E-građani Zdravlje

[Enrichetta]

Nastranicama okvira za praćenje eHDSI-ja dostupne su razne karte s ključnim pokazateljima uspješnosti povezanima s okvirom za praćenje inicijative Moje zdravlje@EU. Te karte daju detaljan uvid u uspješnost i djelotvornost zdravstvenih službi u cijeloj Uniji.

Zemlje sudionice u stručnu skupinu država članica EU-a za infrastrukturu digitalnih usluga e-zdravstva (eHMSEG) imenuju rukovoditelje odgovorne za rad nacionalnih kontaktnih točaka za e-zdravstvo. Oni sudjeluju u uvođenju i radu prekogranične infrastrukture e-zdravstva i zaduženi su za uspostavu nacionalnih kontaktnih točaka za e-zdravstvo.

Odbor za operativno upravljanje e-zdravstvom (eHOMB) sastoji se od predstavnika unutarnjih službi Europske komisije i predsjedatelja eHMSEG-a. Nadzire pružanje usluga i donosi taktičke i operativne odluke o eHDSI-ju.

Odredbom članka 39. stavkom 1. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 49/14., 51/14., 11/15., 17/15., 123/16. i 129/17.) propisuje se da osigurana osoba specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te bolničku zaštitu ostvaruje na osnovi izdane uputnice, a samo iznimno u slučajevima pružanja hitne medicinske pomoći bez uputnice. U članku 41. navedenog Pravilnika propisuje se ostvarivanje prava i na osnovi uputnice ispostavljene elektroničkim putem u skladu sa Zakonom o elektroničkoj ispravi (e-uputnica).

Ukoliko već imate dodijeljen termin za traženu pretragu ili postupak u nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi, djelatnici Jedinice centralnog naručivanja će isti otkazati ako u našoj ustanovi možete dobiti raniji termin.

Obzirom da 20% pacijenata ne dođe na naručenu pretragu, a možda upravo taj termin čeka netko jako potrebit, lijepo molimo pacijente da svoje narudžbe u bolnici otkažu na vrijeme (najkasnije 2-3 dana ranije) ukoliko ne žele ili nisu u mogućnosti doći. Narudžbu možete otkazati i u sustavu e-građani putem Portala zdravlje.

Zdravlje planeta usko je povezano sa zdravljem ljudi, a pošto onečišćenje ne poznaje granice europski standardi zaštite okoliša moraju postati i svjetski, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen.

"Zagađenje prijeti opstanku više od milijun biljnih i životinjskih vrsta, na kopnu i na moru i jedan je od pet vodećih uzroka gubitka biološke raznolikosti, izjavila je predsjednica EK na virtualnoj konferenciji u sklopu ovogodišnjeg Zelenog tjedna na kojoj se raspravlja o izazovima i mogućnostima svijeta bez zagađenja.

Dodala je da ljudi više ne smiju biti nemarni i da je zdravlje planeta usko povezano s njihovim zdravljem. Istaknula je da zagađenje ne poznaje granice i da europski standardi moraju postati svjetski i da je Europa odlučna uhvatiti se u koštac s tim izazovom.

Na panelu su sudjelovale javne osobe koje su pozvale na hitnu akciju, među njima i nagrađivana fotografkinja Mandy Barker koja deset godina upozorava na problem gomilanja plastičnog otpada u moru.

Iako je tijekom posljednjih desetljeća EU postigla značajan napredak u smanjenju onečišćenja, ono i dalje značajno utječe na zdravlje građana te može uzrokovati brojne bolesti. Procijenjeno je da u EU-u onečišćenje svake godine uzrokuje svaku osmu smrt. Pritom se kod određenih skupina stanovništva EU i među regijama uočavaju nejednakosti povezane s izloženošću onečišćenju.

Uz podršku brojnih inicijativa, kao što je primjerice Ambicija nultog onečišćenja, Europski zeleni plan predviđa do 2030. godine poboljšanje kvalitete zraka, vode i tla. Planira se također smanjiti količinu otpada te izloženost buci iz prometa.

Krajem studenog 2022. završeno je petogodišnje razdoblje tijekom kojeg su postavljeni temelji zdravstvene prekogranične suradnje između Italije i Slovenije. Unatoč brojnim birokratskim i jezičkim poteškoćama, projekt je postigao značajne rezultate u području u kojem građani gotovo više ni ne primjećuju granicu.

Razgovor s Majom Radovanović, menadžericom projekta Salute Zdravstvo koji je provela Europska grupacija za teritorijalnu suradnju EGTC GO (konzorcij koji su prije više od deset godina osnovale talijanska općina Gorica i slovenske općine Nova Gorica i Šempeter-Vrtojba), počeli smo pitanjem o tome koje je najveće zadovoljstvo koje joj je pružio rad na ovom projektu.

Projekt je imao pet programskih linija: jedinstveni prekogranični centar za zakazivanje (CUP), materinstvo, autizam, mentalno zdravlje i socijalna inkluzija. Možete li nam navesti neki konkretan primjer?

U prosincu 2015. Europska komisija odobrila je integrirano teritorijalno ulaganje (ITU) za razvoj prekograničnog područja koje obuhvaća općine Gorica, Nova Gorica i Šempeter-Vrtojba, u vrijednosti 10 milijuna eura (od čega je 85 posto izdvojeno iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15 posto iz nacionalnih proračuna). Uloga posredničkog tijela na teritoriju obiju država članica dodijeljena je Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju EGTC GO . Pored projekta u području zdravstva, financirana je realizacija prekograničnog parka uz rijeku Soču.

Cilj je bio približiti dva zdravstvena sustava bez bilo kakvog rangiranja već isključivo kroz uspostavljanje dijaloga i promicanje suradnje, razmjene i sinergije. Mi smo, kao spoljni akter, prije svega nastojali olakšati dijalog. Svi liječnici, primalje, psihijatri i socijalni radnici na prvo mjesto stavljaju korisnika, pacijenta koji, na ovom našem području koje presijeca granica, često samoinicijativno prelazi s jedne strane na drugu. Dakle, sučeljavanje i dijalog odvijali su se na konkretnim, znanstvenim i medicinskim osnovama, uzimajući u obzir potrebe pacijenata. Ovo područje nije veliko, sve je blizu, međutim prije nitko od stručnjaka nije znao što se događalo s druge strane, iako su pacijenti možda već bili navikli u Novoj Gorici tražiti ono što nisu uspijevali pronaći u Gorici.

Naravno. Mobilnost je postojala i ranije, mi smo je samo službeno prepoznali i učinili jasno vidljivom institucijama, liječnicima i bolničkim ustanovama. Radne skupine pokrenule su razmjenu koja će se sigurno nastaviti, i nadamo se da će uslijediti realizacija novih infrastruktura po uzoru na one koje smo ostvariti u sklopu projekta, poput socijalne krojačnice, sale opremljene za susrete e autističnom djecom i informacijskih punktova za socijalnu inkluziju. Granica je zaista obična crta, koja u ove tri općine kao da više ne postoji.

Svakako. Paradoksalno, provedba aktivnosti u kojima su sudjelovali ljudi bila je jednostavnija, a rezultati konkretniji. S druge strane, kada je u pitanju CUP bilo je izvjesnih poteškoća. Riječ je o jedinstvenom centru za zakazivanje koji smo željeli uspostaviti između Italije i Slovenije, razvijajući platformu koja bi omogućila upravljanje zahtjevima za zakazivanje i participacijama vezanim za dva nacionalna zdravstvena sustava, koji su međutim regulirani različitim propisima na lokalnoj i regionalnoj razini te je njihova integracija vrlo komplicirana.

Nažalost, nismo u potpunosti uspjeli u ovom pothvatu: zakazivanje dobro funkcionira, ali postoje određene poteškoće po pitanju participacija i socijalne zaštite, s obzirom na to da slovenski zdravstveni sustav još uvijek ne uspijeva komunicirati s talijanskim, koji pri tom funkcionira prevashodno na regionalnoj osnovi.

Da, upravo tako. Da smo imali na raspolaganju još nekoliko godina, vjerojatno bismo uspjeli ostvariti cilj. U svakom slučaju, u završnom izvješću, u kojem smo između ostalog naveli nedostatke i neuspjehe, ovo pitanje smo označili kao poticaj za budući rad. Istina, postoji europska regulativa koja propisuje ujednačavanje pojedinih praksi, ali se nažalost ne provodi. Također, potrebno bi bilo prevesti izvješća, ali još uvijek nedostaju sredstva.

Na kraju smo se uvjerili da, u percepciji ljudi koji ovdje žive, granica gotovo nestaje: granica je nevidljiva, a ako je i primijetimo, to biva onda kada naletimo na neku poteškoću, najčešće birokratske prirode. Osobno mislim da je život na granici privilegija: lijepo je imati mogućnost doživjeti ono najbolje što imaju dva naroda. Slično ovom projektu: put je bio težak, ali rezultati daju satisfakciju.

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta Work4Future koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu Work4Future

Nepobitno je da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku, smatrate li da tu mogućnost koristimo na zadovoljavajući način, što je dobro a što potrebno da budemo uspješniji u povlačenju sredstava koja su nam na raspolaganju?

Kada govorimo o razlici sredstava koje smo uplatili u proračun Europske unije i koliko smo kroz fondove dobili natrag od EU, u razdoblju od 2013. godine do 5. svibnja 2022. Hrvatska je u plusu 55,22 milijardi kuna. Taj podatak nam govori da europska sredstva koristimo na zadovoljavajući način. Moramo biti oprezni i paziti da se sva kohezijska sredstva potroše u ovom novom programskom razdoblju, a glavni je problem manjak vremena jer Sporazumi o partnerstvu i programiranju općenito kasne zbog instrumenta EU sljedeće generacije na koji je trenutno koncentrirana pažnja Europske komisije i država članica. Također, postoji bojazan zbog nedostatka administrativnih kapaciteta, stoga i na to treba staviti fokus. Zahvaljujući fondovima Europske unije, u Hrvatskoj su stvorene brojne nove poslovne mogućnosti, uložena su značajna sredstva u znanstvena istraživanja, povećana je konkurentnost zahvaljujući korištenju sredstava za tehnološke inovacije i razvoj gospodarstva, gradi se nova prometna infrastruktura poput Pelješkog mosta, bolnice, studentski domovi i slično. Europski fondovi mijenjaju lice i naličje Hrvatske, naš zdravstveni sustav čine efikasnijim, obrazovni sustav kvalitetnijim, prometni sustav sigurnijim, doprinose konkurentnosti našega gospodarstva i omogućuju nova radna mjesta za naše građane.

3a8082e126