Hrvatska zvijerstva nad civilnim pucanima tokom i nakon Vojne

3 views
Skip to first unread message

"Weltapostel von Balkan"

unread,
Nov 5, 2010, 6:00:13 PM11/5/10
to Hrvatsko Dalmatinsko Kosovo polje - Lika - Kordun - Banija
Hrvatska zvijerstva nad civilnim pucanima tokom i nakon Vojne
"OLUJE" Hrvatskih i Americkih snaga u Hrvatskoj Krajini !

Objavljeno u "Slobodnoj Dalmaciji" 1999.:

Bivši pomoćnik zapovjednika specijalaca u "Oluji" HAAŠKOG OPTUŽENIKA
MLADENA MARKAČA uhićen s još 16 policajaca

Markačev pomoćnik Sačić uhićen zbog pokolja u Gruborima
Svjedok je istražiteljima rekao da je u uredu Ivana Čermaka čuo kako
Sačić kaže da Grubore treba predstaviti kao slučajni incident u kojem
su civili poginuli u unakrsnoj paljbi
PIŠU IGOR DOŠEN HAJDI KARAKAŠ-JAKUBIN

UN-ove snage u selu Grubori
Sedamnaest osoba obuhvatila je kriminalistička obrada zbog ratnog
zločina protiv civilnog stanovništva u selu Grubori, na kninskom
području 1995.godine.

Kako doznajemo, uhićeni su Željko Sačić, bivši zamjenik zapovjednika
Specijalne policije Mladena Markača, zatim pet aktivnih specijalaca
među kojima su Berislav Garić te Frano Drlje, čija je jedinica
specijalaca "(o)čistila teren" u Gruborima.

U četvrtak su obavljeni i pretresi stanova te automobila u potrazi za
dokazima, kao i potrage za još nekoliko osumnjičenika. Obradu u
koordinaciji Ravnateljstva policije i u suradnji s Županijskim
državnim odvjetništvom u Zagrebu, provode PU zagrebačka i šibensko-
kninska.

Ratni zločin, koji je predmet policijskog istraživanja, počinjen je
25. kolovoza 1995. godine nakon vojno-redarstvene akcije Oluja u selu
Grubori, kada je ubijeno pet srpskih civila i zapaljeno 20-ak kuća.

"Paravojne postrojbe"
Tadašnji čelnik MUP-a Ivan Penić tvrdio je da je u Gruborima izbio
oružani sukob između Specijalne policije i pripadnika srpskih
paravojnih postrojbi. Iz toga se dalo zaključiti da su hrvatske vlasti
pokušavale zataškati slučaj, u čije su se otkrivanje, inače uključili
i Amnesty International, HHO, a potom i Haaški sud.

O zločinu u Gruborima je, inače, prvi izvještaj stigao od pripadnika
UNPROFORA. Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku, na čijem je
čelu bio Željko Žganjer, prikupilo je dokaze u ovom predmetu 2001., no
nitko nije bio procesuiran.

Haaško je tužiteljstvo, pak, "slučaj Grubori" po zapovjednoj
odgovornosti "stavilo na teret" umirovljenim generalima Mladenu
Markaču, Ivanu Čermaku i Anti Gotovini. Bivši pomoćnik zapovjednika
ATJ Lučko Josip Ćelić je u izvješću koje je od njega zatražio Sačić,
između ostalog naveo kako je tih dana trebalo očistiti teren kako bi
se uklonile eventualne opasnosti od terorističkog napada na Vlak
slobode (u kome se nalazio politički vrh na čelu s predsjednikom
Franjom Tuđmanom), a koji je trebao proći tim područjem.

U akciji su sudjelovale četiri skupina s po 10 do 15 specijalaca,
a zapovjednici grupa su bili Branko Balunović, Stjepan Zinić,
Božo Krajina i Frano Drlje. U izvješću stoji i kako nitko tih dana
nije upozoravao da se u okolini Plavna ili Grubora nalaze bilo kakve
neprijateljske formacije, ali da je Drljina skupina odlučila ući u
Grubore.

Od tamo su čuli pucnjavu, ali se nije moglo zaključiti da se radi o
oružanom sukobu s teroristima. Ćelić je, inače, u razgovoru s haškim
istražiteljima rekao kako je u zatraženom izvješću naveo da su ga
zapovjednici jedinica po povratku s terena izvijestili kako se ništa
nije dogodilo i da nisu morali oružano intervenirati.

No, kad je došao u stožer specijalaca u Gračacu, Markač i Sačić su mu
rekli da napiše novo izvješće jer su oni čuli da je došlo do oružanog
sukoba. Potom ga je Sačić odveo u drugu prostoriju gdje mu je diktirao
"svježe" izvješće. Od spomenute četvorice zapovjednika jedinica jedino
je Drlje odbio podnijeti izvješće.

Tadašnji zapovjednik ATJ Lučko Josip Turkalj je tijekom svjedočenja u
Haagu, na upit zašto se navedeni odbio očitovati odgovorio kako je
"Drlje bio nedisciplinirani vojnik koji nije poštovao autoritete, ali
da je bio iznimno dobar borac".

Promjenio iskaz
Drlju, inače, neki njegovi bivši suborci i kolege su ga opisale kao
nasilnu osobu koje su se plašili mnogi u policiji pa tako i Sačić,
kome je, navodno, jedno vrijeme zabranjivao ulazak u krug baze
specijalne policije.


Turkalj je u razgovoru s haškim istražiteljima rekao da je 31.
kolovoza 1995. bio u Kninu u uredu Ivana Čermaka, te da je čuo kako
Sačić govori Čermaku da Grubore treba predstaviti kao slučajni
incident, u kojem su civili poginuli u unakrsnoj paljbi, bez obzira
bila to istina ili ne.

Prilikom davanja iskaza haškim istražiteljima, policijski kordinator
za Knin u vrijeme Oluje Stjepan Buhin rekao je kako vjeruje da je
Sačić pokušao prikriti zločin u Gruborima. No, kad je prošle godine
svjedočio u Haagu, Buhin je promijenio "priču" i kazao kako "sada
misli dugačije".

Svoj je raniji iskaz obrazložio tvrdnjom da mu je bilo čudno što je
Sačić rekao da će se ubojstva u Gruborima tretirati kao posljedica
Oluje. Iznenađen uhićenjem Sačić je pri ulasku u zgradu PUZ-a rekao
okupljenim novinarima kako je "iznenađen uhićenjem, te da se skandal
nastavlja".

Njegov branitelj - odvjetnik Zvonimir Hodak je, pak, istaknuo kako se
radi o nastavku dodvoravanja hrvatskih vlasti haaškom tužiteljstvu.
Hodak je istaknuo i kako su policajci rekli Sačiću da je uhićen zbog
sprječavanja dokazivanja.

Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages