 raznih ugostiteljskih objekata, disco klubova, noćnih klubova i ostalih objekata slične namjene.

Iz uzbekistanskog grada Samarkanda upravo je stigla prekrasna vijest! Najbolji smo! Priznanje Svjetske turističke organizacije, specijalizirane agencije UN-a, proglasila je grad Slunj jednim od Najboljih turističkih sela!

U visokoj konkurenciji, među gotovo 260 prijava iz više od 60 zemalja, Grad Slunj je izabran za jedno od najboljih turističkih sela! Ova nagrada, iako u samom nazivu govori o turizmu i asocira na ljepotu i raskoš našeg grada kulturnim i prirodnim bogatstvima, puno je više od toga. Priznanje je to za izvrsnost u području održivog i društveno odgovornog poslovanja na svim aspektima, a koji se u konačnici ponajviše očituju u sektoru turizma grada Slunja.

Direktorica Turističke zajednice grada Slunja, Jasmina Mrkonja, danas je prezentirala projekt Grada Slunja na službenoj ceremoniji Najboljih turističkih Sela 2023., na 25. zasjedanju Generalne skupštine UNWTO-a u Samarkandu.

Da bismo došli do ove prestižne titule, Savjetodavni odbor za Najbolja turistička sela pri UNWTO-u ocjenjivao je naš rad kroz 9 cjelovitih područja, a to su: kulturni i prirodni resursi, promicanje i očuvanje kulturnih dobara, gospodarska održivost, upravljanje, okolišna održivost, društvena održivost, infrastruktura i povezanost, turistički potencijal i razvoj te zdravlje i sigurnost! Unatoč tome što Slunj ima status grada, važno je napomenuti da su se na natječaj mogli prijaviti svi gradovi s manje od 15.000 stanovnika. Natječaj Svjetske turističke organizacije (UNWTO), specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda, vodeće međunarodne organizacije s ključnom ulogom u promicanju razvoja odgovornog, održivog i univerzalno dostupnog turizma, prepoznali smo kao izuzetno značajan za naš grad jer pruža globalnu vidljivost i priliku za daljnji razvoj.

Prisjetimo se, 2018. godine grad Slunj proglašen je drugim najgostoljubivijim gradom prema Booking.com, jednoj od najvećih digitalnih platformi za putovanja. Pet godina nakon, grad Slunj dobiva prestižnu titulu jednog od Najboljih turističkih sela prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO). Dva svjetska priznanja u rukama malog kontinentalnog gradića u srcu Hrvatske, možemo biti ponosni!

U posljednjem desetljeću, obilježenom tehnološkim razvojem, postali smo svjesni koliko nam je važan povratak domaćim proizvodima, domaćoj hrani, samoodrživom razvoju, toliko karakterističnim za selo. Ne čudi stoga da je mnogima preko glave grada, a jedino o čemu maštaju je kućica daleko od urbanog meteža. Došlo je vrijeme kada biramo: selo ili grad?

Većina ljudi u Hrvatskoj živi u jednom od 127 gradova. Oni su centar našeg svijeta, izvor posla, različitog sadržaja, aktivnosti i mogućnosti. Mnoga istraživanja pokazuju kako sela u našoj zemlji izumiru, a u velikom broju njih živi svega nekoliko stanovnika, većinom starije populacije. Društveni, kulturni, infrastrukturni razvoj od gradova su učinili lokacije ugodne za život, a priroda koja se još uvijek na neki način uklapa i u urbanistički razvoj pokazuje koliko nam je uza sve to što nam grad nudi, potrebno i selo, tj. onaj ruralni dio naših naselja, koji karakterizira život s prirodom. Posebno smo toga svjesni postali u posljednjem desetljeću, čija je baza postao tehnološki razvoj, no i mi smo postali svjesni koliko nam je važan, za očuvanje našeg života, ali i onog budućih generacija, povratak domaćim proizvodima, domaćoj hrani, samoodrživom razvoju, toliko karakterističnim za selo.

U jednom takvom selu, Vukomerić, koje se nalazi 30-ak kilometara južno od Zagreba, živi nešto više od stotinjak ljudi, a među njima i Sendy Osmičević, koja je život u svjetskim metropolama zamijenila životom u malom selu. Prije tri godine u tom se selu, inače idealnoj lokaciji za zagrebačke vikendaše, održala Konvencija o prirodnoj gradnji u organizaciji udruge ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa). Od tada je to mjesto postalo idealna lokacija za one koji žele živjeti na selu, a raditi u gradu.

Svima nam je poznato da boravak u prirodi smanjuje razinu stresa. Zelenilu koje okružuje naše ulice, nebodere i zgrade u gradovima cilj je upravo uključiti zelene površine u život grada i ljude koji u njima žive, smanjiti buku, ali i osigurati prijeko nam potreban hlad u ljetnim mjesecima. Parkovi oko vrtića i škola i između zgrada postali su malene oaze u kojima tražimo tako nam svima potrebno opuštanje. Istraživanje o prednostima života u gradu ili u ruralnim područjima, tj. selu, koje su proveli britanski znanstvenici, naglašava kako je život u prirodi dobar za naš organizam, posebno za izlječenje nekih problema kao što su oni uzrokovani zagađenjem, poput astme, alergija, ali i depresija. Tijelo se opušta, pa se tako i puls usporava te se snižava krvni tlak.

Poznati su nam razni primjeri, oni svjetski pa i naši, kako upravo zbog potrebe očuvanja života na selu mnoge države kroz različite programe potiču povratak na selo. U Lici se tako može po jako povoljnim uvjetima dobiti kuća, a u našoj susjednoj Italiji u selima kojima prijeti izumiranje kuće se prodaju po cijeni od jednog eura. Mnogi možda ni ne bi odmah pristali na zamjenu gradskog šušura sa zvukovima prirode, no oni koji su se na takav korak odvažili kažu kako nikad nisu požalili. Poznati su i primjeri mnogih javnih osoba, poput glumca Dušana Bućana, koji je Zagreb zamijenio seoskim imanjem 60 kilometara od grada, gdje mu društvo rade konji i psi. Tu je i Edi Maružin iz Gustafa, koji živi u malom selu Maružina, u staroj bakinoj kući koju je adaptirao s prijateljima. Bavi se OPG-om, ima svoj vrt, plastenik, obrađuje zemlju i uzgaja hranu i živi mirno, s prirodom i od nje.

3a8082e126