Inthe distance je prvenec argentinsko-ameriškega avtorja Hernana Diaza, ki je bil leta 2018 nominiran za Pulitzerjevo nagrado. Pripoveduje o švedskem emigrantu Hkanu, ki se z bratom odpravi proti Ameriki iskati boljše življenje. Kar naenkrat Hkan ostane sam in se tako znajde na potovanju polnem najrazličnejših dogodkov in legend. Po navadi knjige opisujem z besedami kot so zanimiva, dobra, všeč mi je, redkokatera knjiga pa si prisluži besedo prelepa, in ta je ena izmed njih.
Avtorica knjige Hanya Yanagihara (poznana predvsem po romanu A Little Life) v knjigi ni poskušala ugajati bralcu, temveč je v njej stopila v glavo človeka, ki je pravzaprav psihopat. Med branjem sem bila zgrožena vendar knjige nisem mogla odložiti. In ko sem imela do konca le še nekaj strani in sem že mislila, da bo knjigo zaključila z nekoliko odprtim koncem, je avtorica poskrbela za obrat o katerem nisem mogla nehat razmišljat. Knjiga se mi je kljub zgroženosti nad glavnim likom zdela genialna.
Roman To noč sem jo videl slovenskega avtorja Draga Jančarja je letos prejel nagrado kresnik za najboljši roman desetletja. Nekaj mesecev pred tem sem ga prebrala v sklopu knjižnega kluba na faksu in ni me razočaral.
Knjiga pripoveduje zgodbo Veronike Zarnik iz perspektiv različnih pripovedovalcev, ki so bili tako ali drugače del njenega življenja. Pripovedovalci se spominjajo Veronike pred njenim izginotjem v času druge svetovne vojne in z vsakim izmed njih se odkrije nova plast zgodbe.
Veronika je samosvoja in nekoliko ekscentrična, včasih predstavljena celo kot vzvišena, a vendar je njena zgodba nadvse tragična. Zgodbe iz druge svetovne vojne imajo name vedno velik vpliv, ta pa me je na koncu popolnoma zlomila.
Od nekdaj obožujem kratke znanstveno-fantastične zgodbe, vendar sem do sedaj prebirala le stare zbirke, ki sem jih nabirala v bukvarnah. Zbirka kratkih (no, nekatere niso bile tako zelo kratke) znanstvenofantastičnih zgodb avtorja Teda Chianga pa je bila prva taka modernejša zbirka, ki sem se je lotila in sem jo naravnost oboževala.
Knjiga ima podnaslov How Big Data Increases Inequality and Threatens Democracy kar dodobra opiše glavno idejo, katere se avtorica loti. Kar v knjigi opisuje se nanaša predvsem na Ameriko, kakor je zapisala naj bi v Evropi vseeno imeli nekaj več zaščite glede podatkov, ki se zbirajo o nas, ne bi pa se bilo neumno o tem pozanimati, saj je ta knjiga na trenutke prav srhljiva.
Tako. Upam, da ste na seznamu morda našli kakšno knjigo, ki se vam zdi zanimiva. V novem letu pa vam z veseljem zaželim čim več dobrih knjig, česa drugega pa ne bom naglas omenjala, da se ne jinksamo.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
Uz jedinstvenu grupu neobičnih, krasno profiliranih likova, Becky nas uvlači u svijet nenalik ičemu što sam do sad pročitala. Unatoč tome što je riječ o punokrvnoj svemirskoj operi, riječ je o zabavnom i osvježavajućom romanu.
Kroz oči Klare, pametnog robota s umjetnom inteligencijom, mi se susrećemo s njezinom izuzetnom željom da shvati svijet oko sebe. Ako ste dosad čitali Ishigura, onda vam je jasno da on majstorski prenosi Klarinu perspektivu i emocionalnu kompleksnost, postavljajući pitanja o samoj biti ljudskosti i potrazi za smislom.
O knjizi Projekt Spasitelj (u originalu Project Hail Mary) toliko trubim da vam zacijelo već idem na živce! Neću duljiti, imate konkretan osvrt na ovom linku. Obećajem zabavu, simpatične likove i znanstveno trabunjanje koje previše ne opterećuje.
Čitanje Teda Chianga je kao da uronite u cijele svjetove ideja, što je esencija dobre znanstvene fantastike. U tim mikrokozmosima čitatelji su potaknuti da postavljaju velika pitanja o životu, svemiru i našoj ulozi u njemu.
Adams smjelo obrađuje suvremene teme i različite životne filozofije kroz komične situacije. Osobno, ovo mi je jedna od najduhovitijih i najzabavnijih knjiga. Plus, nije duga i ne morate čitati nastavke, što je odlično za manje iskusne čitatelje.
Kao što sam napomenula, ako ste zainteresirani za kupnju, ove knjige dostupne su na internetskoj trgovini Libristo.hr, na hrvatskom i/ili engleskom jeziku, a za vas imam kod za popust ANAHR05 koji vam daje 5% popusta na cjelokupan iznos kupovine!
Autori i izdavači kažu kako se tu ne radi samo o gubitku pristupa ogromnom kineskom tržištu. Istovremeno je reč o gubitku mogućnosti za razmenu i povezivanje, i to posle tri decenije jačanja veza između dveju zemalja. Kina je poslednjih godina zaustavila priliv kineskih turista i studenata na Tajvan i sprečila svoje umetnike da konkurišu za tajvanske nagrade Zlatni konj i Zlatna melodija, koje se smatraju Oskarom i Gremijem u oblasti filmskog i muzičkog stvaralaštva na kineskom govornom području.
Kina smatra Tajvan, suvereno ostrvo koje se nalazi na oko 160 kilometara od njene istočne obale, svojom teritorijom. Razdoblje pogoršanja odnosa nastupilo je 2016, kad je na predsedničkim izborima na ostrvu pobedila Caj Ingven, koja se zalaže za postojeću de fakto nezavisnost Tajvana. Kina otad radi na diplomatskoj izolaciji ostrva i izlaže ga vojnom pritisku.
Premda je kineska vladajuća Komunistička partija odavno zabranila knjige koje se bave osetljivim temama poput religije i života svojih političkih lidera, tajvanski izdavači su koristeći prednosti zajedničkog jezika i kulturne istorije prodavali na kontinentu najrazličitije druge knjige.
Po rečima urednika, naučnih radnika, izdavača i autora, objavljivanje bilo koje tajvanske knjige u Kini postalo je mnogo teže. Nije, međutim, reč o opštoj zabrani, pa su izdavači skloniji da za to okrive autocenzuru svojih kolega u Kini, nego bilo kakvu zvaničnu naredbu.
Među spornim tačkama je svaki sadržaj koji nagoveštava postojanje zasebnog tajvanskog identiteta, koji je kod mlađih Tajvanaca veoma izražen. Anketa sprovedena 2020. godine ustanovila je da dve trećine ispitanika sebe ne smatraju Kinezima.
U početku se saradnja sa kineskim izdavačem odvijala glatko. Na njegov zahtev pristala je na zamenu poglavlja u kom su se kao primeri navodila umetnička dela iz tajvanskih muzeja. Jedan kineski autor, dogovorili su se, napisaće umesto toga poglavlje zasnovano na umetninama iz muzeja u Kini.
Ovo je sušta suprotnost osamdesetim i devedesetim godinama, kad su kineske čitaoce privukli tajvanski pisci poput Lung Jintai, čiji su eseji doprineli preobražaju Tajvana iz jednopartijske vlasti u demokratiju. Sanmao, tajvanska spisateljica koja je pisala pripovetke o svom životu u Saharskoj pustinji, našla je mesto u srcu nekoliko generacija kineskih žena.
Sad su i Tajvanci osetljiviji na pojačanu napetost, što se ogleda u prošlogodišnjoj debati o dečjoj knjizi pristigloj iz Kine. Čekajući da se tata vrati kući (等爸爸回家), priča o dečaku čiji otac nije kod kuće za vreme praznika lunarne Nove godine zato što leči obolele od kovida-19, idealizuje napore Kine da se izbori s pandemijom.
Neki na Tajvanu tvrde kako je Kina iskoristila otvorenost okruženja na ostrvu za širenje propagande. Međutim, vladin predlog da knjige s kontinenta prolaze kroz prethodnu proveru podstakao je kritike da će to značiti povratak ostrva starim navikama autoritarizma.
Urednica Liju rekla je kako za nju to nikad nije bila čisto komercijalna razmena. Uživala je u susretima s kolegama s kontinenta na sajmovima knjiga i sticanju spoznaja o njihovom načinu poslovanja. U sadašnjoj političkoj klimi izgubili su se ti suštinski ljudski momenti razmene koji su ljudima pomogli da izgrade međusobnu vezu.
Popis je nastao na temelju glasova 503 romanopisca, pjesnika i brojnih ljubitelja knjige. U izboru najboljih knjiga sudjelovao je, između ostalih, Stephen King. NY Times donosi popis od sto knjiga, Index:
3a8082e126