Kratka Povijest Vremena Pdf
Maybell Hughs
Kratka povijest vremena (eng. A Brief History of Time), autora profesora Stephena Hawkinga, fizičara i jednog od najblistavijih umova na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, najpoznatija je kozmološka knjiga na svijetu. Ovu kultnu knjigu o postanku i kraju svemira Hawking je prvi put objavio 1988. godine. Knjiga je munjevitom brzinom postala bestseler i do danas je prodana u više od devet milijuna primjeraka. Također se našla i na top listi bestselera londonskog Sunday Timesa i tamo se zadržala rekordnih 237 tjedana.
Hawkingova "Kratka povijest vremena" je knjiga za one koji više razumiju riječi nego jezik matematike, a ipak žele okusiti užitak otkrivanja podrijetla i prirode našega svijeta. To je širom svijeta najpoznatija kozmološka knjiga, a iz nje doznajemo i kako razmišlja jedan od najvećih umova našega doba, autor opće priznate reputacije nasljednika Einsteina i Newtona... Hawking nas hrabro vodi u pitanja poput: je li vrijeme ikad započelo i hoće li stati? Je li svemir beskonačan ili ima granicu?, pa sve do toga kakvu je ulogu -ako ikakvu - Bog mogao imati u svemu tome...
BBC navodi da će komemoracija Hawkingu biti održana 31. marta u sveučilišnoj crkvi Svete Marije u Cambridgeu, a potom i poseban prijem na koledžu Trinity, dok će posmrtni ostaci biti položeni u Westminsterskoj opatiji.
Za kraj evo i ovaj podatak: kada su tokom jednog intervjua pitali Aliju Izetbegovića šta bi ponio sa sobom kada bi otišao na pusto ostrvo, on je rekao: Kratku povijest vremena Stephena W. Hawkinga.
Čitatelje diljem svijeta Stephen Hawking očarao je nizom bestselera u kojima istražuje tajne svemira. Sad se prvi put vjerojatno najgenijalniji kozmolog našeg vremena okrenuo vlastitoj unutrašnjosti, otkrivajući nam svoj život i intelektualnu evoluciju.
"Moja kratka povijest" govori o nevjerojatnom putovanju Stephena Hawkinga, od poslijeratnog djetinjstva u Londonu do razdoblja u kojem je postigao međunarodna priznanja i slavu. Ilustriran rijetko viđenim fotografijama, ovaj sažet, duhovit i otvoren prikaz čitateljima predstavlja znatiželjnog školarca kojega su razredni kolege prozvali Einsteinom, šaljivca koji se s kolegom kladio postoje li crne rupe te mladoga supruga i oca koji je nastojao pronaći svoje mjesto u akademskom svijetu.
Pišući skromno i duhovito, Hawking otvoreno govori o izazovima s kojima se suočio kad mu je u dvadeset prvoj godini dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Opisujući svoj misaoni razvoj, objašnjava kako ga je mogućnost rane smrti poticala na brojna intelektualna postignuća te govori o nastanku svoga majstorskog djela, "Kratke povijesti vremena", jedne od najvažnijih knjiga 20. stoljeća.
Vjerojatno najčudnije nakon 30 godina izdavačke informatičke povijesti je to što nam se čini kao da smo tek počeli. Okej, možda se ne možemo sjetiti gdje smo jutros parkirali auto, ali zato se sjećamo sitnica i detalja koji su prethodili izlasku prvog Buga, prvoj disketi uz Bug, prvom CD-u, prvom DVD-u, prvom Pentiumu, prvoj 3D grafičkoj kartici, prvom iPhoneu ili pametnom satu. A sada ćemo malo time gnjaviti i vas
Jao, kad pogledam na svojih pomalo "jadnih" 17 godina skupljanja i čitanja BUG-a, mogu samo reći - malo preko pola vijeka BUG-a sam sa tim časopisom i webom. A skoro smo isto godište, što je još veći moment, oh boy, I'm old. Da, skoro isto godina (par mjeseci simo-tamo) ko i BUG, tako da, od mladost...
Koja su to bila vremena! Kad sam po novi 14400 modem išao u Graz, tek su stigli. Svemirsko ubrzanje. A od BUG BBS mi je ostalo pregršt neiskorištenih kodova za plaćanje... Iako sam nabavio Windowse, više vremena sam provodio u DOS-u i 4DOS-u...
Mirnik I. Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu [Internet]. 1995 [pristupljeno 26.07.2024.];28(1):96-127. Dostupno na:
I. Mirnik, "Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena", Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol.28, br. 1, str. 96-127, 1995. [Online]. Dostupno na: [Citirano: 26.07.2024.]
Je li svemir konačan? Ima li granice? Kada je započelo vrijeme? Kada će stati? S odgovorima na ta pitanja zapalio je javnost još prije 15 godina jedan od najpoznatijih svjetskih kozmologa. Nakon njegove Kratke povijesti vremena sada objavljujemo i novo ažurirano i prošireno izdanje iste proslavljene knjige. Bitno novo je, osim većeg formata, oko dvije stotine ilustracija u boji koje čitatelju pomažu da sebi vizualizira apstraktne pojmove u knjizi. Osim toga, ovo izdanje ima još jedno potpuno novo poglavlje (O crvotočinama i putovanju kroz vrijeme), a ponegdje je tekst nadopunjen nekim novim detaljima kojih nema u ranijem izdanju bez ilustracija.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Općenito, dokumentirana povijest konditorskih proizvoda broji najmanje 4000 godina, a datira još od vremena kad su stari Egipćani na papirusima pisali o uživanju u slatkim zalogajima. Iako su se različiti slatki zalogaji prodavali na sajmovima još onih davnih godina prije Krista, čokolada ili točnije kakao, nisu se pojavili na sceni sve dok na svojim usjevima, u konstantnoj vlažnosti meksičke klime, pripadnici plemena Maja nisu otkrili vrijednost malog, ali urodom bogatog stabla kakaovca. Maje su bile i prvi narod koji je počeo s onim što bismo danas nazvali kultiviranim uzgojem kakaa.
Populacija Maja, koja je stoljećima živjela u Srednjoj Americi, započela je s masovnom kolonizacijom sjevernog dijela Južne Amerike pa tako poluotok Yucatn postaje prva u povijesti poznata kakao plantaža. Narodi Srednje Amerike koristili su kakao zrna kao valutu za razmjenu, a neposredno prije 1000. godine zrno kakaa postalo je osnovni element izračuna. 1200. godine Asteci osvajaju teritorije Maja i uspostavljaju porezni danak koji se plaća u zrnima kakaa.
Zrna kakaa, a kasnije i zaslađena čokolada se u Europi pojavljuju tek nakon Kolumbovog otkrića Amerike. Iako je Kristofor Kolumbo po povratku kući s četvrtog putovanja u Novi svijet, između ostalog donio i zrna kakaa, ona su prošla poprilično nezapaženo u usporedbi sa svim ostalim blagom. Za popularizaciju kakaa zaslužan je ipak jedan drugi Španjolac, pustolovac, istraživač i konkvistador Hernando Corts. Legenda kaže da je asteški kralj Montezuma, tragično ga zamijenivši za reinkarniranog asteškog boga Quetzalcoatla čiji se povratak čekao, osvajaču Cortsu priredio bogati banket na kojem se služio i čokoladni napitak. Corts je zaplijenio sve plantaže kakaa, naravno ne iz kulinarskih ili gastronomskih razloga, već iz čistog profita jer je otkrio da mu upravo te plantaže garantiraju velike količine novca. 1528. godine Corts se vraća u Španjolsku i donosi kakao, opremu i recepturu za spravljanje čokoladnog napitka te se upravo ta godina smatra službenom godinom dolaska kakaa u Europu. Iskreno, gorki se napitak na prvu uopće nije ni svidio Španjolcima, ali kad su mu kasnije dodali med i šećer od trske, a izbacili papar, vrlo je brzo postao popularan diljem Španjolske.
Španjolci su više od jednog stoljeća od ostatka Europe čuvali tajnu o postojanju i konzumiranju kakaa kako bi zadržali monopol nad njegovom trgovinom pa se tako kakao po prvi puta 1645. godine širi van Španjolske i stiže prvo u Francusku kao dio miraza španjolske princeze Marije Tereze. Samo par godina kasnije, 1650. godine stiže i u Englesku. U Engleskoj se, u Londonu, otvara i prva kuća čokolade, a Englezi umjesto vode u čokoladni napitak dodaju mlijeko. Otada čokolada ubrzo postaje moderno piće diljem Europe, smatra se hranjivim i ljekovitim pićem, pripisuju mu se i afrodizijačka svojstva, ali u velikoj mjeri ostaje privilegija bogatih.
Početkom 18. stoljeća čokolada se vraća na američki kontinent, pojavljuje se u bostonskim ljekarnama koje reklamiraju i prodaju čokoladu uveženu iz Europe. Europske zemlje sve više koloniziraju svijet s ciljem osiguravanja svoje vlastite opskrbe kakao zrnima, osvajaju plantaže diljem zapadne Indije, Afrike i Brazila. Godine 1795. Englez Joseph Fry izumljuje parni stroj za mljevenje zrna kakaa i na taj način počinje masovna proizvodnja čokolade koja polako pojeftinjuje, ali je još uvijek isključivo u tekućem obliku.
Do kraja 19. stoljeća čokolada je isključivo tamna, sve dok 1875. Švicarac Daniel Peter of Vevy ne izumljuje mliječnu čokoladu. Početkom 20. stoljeća u Belgiji nastaju prve punjene čokolade za koje je zaslužan Jean Neuhaus (danas jedan od najpoznatijih belgijskih brendova fine čokolade).
Godine 1911. Julije Knig, svojim znanjem i iskustvom u proizvodnji slastica, i Slavoljub Deutsch, svojim kapitalom, u Zagrebu podižu tvornicu Union koja postaje prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi, a samo dvije godine kasnije tvornici Union dodjeljuje se titula kraljevskog dvorskog dobavljača za kraljevski dvor u Beču i Budimu.
Već 1920. godine započinje proizvodnja mekanih karamela, kao i deserata, u čijem je odjeljenju radio i majstor Paul Eksner. U to doba već je postojao i nougat proizvod iz kojega se kasnije razvila poznata Bajadera.
Tridesete godine 20. stoljeća obilježila je modernizacija pogona čokolade i ulaganja u nove strojeve za proizvodnju bombona. Union počinje slijediti trendove i pišu se prvi slogani. 1938. godine počinje proizvodnja tankih čokoladica od 15 g, preteča Životinjskog carstva.
Drugi svjetski rat utjecao je na promjenu asortimana. Nakon rata, 1946. godine u tvornici Union proizvodi se za robnu kuću Nama čokolada od 100 g koja se smatra prvom robnom markom na ovim prostorima.
64591212e2