fitone

[mistex]

FIT - 1. kolokvij - odgovori

1. FINANCIJSKI SUSTAV-KARAKTERISTIKE I ZADACI

Sastoji se od nositelja potraznje i ponude novcanih sredstava,financ. oblika
(instrumenata) u kojima su utjelovljena pravno regulirana novc. potrazivanja
raznih fin. institucija i tokova kretanja novc. sredstava koji omogucavaju
trgovanje novcem, a da pritom odreduju cijene financ. proizvodima (npr. kam.
stope), ocekivanja u buducnosti. Omogucava usmjeravanje novc. viskova od
onih koji ih imaju tamo gdje su potrebni. Dva su glavna zadatka fin.
sustava;prvi je trnsferirati novc. sredstva stedisa (u obliku zajma) onima
koji ih trebaju za investicije ili potrosnju cime se potice
napredakgospodarstva (produktivni kapital). Iz toga mozemo zakljuciti da
razvijeniji sustav bolje djeluje na djelotvornost gospodarstva. Drugi
zadatak je usmjeriti raspolozivi novc. kapital u profitabilne i ekonomski
opravdane projekte po kriteriju profitabilnosti, likvidnosti i sigurnosti.
Time se takoder potice razvoj gospodarstva i moze se oblikovati njegova
struktura. O upotrebi K ne odlucuju poduzetnici nego financ. investitori.
Funkcije: stedna f. (poticati sklonost stednji i investiranju), funk.
likvidnosti (omoguciti investitorima da svoja potrazivanja lako pretvore u
novac), kreditna f.(omoguciti stalnu dostupnost kredita), f.cuvanja kupovne
moci, gospodarskopoliticke f.(kao instrument drz. politike),smanjivanje
rizika,f. placanja (mora omoguciti domaca i medunarodna placanja).

2. PONUDA I POTRAZNJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Kucanstva su najvazniji izvor ponude novc. sredstava. Ona svoje prihode
ostvcaruju od placa, kamata, dividendi, rente, transfera drzave. Nakon
odbitka osobnih poreza, raspoloziva primanja rasporeduju se za potrosnju i
osobnu stednju. Trecinu odnose poduzetnici, a ostatak drzava.NACIONALNA
STEDNJA:1/2 kucanstva, 1/3 poduzetnici, ostatak drzava. U RH stanovnistvo
sudjeluje u ponudi s � sredstava od cega je veci dio doznacen od strane
radnika migranata i iseljenika sto pokazuje i �nova� devizna stednja koja je
u 1998. iznosila $3,953 mlrd.

Poduzeca (neto uzajmljivaci)cine glavni dio potraznje jer imaju vece potrebe
za novc. sredstvima nego sto im to omogucava stednja (amortizacija i
zadrzana dobit). Sve vazniji duznik je i drzava putem javnog duga i drzavnih
vrijednosnica i najprisutnija je u razvijenim zemljama. Takoder postoji i
sektor inozemstvo cije se ucesce u priljevu ili odljevu stranog kapitala
razlikuje od zemlje do zemlje.

3. FINANCIJSKA POTRAZIVANJA I INSTRUMENTI

To su potrazivanja na neciji novac u buducnosti i za njih vlasnici kapitala
dobivaju kamatu ili dividendu. Ostvaruju se ustupanjem novc. kapitala na
izravan nacin ili preko financ. posrednika. Imaju pisani oblik ugovora ili
vrijednosnica (sto je danas sve cesci slucaj). Taj fin. instrument
predstavlja prijenos kupovne moci i on za investitora predstavlja fin.
potrazivanje, dok je to za izdatnika fin. obveza koju je on duzan podmiriti.

Kupnjom fin. potrazivanja zamjenjuje se novac za manje likvidan oblik
imovine kao sto je vrijednosnica, ali on omogucava veci prinos u buducnosti.
U danasnje vrijeme razlikujemo mnostvo fin. instrumenata koje se razlikuju u
likvidnosti, riziku, dospijecu, prinosu, poreznom tretmanu... Te razlike
omogucavaju razne kombinacije koje pruzaju svakome mogucnost fin.
investiranja i strukturiranje portfelja.

4. IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE-PRIMARNA POTRAZIVANJA

U razvijenim sustavima obuhvaca 5% do 30% ukupnog eksternog financiranja. U
situaciji izravnog fin. novcanodeficitarne jedinice (DSU) emitiraju svoja
obecanja placanja na trzistima novca i kapitala, a suficitarne jedinice
(SSU) kupuju ta potrazivanja ocekujuci stanovite prinose u buducnosti.
Potraz. se plasiraju tehnikom privatnog plasmana ili javnim upisom pomocu
brokera, dealera i banaka.

Na taj nacin investitori ustupaju svoj novac izdavateljima vrijednosnicacime
postaju njihovi kreditori ako se radi o zaduznicama (debt), ili suvlasnici
tvrtki ako se radi o vlasnickim vrijednosnicama (equity). Vrijednosnice se
putem takvog plasiranja ne transformiraju u drugi oblik potrazivanja niti po
sadrzaju niti po obliku fin. instrumenta.

One uvijek predstavljaju izravnu vezu krajnjeg uzajmljivaca prema krajnjem
pozajmljivacu i u pravilu imaju visok stupanj utrzivosti.

Ovaj nacin fin. nema siroke razmjere radi veceg broja ogranicenja, jer tesko
je prilagoditi potrzivanja da im u potpunosti uvjeti odgovaraju, a i sirem
krugu investitora je otezan pristup izravnom trzistu jer je ono veleprodajno
i nedostupan im je dovoljan broj informacija npr. o izdanjima vrijednosnica
o bonitetu izdavatelja...

PRIMJERI:-kucanstvo kupuje novoizdane dionice ili komercijalne zapise Plive

-poduzece s viskom novc. sredstava kupuje 3.mj. blag.
zapise drzave

5. FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA (INDIREKTNO FINANCIRANJE)

To je nacin prijenosa novc. sredstava od krajnjih pozajmljivaca krajnjim
uzajmljivacima uz posredstvo fin. posrednika ili intermedijara koji kupuje
direktna potrazivanja i transformira ih u indirektna potrazivanja s
drugacijim svojstvima. Proces transformacije potrazivanja naziva se
FINANCIJSKO POSREDOVANJE.

Kao fin. posrednici pojavljuju se banke, stedne depozitne institucije,
osiguravajuce kuce, stambena drustva, mirovinski fondovi, razne drz. fin.
institucije i dr. Indirektna potrazivanja su za fin. posrednika pasiva, a
direktna potraz. su dio njihove aktive.

Do fin. sredstava dolaze prikupljanjem svih vrsta depozita, prodajom udjela
u investicijskim fondovima, prodajom polica osiguranja, emisijom blag.
Zapisa, obveznica, uzimanjem kredita...

Takav nacin prikupljanja sredstava nazivamo emisijom sekundarnih obveza.
Direktna potrazivanja prema krajnjim uzajmljivacima stjecu kupovinom
vrijednosnica, odobravanjem kredita,itd.

Prednosti indirektnog u odnosu na direktno fin. su:1)disperzija rizika,
2)kreiranje fin. potrazivanja raznolikijih denominacija, 3)kreiranje obveza
s medusobno uskjadenim dospijecima, 4)visoka likvidnost sekundarnih obveza,
5)bolja raspolozivost informacijama tj. informacijska intermedijacija.

6. �ISTINE� O RAZVIJENIM FINANCIJSKIM SUSTAVIMA

Postoji 8 istina:

� Dionice nisu vazan izvor eksternog financiranja poduzeca

� Indirektno fin. vaznije je od direktnog u vecini americkih poduzeca

� Financijski sektor je medu najdetaljnije reguliranim sektorima
ekonomije

� Dug poduzeca i domacinstava gotovo je uvijek kolateriziran imovinom

� Utrzive vrijednosnice- zaduznice nisu primarni izvor fin. americkih
poduzeca

� Ugovori o dugu uvijek su posebno slozeni i na mnogo nacina
restriktivni za duznika

� Banke su najvazniji izvor eksternog fin. poduzeca

� Samo velike i poznate tvrtke imaju pristup fin. trzistu, mogu preko
trzista vrijednosnica financirati svoje aktivnosti

7. FINANCIJSKA PIRAMIDA

Njome prikazujemo strukturu necije fin. imovine uredenu prema kriterijima
sigurnosti i profitabilnosti. Na dnu su piramide najsigurniji instrumenti
koji donose manji prihod, ali su i manje rizicni cime osiguravaju stabilnu
osnovu piramide. Blize vrhu su sve rizicnijioblici imovine koji donose sve
veci moguci prihod, i u njih se ulazu sve manji iznosi. Oblik i izgled
piramide razlikuje se individualno od investitora, a neki od uzroka razlika
su dob, spol, karakter, stanje na trzistu, preferencija likvidnosti,
sredstva na raspolaganju... Investitori cesto oblikuju svoj portfolio uz
pomoc strucnjaka poput brokerskih kuca, posebnih bankovnih odjela i ostalih
profesionalnih strucnjaka.

junk bonds

obicne dionice

preferencijalne dionice,

neosigurani krediti

neosigurane obveznice, neosigurani

stedni ulozi kod banaka

drz. zaduznice, hipotekarne i osigurane obveznice

gotovina, transakcijski racuni, osigurani stedni ulozi

8. FINANCIJSKE INSTITUCIJE - POJAM

To su one institucije koje prikupljaju novc. sredstva (prmanjem depozita,
uzimanjem kredita, emisijom udjela i vrijednosnica, prodajom polica
osiguranja, uplatom clanarina), usmjeravaju ih u fin. plasmane i obavljaju
fin. usluge. Prikupljena sredstva plasiraju u obliku kredita, ulaganjem u
realna dobra, kupnjom vrijednosnica.

Dijele se na depozitne i nedep. fin. institucije. Pojam fin. institucija
obuhvaca fin. posrednike; poduzeca koja djeluju kao brokeri, dealeri i
investicijski bankari. Najvaznija fin. institucija je BANKA, a ostale
uobicajeno nazivamo nebankovnim fin. institucijama. Da bi neka institucija
bila banka mora zadovoljavati odredene uvjete: mora primati depozite i
odobravati kredite najsiroj javnosti istodobno, kao svoje glavne poslove.

9. DEPOZITNOKREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FIN. INSTITUC.

Depozitne fin. institucije do sredstava dolaze primanjem novc. depozita na
transakcijske i stedne racune, i plasiraju ih najcesce u obliku kredita.
Najveci dio pasive im predstavljaju obveze po primljenim depozitima, a
aktive potrazivanja po odobrenim kreditima i zbog toga ih cesto nazivaju
depozitnokreditni kompleks fin. institucija.

Dep. fin. institucije su najvaznije u vecini zemalja,i nalaze se pod
kontrolom sredisnje banke
koja potem njih regulira monetarne ucinke i opcegospodarske ciljeve.
Razlikujemo banke i depozitne stedne institucije(stedionice, stedno kreditne
zadruge, stambena drustva, hipotekarne stedionice...).

Nedepozitne fin. institucije posluju kao i depozitne, ali ne smiju kreirati
obveze primanjem depozita. Razlikujemo ugovorne stedne institucije
(osiguravajuce kuce, mirovinski fondovi, soc. osiguranje), tvrtke za
poslovanje s vrijednosnicama (brokeri, dealeri, investicijske banke), fin.
kompanije i konglomerati, investicijski fondovi, drz. fin. institucije i
ostale fin. institucije.

U posljednje vrijeme trend je pada dep. institucija, posebice banaka i
stedionica, a osjetljivo raste udjel mirovinskih i investicijskih fondova.
Takav razvoj dogadaja mozemo ocekivati u buducnosti i u Hrvatskoj.

10. FUNKCIJE I KARAKTERISTIKE SREDISNJE BANKE

Centralna banka najvaznija je monetarna institucija i vrhovna novc. vlast
svake drzave. Ona kontrolira novcani, kreditni i bankovni sustav, (a raste
joj utjecaj u podrucju sustava svih dep.kreditnih fin. institucija). Njezina
je glavna zadaca kontroliranje gospodarskih kretanja monetarnom politikom i
ocuvanje vrijednosti nacionalnog novca. Djeluje kao neprofitna institucija,
a do sredstava za pokrivanje troskova dolazi od prihoda kamata na kredite
poslovnim bankama i na vrijednosnice koje drzi u aktivi, od prihoda koje
ostvari plasmanom dev. pricuva.

Iako je pod drzavnim nadzorom neovisna je od aktualne administracije.

Njezine gl. funkcije su: 1)emisija novca, 2)odrzavanje likvidnosti privrede,
3)odrzavanje medunarodne likvidnosti, 4)odrzavanje likvidnosti banaka i
stednih depozitnih institucija, 5)suradnja s drugim medunarodnim i
regionalnim fin. institucijama, 6)prikupljanje, analiza i objavljivanje
informacija, 7)poslovi za racun drzave, 8)kontrola i nadzor razboritog
poslovanja banaka (prudencijalna kontrola), 9)reguliranje kolicine novca u
opticaju i kreditne aktivnosti banaka.

Funkcije sredisnje banke privatne banke preuzimaju nakon velike svjetske
gosp. krize (1929-1933), jer se primjetilo da banke mogu biti vazan uzrok
poremecaja u gospodarstvu. Sred. banka ima neovisnost u vodenju novc.
politike, uskracuje drzavi mogucnost da svoje potrebe financira iz prim.
emisije sred. banke �ex nihilo� �bez stvarnog pokrica. Djelotvornost ovisi o
njenoj neovisnosti. U svijetu prevladava sustav jedne sred. banke, osim u
SAD i Njemackoj. (pr. Bank of England, Deutsche Bundesbank, Europski sustav
sred. banaka, Bank of Japan,FED�sustav saveznih rezervi)

11. HRVATSKA NARODNA BANKA

Djeluje kao sredisnja banka RH. Osnovana je u prosincu
1991..1997.promijenjeno joj je ime iz Narodne banke Hrvatske u Hrvatsku
narodnu banku. Zadaca joj je ocuvanje stabilnosti valute i opce likvidnosti
u placanjima u zemlji i prema inozemstvu, te podrzavanje ciljeva ekonomske
politike zemlje.

Funkcije:

� Reguliranje kolicine novca u opticaju

� Utvdivanje opce likvidnosti banaka

� Odrzavanje opce likvidnosti u placanjima inozem.

� Emisija novcanica i kovanog novca

� Kontrola i nadzor nad bankama,stedionicama i ostalim dep.
institucijama (prudencijalna kontrola)

� Poslovi za RH

HNB djeluje samostalno u obavljanju poslova, a odgovorna je Saboru i duzna
mu je najmanje dva puta godisnje podnositi izvjesce o svome radu i godisnji
obracun.

HNB je clan MMF-a, Svjetske banke, EBRD (Europske banke za obnovu i razvoj),
Banke za medunarodna poravnanja,itd.

12. INSTRUMENTI SRED. BANKE ZA REGULIRANJE KOLICINE
NOVCA U OPTICAJU

To su instrumenti monetarno-kreditne politike;kupnja i prodaja vrijednosnica
na otvorenom trzistu,politika obvezne rezerve,eskontno-diskontna politika,
ponekad selektivna kreditna politika ili izravno kvantitativno odredivanje
kreditne aktivnosti banaka.

13. ODRZAVANJE LIKVIDNOSTI BANAKA KAO FUNKCIJA HNB

HNB odrzava likvidnost banaka tako da propisuje: 1)nacin koristenja obvezne
rezerve, 2)nacin formiranja posebne rezerve banaka za osiguranje likvidnosti
za isplate stednih uloga i tekucih racuna gradana, 3)minimalne opce uvjete
kreditne sposobnosti banaka i 4)datume nelikvidnosti banaka, 5)visinu,
uvjete i nacin odrzavanja minimalne likvidnosti banaka, 6)obvezne okvire
rocne strukture plasmana banaka i 7)uvjete koristenja kratkorocnih kredita
banaka kod HNB radi ocuvanja dnevne likvidnosti.

14. ODRZAVANJE MEDUNARODNE LIKVIDNOSTI KAO FUNKCIJA HNB

HNB je ostvaruje mjerama kojima regulira ovo podrucje (mjere devizne
politike, politika dev. pricuva), formiranjem dev. pricuva RH i rukovodenjem
njima, kupnjom i prodajom deviza na dev. trzistu, regliranjem platnog
prometa s inozemstvom i kreditnih odnosa.

Devizno trziste cine sve organizirane kupnje i prodaje deviza koje se u RH
obavljaju izmedu ovlastenih banaka, ovlastenih banaka i drugih osoba i
ovlastenih banaka i HNB. Devize predstavljaju potrazivanja u inozemstvu koja
glase na stranu valutu i sve vrste efektivnog stranog novca, osim zlata.
Mogu se kupovati promptno i na rok.

Mjere dev. politike mogu biti npr. obveza odredenih banaka da odredeni iznos
rezervi drze u devizama, obveza drzanja odredenog % deviznih depozita u
inozemstvu...

� intervencije HNB na dev. trzistu glavni su tok kreiranja novca i izvor
formiranja dev. pricuva.

15. DEVIZNE REZERVE: STRUKTURA I VRSTE

Namjena dev. rezervi je da osiguravaju medunarodnu likvidnost zemlje u
uvjetima slobodne kupoprodaje deviza za domace osobe i nepostojanja obveznog
ustupa deviza (cesija) i retencioznih kvota drzavi.

Ukupne dev. rezerve dijele se na one kojima upravlja HNB i one kojima
upravljaju ovlastene banke. Cine ih: vrijednosnice koje glase na stranu
valutu, a u vlasnistvu su HNB i ovlastenih banaka, monetarno zlato u
vlasnistvu RH, potrazivanja HNB i ovlastenih banaka u konvertibilnim
devizama na inozemnim racunima, efektivna strana valuta, rezervna transa pri
MMF i specijalna prava vucenja pri MMF.

Do smanjenja dev. pricuva dolazi zbog: prodaje dev. poslovnim bankama i min.
financija, iskupa devnih blag. zapisa i placanja kamata i dr. obaveza MMF,
troskova SWIFT-a,REUTERS-a.

Formiraju se otkupom deviza od banaka i Min. financija, povlacenjem transi
iz MMF-a, iz prihoda od kam. na depozite i od vrijednosnica, prodajom
efektivnih kuna stranim bankama.

Devizne pricuve zemlje iznosile su u rujnu 1998. $ mlrd. Najveci dio
medunarodnih rezervi HNB ulozen je u inozemstvu. Ulaganja u depozite
ogranicena su na 200 najvecih posl. banaka s investicijskim rangom najmanje
AA. Kriteriji ulaganja su sigurnost, likvidnost, rentabilnost. Kod jedne
banke smije se deponirati najvise 5% rezervi s rokom do 3 mj. 10% pricuva
mora biti po videnju. Ulaganja kratkorocne vrijednosne papire s smiju
iznositi do 70% rezervi HNB, a trenutno je 17%.HNB drzi 1-2% efektive
namijenjene najnuznijim potrebama likvidnosti, a pricuve u obliku monetarnog
zlata zasad ne drzi.(pripast ce joj $160 mil. zlatnih poluga iz SFRJ)

16. REGULIRANJE KREDITNIH ODNOSA S INOZEMSTVOM

Odnose s inozemstvom regulira HNB. Ona utvrduje mjere za ostvarivanje opsega
i strukture zakljucivanja i koristenja inozemnih kredita, te prati i
kontrolira njihovo zasnivanje. Cimbenici regulacije inozemnih kreditnih
odnosa su vanjska zaduzenost, rocnost potrazivanja i obveza, struktura
kredita (primljenih i datih) po vrstama, iznos dev. rezervi i dr. HNB se
moze zaduzivati i u svoje ime, ali samo ako je to nuzno za odrzavanje
likvidnosti sa inozemstvom. HNB utjece na kreditne odnose tako sto:1)prati
koristenje, otplate i raskide kreditnih ugovora, 2)propisuje obvezu
obavjestavanja o namjeri zakljucivanja inozemnog kredita, 3)podnosenje
prijave o zakljucnom kreditnom ugovoru i podnosenje dokumentacije, te
4)utvrduje namjenu i opseg odobravanja fin. kredita.

17. REGULIRANJE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM KAO
FUNKCIJA HNB

Sastoji se u tome sto HNB: 1)odobrava poslovanje s devizama u zemlji,
2)propisuje obavljanje mjenjackih poslova, 3)osigurava provodenje platnih i
fin. ugovora s inozemstvom, 4)odobrava bankama obavljanje platnog prometa i
kreditnih odnosa s inozemstvom, 5)odreduje uvjete prenosenja iz i u zemlju
domace i strane valute i vrijednosnica, 6)prodaje efektivne kune inoz.
bankama, 7)organizira medunarodni platni promet, 8)odreduje nacine naplate
i placanja s inozemstvom.

18. KONTROLA I NADZOR BANAKA

Kontrolna funkcija je u nadleznosti HNB. Ona obuhvaca prudencijalnu
(bonitetnu) kontrolu (prikupljanje i analiza podataka prikupljenih putem
kontrole u samim bankama�on-site, ili putem izvjesca dostavljenih od strane
banaka�off-site, te nadgledanje i poduzimanje mjera prema bankama na osnovi
tih podataka), kontrolu provedbe mjera monetarne politike (pracenje kretanja
sredstava na ziro racunima banaka i izdvajanja obvezne rezerve, minimalne
likvidnosti banaka, koristenja kredita za likvidnost i dr.) i devizne
politike, te deviznu dokumentarnu kontrolu. U nju ubrajamo i obradu zahtjeva
za izdavanje suglasnosti o osnivanju banaka. HNB ima pravo na sankcije
bankama i kontrolu stedionica.

Sektor nadzora i kontrole HNB obraduje zahtjeve za odobravanje osnivanja
banaka i za odobrenja imenovanja clanova uprave banaka i prosljeduje ih na
odlucivanje Savjetu HNB-a.

19. DEFINICIJA I OBJASNJENJE BANAKA

Banku je tesko definirati. Mozemo reci da banka do sredstava dolazi
primanjem depozita i njihovim plasmanom najcesce u obliku kredita, a bavi se
i fin. uslugama. Sredsta takoder prikuplja vodenjem transakcijskih racuna,
zaduzivanjem kod drugih banaka, emisijom vlastitih zaduznica kao sto su
dionice, obvaznice, blagajnicki zapisi... Posluje na nacelima likvidnosti,
sigurnosti i rentabilnosti.

Banka je fin. institucija koja u pasivi bilance sadrzi depozite novcane
prirode i na njih placa pasivnu kamatu, a u aktivi sadrzi kredite. Razlika
izmedu akt. i pas. kamatne stope je kamatna marza.

Kreditiranje i primanje depozita njena su najvaznija karakteristika, iako uz
njih banka obavlja i druge poslove fin. prirode. Takoder ima i vaznu
alokativnu funkciju. Banka moze biti samo ono poduzece koje ima licencu za
rad koja je propisana posebnim zakonima o bankama. U Hrvatskom zakonu o
bankama banka je odredena kao d.d. ciji je predmet poslovanja primanje novc.
depozita i davanje kredita i drugih plasmana (18.12.1998.)

20. KOMERCIJALNE I RAZVOJNE BANKE

RAZVOJNE BANKE su banke dugorocnog kreditiranja i time potpomazu privredni
razvoj. Prikupljaju dugorocna sredstva stednje i na osnovi njih odobravaju
dugorocne kredite. Ti krediti namijenjeni su poduzetnicima za kapitalnu
izgradnju i investiranje. Sredstva prikupljaju orocavanjem dep., uzimanjem
dugorocnih kredita, emisijom dionica, formiranjem vlastitog trajnog
kapitala, emisijom obveznica na domacem i medunarodnom trzistu, raspolazu
sredstvaim razvojnih drz. fondova, sredstvima javnog sektora itd. Razvojne
banke mogu biti posebne drzavne banke, specijalizirane privatne poslovne
banke, regionalne ili medunarodne. Njihova uloga je sve vaznija sto se
ocituje u sve vecem znacenju dugorocnih vrijednosnica i dugorocnog
kreditiranja.

KOMERCIJALNE BANKE su banke kratkorocnog kreditiranja. One prikupljaju
depozite i novac umnazaju putem kreditne aktivnosti (kratkorocni krediti za
potrosacko kreditiranje, krediti za financiranje trgovine, proizvodnje,
obrta). U pasivi im se nalaze sredstva na racunima placanja, krakorocni
dep., zaduznice i pozajmice. Takoder sudjeluju u medunarodnom platnom
prometu. Pod cvrstim su nadzorom centralne banke.

21. OKRUPNJAVANJE BANAKA

Banke se udruzuju radi vise razloga. To mogu biti veci profit, bolji porezni
tretman, izbjegavanje zakonskih propisa, lakse obavljanje poslova na domacoj
i medunarodnoj razini... pojavljuje se u cetiri oblika.

BANKOVNI HOLDING je takav oblik u kojem banka �majka� ima u vlasnistvu
kontrolni paket dionica ili vecinski udio u drugoj banci �kceri�, i utjece
na izbor rukovodstva i politike (banke subsidijarije) iako banka kcer
djeluje kao posebna organizacija s nezavisnim pravnim statusom. Banke se na
taj nacin cesto udruzuju i uobicajeno je da se udruzuju banke medusobno,
iako se u novije vrijeme povezuju i s drugim fin. institucijama. Do takvog
oblika udruzivanja dolazi zbog gore navedenih razloga, a uz njih jos i radi
mogucnosti obavljanja nebankovnih fin. poslova koje inace ne smiju
obavljati, bavljenja osiguranjem, potrosackim kreditiranjem, leasingom,
koncentracije kapitala, racionalnijeg poslovanja...

Osnivanje holdinga je regulirano zasebno od regulacije osnivanja
industrijskih holding tvrtki. Razlikujemo jednobankovni holding u kojem
kojem tvrtka majka kontrolira jednu banku i visenebankovnih podruznica, i
multibankovnu holding grupu gdje jedna tvrtka kontrolira vise banaka i
nebankovnih institucija.

Prema americkom zakonu BHC kontrolira banku:1)kontrolom najmanje 25% dionica
s pravom glasa, 2)utjece na izbor veceg dijela uprave banke, 3)utjece na
upravu ili politiku banke. U SAD bank. holdinzi nastaju zbog velikih
ogranicenja bankama.

BANKOVNI KONZORCIJ-tu se banke udruzuju na temelju ugovora radi ostvarivanja
nekog velikog i vaznog projekta koji same nisu u mogucnosti ostvariti ili bi
to iziskivalo velike troskove i teskoce, i traje samo do ostvarivanja tog
cilja. Konzorcijem rukovodi banka-gestor.

Razlikujemo kratkorocne (npr. odobravanje kredita) i trajne (npr. uzajamno
odrzavanje likvidnosti) ciljeve konzorcija. Banke ne gube svoju
samostalnost, vec samo ulazu potrebnu tehniku, kadrove, dio kapitala.
Konzorcij moze biti nacionalni ili medunarodni.

Primjer:�konzorcij hrv. i slo. banaka za izdavanje garancija americkoj EXIM
banci

pri izgradnji nuklearke Krsko

�konzorcij slavonskih banaka za financ. izgradnje osjeckog
aerodroma

MULTINACIONALNE BANKE su treci oblik okrupnjavanja, gdje se udruzuje kapital
banaka vise zemalja, sto cini korak naprijed ka globalnoj integraciji. Banke
putem mreze svojih podruznica koje se nalaze u nekoliko zemalja obavljaju
fin. poslove i pritom ostvaruju dobit na temelju razlika u uvjetima na
pojedinim trzistima.

BANKOVNI SINDIKAT je cetvrti oblik udruzivanja banaka za koji je
karakteristicno da grupa banaka na celu s bankom voditeljem odobrava
sindikalizirani kredit, s tim da svaka od banaka iz te grupe sudjeluje u
njegovom dijelu. U taj oblik ubrajamo i grupu investicijskih banaka koje
kupuju nova izdanja vrijednosnica emitenata koja su velikih vrijednosti u
svrhu prodaje investitorima na primarnom fin. trzistu.

PURCHASE GROUP-kupovna grupa inv. banaka

SELLING GROUP-prodajna grupa inv. banaka

22. BANKOVNI HOLDING

Vidi pitanje 21.

23. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Od banaka se razlikuju po tome sto ne obavljaju depozitnokreditne poslove za
cijelo trziste, ne obavljaju ih kao osnovnu djelatnost, obavljaju samo jedan
od tih

poslova ili zakonski ne zadovoljavaju uvjet da budu banke. Ukoliko nemaju
licencu za rad kao banka smatraju se nebankovnim fin. institucijama, koliko
god one bile slicne bankama.

Najvaznije od njih su: stedne depozitne institucije, ugovorne stedne
organizacije, investicijski fondovi, investicijske banke, stambena drustva,
fin. kompanije, brokeri i dealeri, povjerbena drustva,leasing,
factoring...EU ih je razgranicila na pet grupa i to su: 1)stedno kreditne
institucije, 2)brokerske institucije, 3)posrednici za vrijednosnice,
4)sindikati, 5)ostali.

Pod pojmom investitora razlikujemo institucionalne od individualnih, u
kojima su ovi prvi u prednosti radi mogucnosti disperzije rizika i utjecaja
na cijene i druge uvjete na trzistu. Najvazniji instituc. investitori su:
inv. fondovi, osiguravatelji, banke, mirovinski fondovi, zaklade, sindikalni
fondovi.

24. DEPOZITNE STEDNE INSTITUCIJE

Razlikujemo stednju gradana (nepotroseni dohodak) i nacionalnu stednju (skup
osobne, poduzetnicke i drz. stednje). Tradicionalno se ulaze u depozitne
stedne institucije kojih ima vise vrsta. One sredstva mogu uzajmljivati od
sredisnje banke, ali moraju izdvajati obveznu rezervu. Znacaj stednje u
obliku depozita sve vise opada jer raste mogucnost ulaganja u druge fin.
oblike. U RH stednja je jos uvijek vrlo zastupljena, ali banke vode glavnu
rijec na tom podrucju.

STEDIONICE prikupljaju manje ustedevine sirokog sloja gradanstva,
istovremeno im pruzajuci fin. usluge, kredit, kamate i sigurnost. U pasivi
im se nalaze stedni racuni, depoziti i stedni planovi razlicitih namjena.
Aktiva im se najcesce sastoji od kredita gradanstvu (stambeni, osobni i
potrosacki), dok neuposlena sredstva ulazu u razne plasmane. Stedionice su
sudionici domaceg i ino fin. trzista, vode racune malih i srednjih
poduzeca.pod cvrstim su nadzorom drzave. U EU su najjace u NJ.

STEDNO-KREDITNE ZADRUGE osnivaju se na nacelu uzajamnosti unutar odredenih
zajednica. U posljednje vrijeme se prtvaraju u kapitalske organizacije koje
svojim clanovima isplacuju dividendu. Do sredstava dolaze prikupljanjem
stednih uloga, pozajmicama i emisijom vrijednosnica. U RH imaju status
neprofitnih stedno-kreditnih zadruga koje odobravaju kredite clanovima i
neclanovima.

KREDITNE ZADRUGE neprofitne su institucije koje u pravilu imaju porezne
olaksice, i u vlasnistvu su clanova stedisa. U njih se udruzuju manje
zajednice ljudi radi odobravanja kredita iskljucivo clanovima. Na temelju
udjelnih racuna clanovi stjecu pravo upravljanja. Ne dijele dividendu.
Clanovi ostvaruju vecu kamatu na stednju, a manju na kredit. To su
svojevrsne blagajne uzajamne pomoci.

POSTANSKE STEDIONICE gradanima plasiraju razlicite drz. zaduznice, a
prednost im je u dostupnosti postanskih saltera, sigurnosti i cekovnom
platnom prometu. Ne kreditiraju clanove, vec sredstva usmjeravaju u programe
komunalne infrastrukture. Danas im znacaj opada, a u RH ne postoje. U vecini
zemalja mogu uzajmljivati sredstva od sred. banke, te su duzni izdvajati
obv. oezervu, nadziru ih isti nadzorni organi kao i banke ili posebni za
njih(SAD).

25. STAMBENA DRUSTVA

Do sredstava dolaze prikupljanjem kratkorocnih oblika osobne stednje
(udjelni racuni, stedni depoziti),posebnim planovima s por. olaksicama,vecim
pozajmicama na fin. trzistu, a plasiraju ih u obliku dugorocnih stambenih
kredita koji su osigurani hipotekom. Osim stambenog kreditiranja bave se i
poslovanjem s kreditnim karticama i putnickim cekovima te ulazu u drzavne
vrijednosnice. Nalaze se pod nadzorom drz. koja ih i potpomaze. Vrlo su
vazna u rjesavanju stambenog pitanja nizih socijalnih slojeva, pa zato
uzivaju i por. olaksice. Prvo st. drustvo je osnovano u GB. RH je 1997.
zakonski regulirala mogucnost njihova osnivanja s istom svrhom kao u drugim
zemljama, a uzivale bi i drz. potporu radi pomaganja u rjesavanju soc. i
politickog pitanja stanovanja.

26. UGOVORNE STEDNE INSTITUCIJE

OSIGURAVATELJNE INSTITUCIJE prodajom polica osiguranja i uplatama premija
stite pojedince i poduzeca od ekonomskog, zdravstvenog ili zivotnog gubitka.
Sredstva prikupljaju dugorocnim fin. aranzmanima i plasiraju ih na fin.
trzistu. Priljev novca im je predvidiv jer na temelju zakljucenih ugovora
mogu procijeniti prihode. Zbog toga ulazu u dugorocne oblike aktive.

Osiguravatelji zivota ulazu u dugorocne koorp. obveznice, hipotekarne obv.,
dionice i slicne relativno sigurne plasmane. Osiguravatelji imovine ulazu u
drz. obveznice, koorp. obveznice, dionice, drze dep. u bankama, kreditiraju
trgovinu. Razlikujemo policu zivotnog osiguranja gdje se osiguravatelj
obvezuje korisniku isplatiti odstetu u slucaju osiguranikove smrti ili samom
osiguraniku ako dozivi dospijece; polica osiguranja imovine obvezuje
osiguravatelja na isplatu odstete u slucaju ostecenja, unistenja ili
otudenja imovine;polica zdravstvenog osiguranja omogucuje nadoknadu
ekonomskog gubitka zbog rizika gubitka zdravlja i pokrice troskova
lijecenja, a uplacuju ga obicno tvrtke u ime svojih radnika, ali to nije
pravilo.

MIROVINSKE FONDOVE ubrajamo u najznacajnije institucionalne investitore.

Danasnji fondovi u razvijenim zemljama djeluju na nacelu kapitalizacije tj.
uplata clanova, dok u nekim drz. jos uvijek djeluju oni sto posluju na
nacelu generacijske solidarnosti(pri cemu se uplate zaposlenih koriste za
isplate mirovina trenutnih umirovljenika).

Do novc. sredstava dolaze doprinosima clanova za vrijeme njihovog radnog
vijeka, i obvezuju im se isplacivati redovite mjesecne isplate nakon odlaska
u mirovinu. Ulazu u dugorocne instrumente trzista kapitala (dionice i obv.
poduzeca, drz. vrijednosnice i veliki oroceni depoziti kod banaka) i tako
odrzavaju likvidnost. Strukturom portfelja pojavljuju se kao vlasnici i
financijeri privrede i kreditori drzave, oslobodeni su poreza. Na povecanje
njihove vaznosti utjece vise razloga: poduzeca placaju radnike i izbjegavaju
ogranicenja visine nadnica i istovremeno privlace obrazovani kadar nudeci
radnicima vece mirovine ulazuci u mir. fondove, radni vijek je sve kraci, a
zivotni sve dulji, pa mirovina predstavlja vazan dio zivota covjeka. Fondovi
mogu biti privatni, drzavni ili pod podrzavanjem drzave, ali njima
upravljaju banke i druge fin. institucije kao povjerenici.

27. INVESTICIJSKE BANKE I INVESTICIJSKO BANKARSTVO

To su fin. specijalisti koji pomazu emitentima vrijednosnica pri njihovoj
emisiji i rasprodaji na primarnom fin. trzistu i na njemu djeluju kao
najvazniji sudionici. Karakteristicne su za SAD, a u Europi te poslove
obavljaju univerzalne banke (merchant bank, bank d�affaire) preko svojih
posebnih tvrtki za poslovanje s vrijednosnicama. Investicijske banke ne
djeluju kao fin. posrednici, jer ne mijenjaju prirodu potrazivanja koja se
prodaju. Do sredstava dolaze pozajmicama od banaka, sporazumima o reotkupu
(REPO), emisijama zaduznica i depozitima na racunima komitenata. Obavljaju
sve poslove na fin. trzistu (primarnom i sekundarnom). Funkcije su im:upis
cijele emisije ili organiziranje kupovne grupe, prodaja vrijednosnica, pomoc
pri odlucivanju i kreaciji emisije, brokersko-dealerski poslovi na
sekundarnom trzistu i poslovi imovinsko-financijskog restruktuiranja
(preuzimanja, stjecanja i spajanja poduzeca),odrzavanje emisijskog tecaja.

Najveca i najvaznija inv. banka na svijetu je Merryl Lynch. Ona je
univerzalna tvrtka za poslovanje s vrijednosnicama koja ima i banku u
sastavu pa se bavi i bank. poslovima. Ostale su Coldman Sechs, 1. Boston,
Prudential...

28. BROKERI I DEALERI

To su specijalisti za kupnju i prodaju vrijednosnica na sekundarnim fin.
trzistima. Do sredstava dolaze putem bankovnih kredita i sredstava klijenata
na posebnim racunima koja se koriste za kupnju vrijednosnica. Sve inv. banke
djeluju kao brokersko-dealerske tvrtke. Dealeri obavljaju te poslove za
vlastiti racun i ocekuju dobit i preuzimaju rizike promjena cijena, dok
brokeri predstavljaju posrednike u tim odnosima poslujuci u ime kupca i
prodavaca i za te usluge naplacuju proviziju i ne preuzimaju rizike. Brokeri
posluju sa sirom javnoscu i s dealerima, a u odredenim situacijama posluju
kao dealeri i obratno. Postoje i sprcijalizirani brokeri za odredena
trzista, npr. hipotekarni brokeri.

Dealeri se specijaliziraju za pojedine vrijednosnice i za njih su oni
�market makers�, a zarada im je razlika izmedu zahtijevane i ponudbene
cijene. Razlikujemo nekoliko vrsta brokerskih kuca. Tvrtke za potpunu
brokersku uslugu posluju i kontaktiraju sa sirokim krugom sudionika trzista
i bave se savjetovanjem i struktuiranjem portfelja svojih klijenata.
Diskontni brokeri klijentima pruzaju uzi obujam usluga uz nizu cijenu koju
ne uzimaju u obliku provizije vec je ugovaraju u obliku fiksne naknade. Ne
bave se istrazivanjem trzista i savjetovanjem. Takav tip brokerskih kuca
tipican je za americko trziste;posluju na veliko. Tim poslovima diskontne
brokeraze bave se specijalizirane diskontne brok. kuce i banke.

29. FINANCIJSKE KOMPANIJE

Cesto se nazivaju koorporacijskim bankama i poduzeca preko njih osiguravaju
novac za vlastite potrebe, ali za razliku od banaka ne uzimaju depozite sire
javnosti. Osnivaju ih velike koorporacije, banke, osiguravajuce kuce i dr.
Banke ih osnivaju da bi usle nebankovne poslove koje nemaju ovlastenja
obavljati. Fin. institucije ih osnivaju da bi stanovnistvu i poduzecima
osigurali kratkorocne i srednjorocne kredite, a sredstva pribavljaju
emisijama dugorocnih vrijednosnica, uzimanjem kredita od banaka.
Koorporacije osnivaju fin. kompanije da bi usle u fin. poslove kreditiranjem
kupaca i tako ih poticuci na kupovinu njihovih proizvoda, financiranjem
svoje proizvodnje ili zaradom na obavljanju fin. transakcija. Fin. kompanije
odvojene su od poslovanja koorp. koja ih osniva ali ostvaruju njene
interese.

Razlikujemo potrosacke fin. kompanije koje izravno odobravaju kredite
potrosacima za kupnju robe, prodajne koje kupce financiraju otkupom
kreditnih ugovora od dealera, i poslovne koje financiraju posebne potrebe
poduzeca. Najveca fin. kompanija je GMAC (General Motors Acceptance Corp.) i
bavi se prodajom automobila, kamiona, kreditnim karticama, hipotekarnim
kreditima i skoro svim fin. poslovima.

30. FONDOVI ZAJEDNICKOG INVESTIRANJA-INVESTICIJSKI
FONDOVI

To su institucionalni investitori registrirani kao tvrtke koji prikupljaju
novc. sredstva individualnih investitora (gradanstva) i poduzeca i ulazu ih
u dugorocne (rjede kratkorocne) fin. instrumente. Clanovi ulaganjem stjecu
udjele u fondu i na osnovi njih dobivaju udjelne certifikate, ali nemaju
pravo na upravljanje vec je to iskljucivo pravo osnivaca fonda.
Individualnom investitoru smanjuju mogucnost rizika, smanjuju troskove jer
rade na veliko, osiguravaju likvidnost, omogucavaju por. olaksice... Za
svoje usluge naplacuju godisnju clanarinu i pristupninu, u cemu se i ocituje
interes njihova poslovanja. Takoder je u mogucnosti depozite vezivati kod
sebe i u fond ukomponirati vrijednosnice u vlastitom vlasnistvu. Inv.
fondovi organiziraju se ispravom o povjerbi. Skup imovine kod sebe drzi
skrbnik fonda koji kontrolira aktivu, vodi racunovodstvo i sl., a
administraciju, oglasavanje, kreiranje fonda, politiku investiranja odreduje
upravljac fonda. Razlikujemo otvorene i zatvorene fondove. Skrbnik fonda
(povjerbena kuca) najcesce je banka ili osiguravatelj.

31. OTVORENI I ZATVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

Investicijski fondovi organiziraju se ispravom o povjerbi. Skup imovine kod
sebe drzi skrbnik fonda koji kontrolira aktivu, vodi racunovodstvo i sl., a
administraciju, oglasavanje, kreiranje fonda, politiku investiranja odreduje
upravljac fonda.

Otvoreni fondovi (open end) imaju promjenjivi broj udjela koji se povecavaju
ulaganjem novca u fond ili smanjuju reotkupom na zahtjev clana. Time se
istovremeno povecava ili smanjuje velicina fonda ovisno o potraznji.
Emitirajuci dodatne udjele fond prikuplja sredstva kojima kupuje
vrijednosnice i dodaje ih postojecem skupu. Ogranicenja u broju udjela ne
postoje.

Kod zatvorenog fonda (closed end) broj udjela je fiksan i fond ih ne
reotkupljuje vec ih se prodaje na burzi ili organizatoru fonda. Tocno se
odreduju vrijednosnice i prodajni udjeli. Vrijednost udjela i investicijskog
fonda kalkulira se dnevno kao neto vrijednost fonda (NAV-vrijednost;
Nett-Asset Value) koja predstavlja ukupnu vrijednost svih vrijednosnica u
fondu pomnozenih s njihovom dnevnom trzisnom cijenom i uvecana za vrijednost
ostale aktive. Udjele prodaju osnivaci fonda izravno ili preko mreze fin.
institucija, a za njih postoji i sekundarno trziste. Interes investitora
moze biti u kapitalnom dobitku (porast cijene udjela) i u dividendi.

32. DRZAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

Glavna zadaca tih institucija je financiranje dijelova nacionalne ekonomije
od posebne drzavne vaznosti, a nisu u dovoljnoj mjeri financirane iz
proracuna ili kredita (izvoz, poljoprivreda, stipendiranje studenata,
stanogradnja). Nastojanje drzave je ukljuciti privatni kapital sa fin.
trzista putem ovih institucija da bi se ostvarili znacajni javni ciljevi.
Fin. institucije s potporom drz. (GSE; Government Sponsored Enterprises)
privatne su institucije koje ostvaruju javne funkcije. Ovlastene su
odobravati kredite krajnjem korisniku, otkupljivati odobrene kredite od
banaka i stedionica, jamciti za zaduznice sto ih izdaju same komercijalne
institucije. Posluju profitabilno sto drzavnom proracunu bitno pomaze.
Drzava ih potpomaze tako sto pozajmljuje fin. potpore iz proracuna, daje
posebno povoljan status zaduznica sponzoriranih institucija i pogodnosti
glede propisane velicine i odnosa kapitala i plasmana...

Izvozne fin. institucije su drz. institucije koje obicno obavljaju
osiguranje izvoznih poslova, ali postoje i neke posebne (HERMES). Izvori
sredstava su im drz. proracun, sredstva sred. banke, drz. fondovi, sredstva
pribavljena na fin. trzistu...

33. KONKURENCIJA BANAKA I NEBANKOVNIH FIN. INSTITUCIJA

U klasicnom fin. sustavu banke i depozitno kreditni kompleks su dominirali,
a konkurencija se odvijala unutar grupe istovrsnih banaka ili na odredenom
dijelu trzista. Specijalizirale su se za tocno odredene poslove. Pojava
novih konkurenata (institucije osiguranja, mirovinski i inv. fondovi i dr.)
na fin. trzistu i njihov sve veci znacaj u bankovnim aktivnostima dovodi do
despecijalizacije banaka i njihovog preoblikovanja u fin. institucije
potpune usluge. Time prestaje njihov monopol na fin. trzistu. Banke postaju
univerzalne i polifunkcionalne, kao posljedica zelje da u potpunosti
zadovolje potrebe trzista. Do smanjenja uloge banaka dovela je stroga
regulacija cime su bile dovedene u nepovoljniji polozaj od ostalih fin.
institucija, sto je na kraju uzrokovalo sve nizu profitabilnost i
neisplativost za njihove vlasnike. Mirovinski fondovi koji posluju na
principu kapitalizacije i osiguravajuce institucije potiskuju banke u drugi
plan, a primjetna je i konkurencija investicijskih fondova. Ti su efekti
prvenstveno rezultati mekse regulacije nebankovnih konkurenata koji mogu
bolje iskoristiti promjene na trzistu. Takva kretanja dovela su do kriza
banaka i bank. sustava u odredenim zemljama. medutim, opstanak banke mogu
zahvaliti osnivanjem ili preuzimanjem najuspjesnijih fin. institucija i
njima pripadajucih poslova. Takoder se prosirila primjena racunalske
tehnologije, novih fin. tehnika, integracija banaka, poboljsanje kvalitete
bilance banaka, snizenje troskova poslovanja, osposobljavanje kadrova...

34. FINANCIJSKA TRZISTA-ULOGA I FUNKCIJA

Fin. trzista opcenito predstavljaju ukupni fin. sustav, a svakodnevno taj
pojam rabimo za trzista vrijednosnica. Sastoje se od osoba, fin.
instrumenata, tehnika i tokova koji u uredenim sustavima polovanja
omogucavaju razmjenu novc. viskova i manjkova i odreduju cijene po kojima se
ta razmjena obavlja. Na razvijenim trzistima susrece se mnostvo fin. oblika,
dok se u nerazvijenim sustavima susrecu banke, depoziti i krediti kao
dominantni oblici.

Fin. trzista dijele se na trzista vlasnickih udjela (kapitala, equity
trzista) na kojima se trguje dionicama, i na kreditna debit trzista na
kojima se trguje zaduznicama i kreditima. Najcesca podjela fin. trzista je
na trziste novca i kratkorocnih vrijednosnica, devizno trziste i trziste
kapitala. Razvijeno fin. trziste omogucava: disperziju rizika, stalno
mijenjanje oblika imovine i vrednovanje svakog sudionika trzista,
prilagodavanje rocnosti plasmana i izvora, brisanje granica izmedu likvidnih
i nelikvidnih sredstava, dezinvestiranje... Na razvijenim fin. trzistima sve
vise sudjeluju poduzeca, drzava i stanovnistvo, sto je i prmjereno
demokratskim drustvima.

35. STEDISE, INVESTITORI, INSTITUCIONALNI I
INDIVIDUALNI INVESTITORI

Razlikujemo stednju gradana i nac. stednju (skup osobne, poduzetnicke i
drzavne stednje). Gradani svoju stednju koju predstavlja nepotroseni dohodak
ulazu u banke, stedionice i ostale fin. institucije u obliku depozita;
rocnih ili po videnju. Stedise za povjerbu svog novca kod tih institucija
ocekuju prihod u obliku kamata. Investitori ulazu u vrijednosnice od kojih
ocekuju buduce prihode u obliku dividende, kamate, diskonta... Dijelimo ih
na individualne, a to su pojedinci i kucanstva, i institucionalne (inv.
fondovi, banke, mir. fondovi, siondikalni fondovi, zaklade, institucije za
osiguranje). Institucionalni investitori u stanju su utjecati na cijene i
druge uvjete na trzistu te disperzijom smanjiti rizicnost ulaganja, a kupci
su najveceg dijela vrijednosnica na trzistu. Zbog svoje velicine i fin.
snage i gore navedenih razloga u prednosti su nad pojedincima, pa danas
zauzimaju sve vazniju ulogu u trgovini vrijednosnicama.

36. PRIMARNO FINANCIJSKO TRZISTE

Na njemu se prodaju nove emisije vrijednosnica putem kojih se prikupljaju
nova novc. sredstva i time povecava kapital izdavatelja ako se radi o
dionicama, a uzajmljuju dugorocna novc. sredstva ako je rijec o obveznicama.
Na primarnom fin. trzistu prodaja vrijednosnica vrsi se samo jedanput. Pomoc
pri emisiji vrijednosnica moze se naci kod investicijskih banaka ili
poslovnih banaka preko njihovih poslovnih departmana. Pomoc se ocituje u
analizi trzista, prijedlogu vrste i osobine vrijednosnice koje bi trebalo
emitirati, registracija emisije, raspisivanje poziva na upis, prodaja
vrijednosnica, ili cak i same otkupe cijelu emisiju pa je prodaju kao
veleprodavaci te tako preuzimaju rizik. Pri sudjelovanju na primarnom
trzistu vrlo je vazno imati informacije o bonitetu emitenta, koji
predstavlja njegovu vrijednost, kreditnu i poslovnu sposobnost i pouzdanost.
Pri odredivanju boniteta rangiraju se emitenti ocjenjujuci ih ocjenama od
AAA (najmanji rizik) do C ili D (najrizicnije). Te ocjene mogu imati i
brojcanu oznaku. Rizicne vrijednosnice mogu donijeti vece prihode, ali to za
sobom povlaci i visok stupanj rizika koji se preuzima.

TOMBSTONE-novinski oglas kojim inv. bankari javnosti najavljuju novu emisiju
vrijednosnica pri njihovoj javnoj ponudi;to je prva informacija i uput na
�prospectus� koji sadrzi detalje o emisiji, uvjetima ponude odobrene od
nadlezne nac. komisije.

37. SEKUNDARNO FIN. TRZISTE

Naziva se i �trziste druge ruke�. Na njemu se vrsi stalna kupoprodaja vec
emitiranih vrijednosnica koje su prethodno bile rasprodane na primarnom
trzistu. Zove se i transakcijsko trziste jer na njemu originalni izdatnik
vrijednosnica ne pribavlja novc. sredstva nego se mijenjaju vlasnici. Ono
pruza mogucnost investitorima da preprodajom odrze likvidnost i oslobada
novac za druge plasmane. Vrlo je vazno i za opstanak primarnog trzista, jer
bez njega vrijednosnice postaju tek obican komad papira koji je
neupotrebljiv do roka dospijeca.

Ono je pravno i organizacijski uredeno zbog zastite sudionika.transakcije na
sek. trzistu se odvijaju u bankama, na burzama, na OTC trzistima i �iz ruke
u ruku�.

38. BURZA VRIJEDNOSNICA

To je organizirano i centralizirano mjesto trgovanja dionicama i obveznicama
na kojem clanovi trguju (brokeri i dealeri) u skladu s odredenim pravilima,
cija je zadaca osigurati trgovinu i infrastrukturu uvrstenim vrijednosnicama
iako se prema posebnim pravilima moze trgovati i sa neuvrstenima. Ona
ostvaruje najveci promet na sekundarnom trzistu. Clanovi burze mogu imati
jedno ili vise uplacenih mjesta (seat). Da bi se vrijednosnice mogle
uvrstiti na burzu one moraju zadovoljiti odredene uvjete i emitent je duzan
predociti odredene dokaze o tom. Na burzi se trguje velikim brojem
vrijednosnica, ali se zato odlikuju vrhunskom kvalitetom.

Uvjeti za prodaju dionica na burzi: iznos god. dobiti, broj dionicara, broj
krupnih dionicara, neto-aktiva, minimalna trz. vrijednost.

NYSE je osnovana 1782. i ona je najveca; na njoj kotira oko 3114 tvrtki.
Trguje se dionicama i preferencijalnim d., izvedenicama, varantima itd.
Druga burza u SADje AMEX.

39. OTC FINANCIJSKO TRZISTE

Uz burze vrijednosnica predstavlja vrlo vazan oblik sekundarnog trzista.
Ponekad se naziva i tercijarnim trzistem. Na njemu se vrsi trgovina
dionicama i obveznicama malih tvrtki koje najcesce nisu uvrstene na burzi.
Trgovci su prvenstveno dealeri, a trguje se putem umrezenih racunala.
Princip rada je slijedeci: na ekranima racunala se kontinuirano ispisuju
kupovne i ponudbene cijene na temelju kojih trgovac na zahtjev komitenta
telefonski obavlja kupoprodaju, a ne dolazi do fizickog susreta sudionika

To je, zapravo, sustav automatskih kotacija na mrezi medusobno spojenih
racunala. Organiziralo ga je NASD (nac. udruzenje dilera vrijednosnica)
uvodeci 71� sustav automatskih kotacija NASDAQ. Drugi primjeri OTC-a su
trziste drz. obveznica vlade SAD, devizna trzista, a kod nas Varazdinsko
kompjuterizirano trz. vrijednosnica.

40. NOVCANO TRZISTE; SUDIONICI, INSTRUMENTI, GOSP.
FUNKCIJE

Na njemu se trguje novcem, a rok dospijeca instrumenata je do godinu dana.
Funkcija mu je svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem kao transakcijskim
sredstvom, da bi one odrzavale likvidnost za tekuca placanja svojih
komitenata. Dijeli se na trz.novca i trz. kratkorocnih vrijednosnica. Na
trz. novca trguje se kratkorocnim duznickim vrijednosnicama i likvidnim
rezervama banaka. Likvidne rezerve pozajmljuju banke i stedne institucije
medusobno ili kod sred. banke (ona ne mora biti nuzno sudionik ovog trzista)
na kratke rokove, a sudionici mogu biti i nebankovne institucije koje
uglavnom pozajmljuju od banaka. Novc. trzistem se postize prilagodba
likvidnosti sudionika trzista i ukamacivanje kratkorocnih viskova novca
kojim se smanjuje oportunitetni trosak drzanja novca. Ono nema formalnu
institucionalnu strukturu. Nepersonalno je, veleprodajno i kompetitivno.
Sastoji se od razlicitih specijalista i trzista.

Instrumenti novc. trzista su blag. zapisi ministarstva financija, centralne
banke i banaka, komercijalni zapisi, sporazumi o reotkupu, utrzivi
certifikati o depozitu i bankovni akcepti. Svi oni imaju minimalni rizik
neplacanja i visokog su stupnja utrzivosti. Imaju kratke rokove dospijeca.
Obicno predstavljaju obvezu drzave, a potrazivanja centralnih banaka,
poduzeca i tvrtki za trgovinu vrijednosnicama.

Trziste kratkorocnih vrijednosnica (money market paper) naziva se i
diskontno trziste vrijednosnica s rokom dospijeca do jedne godine.

41. INSTRUMENTI NOVCANOG TRZISTA

Vidi pitanje 40.

42. TRZISTE KAPITALA: FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI

Podrazumijeva i primarno i sek. trziste sto ukljucuje burze i OTC trzista.
To je skup institucija, fin. instrumenata i mehanizama putem kojih se
dugorocno slobodna stednja prenosi od suficitarnih deficitarnim jedinicama
koje ih koriste za ulaganje u razvoj (oprema i fiksni fondovi). Ulozeni
kapital vraca se uvecan za ustupljena tuda sredstva. Instrumenti koji se
susrecu na ovom trzistu imaju rok dospijeca preko jedne godine. To su
obveznice drzave, lokalnih vlasti i koorporacija, te koorporacijske dionice,
hipotekarne obveznice i note i dugorocni bankovni krediti. Sudionici tog
trzista su poduzeca, koorporacije, kucanstva, investicijke banke,
brokersko-dealerske institucije, kreditne ustanove, te regulatorne i
nadzorne ustanove.

Primjer: primarni uzajmljivaci emitiraju duznicke instrumente izravno ili
preko institucionalnih investitora; kupuju ih kucanstva ili pojedinci
kaonosioci viskova stednje.

43. HIPOTEKARNI KREDIT

To je najstariji oblik kredita. Predstavlja dugorocni kredit kojeg banke,
stedionice i specijalizirane hipotekarne institucije odobravaju gradanima i
poduzecima. Vracanje kredita osigurava se nekretninama poput stambenih i
poslovnih prostora, zemljista i dr. (iznimno avioni ili brodovi) na temelju
intabulacije putem koje se trazbina na duznikovoj nekretnini uknjizuje u
sudskoj gruntovnici. Krediti se odobravaju u iznosima manjim od procijenjene
vrijednosti nekretnine (50-80%), ali se omogucava dizati vise hipoteka na
jednu nekretninu ako je pravno utvrden redoslijed kreditora. U svijetu je
njihova primjena vrlo rasirena, iako kod nas to jos uvijek nije slucaj zbog
nekih pravnih nedorecenosti.

44. HIPOTEKARNO TRZISTE I SEKURITIZACIJA HIPOTEKARNIH
POTRAZIVANJA

Hipotekarno trzista spada pod trziste kapitala i vrlo bitan njegov element.
Na njemu se radi s hipotekarnim kreditima. Oni predstavljaju izrazito
dugorocnu vrstu kredita kojeg banke, stedionice i specijalizirane
hipotekarne institucije odobravaju gradanima i poduzecima. Vracanje se
osigurava nekretninama poput stambenih i poslovnih prostora, zemljista i
dr.(iznimno avioni ili brodovi) na temelju intabulacije putem koje se
trazbina na duznikovoj nekretnini uknjizuje u sudskoj gruntovnici. Krediti
se odobravaju u iznosima manjim od procijenjene vrijednosti nekretnine, ali
se omogucava dizati vise hipoteka na jednu nekretninu ako je pravno utvrden
redosljed kreditora. U svijetu je njihova primjena vrlo rasirena, iako kod
nas to jos nije slucaj. Zbog visokih iznosa kredita i dugih rokova dospijeca
kredita koji tim osobinama imobiliziraju aktivu kreditora, njima se trguje
na sekundarnom trzistu hipoteka cijem razvoju pomaze i drzava. Na osnovi
odobrenih kredita i buducih priljeva hipotekarne institucije emitiraju
dugorocne obveznice i note ili udjelne certifikate koje zatim rasprodaju.
Takve hipotekarne obveznice apsorbiraju sve vece iznose kapitala na trzistu;
nazivaju se MBB (mortgage backed bonds). Medutim kupac zaduznice ne postaje
vlasnikom hipoteke vec se kamata i glavnice isplacuju otplatama kredita.
Sustav je ustrojen tako da krajnji korisnik kredita i ne zna za postupke
sekuritizacije vec od odobravanja kredita posluje samo sa svojim kreditorom.

U SAD vise od polovice hipotekarnih kredita je sekuritirano tj. na osnovi
hipoteka izdane su zaduznice. To je rezultat drzavne potpore i nedzora i
osiguranja hipotekarnih kredita, te precizna pravna regulacija zbog cega su
te zaduznice nerizicne. Kupci obveznica najcesce su institucionalni
investitori.

45. DEVIZNO TRZISTE

Na deviznom trzistu se prema utvrdenim pravilima trguje stranim valutama,
tj. devizama, i to u uvjetima potpune konkurencije. Ne postoji u obliku
institucije, vec je sastavljeno od svjetske mreze sudionika povezanim
suvremenim komunikacijskim sredstvima. Putem njega sudionici se opskrbljuju
devizama za placanje uvoza. Trguje se uglavnom konvertibilnim devizama.
Razmjena se obavlja na specijaliiranim deviznim burzama i u sustavu
medusobno povezanih banaka (to cini 24 satno svjetsko dev. trziste. Devizni
tecaj predstavlja cijenu strane valute izrazenu u domacoj valuti, a oblikuje
se na temelju ponude i potraznje za devizama. Trguje se, dakle,
konvertibilnim devizama, a cijene tih deviza notiraju direktno.

Medu najvaznijim sudionicima dev. trzista mozemo nabrojati brokere i dealere
specijalizirane za trgovinu devizama, multinacionalne koorporacije, velike
komercijalne banke, centralne banke, dok poduzeca i manje banke ne sudjeluju
izravno. Brokeri obavljaju najveci dio prometa na deviznom trzistu.

Razlikujemo dvije vrste cijena; zahtijevane (offered, asked) i ponudene, a
njihovu razliku nazivamo marzom (spread). Takoder razlikujemo dvije vrste
trzista: spot trziste (promptno) na kojem se trguje po dnevnim cijenama i
izvrsenjem transakcije u roku do dva dana, i terminsko trziste (forward) na
kojem se transakcije vrse u rokovima preko dva dana koji se realiziraju
unutar dogovorenih rokova (30, 90, 180 dana). U RH dev. trziste cine odnosi
trgovine devizama medu ovlastenim bankama, ovlastenih banaka i HNB i
ovlastenih banaka i drugih osoba. Devizna burza u RH jos ne postoji iako je
njena mogucnost zakonom predvidena.

Svjetski fin. centri su najvaznija sredista trgovanja devizama (NY,
London,Zurich, Frankfurt, Singapour, Tokyo).

Nova dev. trzista su povezana s pokrivanjem (covering), zastitom (hedging),
eliminiranjem (swaping) deviznih rizika.

46. SUVREMENE POJAVE U FINANCIJAMA I UZROCI PROMJENA

Promjene u fin. nastale su razvojem svjetske ekonomije i pojavom racunalne
tehnologije, a mogu se uociti na tehnikama i tehnologijama financiranja,
fin. instrumentima, pojavi novih institucija, regulaciji... Opci uzroci
promjena su: naftna kriza 70�, smanjenje inflacije 80�, porast vjere u snagu
fin. trzista i u vrijednosnice, rast stednje kao posljedice stabilnog
razdoblja i rasta, nova fin. trzista i instrumenti, dostupnost jeftinih
racunala kao posljedica razvoja tehnologije.

47. DISINTERMEDIJACIJA

To je pojava selidbe novc. sredstava s indirektnog na direktno i
neposredovano trziste cime se zaobilazi posrednicka uloga fin. institucija,
a krajnji zajmodavci posluju izravno. Novcani fondovi sele se od fin.
posrednika s ogranicenim kam. stopama onima koji ih nemaju. Javlja se 80�
godina izazvana duznickom krizom, a posljednjih godina slabi zbog ukidanja
kamatnih ogranicenja. Njeni uzroci su npr. cinjenica da velike tvrtke imaju
bolji bonitet od fin. posrednika, pa se potrazivanja prema njima lako
prihvacaju,cime se omogucilo izravno i jeftinije zaduzivanje na fin.
trzistima od bankovnih kredita. Takoder su je uzrokovala ogranicenja kam.
stopa koje dep. institucije smiju obracunavati na depozite primljene od
javnosti zbog kojih deponenti sele svoja u vrijednosnice za koje ne vrijede
ogranicenja jer se kam. stope formiraju trzisno. U zadnje vrijeme je taj
proces oslabio jer su ukinuta kam. ogranicenja. U najrazvijenijim drz.
70-85% ekst. financiranja odvija se preko fin. posrednika.

48. INTERNACIONALIZACIJA FINANCIJA

Nakon 70� godina dolazi do naglog rasta medunarodnog financiranja. Uz razvoj
svjetske trgovine i tehnologije javljaju se potrebe fin. i izgradnje
mehanizama medunarodnih placanja. Liberaliziraju se propisi i omogucava
sloboda kolanja medunarodnog novca i kapitala. Banke i multinac. kompanije
sire mrezu poslovnih jedinica, a depozita i dev. rezerve rasporeduju u vise
zemalja zbog rizika. Ostvaruju i visoke profite zbog jeftinijih izvora
sredstava, nepodlijeganjadepozita oporezivanju, manje devizne konrole i
neregulacije kam. stopa. Stvaraju se i zastitni mehanizmi od rizika
likvidnosti, promjena kam. stopa i tecajnih razlika. Dionice i obveznice
kotiraju na vise burzi u inozemstvu, kam. i dividende se isplacuju u vise
valuta i u vise zemalja za istu vrijednost, instrumentima drz. duga trguje
se na svim vaznijim trzistima, a u bilancama banaka sudjeluju i strane
osobe. Internacionaliziraju se nac. trzista, a segmente svjetskog trzista
cine i eurotrzista, dev. trzista, trzista drz. duga i offshore trzista.

Offshore fin. centri su novi fin. centri na otocima Europe i ugl. sjeverne
Amerike, bez ikakve fin. infrastrukture,u kojima multinac. kompanije i banke
otvaraju podruznice radi obavljanja dijela njihova fin. poslovanja i
obavljanja posebnih fin. transakcija. Najcesce su to tek postanski pretinci
i nisu strogo zakonski regulirani (niski porezi, nema ogranicenja kam. stopa
niti obveze izdvajanja rezervi). Ponekad se taj pojam veze uz pranje
prljavog novca. U novije vrijeme pod tim terminom podrazumijevamo sve fin.
centre u kojima nerezidenti ne podlijezu domacim propisima, a mogu obavljati
fin. transakcije. Danas se off. centrima smatraju i posebne zone IBF-a
(international banking facilities)�NY,London, Tokyo, Hong Kong, Singapour,
Luxembourg.

49. SEKURITIZACIJA

To je praksa kreiranja utrzivih fin. potrazivanja (zaduznica) na temelju
nekih oblika aktive tj.predstavlja pojavu pozajmljivanja sredstava primjenom
vrijednosnica kao kreditnih instrumenata. Javlja se kao medunarodna pojava.
Njome se kreiraju zaduznice na temelju nekih oblika aktive cime se oni
preobrazavaju u nove odnose zaduzivanja, tj. dolazi do financiranja na
osnovi aktive (asset-back financing), a vrijednosnice su osigurane aktivom
(asset-back securities). Sama bit sekuritizacije je u tome da se stvaraju
zaduzenja pomocu utrzivih vrijednosnica emitiranih na temelju neutrzivih
dijelova aktive. Nelikvidna ili zaledena potrazivanja (dijelovi aktive)
pretvaraju se u utrzive instrumente duga. Tehniku su razvile velike
kompanije i fin. organizacije radi izbacivanja nepovoljnih i rizicnih
karakteristika potrazivanja iz bilance. Time popravljaju likviditet
institucije i istovremeno ostvaruju zaradu od naknada. Na temelju
novoemitiranih zaduznica obecavaju se priljevi po otplati prvobitnog
potrazivanja i kamati koju ona donosi. Skup potrazivanja koji se izdvaja kao
posebna imovina povjerava se trcoj osobi koja za svoje usluge uzima
proviziju. Ta potrazivanja postaju obveza koja ce dospijecem vrijednosnica
biti ispunjena. Sekuritizacija se javlja u SAD u hipotekarnom stambenom
kreditiranju,a kasnije se siri i na sekuritizaciju automobilskih zajmova,
svih oblika kredita, potrazivanja po leasingu i kreditnim karticama,
bankovnim akceptima...

Primjer: GMAC financira prodaju GM automobila (str. 94).

50. REGULACIJA, DEREGULACIJA, REREGULACIJA U
FINANCIJAMA

Svrha regulacije je stvoriti povjerenje u bankovni sustav, osigurati
konkurenciju i sprijeciti monopole, sprijeciti banke da ulaze u prevelike
rizike... Regulacija polazi od shvacanja da je banka javno dobro, a putem
fin. sustava drzava ostvaruje politicke i gospodarske ciljeve, pa je bitno
osigurati da ne dode do njegovog raspada. Za to je razdoblje karakteristican
Zakon o bankama iz 1933. poznat kao Glass-Steagallov zakon, kojim se uvodi
osiguranje depozita i ogranicenja kam. stopa i zabrana placanja kamata na
depozita po videnju, odvajanje komercijalnog od investicijskog bankarstva,
te povjeravanje kontrole FOMC-u (odbor za otvoreno trziste). Takoder je
komercijalnim bankama zabranjena distribucija novih emisija vrijednosnica
osim drzavnih i posjedovanje podruznica ukljucenih u poslovanje s
vrijednosnicama, te im je ogranicena trgovina vrijednosnica za tudi
racun.time se suzava aktivnost banaka, ali i postavljaju temelji za razvoj
trzista vrijednosnica.

Od 80� godina pocinje proces deregulacije koji se sastoji u ukidanju brojnih
ogranicenja koja su odredivala osnivanje i poslovanje fin. institucija.
Javlja se u najrazvijenijim sustavima i odnosi se ugl. na banke i
stedionice. Najizrazeniji je u SAD (DIDMCA-Depositors Institutions
Deregulation and Monetary Control). Polazi se od razmisljanja da drzava moze
vise pomoci nac. gospodarstvu kroz stabilan i transparentan fin. sustav,
nego sputavajuci njegove aktivnosti. Nova pravila teziste stavljaju na
preventivne i zastitne mehanizme i prudencijalnu kontrolu, te zastitu
investitora i malog stedise. Novim pravilima banke se obvezuju primjenjivati
pravila o adekvatnosti kapitala, angazirati vanjske revizore, obavjestavati
javnost, osiguravati depozite, odrzavati likvidnost, angazirati kvalitetnu
upravu, a sve to sa svrhom prevencije rizicnog poslovanja banaka

51. TEHNOLOSKA REVOLUCIJA U FINANCIJAMA, UTJECAJ
ELEKTRONIKE

70� godina dolazi do tehnoloske revolucije u financijama i bankarstvu, i
danas jos

traje. Prmjetna je i u Hrvatskom bankarstvu. Ocituje se u jeftinijim i novim
fin. proizvodima, uslugama i procesima i pojavljivanju banaka u gotovo svim
fin. poslovima, ali i potpunom restrukturiranju fin. sustava koje je
izazvalo velike troskove ulaganja, promijenilo kanale distribucije usluga i
izazvalo druge promjene. Postupci i informiranje su se automatizirali i
uvelike utjecali na financije. Racunalska tehnologija snizila je znacajno
troskove poslovanja potem povecane produktivnosti, softverskih paketa
bankovnih usluga, automatizacije bankovnih poslova i informiranja. Takoder
je bankama omoguceno poslovanje s milijunima gradana (retail-maloprodano
bankarstvo) cime su oni danas postali jedan od vaznijih segmenata trzista.
Gube se fizicke granice izmedu lokalnih i medunarodnih banaka i njihove
medusobne razlike. Mijenjaju se pojavni oblici novca, pa susrecemo
elektronicki i plasticni novac, vrijednosnice su se dematerijalizirale i
pretvorile u elektronicki zapis... Javljaju se i novi oblici poslovanja medu
kojima su: elektronski prijenos novca (EFT) koji se odvija putem bankomata,
POS (point of sale) terminali koji omogucavaju trgovinu kreditnim karticama,
telebanking putem kojeg je moguce obavljanje bankovnih poslova iz kuce ili
ureda posebnim terminalima, drive in bankarstvo koje omogucava obavljanje
bankovnih poslova 24 sata na dan iz automobila. U medunarodnim placenjima
koristi se SWIFT tj. sustav medunarodnih medubankovnih fin.
telekomunikacija. Medutim, javljaju se i odredeni problemi kao sto su visoki
pocetni troskovi, zastita podataka od kriminalnih radnji, neosposobljenost
starog kedra za nove tehnologije...

52. FINANCIJSKE INOVACIJE (ILI NOVI PROIZVODI)

Javljaju se kao posljedica povecane kompetitivnosti na fin. trzistima,
regulacije, napretka tehnologije, poreznih propisa, promjenjive inflacije i
kam. stopa. Takoder, jeftinije su fin. usluge zbog nizih marzi posredovanja.
Pojavljuju se kao novi procesi ili kao novi proizvodi (junk bonds,
zero-kupon obveznice, debt-equity, stednotransakcijski racuni). Od novih
procesa mozemo navesti POS terminale, ATM, drive in bankarstvo, automatski
kliring, SWIFT...

53. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA

On polazi od pretpostavke da stedisa nije u stanju procijeniti bonitet banke
ili stedionice, cime se izlaze rizicnim ulaganjima. Zakonom o bankama iz
1933. u SAD uveden je sustav obaveznog osiguranja depozita kod posebnih drz.
agencija. U SAD je tim zakonom smanjeno propadanje banaka, jer je osnovana
FDIC kao organizacija a osiguranje depozita. Svaka banka ili stedionica
duzna je kod FDIC osigurati sve depozite do $100 000, a u slucaju propasti
FDIC isplacuje stedisama svaki iznos do $100 000. Depoziti koji se drze kod
brokera osigurani su kod Koorporacije za zastitu kupaca vrijednosnica.
Smatra se da drzava ne smije besplatno jamciti stednju kod privatnih banaka
jer time potice nesigurne plasmane sredstava, i zato je sustav osiguranja
depozita efektniji. U Europi sustav osiguranja dep. reguliran je 1986., a od
1995. obavezno je osiguranje orocenih depozita i depozita na tekucim
racunima do 20 000 ECU. U Hrvatskoj je takoder reguliran 1997.

54. DRZAVNI VRIJEDNOSNI PAPIRI I NJIHOVO TRZISTE

One su osnova svakog razvijenog fin. sustava i temelj strukture fin. imovine
investitora. Predstavljaju izravnu obvezu drzave. Vrlo su likvidne jer se
prodaju na sekundarnom trzistu preko brokera i dealera. Nudenje i
nadmetanja za kupnju drz. vrijednosnica teku kontinuirano prema utvrdenom
rasporedu koji je poznat investitorima.

Drz. vrijednosne papire izdaje Ministarstvo fin. i ima ih tri vrste.
Blagajnicki zapisi su kratkorocne zaduznice s rokom do jedne godine, a
prodaju se s diskontom od nominalne vrijednosti koji ustvari predstavlja
kamatu. Note su srednjorocne (dospijece od 1 do 10 godina), a obveznice
dugorocne (dospijece preko 10 godina) zaduznice koje nose polugodisnju
kamatu. Prinosi po drz. vrijednosnicama su oporezovani. Njihove kam. stope,
prinosi i cijene indikator su i referentne stope novc. trzista i trzista
kapitala. Evidencije o vlasnicima vode se kao elektronicki zapisi kod
Ministarstva fin., saveznih rezervi banke ili fin. institucije (ovisi tko ih
prodaje).

55. ULOGA DRZAVE NA FINANCIJSKOM TRZISTU

Drz. je najvazniji regulator fin. sustava koji svojim zakonima odreduje
okvir unutar kojeg se odvijaju fin. transakcije na trzistu. Djelovanje
sustava nadzire mjerama monetarne politike i kontrole. Osigurava regularnost
na fin. trzistu i stiti investitore. Na trzistu nema posebnih prava, vec
njen uspjeh ovisi o uvjetima koje nudi investitorima. Putem javnog duga
djeluje kao izravni sudionik na fin. trzistima (najvece trziste duga je ono
Vlade SAD). Do sredstava takoder dolazi emisijom blag. zapisa, nota,
obveznica, neutrzivih stednih cetrifikata, izravnim pozajmljivanjem od
banaka i sredisnje banke. Sudjeluje na fin. trzistu i putem lokalnih organa
vlasti, fin. institucija za financiranje posebnih namjena, privatnih
institucija osiguranja koje sponzorira, drz. mirovinskih fondova...

56. HRVATSKI FIN. SUSTAV- STRUKTURA, PROBLEMI, PROMJENE

Promjene u fin. sustavu pocele su nakon osamostaljenja RH. Reforme su bile
usmjerene na izgradnju modernog fin. trzista s razvijenim spektrom fin.
institucija i instrumenata. 1991. formirana je centralna banka i napravljena
valutna reforma. 1994. uvedena je trajna hrvatska valuta- kuna.
Liberalizirano je devizno trziste i omogucena neogranicena trgovina
devizama, a tecaj kune stabiliziran. Reformiran je i sustav domacih placanja
cime se nastojao ukinuti monopol Zavoda za platni promet prebacivanjem ovog
posla u banke. To jos nije ostvareno zbog neprilagodenosti infrastrukture
platnog prometa. Hrvatska je primljena u clanstvo MMF-a i Medunarodne banke
za obnovu i razvoj. Takoder su regulirani kreditni odnosi s inozemstvom. U
Hrvatskoj dominiraju univerzalne banke, dok ostale fin. institucije jos ne
postoje ili ne igraju svoju ulogu. Trebalo je i promijeniti problem da su
banke kao glavnu svoju funkciju imale distribuciju kredita uz ostale
naslijedene probleme iz starog sistema. To je potenciralo potrebu
restrukturiranja i rereguliranja banaka. Pocelo se od stvaranja zakonske
podloge, cime su stvoreni uvjeti za osnivanje novih fin. institucija.
Utvrdeno je i institucionalno uredenje trzista vrijednosnica kojim su
stvoreni uvjeti za pojavu novih fin. instrumenata. Investicijsko bankarstvo
takoder je u razvoju, ali u nedovoljnoj mjeri. Bankovni krediti i dalje
dominiraju kao element kreditnog trzista, a trziste vrijednosnicama
nedovoljno je razvijeno. Zagrebacka burza tek je u posljednje vrijeme pocela
djelovati onako kako bi trebala. Provodi se proces privatizacije poduzeca u
kojem ona ima vaznu ulogu. Ukratko bi mogli reci da je napredak Hrvatskog
fin. sustava donekle zadovoljavajuci, ako uzmemo u obzir ratno razdoblje i
stanje kakvo je naslijedeno iz proslog sistema.

57. STANJE U BANKOVNOM SEKTORU RH

1997. u RH je djelovalo 60 banaka od kojih su 56 dionicka drustva, a 4
d.o.o.. 87% banaka bilo je u privatnom vlasnistvu. Banke su univerzalne i
regionalne. Vecina banaka nalazi se u Zagrebu, ali ih ima relativno dovoljno
i u ostatku zemlje. Sustavom dominiraju najvece, naslijedene banke. Dvije
najvece banke su Zagrebacka banka na prvom i Privredna banka na drugom
mjestu. Najveca privatna banka je Croatia banka koja je osnovana 1989. Jedan
od naslijedenih problema u bankarstvu predstavljao je visoki udjel
imobilizirane aktive. Bila je to stara devizna stednja koja je iznosila $2,5
mlrd, a Vlada ju je preuzela na sebe. Takoder su izdane drz. obveznice u
iznosu $1 mlrd koje su dodijeljene velikim poduzecima radi podmirenja
njihovih obveza prema bankama. U imobiliziranu sktivu mozemo ubrojiti i
trajna ulaganja u dionice, rezerve kod centralne banke, materijalna i
nematerijalna imovina... Kao najvaznije probleme mozemo nabrojati previsoke
kam. stope, neiskustvo u procesima spajanja i �gasenja� banaka, te losa
kvaliteta aktive i kreditna politika.

58. CILJEVI HRVATSKIH ZAKONA O BANKAMA

1993. donesen je Zakon o bankama i stedionicama koji je djelomicno
izmijenjen 1996. Cilj mu je bio uciniti bankovni sustav kompatibilnim i
usporedivim svijetu, te mu osigurati stabilnost i poticati konkurenciju i
ucinkovitost. Takoder su mu glavni ciljevi: potpuna privatizacija banaka,
oslobodenje banaka utjecaja politike, eliminirati utjecaj najvecih duznika
na upravljanje bankom, prisiliti bankovni sektor da posluje prema trzisnim
kriterijima, liberalizirati osnivanje i poostriti kontrolu poslovanja
banaka, te razviti konkurenciju medu njima i ostalim fin. institucijama, i
omoguciti ulazak inozemnog kapitala. 1998. donesen je novi Zakon o bankama
koji je donio neke promjene na stari zakon.

59. OSNIVANJE, POSLOVANJE I VRSTE BANAKA U REPUBLICI
HRVATSKOJ

Hrvatske banke razvijene su na njemackom konceptu univerzalne i
polifunkcionalne banke. Prema novom zakonu mogu se osnivati samo kao d.d.
Mogu ih osnivati domace i strane (pod uvjetom uzajamnosti) fizicke i pravne
osobe. Licencu za osnivanje dobivaju od HNB. Da bi mogle podnijeti zahtjev
moraju priloziti odredenu dokumentaciju o Statutu banke, detaljnom opisu
planiranih aktivnosti banke za slijedece dvije godine, raspolaganju
potrebnom kolicinom sredstava i kapitala, podatke o osnivacima i njihovom
fin. stanju, te ostalim dokazima o zadovoljavanju svih uvjeta za poslovanje.
Potrebna kolicina sredstava za osnivanje iznosi 20 miliona kuna, plus
placanje naknade. Zahtjev za osnivanjem moze biti odbijen ili ukinut, ili se
moze ograniciti poslovna samostalnost banke. Banke su duzne poslovati po
nacelima likvidnosti, rentabilnosti i sigurnosti. Banka osnivanjem ostvaruje
iskljucivo pravo na primanje depozita i davanje kredita, te upotrebljavanje
rijeci banka ili stedionica u imenu. Banke su takoder ovlastene izdavati
vrijednosnice, davati jamstva ili garancije, obavljati mjenjacke poslove,
trgovati novcanim instrumentima, obavljati platni promet u zemlji i
inozemstvu, leasing i factoring, pruzati fin. informacije. Tri godine po
osnivanju ne smiju prikupljati depozite i stednje gradana. Banke dijelimo na
banke malih, srednjih i velikih ovlastenja, a razgranicavaju se po temeljnom
kapitalu od minimalnih 20, 40 ili 60 milijuna kuna. Banke malih ovlastenja
po opsegu se tek neznatno razlikuju od ovlastenja stedionica.

60. TIJELA (ORGANI) BANKE

Tijela banke su glavna skupstina, nadzorni odbor i uprava. Uloga nadzornog
odbora je, medu ostalim, da razmatra izvjesca o nadzoru i druga izvjesca
koja mu dostavi HNB, a u slucajevima ugrozavanja stabilanosti banke
sankcionira upravu. Clanovima ne mogu biti osobe zaposlene u HNB i Savjetu
HNB, te one nad kojima je pokrenut stecaj. Uprava se sastoji od najmanje dva
clana od kojih je jedan predsjednik. Clanom uprave ne mogu biti (uz pravila
vezana za clana uprave d.d.) osobe koje su clanom nadzornog odbora bilo koje
banke u RH ili Savjeta HNB, one osobe nad cijom je imovinom pokrenut
stecajni postupak, te osobe koje temeljem Zakona o bankama ne mogu biti
clanovi uprave. Sa imenovanjem clana mora se suglasiti HNB.

61. OGRANICENJA PREUZIMANJA PREVELIKIH RIZIKA

Izlozenost banke prema osobi predstavlja iznos svih potrazivanja prema toj
osobi. Prema osobama ne smije prijeci 25% iznosa jamstvenog kapitala, a
prema dionicarima se krece od 5 do 25%. O velikoj izlozenosti prema osobi
govorimo kad prelazi 10%, a ukupna izlozenost mora biti manja od 400%
jamstvenog kapitala. Banka takoder ne smije kreditirati kupnju vlastitih
dionica. Minimalnom adekvatnosti kapitala banke su obavezne uskladivati
iznos svog jamstvenog kapitala tako da on uvijek iznosi 10% ukupne aktive.
Time se osiguravaju pokrica vjerovnika banke i onemogucava njezin
nekontrolirani rast bez pokrica. Takoder su bankama ogranicena izlaganja
prevelikim rizicima maksimalnim ukupnim iznosom ulaganja, odnosom minimalnih
likvidnih sredstava prema aktivi i pasivi, posebnim uvjetima koji se mogu
odnositi na zaduzivanje banke... Najveci duznici banaka bili su njihovi
dionicari, stoga se nastojalo iskljuciti duznike iz upravljanja bankom. Zbog
toga veliki dionicari, clanovi uprave i nadzornog odbora, te njihove
obitelji mogu dobivati kredite samo uz jednoglasnu odluku nadzornog odbora.
Radi osiguranja od rizika banke su obvezne formirati rezerve i posebne
rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka.

62. STEDIONICE, STEDNOKREDITNE ZADRUGE, STAMBENE
STEDIONICE

Pocele su se razvijati tek nakon demokratskih promjena. Stedionice su
zakonski regulirane 1993., a stednokreditne zadruge 1998. Stedionice su
uredene kao institucije kapitala. Vlasnici im mogu biti i domace i strane
osobe, a osnivacki kapital mora biti veci od milijun DEM. Prikupljaju
stednje gradana u domacoj i stranoj valuti, vode tekuce i ziro racune,
poslovanje s depozitima i kreditima. Nemaju veceg znacenja na nasem trzistu,
a njihovu ulogu preuzimaju banke. Stednokreditne zadruge su neprofitne
institucije koje omogucuju udruzivanje malih stedisa i njihovo uzajamno
pomaganje. Svi su osnivaci ravnopravni, a mora ih biti najmanje trideset s
najmanjim pojedinacnim udjelom od po 100 000 kuna. Na osnovi primljenih
stednih uloga zadrugari si pomazu odobravajuci kredite. Stedni ulozi nisu
osigurani kod posebne agencije, vec za njih jamce zadrugari svojim udjelima.
Stambene stedionice kod nas se formiraju 1998. kao specijalizirane
stednodepozitne institucije koje prikupljaju stambenu stednju u svrhu
financiranja izgradnje, kupnje ili opremanja nekretnina. Potpomagane su od
strane drzave, a osnivaju ih banke ili stedionice. Do danas ih tri ima
odobrenje za rad u RH.

63. NEBANKOVNE FINANCIJSKE ORGANIZACIJE U RH

Investicijski fondovi nove su institucije na hrvatskom fin. trzistu, a
ocekuje ih uspjesan razvoj. Dijelimo ih na otvorene i zatvorene. Mogu ih
osnivati samo posebna drustva za upravljanje fondovima ciji temeljni kapital
mora prelaziti milijun kuna. Nadzire ih Komisija za vrijednosne papire. Da
bi se potpomoglo formiranje investicijskih fondova drzava je omogucila
dodjelu dionica bez naplate prognanicima i izbjeglicama, invalidima
domovinskog rata... Brokerske kuce bave se trgovinom vrijednosnicama u svoje
ili tude ime, upravljanjem portfeljom vrijednosnica svojih klijenata,
investicijskim savjetovanjem i bankarstvom. Vrlo su vazne u trgovini
vrijednosnicama. Zagrebacka burza jedina je burza vrijednosnica u Hrvatskoj.
Osnovana je 1991. i djeluje kao neprofitna institucija. Do sredstava dolazi
clanarinama i naknadama za pruzanje svojih usluga. Da bi se postalo clanim
burze potrebno je kupiti burzovno mjesto. Biljezi visoke stope rasta, a
najjace vrijednosnice su Plivine i Zagrebacke banke. Uz nju kao instituciju
trgovanja vrijednosnicama mozemo nabrojati Varazdinsko trziste vrijednosnih
papira i Trziste novca Zagreb na kojem se trguje novcanim viskovima banaka i
drugih fin. institucija. Osiguravateljna drustva djeluju u RH kao d.d. Ima
ih 22 od kojih je najvece �Croatia osiguranje� sa 2/3 udjela na tom trzistu
i jedino se bavi reosiguranjem.

64. TRZISTE VRIJEDNOSNICA U RH

Zakonski je regulirano izdavanje i trgovina vrijednosnicama javnim pozivom
na upis ili javnom ponudom za kupnju. Takoder je odreden djelokrug prava i
obveza sudionika na tom trzistu i djelovanje Komisije za vrijednosne papire
RH. Komisija se sastoji od pet clanova koji su odgovorni Saboru. Svrha joj
je nadzor trzista vrijednosnica, a djeluje samostalno i nezavisno. Emisija
se obavlja javnom ponudom, a zakon je odredio i ovlastene osobe za
poslovanje vrijednosnicama, burze, sredisnju depozitarnu agenciju, zabrane i
ogranicenja poslova u vezi s vrijednosnicama... Izdavane su brojne dionice i
mali broj dugorocnih obveznica, ali se njima tek povremeno trgovalo. U RH
kao sekundarna trzista vrijednosnica postoje Zagrebacka burza, Varazdinsko
trziste vrijednosnica i odjeli u bankama koje bismo uvjetno mogli nazvati
burzama, ali oni su poceli ozivljavati tek unazad tri godine, pa potpuni
napredak mozemo tek ocekivati. Taj razvoj zapoceo je uvrstavanjem Plivinih
dionica i dionica Zagrebacke banke na Zagrebacku burzu i London Stock
Exchange. Takoder je drzava pocela izdavati vlastite blagajnicke zapise i
dugorocne obveznice.

65. NUZNOST DOGRADNJE FINANCIJSKOG SUSTAVA RH

Uz mnogobrojne promjene fin. sustav Hrvatske i dalje ima neke osobine
starog, netrzisnog sustava. Ogranicenja kreditne i emisijske aktivnosti
banaka i sredisnje banke i danas su uzroci nepremostivih problema i
poremecaja u gospodarstvu. Financijski sustav je i danas funkcionalno
neplodan i skup i strukturno siromasan. Prakticki se svodi na banke i
bankovni kredit. Poduzeca, stanovnistvo i drzava nisu u dovoljnoj mjeri
sudionici fin. trzista, neizdiferencirana je struktura imovine, sekundarno
trziste, njegovo instrumenti i sudionici nisu strukturno dovoljno razvijeni,
kadrovi nisu osposobljeni za rad u modernom fin. sustavu, banke su
monopolisti trzista, a drzava jos nije u dovoljnoj mjeri aktivni sudionik.
Da bi se prevladali svi postojeci problemi nije dovoljno samo zakonodavno
regulirati sustav, ali je zbog njegove slozenosti nuzno od toga poceti. Time
bi se stvorili uvjeti za automatsko stvaranje modernog sustava.

FIT - 2. kolokvij - pitanja

01. Bankovni poslovi

02. Kratkorocni pasivni bankovni poslovi

03. Depoziti po videnju

04. Diskont-eskont, eskontni kredit

05. Rediskont-reeskont

06. Lombard

07. Relombard

08. Blagajnicki zapisi

09. Dugorocni pasivni bankovni poslovi

10. Dionice i kapital banke

11. Obveznice

12. Orocavanje depozita

13. Definiranje i objasnjenje bankovnog kredita

14. Kratkorocni bankovni krediti

15. Kontokorentni krediti

16. Akceptni i avalni krediti

17. Rambursni kredit

18. Potrosacki kredit

19. Dugorocno kreditiranje

20. Posrednicki bankovni poslovi

21. Depo poslovi - cuvanje i upravljanje vrijednostima

22. Kupoprodaja vrijednosnica, deviza, valuta i zlata za tudi racun

23. Uvjeti kreditne sposobnosti

24. Procedura odobravanja bankovnih kredita

25. "Cjenici" banke

26. Kreditiranje izvoza

27. Kredit banke kupcu i kredit banke banci kupca

28. Kreditni odnosi s inozemstvom i vrste kredita

29. Komercijalni kredit inozemstvu - kredit dobavljaca

30. Robni i financijski krediti inozemstvu

31. Bankovna kreditna linija

32. Temeljni zadaci Medunarodnog monetarnog fonda

33. IBRD - funkcije; uvjeti i kriteriji odobravanja kredita 100.DFC,
IDAiMIGA

34. Pojam i vrste platnog prometa

35. Sredstva placanja

36. Karakteristike i cimbenici razvijenosti sustava platnog prometa

37. Zamjenice novca (novcani surogati, supstituti)

38. Institucije obracuna platnog prometa

39. Unutrasnji platni promet

40. Zavod za platni promet

41. Banke i platni promet u zemlji

42. Ziro racun

43. Tekuci i ziro racuni gradana

44. Gotovinski platni promet

45. Bezgotovinski platni promet i instrumenti placanja

46. Osobine i vrste vrijednosnih papira

47. Mjenica - vrste mjenica

48. Mjenicne potrepstine

49. Osobe u mjenicnom poslu i njihove obveze

50. Prihvat (akcept) mjenice, aval

51. Promesa - promissorv note

52. Cek

53. Vrste cekova

54. Potrepstine ceka

55. Osobe u cekovnom poslu

56. Cekovi medunarodnih placanja

57. Putni (traveller's cekovi)

58. Prijenos ceka ili mjenice

59. Karakteristike platnog prometa s inozemstvom

60. Ovlastene banke

61. Devize i valute

62. Rezidenti i nerezidenti; racuni deviznih tuzemaca i inozemaca

63. Korespondentne banke

64. Sustav klirinskih placanja - centralizirani platni promet

65. Manipulativni kredit i likvidiranje klirinskog salda

66. Klirinska obracunska valuta

67. Sustav placanja u konvertibilnim devizama

68. Bankovna doznaka

69. Kreditna pisma

70. Dokumentarna naplata - inkaso

71. Kreditne kartice

72. Medunarodni dokumentarni akreditiv

73. Sudionici i njihove obveze u akreditivnom poslu

74. Vrste medunarodnih dokumentarnih akreditiva

75. Dokumenti u akreditivnom poslu

76. Jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive

77. Bankovna garancija

78. Vrste bankovnih garancija

79. Potrepstine i sadrzaj bankovnih garancija

80. Kreditni odbor

Ispit je moguce pripremiti iz slijedecih izvora:

1. Leko, V., Financijske institucije i trzista I, skripta, Ekonomski
fakultet, Zagreb,2002.

2. Miller, R.L., Pulsinelli, R.W., Van Hoose, D.D., Moderni novac i
bankarstvo, Me Grow-Hill, N.Y., 1994., prijevod: MATE, Zagreb, 1997.,
poglavlja 5, 6, 8, 10, 11, 12, 13 (180 str.)

3. Foley, B.J., Trzista kapitala, MATE, Zagreb, 1998.

4. Leko, V., ured., Rjecnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.

Zagreb, 21. svibnja 2002.

FIT - 2. kolokvij - odgovori

LITERATURA

KATUNARIC-�BANKA, PRINCIPI I PRAKSA� -BANKOVNI POSLOVI

VRSALJKO-�TEORIJA I PRAKSA DOMACIH I MEDUNARODNIH PLACANJA�

RIJECNIK BANKARASTVA I FINANCIJA

IZABRANI BANKOVNI POSLOVI

RIF 97-PLACANJE I OSIGURANJE PLACANJA (RRIF 2002)

MJENICA CEK I BANKOVNA GARANCIJA-RIF 99

Bankovni poslovi

-bilanca nam pokazuje cime se banka bavi

-uspjesnost vidimo u RACUNU DOBITI I GUBITKA

-osnovni ciljevi poslovanja banka je dobit za dionicare

-bankovni poslovi nalaze se u aktivi (plasmani), a da bi to mogla mora imati
pasivu (prikupljena novcana sredstva)

-NAJZNACAJNIJE STAVKE:

a)pasiva -depoziti, prikupljena sredstva, kapital

-po kapitalu nema obveza, �zdanja linija obrane�

b)aktiva -zaduzivanja, kredit (najznacajniji plasmani)

-60% izvora u pravilu predstavljaju depoziti, a oko 50 %plasmani su za
kredite

-struktura aktive i pasive se razlikuje od banke do banke

-struktura poslovanja ovisi o:

a)trzistu-okruzenje, prepoznavanje, razvijenost

b)monetarnoj politici

c)zakonima

d)bankovnoj politici-top management

e)velicina banke-velike banke imaju veci udio kredita nego male
koje ulazu u VP

(zbog likvidnosti)

PODJELA BANAKARSKIH POSLOVA

Bilancno-analiticnom kriteriju (klasicni model)

ukupne bankovne poslove dijelimo na tri osnovne vrste:

1.pasivni bankovni poslovi (poslovi u kojima banka preuzima obvezu-nastupa
kao duznik; prikupljanje novcanih sredstava)

2.aktivni bankarski poslovi (banka preuzima ulogu vjerovnika, po kupljenoj
obveznici i sl.)

3.neutralni-izvan bilancni poslovi-(usluge koje banka radi za svoje
korisnike)

Podjela bankarskih poslova prema kriteriju rocnosti:

1.kratkorocni-poslovi do godine dana; i puno kraci jedan dan vise dana

2.dugorocni

Prema kriteriju funkcionalnosti:

1.poslovi mobilizacije i koncentracije novcanih sredstava-depoziti,

2.kreditni poslovi-plasmani

3.usluzni ili neutralni poslovi

4.vlastiti poslovi-spekulativni poslovi,

5.kontrolni upravni i administrativni poslovi

BANKOVNI POSLOVI

1.PASIVNI POSLOVI

-poslovi koncentracija; poslovi mobiliziranja stednje,

-poslovi prikupljanja DEPOZITA; vazno je da je banka sveprisutna

1.1KRATKOROCNI

-rok dospijeca kraci od 1 godine i oni su osnova za kratkorocne
kredite/plasmane

1.emisija novca-PRIMARNA EMISIJA NOVCA SREDISNJE BANKE(KOD NJE U

AKTIVI, A KOD POSLOVNIH U PASIVI pa se zato i nalazi u pasivi banka)

2.depoziti po videnju-depozit je jedan od prvih poslova banke; kad se
zapocelo bankarstvo

dijelimo ih na:

1.PRAVE DEPOZITE-u osnovi predstavljaju �depo poslove� odnosno neutralne
bankovne poslove kod kojih banka prima na cuvanje i upravljanje neke
vrijednosti, s obavezom da zaprimljene depozite vrati ulagacu u onom stanju
u kojem ih je primila (BANKA NAM USTUPA SIGURNOST)

2.NE PRAVE DEPOIZITE-predstavljaju novcane uloge, za koje postoji obveza
banke da ih vrati deponentu-istu svotu novca, bilo sa kamatom ili slicno

NOVCANI DEPOZITI su potrazivanja na racunima novcanih sredstva, deponenta
koji se potrazuju u nekoj banci (mogu biti po VIDENJE, S OTKAZNIM ROKOM, BEZ
OTKAZNOG ROKA, KAMATNI, BESKAMATNI, U DOMACOJ VALUTI ILI STRANOJ).

Osoba koja polaze novac je DEPONENT, a osoba kod koje se cuva novac je
DEPOZITAR.

AVISTA DEPOZITI-transakcijski racuni -ZR TR. Cekovni racuni itd.

Karakteristika depozitnog novca: on je transakcijski novca sluzi kao
sredstvo placanja, tj. novac je raspoloziv deponentu isti trenutak

Osobe vlasnika depozitnog novca

-iskljucivo radi trosenja i potrosnje-primanje placa

-obrtna sredstva-kod obrtnika i poduzeca

-depoziti drzava za poslovanje s drugim poduzecima

DEPOZITI su pod vrlo strogom kontrolom C.B., zbog sekundarne emisije i
ekspanzije novcane mase.

Banka brine o rentabilnosti korisnika ali i o stalnoj likvidnost banaka

Jos jedna podjela:

1.PRIMANI DEPOZITI-depoziti nefinancijskog sektora i kod njih ne postoji
multipliciranje. NASTAJU uplatom gotovine na racun, prijenosom sa jednog na
drugi racun, naplatom mjenica cekova itd.

2.SEKUNDARNI DEPOZITI-izvor im je financijski sektor tj. druge banke i
financijske institucija-ODOBRAVANJE KREDITA NA RACUN ZAJMOPRIMCA.
ODOBRAVANJEM DEVIZA PLEMENITIH KOVINA.

Banke same �proizvode� novac sekundarnom emisijom.

DEPOZITI I DEPOZITNI NOVAC i bezgotovinski platni promet s druge strane
osnova su KREDITA.

3.zaduzivanje kod kreditnih banaka-zaduzivanje banka kod drugih banaka; kod
drugih KOMERCIJALNIH ILI POSLOVNIH BANAKA ILI C.B.

Znacenje C.B. u medusobnom zaduzivanju je sve manji, zato jer necemo sami
javljati da nesto nije uredu.

To se cesto nazivaju REPPOSLOVI-zaduzivanje banaka medusobno-SMISAO
JE-prebrodivanje trenutacne nelikvidnosti.

POSLOVI:

1.REESKONT-banka se rjesava mjenice tj. podnosi ju u reeskont

-banka iz aktivne pozicije prelazi u pasivni (iz uloge
vjerovnika prelazi u ulogu duznika)

-maksimalno na 90 dana

2.RELOMBARD-kratkorocna pasivna operacija, zaduzivanje banaka kod drugih
banaka na osnovu onog istog zaloga na osnovu cega su one odobrile kredit

3.REVOLVING KREDIT-jedna banka odobrava drugoj kredit

-jedna banka daje mogucnost drugoj, da iskoristi kredit kod nje
kada joj zatreba .

-zaracunava se PRAVO NA ISKORISTAVANJE-NAKNADOM/PROVIZIJOM.

-sporazum medu bankama

4.blagajnicki zapisi i druge zaduznice-banke su vrlo cesti izdavaci
zaduznica, kratkorocnih.

Blagajnicki zapis je kratkorocni V.P.-prodavac tog zapisa se obvezuje kupcu
da ce u nekom odredenom roku isplatiti ugovoreni iznos zajedno sa ugovorenom
kamatom.

To je tip slicno depozita, ali je bolje za kupca blagajnickog zapisa, jer ga
mozemo preprodavati (kada orocimo gubimo dogovorenu kamatu i placamo
troskove razrocavanja).

5.eskontiranje vlastitih mjenica-

1.2PASIVNI DUGOROCNI

-svi oni oblici prikupljanja novcanih viskova koji su banci na raspolaganju
duze od jedne godine

Ovo su za banku predvidivi izvori financiranja.

1.emisija dionica-govorimo o kapitalu-NIJE BANCINA OBVEZA

2.oroceni depoziti-svi depoziti koji su oroceni. Oroceno-svaki
depozit kojeg se je

depozita odrekao na odredeni rok.

Najbolja osnovica za dugorocno kreditiranje, jer BANKA unaprijed zna rok na
koji njime

raspolaze.

3.dugorocni depoziti drzave, javnih ustanova i institucija-

izdvajaju se iz proracuna odredena sredstva za poticanje poduzetnistva. koja
ce

banka distribuirati-PRIVILEGIRANA BANKA

4.izdavanje obveznica-prikupljanje novca na dugi odredeni rok.
To je likvidni i utrziv

instrument

5.dugorocni krediti iz inozemstva-kreditna svjetska banka za
obnovu i razvoj isfinancirala

je poduzetnike i sl.

2.AKTIVNI

-to su bancini plasmani tj. potrazivanja banaka. Njima banka ostvaruje
profit dobit. Oni su grupa aktivnih bankovnih poslova. TO SU
KREDITI/POZAJMIT.

BANKOVNI KREDIT-to je financijski instrument kojim se provodi/obavlja
ustupanje odredene svote novcanih sredstava od strane banke kao zajmodavca,
kreditora ili vjerovnika, njezinom komitentu-duznik, zajmoprimac ili
debitor, uz njegovu obvezu da joj vrati u dogovorenom/ugovorenom roku
uvecanu za pripadajucu kamatu.

(kredere-vjerovanje, kreditum-zajam)

RAZLIKOVANJE OD P O S U D B E -POSUDUJE se nezamjenjiva stvar.

ZAJAM podrazumijeva ustupanje zamjenjive stvari-ne vraca se ista stvar.

BIT KREDITA JE da je osoba koja je u deficitu sa novcanim sred. dobije
sredstva od suficitarne osobe uz odredenu cijenu/kamatnu stopu. KORISTIMO
TUDA SREDSTVA JER NEMAMO SVOJA.

VRSTE KREDITA RAZLIKUJEMO PREMA

1.NATURALNE KREDITE I-vracaju se u nekim robama

NENOVCANE KREDITE

2.KOMERCIJALNI-kad nam trgovac da robu uz odgodu placanja.

BANKOVNI

3.KRATKOROCNI-odrzavanje likvidnosti

DUGOROCNI-funkcija mu je investiranje-stanogradnja.

4.PROIZVODACKI

POTROSACKI KREDITI

5.OTVORENI ILI NEPOKRIVENI-banka ga odobrava uz dodatno osiguranje zalogom

POKRIVENI(NEKOLERATIZIRANI)-

6.TUZEMNI

INOZEMNI

7.KUNSKI

DEVIZNI

8.KREDITI SA FIKSNIM KORISTENJEM

KREDITI U TRANSAMA/OBRTAJNI

9.NAMJENSKI

NENAMJENSKI

10.POSLOVNI I

KREDITI GRADANSTVU

11.FIKSNI KAM. STOPAMA

PROMJENJIVIM KAMATNIM STOPAMA

12.RIZICNI

NERIZICNI

2.1KRATKOROCNI

-izvori-depoziti po videnju, ZR, TR...

1.kontokorentni krediti-to su krediti po tekucem racunu (minus, ulazak u
crveno)

-kredit kojeg banka odobrava debitoru na osnovu njegovog tekuceg racuna
otvorenog u banci.

(u RH ih koriste fizicke osobe zato jer jedino one imaju T.R.)

Po ZR ne moze se ici u minus(makar je u svijetu uobicajeno da poduzeca mogu
ici u minus).

U platnom prometu spominje se i dozvoljava se ulazenje u minus obrtnicima.

PREDNOSTI:

-najlaksi dolazak do kredita bez dugackih procedura

-kredit je okvirni iznos, dozvoljeni minus

-koristimo ga kad ga trebamo; brzo prilagodavanje potreba
likvidnosti, bez dodatnih

problem i poslova

-KORISTI SE U SEZONSKIM POTREBAMA

-VRACA se bilo kada jer je svaka uplata vracanje kredita.

-CIJENA kreditiranja placa se samo u dane kada smo u minusu.

BANKA NAM ZARACUNAVA pasivnu kamatnu stopu na sredstva kada smo u plusu

aktivnu kamatnu
stopu na sredstva kada smo u minusu

-makar smo u minusu i izdamo cek, on je izdan na FIKTIVNO POKRICE.

To je primjer kredita koji nema FORMALNI KOLATERAL (nema potrebe davanja
zaloga).

Banka ne procjenjuje svakog korisnika TR posebno, vec se znaju utvrdene
granice.

Osnova ovog KREDITA JE UGOVOR.

PREDNOSTI procedura olaksana

kratk. kredit

permanentna finalizacija

brza prilagodba

olaksavaju se oscilacije priljeva i odljeva

2.eskontni-diskontni-kazemo da je sinonim

OZNACAVA:

-isto

Eskonter je onaj koji uzima, a diskonter je osoba koja daje.

Definicija pojma DISKONT I ESKONT

-otkup nekog potrazivanja (bilo kojeg) prije roka dospijeca uz odbitak od
nominalne vrijednosti kamata (provizija i troskova)

-otkup mjenicnog potrazivanja uz odbitak od nominalne vrijednosti kamata
(provizija i troskova)

-apsolutni iznos (KAMTE) obracunati od dana otkupa mjenice (prije roka
dospijeca) do dana njezina dospijeca, a koji se odbija od nominalnog iznosa
na dan otkupa.

-nacin prodaje kratkorocnih V.P (komercijalni i blagajnicki papiri uz popust

-kupnja uz nizu cijenu)

-DUBOKI DISKONT-otkup uz diskont DUGOROCNIH VP

Diskontna stopa je kamatna stopa koju C.B. zaracunava na kredite poslovnim
bankama (najniza kamatna stopa). Stopa koju drzava zaracunava i na svoje
blagajnicke zapise/zaduznice.

ESKONTNI KREDIT je kredit odobren na osnovi MJENICNOG POKRICA.

-to je kredit koji se ne odobrava na temelju bonitet zajmoprimca, vec je
kredit koji se odobrava na temelju boniteta mjenice.

To je kredit za odrzavanje LIKVIDNOSTI.

Tri su osnovna uvjeta koja mjenica mora zadovoljit:

1. da je kratkorocna-rok dospijeca do 90 dana

2. da je robna mjenica-da je u pitanje prodaja robe, postoji roba koja
se moze naplatiti

3. da na njoj postoje barem tri SIGURNA POTPISA-(STO JE VISE POTPISA
NA MJENICI TO JE ONA SIGURNIJA).

MIJENICA-kratkorocni VP; instrument osiguranja placanja

-kupac i prodavatelj

akceptirana mjenica

PRODAVATELJ KUPAC

Roba (komercijalni kredit)

mjenica eskontni kredit (manje kamate po mjenici + nominalni iznos
mjenice)

BANKA

Mjenica reeskont kredita

SREDISNJA BANKA

POSL. BANKE-naplacuju mjenicu od kupca

Prodavatelj moze mjenicu a) cuvati,

b) svoje obveze platiti njome,

c) moze mjenicu prodati

Banka naplacuje mjenicu prvo od KUPCA, a ako joj on ne moze platiti onda ju
placa PRODAVATELJ (STO JE VISE POTPISA NA MJENICI TO JE ONA SIGURNIJA).

Primjera ESKONTA-DISKONTA

Datum izdavanja mjenice: 10.ozujak

Rok: 90 dana

Dospijece mjenice: 9 lipanj

Mjenicna svota: 1.200.000

Dan eskonta-diskonta: 15. ozujak

Diskontna stopa: 10%

OBRACUN DANA

Ozujak 16 dana

Travanj 30 dana

Svibanj 31 dan

Lipanj 8 dana

85 kamatonosnih dana

DISKONT= (mjenicna svota * kamatna svota * dani)/ (360*100)= (G*p*v)
/(36000)

DISKONT (KAMAT)= 1200 000 10 85 / (36000)=28333

MJESECNA SVOTA-DISKONT=1200 000-28333=CISTI IZNOS DISKONATA

3.lombardni krediti-(bankari iz Italije)

-tipican kratkorocni bankovni kredit (rok je do jedne godine;
nekada i krace 1,2 5 dana)

-njima se financira odrzavanje likvidnosti-financiranje tekuce
aktive

-osnova lombardnog kredita je ugovor izmedu zajmodavca i
zajmoprimca kojim se

definira iznos kredita, zalog, rok otplate..

-odobrava se na OSNOVI POKRETNOG REALNOG POKRICA-zaloga koji imaju neku trz.
vrijednost-zalazu se V.P., nakit, slike, umjetnine..

Duznik polaze zalog u banku i banka ga preuzima do placanja tj. vracanja
kredita do iskupa kredita. Banka procjenjuje zalog-ne na temelju boniteta- i
izdaje kredit u iznosu manjem nego sto ta zalozena stvar vrijedi (zalazu se
dionica uvrstene na burzi).

Ako vrijednost lombarda padne banka ima pravo nove procjene. Ako se kredit
ne vrati banka se naplacuje iz prodajne vrijednosti i to na javnoj
drazbi-NIKAKO NE MOZE ZADRZATI TAJ ZALOG-podnosenjem zaloga, vlasnistvo je i
dalje isto.

Banka ne moze zadrzati vise nego sto je odobrila kredita.

Kod lombardnih kredita OBRACUNAVA SE LOMBARDNA KAMATNA STOPA + NAKNADA ZA
CUVANJE ZALOZNOG PREDMETA.

LOMBARDNA STOPA JE VISA OD ESKONTNE STOPE-zato sto se kamatna stopa pa i
lomb. kredit smatra kreditom iz nuzde.

Odobravaju ga banke i zalagaonice.

4.rambusni krediti-oblik akceptnog kredita

koristi se u BRODSKOM prometu

zasniva se na ugovoru/sporazumu koji definira i sam kredit, odnosno kojim se
utvrduje da ce se izvoznik naplatiti (prodanu robu) posredstvom ramburske
banke, tj. da ce banka akceptirati mjenice ramburskog duznika tj. uvoznika.

Ovisno o tome koja ce banka preuzeti AKCEPT MJENICE razlikujem direktni i
indirektni ramburs.

Ako mjenicu akceptira ili banka uvoznika ili izvoznika govorimo o DIREKTNOM
RAM., ako mjenicu tretira neka treca banka takvu mjenicu nazivamo
INDIREKTNOM(naglasava se da se oni ne poznaju-trazi se banka koja im je
ista)

Izmedu njih dvojice ne postoji poslovno ISKUSTVO-cim je rijec o akceptnom
kreditu.

Imamo prvo ugovor o robi i kolicinu + TEHNIKU NAPLATE-1.uvoznik izdaje nalog
svojoj banci sa svim propisanim elementima trgovine i kreditnim 2.njegova
banka prosljeduje nalog rambusnoj banci 3.ona ce obavijestiti izvoznika da
ce ona odobriti kredit banci izvozniku

Uvjeti 1. uvoznik kupi/uveze robu

2. izvoznik salje robu, izdaje mjenicu i skupa sa dokumentima
predaje banci

3. mjenicu izdaje duznik ili vjerovnik (mogu biti i iste osobe)

4. vjerovnik izdaje mjenicu i trazi od svoje banke da ju zajedno sa
svim dokumentima izda ramburjskoj banci (polica osiguranja, dokumenti o robi
itd.). Ti dokumenti su bitni jer dokazuju vlasnistvo nad tom robom.

5. ramburijska banka je dobila mjenicu i dokumente

6. ramburska banka akceptira mjenicu i prosljeduje ju banci izvozniku

7. ramburska banka na bazo pokrica moze proslijediti sve dokumente
banku uvozniku

Vlasnik mjenice (izvoznik) moze mjenicu imati do dospijeca, prodati ju ili
ju diskontirati kod svoje banke .

8.doaso je rok dospijeca prilikom cega je ramburijska banka za
taj iznos+provizija tereti uvoznikovu banku i uvoznik dobiva kredit.

RAMBURSNA BANKA
dokument + mjenica

dokumenti

Pokrice Akceptirana mjenica

BANKA UVOZNIKA BANKA
IZVOZNIKA

Dokumenti
dokumenti +mjenica

Pokrice akceptirana mjenica

UVOZNIK kupoprodajni ugovor-kredit
IZVOZNIK

roba

u odnosu na obvezu koje preuzima ram. banka i banke izvoznika razlikujemo

1.OPOZIVI NE POTVRDENI RAMBURS-rambursna banka se ne obavezuje da ce mjenicu
akceptirati, a izvoznikova banka se ne obavezuje da ce mjenicu
eskontirati-NEIGURANA RAMBURS

2.NEOPOZIVI NEPOTVRDENI RAMBURS-rambursna banke se obvezuje mjenicu
akceptirati, ali se izvoznikova banaka ne obvezuje da ce mjenicu
ESKONTIRATI.

3-NEOPOZIVI POTVRDENI RAMBURS-

5.akceptni krediti-

-je kratkorocni bankovni kredit kojeg banke odobravaju mjenicnim akceptnom
tj. prihvatom mjenice tj. prihvatom mjenice svog duznika.

-upotrebljava se kada nemamo povjerenje u duznika, cime banka daje sigurnost
placanja.

-UGOVOR O AKCEP. KREDITU je osnova za akcep. kredit u kojem se ugovaraju
obveze, naknade..

BANKA AKCEPTOM POSTAJE GLAVNI MJENICNI duznik i ona ce ju isplatiti po
podnosenju na naplatu, cime ce nakon sto ju isplatila teretiti TRASANTA.

ROKOVI SU DO 3 MJESECA.

On je NENOVCANI KREDIT-banka nam prilikom odobravanja kredita ne daje/ne
ustupa novca, vec nam ustupa svoj BONITET/REITING/SIGURNOST , jer je tim
bancinim akceptnom po mjenicama postala glavni mjenicni duznik.

AKCEPT je formalni prihvat mjenicne obveze

Zasto ce trasat akceptirati mjenicu DA BI PLATIO SVOJ DUG.

MJENICU MOZE AKCEPTIRATI BILO TKO, ALI JE NAJKVALITETNIJI BANKOVNI.

BANKA je akceptiranjem postala glavni mjenicni duznik-TO JE SADA PRVOKLASNA
MJENICA.

AKCEPTANT je glavni mjenicni duznik, sto znaci da banka preuzima isplatu o
roku dospijeca-

JAMSTVO

JAMSTVO preuzimanje OBVEZE; JAMAC jamci da ce izvrsiti obvezu osobe za koju
jamci.

Bankovno jamstvo je najbolje

DUZNIK

IZDATNIK MJENICE

1-mjenica 100 000 4-97 287,67 5-100 000
isplacena mjenica-8

AKCEPTNA BANKA

(akceptna provizija 246,58)

2-akceptirana mjenica 3-97.534,25 6- 100 000
dospjela mjenica - 7

DISKONTNA KUCA

(diskont 2.465,75)

mjenicna svota 100 000

rok 90 dana

datum izdanja mjenice 10.04

datum dospijeca 10.07

diskontna stopa 10%

ukupni diskont 11%

akceptna provizija 1%

diskont = (mjenicna svota x dani x diskontna stopa) / 36500

=(100 000 90 10)/36500=2465,75

akceptna provizija=(100000 x 1 x 90)/36500=246,575

ukupni troskovi=2,712

6.avalni krediti-

-sve je isto kao akceptni osim bankovne obaveze.

To je kratkorocni kredit

nenovcani kredit-banka nam ne ustupa novac nego svoj bonitet

osnova je ugovor o akvalnom kreditu u kojemu je
definirano-rokovi, pokrice, naknade

banka spominje avalni kredit iznos po kojem ce jamciti

Kod akcepta banka ce platiti mjenicu po roku dospijeca.

Banka ce isplatiti mjenicu ukoliko osoba za koju jamci ne plati.

2.2DUGOROCNI

-rok dospijeca im je dulji od 1 godine

-vazne su za dugorocno financiranje i razvoj gospodarstvo

-financiraju se dugorocne velike investicije

-ne dolazi do multiplikacije depozita, vec se stednja ustupa novcano def.
jedinicama

-VECA IM JE KAMATNA STOPA-zbog duzeg vremena cekanja

-potrebno je vrijeme cekanja odobrenja kredita, kao i realno pokrice
vjerovnika

-drugacija je tehnika kreditiranja

1.hipotekarni-

2.investicijski-slican je hipotekarnom; industrijske i razvojne koriste
poduzeca, industrija za prosirenje kapaciteta-takoder su KOLATERIZIRANI,

-vazan je plan i program projekta koji se financira bancinim kreditom

-banka mora voditi posebnu pozornost

-razvojni

3.potrosacki i

4.konzumni -predstavljaju rasireno kreditiranje potrosnje GRADANA ili

DOMACINSTAVA.

Oni imaju veliko EKONOMSKO ZNACENJE-jer omogucavaju potrosnju gradana iznad
njihovih trenutnih mogucnosti. On rezultira prisilom stednjom u buducnosti.

Njime se financira prodaja REALNE ROBE-bijela tehnika, namjestaj,
elektronicka oprema.

VAZAN JE INSTRUMENT EK. POLITIKE-zato jer potice potrosnju, potice
proizvodnju.

Ima vazan ek. efekt.

On nema u svakom gospodarstvu isti efekt-VELIKO ZNACENJE NA RAZVIJENOM
TRZISTU.-zbog velikog asortimana kupaca-ponuda/roba trazi kupca.

Sto je trziste nerazvijeno to je potraznja veca pa je efekt SLABIJI

OBOBRAVAJU IH 1.banke-UVIJEK ODOBRAVA NAMJENSKI KREDIT-uvijek su

osigurani. Medutim imaju sve manje znacenja

2.trgovci-proizvodaci-

ROKOVI OTPLATE-preko jedne godine, ali ima i na manje.

On se smatra konkurentskom prednoscu.

3.NEUTRALNI

-oni su najstariji bankovni poslovi-poslovi antickih banaka-

BANKA NIJE NI DUZNIK NITIVJEROVNIK, vec ima ulogu posrednika a to znaci da
za svog komitenta obavlja posrednicki posao, po njegovom nalogu i za njegov
racun i naplacuje mu proviziju ili naknadu odnosno one koji cine nekamatne
prihode.

Tokom vremena rasta je obujam njihovih poslova.

Poslovi su ne zaobilazni i ima ih puno.

1.usluge po transakcijskim racunima

2.upravljanje tudom imovinom-trust poslovi-asad managemnet

3-kreditne kartice

4.pribavljanje informacija i podataka

5.akreditivi i med. Placanja

6.usluge uz stambeno kreditiranje

7.osiguranje

8.kuspnja i prodaja deviza

9.usuge maloprodajnog bankarstva

10-vodenje invest. fondova

11.vodenje mirovin. fondova

12-brokeraza

13.naplacivanje za druge

14sefovi-cuvanje i upravljanje

15.invest bankarstvo-usluge

16.putne usluge (putni i euro cekovi, devize, osiguranje.)

17.povrat poreza

18.racun. servisi

19.fin. savjetovanje itd.

1.depo poslovi-banka preuzima na cuvanje, ili na cuvanje i upravljanje
vrijednostima.

Razlikujemo tzv. OTVORENI I ZATVORENI DEPO.

ZATVORENI DEPO.-banci se predaju na cuvanje razlicite vrijednosti u
zapecacenom obliku.

(banka ih samo cuva-banka nam iznajmljuje SIGURNOST-zlato, nakit i druge
dragocjenosti, moze se polagati i novac).banka preuzima neku limitiranu
odgovornost.

OTVORENI DEPO.-to su poslovi preuzimanja razlicitih vrijednosti na cuvanje i
upravljanje

2.platni promet-je sustav placanja-on je mehanizam novcanih
tokova, prijenosa novca od jednih do drugih. On je za banku jako vazan.
Ulazi u strukturu ukupnih i ne kamatnih prihoda. Banke su postale nositelji
sustava domaceg i medunarodnog plat. prom.

3.kupnja i prodaja VP, deviza, valuta i dragocjenih kovina za
tudi racun-brokerski poslovi. Obavlja razlicite usluge kupnje i prodaje na
temelju naloga svojih klijenata. Postoje dvije vrste naloga LIMITIRANI-(su
vrijeme i mjesto-ne duze i ne nize od cijene) I NELIMITIRANI-kupi i pridaj
kad i kako mozes.

procedura odobravanja kredita

institucije i financiranje trzista

obrasci platnog prometa-

vrste obrazaca platnog prometa

suvremena upotreba plasticnih kartica

suvremena upotreba mjenica u domacem poslovanju

suvremena upotreba zaduznica

suvremena upotreba cekova

suvremena upotreba zaduznica

suvremena upotreba bankovnih garancija

PROCEDURA ODOBRAVANJA BANKOVNIH

KREDITA

-kredit se odobrava na temelju ZAHTJEVA komitenta banke/potencijalnog
zajmoprimca kojeg banka procjenjuje, analizira ga i iz svega toga proizlazi
nekakav prijedlog KREDITNOM ODBORU. Odluku o kreditu donosi KREDITNI ODBOR
ili ako je rijec o manjem kreditu moze i voditelj sluzbe

Nakon odobravanja kredita kredit se stavlja U TECAJ.

KREDITNI POSAO

Def-to su :

1.kratkorocni krediti-za fin tekuce likvidnosti

2.dugorocni krediti-za restuktuiranje, dugotrajnu imovinu itd.

3.INSTRUMENTI OSIGURANJA-garancije (platne, kreditne )

4.akreditivi s odgodenim polaganjem pokrica

5.ostali poslovi koji imaju nekakav kreditni karakter

Banka je duzna zaprimiti svaki zahtjev i taj zahtjev procijeniti u skladu sa
zakonskim i bankovnim(internim) propisima i donijeti odluku.

Prilikom ocijene kreditnog zahtjeva banka vodi racuna o NAMJENI-SVRSI
odobravanja kredita, ISPLATIVOSTI-EKONOMSKOJ OPRAVDANOSTI, vodi racuna o
kreditnoj sposobnosti ili bonitetu klijenta (da li je on sposoban taj kredit
vratiti), o kunskom i deviznom potencijalu komitenta, urednosti podmirivanja
obveza po ranije odobrenim kreditima, po kvaliteti i sigurnosti i utrzivosti
razlicitih modela KOLATERALA.

POSTUPAK

1. prvi kontakt s komitentom-

2. utvrdivanje boniteta ili kreditne sposobnosti komitenta

3. definiranje i ugovaranje instrumenta osiguranja

4. rezultat analize tj. kreditni prijedlog koji ide na kreditni odbor

5. ako je rezultat pozitivan dolazi do sklapanja ugovora i pustanje
kredita u tecaj

6. naplata potrazivanja i

7. kontrola boniteta i klasifikacija duznika

1.PRVI KONTAKT

-treba utvrditi da li je komitent novi ili stari (da li ima ili nema otvoren
racun u banci)

-moramo istraziti potrebe i planove komitenta, u kojem razdoblju

-banka ga mora upoznati sa uvjetima pod kojima banka odobrava kredit
(instrumentima osiguranja, nacinom vracanja/otplate, pravilima banke,
dodatnim proizvodima banke)

2.KREDITNA SPSOBNOST I BONITET

BONITET-obuhvaca formalna, materijalna i nematerijalna svojstva, koja
odreduju stupanj sigurnosti naplate kredita od komitenta.

Izraz bonitet izrazava VRIJEDNOST,

POUZDANOST,

POSLOVNU SPOSOBNOST,

KREDITNU SPOSOBNOST, FIN. I EK. POTENCIJAL DUZNIKA,

STATUS KLIJENTA NA TRZ.

-cilj je povecati kreditni portfelj banke, ali ga i zadrzati na odredenoj
razini i kvaliteti.

Bonitet se utvrduje na temelju dvije analize:

1.OBJEKTIVNE-ona se zasniva na analizi fin. pokazatelja i izvjestaja, pomocu
kojih banka procjenjuje predvidanje uspjesnosti poduzeca u buducnosti.

2.SUBJEKTIVNE-stvar iskustva djelatnika banke tj. razgovorom sa
djelatnicima, managementom.(da li postoje skrivene namjene, racionalni
pogledi u buducnost, da li je stanje realno ili kozmeticko)

DOKUMENTACIJA-STATUSNO PRAVNA DOKUMENTACIJA

-statut trgovackog drustva

-registracija

-potpisni karton ovlastenih osoba

-ugovor o novcanom depozitu kod banke

-ZR

-zemljisno knjizni izvjestaj, nekretnine tj. cestice koji se nude u zalog

-procjena zaloga na kojeg se stavlja hipoteka od ovlastenog procjenitelja

-pred ugovori o poslu

FINANCIJSKA DOKUMENTACIJA

-bilanca

-racun dobiti i gubitka

polugodisnji racun dobiti i gubitaka

-najnoviji tablicni prikaz imovine i obveza

-revidirana izvjesca

VRSTE FIN. ANALIZA

1. horizontalna analiza bilance i racuna dobiti i gubitka

2. vertikalna analiza bilance i racuna dobiti i gubitka

3. analiza novcanog toka -vazan je zbog likvidnosti

4. analiza fin. pokazatelja kao sto su: rentabilnost, likvidnost,
efikasnost, zaduzenost,

(projekcija temeljnih fin. izvjestaja u buducnosti)

-ishod moze biti POZITIVAN, NEGATIVAN ILI POZITIVAN UZ PRETHODNO DODATNO
ISPUNJENJE NEKIH UVJETA.

3.INSTRUMENTI OSIGURANJA

-moraju biti u skladu sa odredenom procedurom i u skladu sa pravilnicima.

Vrste osiguranja mogu biti

1.PRIMARNA-indirektno osiguranje na temelju imovine

2.sekundarno-ugovaranjem na temelju odredenih inst. kolaterala -TRZISNE
VRIJEDNOSTI,

UTRZIVOSTI-da li je mozemo prodati, PO SUDSKOJ UTJERLJIVOSTI-brzina naplate,
mogucnosti nadzora banke nad inst. osiguranja: ZALOZNO PRAVO NA STVARIMA I
PRAVIMA, FIDUCIJARNI PRIJENOS VLASNISTVA NA STVARIMA I PRAVIMA ,

GOTOVINSKI NOVCANI DEPOZITI I POLOZI U DOMACOJ ILI STRANO VALUTI I

MNOGI DRUGI INSTRUMENTI KAO NPR. GARANCIJA, GARANCIJA DRUGIH

BANAKA, SOLIDARNA JAMSTVA, SUBSIDIJARNA JAMSTVA, CESIJE, ZADRZAVANJE
PRILJEVA IZ INOZEMSTVA, BJANKO MJENICE, ZADUZNICE , ISPRAVE O ZAPLJENI
RACUNA I SREDSTAVA PO TIM RACINIMA, ZAPLJENA DIJELA PLACE ITD.

ZALOZNO PRAVO

-je ograniceno stvarno pravo na odredenoj STVARI ili zalogu, koji ovlascuje
zaloznog vjerovnika ili banku da svoje potrazivanje namiri iz vrijednosti
zaloga, ali samo ako mu to potrazivanje ne bude isplaceno o roku dospijeca.

Sto je PREDMET ZALOGA-1. nekretnine

2. pokretnine

Bitno je da stvari koji se zalazu ne moraju biti vlasnistvo
komitenta-zajmoprimca, nego i neke trece osobe, ali pod uvjetom da on
zadovoljava odredene propise.

Preduvjet intabulacije

1.uredni dokazi o vlasnistvu-izvod iz zemljisne knjige

2.kupoprodajni ugovor-racun o kupnji, carinske deklaracije

3.procjena trz. vrijed. zaloga od strane ovlastenih osoba, polica osiguranja
koja je

VINKULIRANA-

FIDUCIJARNI PRIJENOS VLASNISTVA-prenosi se pravo vlasnistva na fiducijarnog
primatelja koji pravno postaje vlasnik (banka), ali stvar i dalje ostaje kod
korisnika koji ju i koristi.(radi se o brzini prijenosa vlasnistva ukoliko
se ne vraca dug-BEZ SUDSKOG POSTUPKA ZA RAZLIKU OD ZALOZNOG PRAVA-dovoljna
je javno biljeznicka isprava)

4.oroceni gotovinski depoziti kao garancija

4. KREDITNI PRIJEDLOG

-to je kriticki osvrt o poslovanju i opravdanosti kredita

-on dolazi na stol kreditnom odboru-tijelo banke koje odobrava kredite pun
strucnjaka

-oni donose odluku o odobravanja

5.SKLAPANJE UGOVORA

-na osnovi dopustenja odbora

-potpisivanje ugovor a izmedu banke i komitenta(prethodno je donjeo sve
trazene dokumente)

-isplata kredita ili stavljanje u tecaj

6.NAPLATA POTRAZIVANJA

-naplatu provode kreditni analiticari u suradnji sa racunovodstvom-koji
obavjestavaju o nacinu uplata/naplata rata i vracanja kamata

7.KONTRAOLA BONITETA I KALSIFIKACIJA DUZNIKA

-stalno nadgledavanje racuna dobiti i gubitka, bilance i provjere boniteta.

Banci je to bitno da ga klasificira zbog izdvajanja obvezne rezerve (sto je
rizicnije to je i rezerva veca).

CJENICI BANKE

1.odnosi se na kamate stope-odnosi se na aktivne i pasivne kamatne stope

2.odnosi se na naknade i provizija-svaka banak definira cjenika TRAIFA
NAKNADA I PRVIZIJA ZA USLUGE -specifikacija usluga i cijena (platni promet)

FINANCIRANJE IZVOZA

-kredit omogucava tj. pospjesuje trgovinu i omogucava izvrsavanje poslova
koji inace ne bi bili moguci. Ovo je oblik prenosenja inozemne stednje, jer
domaca stednja nije dovoljna.

-on je VAZAN FAKTOR POTICANJA IZVOZA

-krediti utjecu na DEVIZNE priljeve i odljeve u buducnosti koristenja
kredita i tekuceg dohotka, te je vazno istraziti ekonomsku opravdanost i
svrsi shodnost inozemnih kredita(rentabilnost).

Postoje razlicite politike fin. izvoza, ali postoje neka opce prihvacena
NACELA na osnovi kojih se zasnivaju politike odredenih zemalja, a tu
politiku nazivamo POLITIKU KREDITNIH ODNOSA S INOZEMSTVOM.

Tom politikom definirani su jedinstveni kriteriji u reguliranju kreditnih
odnosa.

Takoder su vrlo precizirani i definirani oblici i modeli, postupci, tehnike,
koji se primjenjuju u kreditnim odnosima s inozemstvom.

Vrlo su precizno definirani i SUBJEKTI K.O.S.I. i uvjeti kojima se
realiziraju ti odnosi. Tom se politikom trebaju definirati i utvrditi
nositelji odgovornosti za rizike i gubitke koji mogu nastati u tim odnosima
i nadleznost.

Ta politika vodi sve vise racuna o MEDUNARODNOJ POVEZANOSTI.

SUSTAV POTICANJA IZVOZA

-izvoz-predstavlja prodaju robe ili usluga rezidenata jedne
zemlje(rezidenata drzave) rezidentima druge drzave.

Struktura izvoza ovisi o: velicini domace ekonomije,

ucesca u medunarodno trg. integracijama,

politickom uredenju,

tecaju,

razina teh. napretka,

ukusu potrosaca

o zakonima i odredbama koji poticu izvoz i konacnim odredbama o
ogranicavanju uvoza

ukupnoj konjunkturi domaceg gospodarstva i zemalja s kojima trgujemo

o razini cijena

rastu med. trzista

zemlja je sklona izvozu onih roba ili usluga u kojima ima komparativne
prednosti, a uvozi one proizvode u kojima nema komparativne prednosti

SUSTAV FINANICRANJA

-je ukupnost propisa, normi i regulacija, institucija, mehanizama, fin
sredstava, tehnika, koje sve zajedno odreduju nacine i metode realizacije
trgovinskih odnosa jeden zemlje s drugom.

Svaka zemlja def. sam svoj trg. sustav.

IZVORNO FINANICRANJE

Obuhvaca dva uvjetovana sustava.

1. osiguranje izvoznih kredita

2. pruzanje fin podrske izvozu kroz odobravanje kredita kupcima,
inozemstvu

Svaka zemlja uvodi ogranicenja uvoza, a krediti i uvjeti njihova dobivanja
postali su element konkurentske cijene. Vrlo je tesko da pojedinac moze
postici jeftin kredit, te je vazno izgraditi sustav kreditiranje tj. sustav
podupiranja koji ne ukljucuje samo poduzeca izvoznika, vec i drzavu, te
banke.

U sferi kratkorocnog financiranja pojedinac jos i moze utjecati, ali tokom
dugorocnog financiranja vazan je nastup banaka i drzave kao nosioca
dugorocnog financiranja.

UKOLIKO JE SUSTAV ZATVOREN fin. se ostvaruje putem drzave i CB kroz
selektivne kredite i nekakve poreze.

RAZVIJENI SUSTAV ukljucuje prethodno navedena sredstva ali DOLAZI I PRIVATNI
KAPITAL od banka-komercijalnih i sl., kao i strana sredstva.

OSNOVNI OBLICI FINANCIRANJA

1.SUSTAV REFINIACURANJA nacionalnih izvoznika/proizvodaca-kroz sustav
avansa, eskonta, diskonta, otkupa, faktoringa, fortfeitinga,

refinanciranje-izvoznik odobrava kredit sam, a banke mu nadoknaduju
investirana sredstva

2. IZRAVNO ODOBRAVANJE KREDITA ZAJMOPRIMCIMA U INOZEMSTVU-odobravamo kredit
kupcima u inozemstvu, bilo od strane banke ili drzave

3. GARANTIRANJE ZA IZVOZNE KREDITE-davanje garancija

4.KREDITIRANJE INOZEMNIH VLADA-u svrhu njihovog uvoza iz zemlje kreditora

5.MJESOVITIM KREDITIMA-KREDITOM I POMOCI(DONACIJOM)

6.PRUZANJE USLUGA U SVEZI SA IZVOZOM - drzava daje informaciju o kupcima u
inozemstvu; pravne i racunovodstvene informacije, predstavljanje putem
sajmova

Funkcija je da uvjete financiranja ucinimo JEFTINIJIM.-pojednostavljeniji
nacin odobravanja kredita, smanjenje naknada, nize premije poslovanje.

Da bi se smanjila konkurentnost dolazi do ugovaranja minimalnih kamata ispod
kojih se ne ide.

Sustav ukljucuje POIZVODACE-IZVOZNIKE

BANKE-POSLOVENE BANKE

DRUGE SEPC. FIN. INST.

DRZAVU koja kroz regulaciju osigurava novcana
sredstva /kapital

RAZLIKA POJMOVA KREDITIRANJE IZVOZA OD FINANCIRANJE IZVOZA

-kod kreditiranja izvoza se uvijek prelazi drzavna granica, zato sto je
kreditor je u jednoj a duznik u drugoj zemlji, dok kod financiranja se
drzavna granica moze ili ne mora prijeci jer kreditiranje spada u sustav
financiranja-KOD REFINANCIRANJA drzavna granica se ne prelazi

KREDITIRANJE
FINANCIRANJE

SAD
RH

EXIM INSTITUCIJA
FINANCIRANJA IZVOZA

POSLOVNE BANKE POSLOVNE
BANKE

PODUZECE UVOZNIK/IZVOZNIK PODUZECE UVOZNIK-IZVOZNIK

Mjere poticanje-rasterecenje od poreznih davanja,

povrat carinskih troskova,

povrat doprinosa iz dobiti,

izravno subvencioniranje

osiguranje od valutnih rizika

transportne refakcija

posebno uvjetovanje uvoza izvozom

propaganda/oglasavanje

ZAKON O KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM

-da bi se radilo o kreditnom poslu, rok naplate potrazivanja mora biti duzi
od 90 dana.(sto znaci da je sve manje znaci da je placanje promptno).

Sudionici prometa su:

1. pravne osobe tj. poduzeca koje mogu uzimati i davati kredite ali
samo u vezi sa osnovnom djelatnoscu.

2. drzava/vlada i HNB-mogu se zaduzivati samo u skladu sa posebnim
zakonima i sporazumima koji su ratificirani u saboru-zaduzujemo se radi
financiranja proracuna

3. obrtnici i fizicke osobe-mogu se zaduzivati samo u vezi sa osnovnom
djelatnoscu,

a fizicka osoba samo za vlastite potrebe.

4. banke-mogu davati i uzimati kredite za svoj i tudi racun.

Zakon propisuje i sto sve ulazi u kreditne odnose. To su svi oni poslovi
koji imaju kreditni karakter-uzimanje i davanje SVIH KREDITNIH INSTRUMENATA,
uzimanje i davanje depozita i izdavanje jamstava.

VRSTE KREDITA S INOZEMSTVOM

1. KOMERCIJALNI KREDITI DOBAVLJACA ILI TRGOVACKI KREDITI

2. ROBNI KREDITI a) kredit banke kupcu ili buyers kredit

b) kredit banke banci kupca ili bank to bank

3. FINANCIJSKI KREDITI-

4. BANKOVNE KREDITNE LINIJET

5. LOMBARDNI KREDITI

6. HIPOTREKARNI KREDITI

1. KOMERCIJALNI KREDITI DOBAVLJACA ILI TRGOVACKI KREDITI

IZVOZNIK ugovor o usluzi ili isporuci ukljucujuci i fin
sporazume UVOZNIK

Sporazum/ustup trazbina�
upute o izdavanju

I odgovarajuce pokrice
garancija, avala

Garancija ili
aval

BANKA IZVOZNIKA
BANKA UVOZNIKA

---------notifikacija ustupa/prodaje

-govorimo o izravnom kreditiranju uvoznika od strane izvoznika, kada on sam
odobrava kredit uvozniku

-PROBLEM JE da se njih dvojica ne poznaju tj. nemaju povjerenja

Obojica imaju problem IZVOZNIK-nikad nije izvozi te ce te probleme morati
nadomjestiti troskovima istrazivanja i sl. pa ce mu se povecati izvozna
cijena, a UVOZNIK ce na karaju morati snositi te troskove .

Uvoznik i izvoznik potpisuju ugovor u kojemu je ukljucen i fin. sporazum.
Izvoznik ce traziti garanciju na teret uvoznika u korist izvoznika i to od
strane uvoznika. S te strane je izvoznik osiguran. Izvozniku ce to jos vise
pasati jer ce on tu garanciju moci reskontirati kod svoje banke, pa se odmah
naplacuje-promptno. O tome banka izvoznika notificira i banku uvoznika i
samog uvoznika.

Ovdje imamo i kreditiranje i refinanciranje. Sa sobom donosi velike rizike
za izvoznik jer su u to ukljuceni sami.

NAJNEPOVOLJNIJI KREDIT-izvozniku izaziva dodatne troskove, a uvozniku SE
TIME POVECAVA TROSAK

2. ROBNI KREDIT

-to je izraz koji oznacava uzimanje kredita u inozemstvu u cilju
financiranja uvoza roba i usluga ili davanja kredita inozemnim kupcima u
cilju financiranja izvoza.

-to je financijski/novcani kredit ali sa utvrdenom namjenom.(to je ujedno
i razlika izmedu komercijalnog kredita)

-ODOBRAVAJU GA: 1. banke

2. specijalizirane fin. institucije,

a odobravaju ih uvoznicima, bankama ili drugim institucijama u drugoj
zemlji, a namjena im je poticanje izvoza, uvjetovanjem izvoznih udjela da
uvoznik kupi robu od komitenta banke kreditora ili da uveze robu iz zemlje
banke kreditora.

(dobivamo novac za financiranje projekata, ali nam se uvjetuju izvodaci
radova).

PREDNOSTI:

1. Izvoznik se bavi svojim poslom, a sve ostale dijelove stavke ugovora
sreduje financijski specijalist (banka ili neka druga fin institucija).

2. Izvodac radova(PROIZVODAC) gradnje ceste dobiva novac odmah (ne treba ga
cekati), a banka sreduje poslove otplatnih kvota.

3.Transakcije se brze obavljaju-dostupnost je PERMANENTNA

VRSTA ROBNIH KREDITA :

a) kredit banke kupcu ili buyers kredit

IZVOZNIK ugovor o isporuci ili usluzi
UVOZNIK

Sporazum o pokricu kreditni sporazum
upute za izdavanje garancija /avala

BANAKA eventualni kreditni sporazum
BANKA

IZVOZNIKA garancija
UVOZNIKA

eventualni kreditni sporazum

TRECI
SUDIONIK

(ministarstva, uvozna kompanija)

-sporazum se odnosi na ODREDENU KOLICINU, KVALITETU, CIJENU ne ukljucuje
financijski dio sporazuma jer banke o tome brinu. Banka uvjetuje uvozniku da
kredit iskoristi za prethodno utvrdenu namjenu.

Banka izvoznika trazi od uvoznika da njegova banka izda nekakav odredeni
kolateral, cime se garantira placanje.

Ukoliko uvoznik ne izvrsi placanje na vrijeme za njega ga BANCI IZVOZNIKU
doznacuje njegova banka.

Banka izvoznika odmah se isplacuje na racun IZVOZNIKA cime je osigurana
promtna naplata.

b) kredit banke banci kupca ili bank to bank

EXIM

kredit

BANKA IZVOZNIKA kredit BANAKA
UVOZNIKA

placanje

Placanje

Placanje
IZVOZNIK
UVOZNIK

Roba

STVARNI TOKOVI

RELANI TOKOVI

-to je robni kredit kojeg banka izvoznika direktno odobrava banki uvozniku,
a da bi ga onda ona dalje odobrila uvozniku.

ZASTO?

-zbog povjerenja banke banci

-oni su u tome specijalisti, jer mozda uvoznik bas nije u tome poslu, ali
njegova banka je

-mozda su banke u medusobnom sporazumu

EXIM predstavlja direktno odobravanje banci uvoznika ili samom uvozniku.

Novac ne ide banci uvozniku, vec direktno iz banke izvoznika izvozniku.

3. FINANCIJSKI KREDITI-OPASNI KREDITI ZA KREDITORA

-je kredit odobren u novcu, ali bez utvrdene namjene.

KORISTE SE i dugorocni i kratkorocni i to za odrzavanje likvidnosti-fin
tekuceg poslovanja,

i za vracanje starih kredita.

VECE SU CIJENE TJ. KAMATE od ostalih vrsta kredita.

4.BANKOVNA KREDITNA LINIJA

-one su razliciti oblici/okvirni oblici izricitog ili presutnog sporazuma o
medusobnom kreditiranju banaka na odredeni rok i to sa namjenom
financiranja uvoza tj. izvoza.

-korisniku tog kredita stavlja se na odredeni rok NEKAKAV KREDIT NEKA SUMA,
ali uz nekakvu NAMJENU.

PREDNOSTI SU:

1. roba je jeftinija 10 do 15 %-IZVOZNIK SE ODMAH NAPLACUJE-nema
dodatnih troskova

2. prodaje se losija roba

KOD NAS se financiranjem izvoza bavi Hrvatska banak za obnovu i razvoj.

FUNKCIJE:

-razvoj i obnova

-ne rade poslove izvoza kako treba

-bave se financiranjem izvoznih poslova

-osiguranje izvoza od komercijalnih i nekomercijalnih rizika

HBOR-tri programa za poticanje izvoza

-priprema izvoza roba-dorada

-program kreditiranja izvoza kapitalnih dobara, kreditiranjem banaka ili
kupaca u inozemstvu

-financiranje dobavljaca-

STO JE PLATNI PROMET(tj. sustav platnog prometa)?

-obuhvaca sva placanja izmedu svih sudionika u gospodarstvu, a sa svrhom
izmirenja/podmirivanja dugovanja tj. potrazivanja.

(VECI DIO PLATNOG PROMETA SLUZI PODMIRIVANJU)

Svakom nalogu nije osnovica podmirivanje potrazivanja kao npr. radnicke
doznake, poklon...

Platni promet se odvija PRIJENOSOM novca sa duznika na vjerovnika.

Novac se PRIJENOSI:

a) ili fizicko prenosi ili

b) BEZ GOTOVINSKI (U KNJIGAMA) sa duznika vjerovniku.

Tvz. Ziralni platni promet:

1. kliring prijeboj

2. cesija

3. asignacija

PP je sustav koji objedinjava/ukljucuje novac (kao mjerilo vrijednosti),
sudionici (fizicke i pravne osobe) norme i propisi tj. pravna regulacija,
razlicite tehnike

PODJELA P.P.:

1. DOMACI je ukupan PP koji se odvija izmedu rezidenata iste valute
tj. istog valutnog podrucja. Rezidenti su fizicke osobe sa prebivalistem u
RH i pravne osobe sa sjedistem u RH.

2. INOZEMNI TJ. MEDUNARODNI je sustav placanja izmedu rezidenata dva
razlicitog valutnog podrucja. On je slozeniji jer se rezidenti koriste
razlicitim zakonima, prilikom cega moze doci do sukoba.

DRUGA PODJELA

1. GOTOVINSKI-je onaj PP koji se provodi iskljucivo fizickim
prijenosom gotovog novca duznika vjerovniku. Koristi se medu fizickim
osobama. Moze i u odnosima s poduzecem prilikom isplata placa, putnih
troskova, isplata akontacija, placanja nekakvih usluga..

Mogu ga koristiti i medu poduzecima ali to je vrlo rijetko.

2. BEZ GOTOVINKSI-PP odnosi se na prijenosu novca sa jednog na drugi
racun. NPR. VIRMANSKI PLATNI PROMET.

Nuzno je da postoje dva racuna (jedne se tereti drugi se odobrava)

3. POLU GOTOVINSKI- PP u kojem s jedne strane imamo gotovinu a s druge
je racun. Znaci stavljamo gotovinu na racun ili sa racuna vadimo gotovinu.
Placanje rezija.

4. OBRACUNSKI -je PP u kojem se medusobna potrazivanja i placanja
podmiruju bez upotrebe novca, vec se prebijaju kliringom

INSTRUMENTE PLACANJA DIJELIMO NA:

1. DUZNICKE-su instrumenti koji inicijativu placanja ima duznik. On
pokrece naplatu. VIRMAN

2. VJEROVNICKE-inicijativa placanja polazi od vjerovnika, a to je cek
ili mjenica

SREDSTVA PLACANJA

1. GOTOVINA-postoji u obliku novcanica ili kovanica.

KARAKTERISTIKE: one su fijat novac-zakonito sredstvo placanja; u RH svi-osim
ako nije drugacije receno, duzni izmirenje obaveze prihvatiti te nase kn.
Sve cijene i potrazivanja unutar RH moraju glasiti na KN. Danasnji papirni
novac nema unutrasnju vrijednost (ne glasi na zlato), jer je tako odredila
drzava.

Placanjem se izvrsava obveza pa je TO I DEFINITIVNO SREDSTVO PLACANJA.

GOTOVINA je sredstvo primarne likvidnosti tj. ne postoji nista likvidnije.

2. PRENOSIVI V.P.-(u PP imaju funkciju samo prenosivi V.P.)

-nisu fijat novac, jer ne postoji obveza prihvacanja, vec je njihovo
prihvacanje FAKULTATIVNOG KARAKTERA. U osnovi prenosivi VP predstavljaju
kreditne instrumente, sto znaci da u sebi imaju inkorporirano pravo za novca
u buducnosti.

Nisu fijat sredstvo niti zakonito sredstvo placanja. Da bi se transakcija
dovrsila VP se mora monetizirati tj. unovciti- pretvoriti u novac.

Likvidnost je nizeg stupnja u odnosu na gotovinu.

3. DEPOZITNI NOVAC-to je novac na transakcijskim racunima ili na
racunima placanja: ZR, TR, Now R, cekovni racuni,

-to su DEPOZITI PO VIDENJU-to znaci da njihov deponent moze njima
raspolagati kad god hoce, bez ikakvih troskova

-stedni depoziti po videnju nije pravi DEPOZIT PO VIDENJU.

-on je fijat novac jer je zakonito sredstvo placanja, ali je i
definitivno sredstvo placanja.

NOVAC JE I DEPOZIT I NOVCA

(isti su samo se razlikuju po pojavnom obliku)

(Znacenje depozitnog novca u svim je razvijenim drzavama
znacajnija od uloge novca)

PLATNI PROMET nije samo tehnika , vec ima i ogromnu ulogu u samome
gospodarstvu

IMA TRI CILJA:

1. brz() i siguran(DA CE SE PLACANJE IZVRSITI) prijenos novca-njegova
imobilizacija

se smanjuje na minimum.

To se objasnjava KANALIMA NOVCA(da se novac sto brze evidentira na racunima)
U P.P.-

2. osiguranje upravljana likvidnosti CB- da moze upravljati likvidnost
bankovnog sustava te time i likvidnost cijelo gospodarstvo

3. pracenje novcani tokova u zemlji

KARAKTERISTIKE RAZVIJENIH SUSTVA P.P.

1. glavni nositelji PP su banke tj. depozitne institucije

2. poste

3. C. banke-one imaju regulatornu i razvojnu funkciju, te direktno i
sudjeluju u platnom prometu u ime i za racun drzave i banaka i nekih drugih
institucija.

vodi obracun, vodi politiku namirenja ukupnog sustav PP, organizira i vodi
sustav velikih placanja

4. institucije obracuna -klirinzi, preko kojih se vode obracuni
banaka ukljuceni u taj sustav

5. racuni placanja-tj. racuni dep. inst.

6. bezgotovinski-ziralni i obracunski PP

7. instrumenti placanja su standardizirani i prilagodeni elektronskoj
obradi

8. predstavljaju vazne prihode banaka

9. vrlo vazan izvor informacija o novcanim tokovima

ZNACENJE PP ZA BANKE

1. banka postaje blagajnik svog komitenta

2. ubrzava se realizacija roba i usluga tj. povecava se keoficjent
obrtaja i smanjuje kolicina novca, smanjuju se troskovi, omogucava se laksa
mobilizacija i koncentracija novcanih sredstava banaka

3. obracunski sustav omogucava visestruka placanja uz istu kolicinu
novca, cime se omogucava okupljanje komitenata oko banaka.

Kvaliteta PP ovisi o:

o broju institucija koje su ukljucene u PP (sto vise to bolje)

broju otvorenih racuna

broju obracunskih institucija i centara

obracunskim mjestima

mjestima

prilagodenosti i svrsishodnosti instrumenata PP

propisima i regulaciji PP

primijenjenoj tehnologiji

INSTITUCIJE OBRACUNA -OBRACUNSKI PLATNI PROMET

A-duznik C

D

F placa se gotovinom F

C C

B N

M S-vjerovnik

Ovdje fali banka. Banka je vazna u P.P.-kao posrednik koji naplacuje
posrednicku naknadu za doznake. Posto postoji vise banaka one moraju
oformiti medusobni platni promet.

Sustav �kurirstva� je ne efikasan, pa umjesto da banke imaju osobu koja
nanasa novac u koferu banke imaju zajednicku instituciju obracuna kod koje
svaka banka ima svoj racun, te se na tim racunima vrsi kliring medusobnih
potrazivanja banaka , a koja su nastala na osnovi dugovanja i potrazivanja
njihovih komitenata.

Sustina je kompenzirati potrazivanje bez KORISTENJA NOVCA, cime sustav
postaje efikasniji i jos efikasniji koristenjem kompjutora.

SUSTINA JE PRIJEBOJ BANAKA KOJA SU NASTALA KAO MEDJUSOBNA POTRAZIVANJA
NJIHOVIH KLIJENATA.

ZIRO PROMET

(ziro doznaka)

A duguje B-u 300

B duguje C-u 300

C duguje A-u 300

Potrebno 900 kn

VIRMAN je oblik ceka, koji se bazira na imanju sredstava na racunu. U
pravnom smislu on nije isti kao cek, te u odnosu na cek nije prenosiv. (ako
smo vjerovnik ne mozemo ga prenijeti na osobu C dok se cek moze prenijeti
indosamentom).

Sustav priznaje samo ulogu duznika, a ne i vjerovnika.

Smisao KLIRINGA JE NE KORISTENJE NOVCA sto znaci da se priznaje i duznicka i

vjerovnicka uloga (dok je kod naseg ziro prometa bila priznata samo duznicka
uloga).

OBRACUNSKI PROMET

(klirinska ustanova-obracun prijeboja cekova)

BANKE DUGUJE POTRAZUJE RAZLIKA

Aa 300 300 0

Bb 300 300 0

Cc 300 300 0

UKUPNO 900 900 0

INSTITUCIJE OBRACUNA

-prva je osnovana 1775. godine a zvala se kliring house. Osnovale su je
banke u LONDONU. Uloga mu je prijeboj.

ZIRO SAVEZI U NJEMACKOJ-je prijeboj i bezgoto. platni promet.

U nekim zemljama imamo postanske cekovne zavode i te naloge provode poste.

Negdje se obracun vrsi preko C.B.(kod nerazvijenih zemalja) itd.

U svijetu je jedna poznata a to je BIS-bank for inetrnational setup

NOVCANI SUROGATI(ZAMJENICE NOVCA)

-to bi bila sva sredstva placanja tj. osiguranja placanja (V.P.) koji pod
odredenim uvjetima, situacijama mogu zamijeniti novac, jer imaju slicne
karakteristike kao i novac.

Njihovo je prihvacanje fakultativnog karaktera-slobodno je , ali je negdje
zakonom uvjetovano.

ZAMJENICE NOVCA DIJELIMO

1. ZAMJENICE U UZEM SMISLU-prave zamjenice

-razlika medu njima je ta da za zamjenice u uzem smislu izdaju se bez
relanog pokrica, njima pokrice ni ne treba.

Mjenica-nema pokrica-TO JE OBECANJE PLACANJA, jer ako ima pokrica to nije
mjenica.

KREIRAJU NOVCA I ZAMIJENJUJU POSTOJECI NOVAC. Ta se mjenica moze i prenijeti
pa je ona i visestruki instrument placanja.

Ovdje pripadaju i cekovi koji se izdaju na osnovi odobrenih kredita OWER
CHEQUES.

2. ZAMJENICE U SIREM SMISLU-svi VP koje sudionici te transakcije su
voljni prihvatiti u cilju izmirenja obveze-blagajnicki i komercijalni
zapisi, obveznice

Njihova se upotreba temelji na realnom pokricu bilo da se izdaju na odredeni
depozit ili v.p.

Njima se ne kreira novi novca, vec se �samo� racionalnije koristi postojeci
novac.

Postanska marka, biljezi

DOMACI PLATNI PROMET

-sav P.P. koji obavlja izmedu rezidenata jedne zemlje

-svaka ga zemlja jednako ureduje-zakonima, odlukama, normama i procedurama.

-sustava domaceg placanja je dozivio veliku REFORMU-osuvremenjivanja sustava
PP

tj.- prilagoditi ga sustavu placanja u drugima zemljama (EU, drugacije
pozicioniranje sudionika tog posla tj. sudionika placanja-dati drugu ulogu
BANKAMA-oduzeti ulogu monopola ZAP-u).

-osnovica PP je �ZAKON O P.P. U ZEMLJI�

ZAKON ureduje PP u zemlji.

Sto se podrazumijeva pod PP?

Sva placanja u kunama, izmedu svih sudionika u zemlji u skladu sa zakonskim
odredbama i stranim valutama. ()

Tko su subjekti PP?

Sudionici u PP su domaci poslovni subjekti i gradani/rezidenti, ali kad to
zakon dozvoljava ili ureduje i strane pravne ili fizicke osobe.

POSLOVNI SUBJEKT-je pravna osoba, ali ne samo ona, vec je tu rijec o drzavi
i svim tijelima jedinica lokalne i regionalne uprave i samo uprave, kao i
fizicke osobe.

POSLOVI P.P.

1. ostvarivanje i vodenje racuna sudionika (FIZICKIH I PRAVNIH OSOBA)

2. vodenje registra racuna sudionika

3. primitak i provjera ispravnosti naloga za placanja

4. obrada podatka iz naloga za placanje

5. obavljanje uplata i isplata gotovog novca

6. knjizenje platnih transakcija na racunima

7. slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obracun
medubankovnih placanja

8. vodenje evidencije o redoslijedu placanja te drugih propisanih
evidencija

9. izvjestavanje sudionika imatelja racuna, o stanju i promjenama na
njihovim racunima

10. pohrana i cuvanje dokumentacije s podacima o platnom prometu

TKO OBAVLJA P.P?

1. HNB

2. BANKE

3. HRAVTSKE POSTE-gotovinske platne transakcije fizickih osoba u i me
i za racun HRV. POST. BANKE

HNB ili BANK moze za sve poslove P.P. na osnovu ugovora moze ovjeriti DRUGU
OSOBU (banku ili osobu), s time da snosi sve rizike i stetu koja nastane.

KONTROLU PROVODI HNB!

ZAKON DEFINIRA RACUNE P.P.

-tu podrazumijevamo TRANSAKCIJSKE RACUNE-ZR I TR.

Na njima se evidentiraju PRIMICI

IZDACI i

SALDO.

Pod ovim racunima ne smatraju se STEDNI RACUNI.

Poslove po tim racunima provode BANKE, a poslove RH provodi HNB i banke.

VRSTE RACUNA

Tri vrste racuna:

1. RACUN ZA REDOVNO POSLOVANJE(OSONOVNI RACUN) tj. ZR

2. RACUNI ZA ORGANIZACIJSKE DIJELOVE POSL. SUBJEKTA-polovnice

3. RACUNI ZA POSEBNE NAMJEN

RACUNI POD 2 i 3 SU IZVEDENICE RACUNA POD 1, CIME NAM BANKA NE MOZE ODOBRITI
RACUN POD 2. I 3. AKO U TOJ BANCI NEMAMO PRVI RACUN.

RACUN POD 1. MOZE BITI SAMO JEDAN JEDINI, ALI GA MOZEMO IMATI U SVAKOJ BANCI
RH.

Racun pod 2. moze imati samo jedan za svaki posebni dio, ali racuna pod 3
moze imati koliko zeli.

AKO SUBJEKTI imaju vise racuna pod 1. subjekt mora odrediti koji je racun u
kojoj banci GLAVNI, zato jer se na temelju njega izvrsavaju naplate i nalozi
za place, VP, instrumenta osiguranja placanja, naloga o sudskim i drugim
ispravama..

To znaci da se na teret tog GLAVNOG RACUNA PLACA POREZ!!!!!!!!!

Banka vodi REGISTAR(POPIS) racuna poslovnih subjekata koji su otvoreni u
banci, te se podaci u svim registrima banaka spajaju u jedan GLAVNI
REGISAR-njime se sluze BANKE I HNB-imaju obvezu bankarske TAJNE.

IZVRSENJE PLACANJA

1. banka je duzna izvrsiti placanje na dan VALUTE- dospijeca (ako na racunu
platitelja postoji pokrice-STANJE NA RACUNU (POZITIVAN SALDO) ALI I SREDSTVA
NA OSNOVI UGOVORA S BANKOM NA TEMLJU NEGATIVNOG SALDA-ULAZNJE U MINUS I
PRAVNIH OSOBA).

IMAMO POZITVINO POKRICE+LIMIT

NALOG ZA PRIJENOS-banka provjerava da li se ima sredstva za prijenos na dan
naplate, ukoliko nema NALOG SE STAVLJA U RED CEKANJE DOK SE NE PRIKUPE
SREDSTVA.

Banka izvrsava nalog iz svih sredstva sa kunskih i deviznih racuna
PLTITELJA-DUZNIKA koji su u banci, OSIM PO RACUNIMA POSBNE NAMJENE AKO je
tako zakonom receno.

Ako nema dovoljno sredstava na svim racunima, a platitelj/duznik ima racune
kod drugih banak, ona ce isti ili drugi dan uputiti ZAHTJEV ZA BLOKADOM SVIH
DEVIZNIH I KUNSKIH RACUNA DRUGIH BANAKA.

PO PRIMITKU NALOGA OD BANKE, BANKA MORA AUTOMATSKI BLOKIRATI SREDSTVA

KAD SE PODMIRE DUGOVI neizvrsenog naloga na nekom racunu DOLAZI DO DEBLOKADE
SVIH RACUNA KOD OSTALIH BANAKA.

AKO SMO NEGDJE OSTALI DUZNI I U BLOKADI SMO NE MOZEMO OTICI U DRUGU BANKU I
OTVORITI NOVI.

AKO su na racunu posl. subjekta evidentirane obveze u roku od 60 dana, banka
o tome obavjestava ministarstvo financija, a MF predlaze stecajni postupak.
(time se smatra BOLJE UVODENJE REDA I SMJERNICA EU, KAO I OSTAVRIVANJE VECE
MASE SREDSTAV AKO SE STECAJ ZAPOCNE PRIJE).

SUSTAV P.P. SUSTAVOM MEDU BANKOVNOG OBRACUNA

Domaci se PP zasniva na tri razine.

DOMACI P.P.

NKS I HSVP

NACIONALNI KLIRINSKI SUSTAV-sustav med. PP koji je zapoceo sa radom
5.2.2001. i da sa sustavom VELIKIH PLACANJA

1. Bolje upravlja likvidnoscu banke i njezinih komitenata te likvidnoscu
cijelog bankarskog i financijskog sustav ,

2.Sustav dvostrukog pokrica (i banka i duznik su likvidni)

3.minimiziraje sustava rizika u PP

platni sustav je zamisljen u TRI RAZINE

1. razina-unutar pojedine poslovne banke (banka i komitenti)

placanje unutra iste banke

2. razina -obracun u NKS-u preko kojeg se banke medusobno namioruju za
placanja svojih komitenata, koji su deponenti druge banke. Direktni su
sudionici u obracunu preko NKS-a banke, HNB-a i trece strane (institucija
koja na temelju ugovornog odnosa dostvalja platne transakcije u NKS-u, radi
obracuna u ime i za racun banke)

placanja i PP izmedu vispe banka

3. razina-HSVP

NKS i HSVP

Obracun izmedu depozitnih institucija, direktnih sudionika u NKS-odvija se
preko NJIHOVIH OBRACUNSKIH RACUNA

OBILJEZJA SU MU

1. nulti saldo-postizanje prijeboja dugovanja i potrazivanja, a PP se
obavlja bez prisutnosti gotovog novca, te utvrdivanje SALDA ZA SLJEDECI
RADNI DAN

2. LIMIT ZA OBRACUNSKI RACUN ODREDUJE HNB. odlazenje u minus do
odredene CRTE.

Obracun NKS se odvija u tri ciklusa, tijekom kojih se primaju nalozi. Na
kraju ciklusa, ako je ukupna suma naloga unutar limita pojedine banke
izvrsava se namirenje, koja je organizirana po neto multilatralnom nacelu.
Na kraju dana obracunski racun depozitne institucije u NKS-u izmiruje se s
njezinim racunom za namirenje u HSVO-u i formira se konacno stanje racuna za
namirenje (zr) depozitne institucije kod HNB-a.

Neto multilatralnom nacelu obracunava se u NKS-u (znaci kontinuirani obracun
platnih transakcija), a u HSVO-u na bruto multilateralnom nacelu.

Preko NKS-a obavljaju se mali iznosi transakcija do 100 000. Preko 90% su
mali racuni.

Preko HSVO-a obavljaju se veliki iznosi transakcija.

Obracun se u NKSu ne vrsi odmah nego u tri obracunska ciklusa (u razlicito
vrijeme se iznosi obracunavaju). Na kraju radnog dana cilj je DOBITI KONACNO
STANJE BILO PLUS ILI MINUS.

Svaki sudionik ima racun u NKS-u(sustav biljezi sve primitke naloga), a
banke imaju u HSVO-u.

Konacno namirenje radi HNB u sustavu HSVO-a

NKS

-je sustav za obracun medubankovnih platnih transakcija na neto
multilateralnom nacelu

-sudionici su: banke, hnb i trece strane

-financijska agencija je vlasnik i operativni vlasnik NKS-a

-FINA je vlasnik

Obracun platnih transakcija obavlja se preko obracunskih racuna banka BNB-a
u NKS-u

banka ima jedan obracunski broj u NKS-u. Obracunski racun banci je
autorizacijski.

HSVP-je sustav obracun medubankovnih transakcija u REALNOM VEREMNU NA BRUTO
NACELU. Sudionici su HNB i OSTALE BANKE.

HNB je vlasnik i operativni upravitelj HSPV-a.

Preko HSPV-a HNB vodi racune banaka.

Banka ima otvoren jedan racun u HSPVu. Racun sudionika otvoren u HSPVu
naziva se RACUN ZA NAMIRU, te se preko njega obavljaju obracun platnih
transakcija u HSPV.

Platna je transakcija namirena nakon sto je izvrseno terecenje racuna za
namiru sudionika zadavatelja platne transakcije i nakon sto je izvrseno
odobrenje racuna za namiru sudionika primatelja platne transakcije. Platne
se tranakcije namiruju POJEDINACNO u iznosu na koji su zadane (na bruto
nacelu )u realnom vremenu.

KAKO TRANSAKCIJE DOLAZE TAKO SE IZVRSVAJU ZBOG VELIKOG RIZIKA NELIKVIDNOSTI
JER SU IZNOSI JAKO VELIKI.

PLACANJE U ZEMLJI

-temelj izvrsenja transakcije je NALOG

-bezgotovinsko, gotovinsko, polu gotovinsko

PLACANJE GOTOVIM NOVCEM

-placanje gotovim novcem je definirano ODLUKOM O UVJETIMA I NACINU PLACANJA
GOTOVOG NOVCA

POSLOVNI SUBJEKT moze placati gotovim novcem drugim pol. Subjektima:

-za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5000 kn po jednom racunu

-za potrebe opskrbe ovlastenih mjenjaca gotovim novcem

-za namjene na temelju posebne odluke guvernera HNB-a

poslovni subjekt ne moze placati gotovim novcem ako na racunima u banci ima
evidentirane neizvrsene osnove za placanje.

Izvori gotovog novca za placanje:

1- gotov novac koji podize sa svog poslovnog racuna u ovlastenoj
organizaciji za obavljanje PP

2- gotov novac od dnevnog utrska

3- gotov novac koji se drzi u blagajni do visine blag. Maksimuma

Gotov novac predstavlja kovanice i novcanice kune i lipe.

NALOZI ZA PLACANJE

Odlukom o nalozima za placanje se propisuje sadrzaj i nacin popunjavanja
naloga za placanje te sadrzaj obrazaca PP

Nalog za placanje je nalog kojim podnositelj nalaze izvrsenje placanja na
racunu sudionika PP u banici ili HNB-u.

Nalog za placanje podnosi se na magnetnom mediju, elektronicki

Vrste nalog za uplatu isplatu i bezgotovinsko placanje.

Nalog za UPLATU SADRZI SLIJEDECE ELEMENTE:

1. NAZIV IME platitelja

2. naziv (ime) primatelja

3. broj racuna primatelja

4. iznos

5. opis placanja

6. sifra opisa placanja

7. poziv na broj odobrenja

8. statisticka obiljezja

9. datum uplate

ana...@net4u.hr

NALOG ZA ISPLATU SADRZI SLJEDECE ELEMENTE:

1. naziv (ime) plateitelja

2. broj racuna platitelja

3. naziv (ime) primatelja

4. iznos

5. opis placanja

6. sifra opisa placanja

7. poziv na broj zaduzenja

8. statisticka obiljezja

9. datum isplate

10. ovjera platitelja

11. potpis primatelja

NALOG ZA BEZGOTOVINSKO PLACANJE SADRZI SLJEDECE ELEMENTE:

1. naziv (ime) platitelj

2. br. Racuna platitelja

3. nazi (ime ) primatelja

4. br. Racuna primatelhja

5. iznos

6. opis placanja

7. sifra opisa placanja

8. poziv na broj zaduzenja

9. poziv na broj odobrenja

10. statis. Obiljezje

11. datum valute

12. datum podnosenja

13. ovjera nalogodavca

OBRASCI P.P. su:

Obrasci za gotovinska placanja

a) uplatni nalog

-opca uplatnica-obrazac br. 10

-opca uplatnica-obrazac br. 10-1

b) isplatni nalog

-cek-obrazac br. 20

-uputnica-obrazac br. 25

-nalog za gotovinsku isplatu- obrazac br. 28

OBRASCI P.P.

-obrazac za bez. got. placanje jest nalog za prijenos sredstava .

obrasci za bez got. placanje

1. opci nalog za prijenos obrazac br. 40

2. opci nalog za prijenos obrazac br. 40-1

FINA

-osnivac je RH, agencija ima nadzorni odbor i upravu. Uprava zastupa
agenciju i rukovodi agencijom. Predlaze poslove nadzornom odboru. Nadzorni
odbor odnosi godisnji proracun, osigurava sredstva iz prihoda koje ostvari
poslovanjem i drugim posl. ostvarenim u skladu sa zakonom.

Visak prihoda nad rashodima je za odredene namjene i proracun.

Nadzor obavlja min. financija nad zakonitoscu rada.

Nadzor nad fin. poslovanjem obavlja drz. Ured za reviziju.

POSLOVI FIN AGENCIJE:

1. agencija obavlja poslove inf. Teh. podrske

2. agent obavlja statistiku fin. tokova, evidentiranih kod ovlastenih
organizacija, izraduje analize, bonitetne i druge inf., te obavlja druge
posl. odredene propisima i na osnovi ugovora.

3. agencija prikuplja, obraduje i publicira podatke utvrdene programom
sta. istrazivanja RH

4. agencija prikuplja, priprema, obraduje i objedinjuje podatke o
posl. subjektima, te vodi odgovarajuce registre

5. agencija vodi i druge registre evidencije i zbirke podataka za
potrebe drzave i drugih subjekata

6. agencije sudjeluje u vecim stat. Akcijama i popisima te obavlja
druge aktivnosti na osnovu odgovarajucih propisa odnosno ovlasti

7. ostale potrebe za RH jedinica lokalne, regionalne i podrucne
samouprave utvrdene posebnim zakonom i drugim propisima.

Osim toga agencija obavlja i slijedece komercijalne djelatnosti

-usluge u ime i za racun komercijalnog bankarstva

-disr i obrada gotovine u ime HNB-a

-vodi sustave za medu bankovne obracune (NKlirinskiS)

-vodi nacionalni sustav za izdavanje javnih kljuceva- REGISTAR
DIGITALNIH CERTIFIKATA (RDC)

-operativno vodenje drugih javnih i komercijalnih reg., te druge djelatnosti
utvrdene statutom agencije

VRIJEDNOSNICE (V.P.)

V.P.-su oblik ugovora/sporazuma, kojim se definiraju prava i obveze. Ta
isprava u sebi ima inkorporiranu nekakvu vrijednost tj. sadrzi informacije
koje ukazuju na nekakav poslovni odnos (DUZNIKA I VJEROVNIKA).

Vazni su jer jedna dobar dio VP predstavlja novcane surogate tj. instrumenti
su platnoga prometa tj. instrumenti obecanje i osiguranja placanja.

Svi VP imaju nekakve OPCE POSEBNE KARAKTERISTIKE I SVOJSTVA:

1. VP imaju osobinu tj. jesu dokazne isprave-njima se dokazuje pravo
na nekakvu robu-novac. Dokaz da smo duzni za uzetu/kupljenu robu.

2. pisane ili skripturne obaveze-moraju se izdati u pisanom obliku. Da
bi odnos bio ureden u skladu sa propisima i normama, ugovor mora biti u
pisanom obliku.

3. to su konstitutivne isprave-da bi ta obveza postojala ona mora biti
EMITIRANE-IZDANE,

4. OSOBINA INKORPORATIVNOSTI potrazivanja-sto znaci da sadrze obvezu i
na nju glase.

NJIHOVA ULOGA U GOP. JE OGROMNA, TE JE TIME P.P.
RACIONALNIJI-JEFTINIJI-USPJESNIJI.

POSEBNE OSOBINE:

1. solidarnost obvezivanja-svi potpisnici/ukljuceni sudionici
solidarno odgovaraju za

preuzete OBVEZE.

SVI POTPISNICI NPR. NA MJENICAMA SOLIDARNI I ODGOVORNI VJEROVNIKU().

ZNACI DA MJENICU u slucaju dishonoriranja u roku dospijeca, vjerovnik ima
pravo regresa odnosno naplate od svih njegovih PREDNIKA koji su tu mjenicu
prije potpisali.

VJEROVNIK sa dishonoriranja mjenice ima pravo naplate od svih ostalih
potpisnika, ako glavni mjenicni duznik nije naplatio.

2. samostalnost obvezivanja-to znaci da svi potpisnici odgovaraju za
preuzet obveze samostalno.

3. bezuvjetnost obvezivanja-to znaci da su obaveze preuzete bezuvjetne
tj. ne mozemo ih povecati prosiriti ako to nije ugovorom izriciti izreceno.

4. apstraktnost obvezivanja-na VP se ne pise zbog cega su izdane.

5. jednostranost-vjerovnik je duzan o roku dospijeca V.P. podnjesti na
naplatu

6. strogost- duznik o roku dospijeca treba svoju obvezu platiti, ako
ne naplati dolazi do brze zakonske regulative. O samoj brzini naplate ovisi
sud. Kod mjenice duznika se niti ne poziva nego se otvara nalog za
PLJENIDBU.

Osim tog VP imaju SLIJEDECE KARAKTERISTIKE:.

1. SIGURNOST izvrsenja obaveza u skladu sa ugovorom, te samom bonitetu
duznika. Osim o duzniku sigurnost ovisi i o JAMCIMA. O BONITETU duznika
(rizicni su a imaju dobi bonitet).

Realna opravdanost projekta.

Imamo junk obveznice kojima se financiraju rizicni poslovi.

2.RENTABILNOST-odnos ulozenog i vracenog novca. Zatim uvjetima na trz. Roku

3.OCUVANJE REALNE VRIJEDNOSTI-ocuvanje ulozenog novca na priblizno istoj
razini.

4.LIKVIDNOST-sposobnost monetizacije te unovcavanja bilo kojeg oblika realne
imovine

Ovisi o: S i D,

VRSTE V.P.

Svaka drzava ima svoje trziste, te ovisi i o razvoju

1. VLASNICKI V.P.-

2. KREDITNI V.P.

3. kratkorocni-dospijevaju do 1 godine

4. dugorocni

5. obveznice bez roka dospijeca

na donosioca, po naredbi, na ime,

u odnosu na korisnika-na donosioca, ime i na naredbe

VP koji donose varijabilni prihod,

Oni koji ne donose prihod

Prenosive i neprenpsive

Drzavni (Lokane uprave i samouprave)

VP banaka

Fin institucija

CEKOVI

Upotreba cekova propisana je zakonom �ZAKONOM O CEKU�.upotreba je strogo
formalizirana.

Zakon ne opisuje cekove. Vec utvrduje njegove bitne potrepstine , te
definira da cek koji su naplativi/izdani u zemlji mogu izdatnici TRASANTI
trasirati/izdati samo na onu banku (TRASAT) kod koje trasant ima ili
raspolaze odgovarajucim pokricem.

TRASAT je kod ceka uvijek banka.

Pri samom trasiranja se sklapaju 2 sporazu,ma:

1. prvi sporazum TRASATA i TRANSANTA-izmedu izdatnika i banke odlucuje
se definirati odnos tj. obaveza izdatnika ili trasanta da ce prije izdavanja
ceka priskrbiti sredstva za pokrice, a obveza trasata ili banke je da tako
prezentirane cekove da na naplatu i isplati na teret pokrica

2. izmedu trasata i remitenta(vjerovnika) remitent ce cek o roku
dospijeca podnjeti banci na naplatu, ali ako ga banka iz bilo kojeg razloga
ne isplati isplatit ce ga trasant sam

PREDNOSTI

1. ne treba nam gotovina sa sobom za podmirenje nasih obveza
(smanjenje rizika od krade)

2. on je limitirani instrument

3. odgoda placanja

4. mi smo se odrekli upotrebe gotovine koja je ne racunu banke

5. sama cinjenica da smo lovu metnuli na banku stvaramo bez got. P.P.

6. njihovim indosamentom postizu se visestruka placanja istom
kolicinom novca

VRSTE CEKOVA

1. NA DONOSIOCA- VJEROVNIK je ta osoba koja ga donese na naplatu

a)cek izricite oznake na donosiocu

�platiti na ovaj cek na teret naseg ZR broj.�

b)cek zamjenjivanje ili alternativne oznake o donosiocu

�platiti na ovaj cek na tert naseg ZR broj...po naredbi poduzeca �ABC� ili
donosiocu

c)cek bez ikakve oznake korisnika tj. bianco cek-je svaki cek na kojemu
nedostaje bilo koja od zakonskih potrepstina (bez cega se cek ne moze
podnjesti na naplatu)

VAZAN JE INSTRUMENT PLATNOG PROMETA zato jer je prenosiv cime su vise
ekonomicni.

CEKOVI su najbolji zbog JEDNOSTAVNOG PRENOSENJA, PREDAJOM!!!!!!

2. CEKOVI NA IME-platite na ovaj cek na teret naseg ZR broj poduzecu �ABC�,
kuna

I oni su pogodni za prijenos, ali obicna predaja nije dozvoljna, tj. VRSI SE
PREDAJNOM IZJAVOM.

3. NA NAREDBU- platite na ovaj cek na teret naseg ZR broj po naredbi
poduzeca�ABC�, kuna

I oni su pogodni za prijenos, ali obicna predaja nije dozvoljna, tj. VRSI SE
PREDAJNOM IZJAVOM.

4. REKTA CEKOVI- platite na ovaj cek na teret naseg ZR broj poduzecu
�ABC�,ali ne i po njegovoj naredbi, kuna

JE CEK SA RETKA KLAUZULOM-�..ne i po njegovoj naredbi.�

Njima se zeli sprijeciti PRIJENOS. TAKAV CEK NE SLUZI ZA PRIJENOS U PLATNOM
PROMETU.

OVAJ CEK SE MOZE PRENJETI CESIJOM-USTUPANJE POTRAZIVANJA DEFINIRANO DODATNIM
UGOVOROM.

OVIME SE SPRIJECAVA NEOVLASTENA NAPLATA (npr.KOD KRADE CEKA).

CEKOVI U ODNOSU NA PREDMET, NACIN I NAMJENU

1. NOVCANI CEKOVI-cekovi koji glase na novac

a) GOTOVINSKI ILI BLAGAJNICKI CEKOVI-oni cekovi koji se
izvrsavaju/isplacuju se u gotovini

b) PRIJENOSNI CEKOVI-VIRMANSKI NALOZI-virmanski nalog je instrument
bez gotovinskog P.P., sto znaci da se izvrsava bezgotovinskim prijenosom
novcanih sredstava sa racuna duznika na racun vjerovnika.

Uvjet njihove primjena je POSTOJANJE DVA RACUNA. U JURIDICKOM SMISLU to nije
pravi cek jer:

1.na njemu ne pise DA JE TO CEK

2.TO NIJE vjerovnicki instrument vec je duznicki sto znaci da ga duznik
podnosi na naplatu

3.VIRMANSKI NALOG NIJE PRENOSIV

4. njegov izdatnik(trasant) moze ga opozvati prije isteka roka dospijeca

c) OBRACUNSKI CEKOVI-su instrumenti bez got. P.P. i dolaze u obracun.
On je PRAVI CEK, jer ima sve karakteristike koje nedostaju virmanu, a to su
da pise da je cek, prenosivi je instrument, vjerovnicki je
indosament-on(vjerovnik) ga podnosi na naplatu, i ne moze se opozvati prije
roka dospijeca bez suglasnosti vjerovnika

d) PREKRIZENI BARIRANI ILI KROSIN CEKOVI-to su oni cekovi koji su
prekrizeni na licu ceka sa dvije usporedne paralelne crte.

KROSING-PRECRTAJ na ceku upozoravaju banku trasata da prezentant ceka na
naplatu moze biti samo neka druga banka.(PRECRSTAJEM SE ODREDUJE OSOBA KOJA
GA DONOSI NA NAPLATU A TO JE SAMO BANKA).

POSTOJE DVIJE VRSTE BARIRANIH CEKOVA:

1.opci precrtani-onaj na kojemu su precrtane samo dvije crte-sto znaci da
prezentanta ceka na naplatu moze biti bilo koja banka

2.posebno precrtan-izmedu crta je napisana tocno precizirana BANKA.

e) Cirkularni-mogu se naplatiti u svim ispostavama banke na svijetu,
ili cak i kod druge banke (koja u skladu sa nekakvim medusobnim
kontokorentnim sporazumom rade jedna za drugim)

2. EFEKTNI CEKOVI-cekovi koji ne glase na novac nego na robu ili nesto
drugo

U odnosu na vrstu pokrica poznajemo

1. depozitne cekove-zahtijevaju realno pokrice na koje se izdaju
(POZITIVAN SALDO NA RACUNU)

2. kreditne cekove-ne zahtjevaju relano pokrice vec se mogu izdati i
na osnovu fiktivnog ili kreditnog pokrica

PREMA kolicini/iznosu isplatne svote:

1. limitirane-kod kojih je banka trasat odredila maksimalnu granicu
iznosa koji se moze upisati na cek

a) limitirani cekovi u uzem smislu-cekovi koje banke izdaju
komitentima na njihov zahtjev, a uvjeti po kojima se posluje sa cekom pisu
na samom ceku

b) limitirani cekovi u apoenima- banke izdaju komitentima na iznos
depozita ili ih mozemo kupiti, ALI SU VEC UNAPRIJED UPISANI IZNOSI.

c) limitirani cekovi s cekovnom karticom

2. nelimitirene-oni kod kojih banka ne odreduje nikakav limit, a
granicu odreduje STANJE NA RACUNU TJ. POKRICE.

CEKOVI U ODNOSU NA MJESTO IZDAVANJA I NAPLATE

1. MJESNI CEKOVI -oni koji su izdani i naplacuju se u istom mjestu

2. UDALJENI CEKOVI-izdani u jednom mjestu, ali se naplacuju u drugom
mjestu

Potrepstine ceka

ZAKON OPISUJE BITNE POTREPSTINE koje trebaju biti na papiru da se zove cek.
Bez njih se cek ne moze podnijeti na naplatu

1. BITNE potrepstine su:

1. oznaka cek na jeziku zemlje

2. uput (nalog) trasatu

3. ime trasata (banke)

4. mjesto placanja (gdje cemo ga na platiti te zbog nadleznog suda)

5. mjesto i dan izdanja (vazno zbog dospijeca)

6. potpis trasanta (tko ga je izdao)

2. nebitne potrepstine su:

1. precrtaj

2. oznaka donosioca

3. oznaka duplikata

4. na naredbu

5. oznaka samo za obracun

OSOBE U CEKOVNOM POSLOVANJU I NJIHOVE OBVEZE

1. TRASANT ili izdatnik ili duznik-

2. TRASAT ili banka osoba koja treba isplatiti cek

3. REMITENT ili korisnik ili cekovni vjerovnik-

4. INDOSANT ILI ZIRANT ILI NALEDNIK-osoba koja svoja prava iz ceka
prenosi na nekog drugog

5. INDOSATAR ili ziratar ili naledovnik-osba na koju je pravo
preneseno novi vjerovnik

6. PREDNIK-

7. SLJEDNIK

8. REGREDIJENT ILI ZAVRATNIK-osoba koja ima zavratni i regresno pravo-
tj. VJEROVNIK

9. REGRESTA ili ZAVRATNI OBVEZNIK-

10. PROSVJEDNIK-osoba koja prosvjeduje

11. osoba protiv kojih se prosvjeduje je PROSVJEDOVNIK

DVIJE VRSTE PRIJENOSA (INDOSAMENTA)

1. REDOVITI PRIJENOS ILI VLASNICKI PRIJENOS (naleda)-dosadasnji
vjerovnik prijenosi sve na novog vjerovnika. Taj se prijenos moze izvrsit u
obliku POTPUNOG PRIJENOSA I POMOCU NEPOTPUNOG ILI BJANKO-samo se potpisemo.

POTPUNOG-na poledini se potpise popuni, lupi zig, upisemo datum i to je to.

2. PUNOVLASNI INDOSAMENT- VJEROVNIK PRIJENOSI SVA SVOJA PRAVA ILI
OVLASCUJE TRECU OSOBU DA on u njegovo ime preuzme sve njegova prava

INDOSAMENT mora uvijek biti NE UVJETAN. Nije ogranicen nikakav broj naleda
tj. prijenosa.

ALONZ-dopuna na cek ako nema mjesta.

ROKOVI

-su definirani mjestom izdanje i mjestom naplate.

Mjesni cekovi 8 dana. Ako je u naplacen u RH je 15.

Ako je izdan u Europi 20 dana, u ostatku svijeta 60 dana i cirkularni cekovi
6 mjeseci.

Sredstvo odgodenog placanja i bazira se na pokricu. Upotreba je uvjetovana
pokricem na racunu banaka i ostalih fin. inst.. Trasant mora imati pokrice
prije izdavanja.

U slucaju da je cek DISHONORIRAN tj. o roku dospijeca nije isplacen, onda
remitent ima regresno(zavratno) pravo sto znaci da su svi supotpisnici
solidarno odgovorni-tj. svih prednika koji su u cek potpisali i ne mora se
drzati nikakvog slijeda.

Cin dishonorirana naziva SE PROTEST TJ. PROTESNA IZJAVA.

NOTIFIKACIJA-nakon sto je cek dishonoriran tj. dignut protest, potrebno je
obavijestiti sve potpisnike. Svima je u interesu platiti cek vjerovniku
prije nego sto dode na sud, zbog povecanja troskova od strane suda.

Cek se moze UMNOZITI u vise primjeraka (danas se to izgubilo) radi
osiguravanja primanja tog poslanog ceka. CEK NA DONOSIOCA se ne moze
umnoziti, dok je kod svih ostalih cekova to moguce.

AMORTIZCAIJA CEKA

-kad nam netko ukrade cek ili ga izgubimo, cek se treba AMORTIZIRATI sto
znaci da vjerovnik podnosi nadleznom sudu zahtjev, i to u mjestu placanja
prilokom cega pisemo izjavu sto se sa cekom dogodilo TJ PISEMO PRIJEDLOG (do
izjave mi smo odgovorni za sve nezakonite radnje).

DVA SMISLA AMORTIZACIJE:

1. sprjecavanje neovlastenog posjednika da ga naplati

2. da se dozvoli honoriranje toga ceka od strane vlasnika

CEK SE objavljuje u Narodnima novinama i moli se vracanje ceka, a ako se on
ne vrati, cek se proglasava ne vracenim.

MJENICA

-njezino koristenje u RH je vrlo rijetko, makar bi bila bolja od ceka jer je
jako dobra instrument bezgotovinskog PP

-mjenica je strogo definirana ZAKONOM O MJENICI.

Zakon o mjenici propisuje bitne potrepstine koje mjenica mora sadrzavati.
Mjenica je instrument placanja, kojom je zakonski definirana obveza placanja
nekog iznosa.

Mjenica je posebna zato jer ima i funkciju instrumenta P.P. tj. placanja,
ali ima i funkciju kreditiranja i jamstva.

Prilikom trasiranja mjenice ne trazi se novcano pokrice, pa je s te strane
zamjena novca, a funkciju jamstva

Bjanko mjenica-sluzi da u slucaju ne vracanja kredita mozemo mjenicu
popuniti na potrazivanje i naplatiti ju.

Mjenica je V.P. kojim jedna osoba-IZDATNIK(trasant) nalaze drugoj
osobi-TRASATU da isplati trecoj osobi ili MJENICNOM VJEROVNIKU-REMITENTU ili
po njegovoj naredbi nekom drugom odredeni novcani iznos u skladu s uvjetima
naznacenim na mjenici.

Definirali smo trasirane ili tude mjenice.

Izdatnik upucuje taj nalog placanja na drugu osobu pa kazemo da mjenica ima
formu naputnice.

PROIZVODAC-remitent(VJEROVNIK)-proizvodi XY i prodaje mu vele trgovcu

VELE TRG-trasant (ZADNJI U REDU)-on bas nije likvidan tj. ne moze platiti
sad tj. hoce platiti komercijalnim kreditom. On tu robu dalje prodaje trg.
na malo.

TRG. NA MALO-trasat (GLAVNI DUZNIK)-oni isto nemaju novca pa traze
komercijalni kredit od vele trgovca. Prodajom robe on placa vele trg., a on
dalje proizvodacu.

Umjesto da se tako plati trg. na malo placa direktno proizvodacu putem
trasirane mjenice.

Mjenicu ce trasirati trg. na veliko (pustit ce ju u promet), i urucit ce ju
trg na malo. Ali ce ju uputiti na trg. na proizvodaca

KARAKTERISTIKE MAJNICE

1. IMAO TRI OSOBE

2. KOD CEKA TRASAT je uvijek BANKA, a kod mjenice to moze biti bilo
tko, ali moze biti i banka i kad je banka onda je to PRVOKLASNA MJENICA.

Trasat akceptiranjem mjenice postaje akceptant (GLAVNI MJENICKI DUZNIK).
Trasat akceptira mjenicu zato

Vjerovnik i trasat nemaju izravan kontakt, tako da se moze desiti da trasat
nece platiti jer nema nikakvu direktnu obvezu sa proizvodacem.

AKCEPTANT-je osoba koja mora platiti mjenicu

TRASAT-je osoba koja treba platiti mjenicu

AKCEPT-je formalni prihvat duga od strane trasata da ce on svoju obavezu
izmiriti prema vele trg. tj. proizvodacu.

Trasat nece nista zaraditi tim postupkom, zato jer se njega poziva da
akceptira svoju obvezu.

VRSTE MJENICA:

1. trasirana mjenica na vlastitu naredbu-kod ove je mjenice ista osoba
trasat i remitent.

Kad je izdatnik mjenice i vjerovnik

2. vlastite trasirane mjenice-trasta ih izdaje na same sebe. Trasant=
trasat izdatnika je ujedno i glavni mjenicni duznik.

3. komisione trasirane mjenice-izdaju trasanti u ulozi komisionara za
racun trece osobe.

VLASTITE ILI SOLA MJENICE

-one imaju formu zaduznice.

Razlika u odnosu na trasirane je ta DA POSTOJE SAMO DVIJE OSOBE

Izdatnik ili trasant obavezuje se sam isplatiti mjenicni iznos mjenicnom
vjerovniku ili nekoj drugoj osobi u skladu s uvjetima naznacenim na mjenici.

Vlastite mjenice se NE AKCEPTIRAJU, zato jer trasat ne moze tvrditi da nije
upoznat sa svojom obvezom, jer smo samim potpisom to vec potvrdili.

Funkcija im je ista ali se akceptirana cesce upotrebljava

S OBZIROM NA PRIVREDNE POTREBE KERDITIRANJA I PLACANJA POSTOJE PODJELE:

1. ROBNE ILI TRGOVACKE i POSLOVNE

Robne mjenice su mjenice koje izdatnik trasira u svrhu placanja preuzete
robe. Na mjenici se upisuje vrijednost primljena u robi.

Ove mjenice su JAKO KVALITETNA. ESKONTNI SE kredit izdaje na osnovi
boniteta.

2. KREDITNE, FINANCIJSKE I NOVCANE

One se izdaju prilikom odobravanja kredita i to razlicitih pa je i njihova
manjena razlicita.

Imamo vise vrsta kreditnih mjenica:

1.akceptacijske-mjenice na osnovi odobrenog akceptnog kredita

AKCEPTNI KREDIT je nenovcani kredit, ne ustupa se novca vec bonitet na nacin
da se akceptiraju mjenice. Banka ce ako je akceptirala mjenicu, o roku
dospijeca platiti mjenicu, ali ce na taj nacin steci potrazivanje od
duznika.

2.avalirane mjenice na osnovi odobrenog bankovnog avalnog kredita

FINACIJSKE-izdaju se prilikom izdavanja bank. kredita, ali ne u svrhu
platnog prometa, vec u svrhu jamstva

NOVCANE -sluze kao inst. jamstva ali kada je kredit odobren u gotovini

3. KRATKOROCNE I DUGOROCNE

Kratkorocne sluze kao instrument placanja, a dugorocne kao instrument
jamstva

Kraktorocne su mjenice do 90 dana

Kratkorocne:

a) a dato mjenice-duznik otprilike zna kad ce mu mjenice doci na
naplatu.

b) dnevne-to su mjenice kod kojih je rok dospijeca definiran na tocno
odredeni dan

c) mjenice po videnju-naplata je kad ju podnesemo na naplatu sto je
dobro za vjerovnika, a za duznika nije dobro jer nikad ne znamo kad ce ih
vjerovnik podnjet na naplatu

4. DOMICILIRANE

-u svrhu sigurne pravovremen naplate trasant moze i mjenicu domicilirati
(moze posebno odrediti gdje ce se mjenica isplatit-nije(ne mora biti) mjesto
akceprtanta).

Primjer-vjerovnik ce vjerovati isplatu mjenice uvjetovati na tocno odredenom
mjestu kod odredene osobe.

OPCA DOMICLIRANA-definira se mjesto, ali ne i osoba

ODREDENE DOMICILIRANE

5. REKTA

-one mjenice koje sadrze klauzulu �ne i po njegovoj naredbi�. Ogranicava se
normalno prenosenje. Prijenose se cesijom.

6.ZAVRATNE, POVRATNE ILI REGRESNE

-ako je mjenica dishonorirana (ne moze se naplatiti)

to je novca mjenica koja se temelji na staroj ne isplacenoj. To je trasirana
mjenica na VLASTITU NAREDBU-ista osoba je i trasant i remitent-izdaje se na
prednikovo mjesto koje mi izaberemo.

7.BJANKO MJENICE

-mjenice koje trasant-emitent potpise u svrhu jamstva (kredita ili neceg
slicnog)

8.DOBRE I LOSE

DOBRE-one koje imaju sve elemente

MJENICNE POTREPSTINE

1. OZNAKA MJENICE

2. BEZUVJETNI NALOG KOD TRASIRANE MJENICE tj. bezuvjetno obecanje
placanja kod vlastite ili solo mjenice

3. IME TASATA-bitno kod trasirane mjenice

4. DAN MJENICNOG DOSPIJECA

5. MJESTO PLACANJA-zbog nadleznosti suda

6. IME KORISNIKA MJENICE

7. MJESTO I DAN IZDANJA MJENICE

8. POTPIS IZDAVAOCA MJENICE ILI TRASANTA

OSOBE :

1. TRASANT-izdatnik mjenice

2. TRASAT-osoba na koju se usmejruje nalog placanja, osoba koja treba
platiti

3. PRIHVATNIK ILI AKCEPTANT-glavni mjenicni duznik tj. trasat

4. REMITENT-osoba ovlastena podnijeti mjenicu na naplatu odnosno
mjenicni vjerovnik

5. INDOSANT ILI NALEDNIK ILI ZIRANT-osoba koja svoje mjenicno pravo
prenosi na drugu osobu

6. INDOSATAR -novi vjerovnik

7. PREDNIK I SLJEDNIK

8. REGREDIJENT ili zavratnik-mjenicni vjerovnik koji ima potrazivanje
od njegovih prednika

9. ZAVRATNI OBVEZNIK ili REGRESTA-obveza prema kojoj se to pravo
ostvaruje

10. PROSVJEDNIK-osoba ko

11. PROSVJEDOVNIK-osoba protiv koja prosvjediuje, ocituje se o neisplati
mjenice

12. DOMICILIJAK-neka treca osoba koja naplacuje mjenicu

13. AVALISTA-MJENICNI JAMAC

14. AVALAT-osoba ZA KOJU SE JAMCI

PRIJENOS

-iz skripte

Kod prihvata ili akcepta mora se naglasiti da akcept mora biti bezuvjetan;
mjenicu akceptita trasat,

Akcept se izvrsava upisivanjem akceptne klauzule �prihvacam�, ali moze i
samo potpis trasata ako je on ne licu mjenice(jer time zna kome treba
platiti i upoznat je sa svim uvjetima)

Kada bi se napisala neka klauzula ogranicavanja naplate, to je kao da nije
napisana.

Smisao mjenicnog jamstva je povecanja obaveze tj. povecanja sigurnosti, a
mjenicni jamac se naziva avalist-a to moze biti bilo koja osoba a moze i
banka prilikom cega je onda to najbolji aval.

Mjenicno jamstvo moze dati i netko od potpisnika na mjenici, cime se postize
redosljed naplate tj. prioritet.

Akcept se provodi upisivanjem kaluzule �kao aval.�, �kao jamac..�.

Uobicajeno je da se naglasava za koga se jamstvo daje, a ukoliko nije tocno
naglaseno kome se jamstvo daje onda jamstvo pripada trasantu. Obveza jamca
je ista kao i obveza osobe za koju jamci.

Kod mjenice je interesantno sto ju zakon propisuje.

cekovi i mjenice u medunarodnom P.P.

CEKOVI

-su rasireni instrumenti P.P. na samo domaceg, vec i medunarodnog P.P.

Imaju siroku primjenu. Temelj nacionalnih zakona o ceku potice iz 1930. u
Zenevi.

Poticaj je dao razvoj turizma.

Osnovna podjela cekova med. P.P.

1. bankovni cekovi-su cekovi koji kod kojih su trasant i trasat dvije
razlicite banke, najcesce unutra iste zemlje, (rjede )

Najcesce se kod njihovog ispisivanja upisuje ime remitenta.

Kod njih je osnovna karakteristika SIGURNOST-koja se prihvacaju bez zadrske
i sumnje.

2. ne bankovni cekovi ili osobni cekovi-to je cek kojega fizicka ili
pravna osoba trasira ili izdaje na onu banku kod kojega ima realno pokrice
ili fiktivno pokrice.

Njihova sigurnost je puno manja u odnosu na bankarske cekove, zato jer
(PRICA O SNOPOVIMA CEKOVA)

Cekovi se preuzimaju �na in kaso�.

Banke zbog nesigurnosti cekove ne isplacuju automatski vec ih uzimaju na IN
KASO-cek se podnosi na naplatu prilikom cega banka izdaje potvrdu, ali nam
nece dati novca dok ne naplati taj cek (naplata se ostvaruje ako imamo novca
na racunu) u banci u kojoj imamo novac.

Neke zemlje primjenjuju akceptiranje cekova cime podizu
sigurnost cekova. To znaci da banka trasat cije cekove klijent koristi moze
na zahtjev trasanta tj. njezinog komitenta, njegove cekove akceptirati ili
certficirati.

Takva klauzula jamci (banka jamci) da je klijent tj. trasant ceka raspolagao
pokricem u trenutku trasiranja ceka, ali ne samo to, vec i da raspolaze
pokricem i u trenutku dospijeca.

Banka to zna zato jer ce blokirati ta sredstva i drzat ce ih sve dok se taj
cek ne naplati.

U nekim zemljama koristi se nesto slicno ali je manje efikasno

1. francuska VIDIRANJE CEKA-ucinak je manji jer banka sam potvrduje da
je trasant raspolagao tim sredstvima, ali nicim ne garantira da sada postoje
sredstva na racunu

2. to se u Engleskoj naziva MARKIRANJE

KLASICNA PODJELA:

1. LORO-�dolazeci�izdaje banka trasat neka banka ih izdaje i
inozemstvu a naplacuju se kod nas i NOSTRO-�odlazeci� izdaju se kod nas a
naplacuju u inozemstvu.

2. PUTNI CEKOVI-turisticki cekovi, izdaju se u svrhe turistickih
putovanja.

To je limitirani instrument inozemnog (ali i domaceg) PP, sto znaci da je
iznos ogranicen i unaprijed otisnut. Zamjenjuje novcanice u MPP-u.
Specificni su po tome sto se KUPUJU i NAPLACUJU se jednostavno i svuda u
svijetu. Naplacuju se u domacoj valuti gdje se zateknemo.

Mogu se HONORIRATI na velikom broju mjesta, a izdaju ih velike kompanije kao
sto su AMERICAN EXPRESS.

Prednost im je da ne moramo nositi gotov novac i drugu valutu, te ne moramo
traziti mjenjacnicu. Njima se NAJSIRE PLACA.

U skladu sa Zenevskom konvencijom trasant i trasat po ovom ceku su iste
osobe.

Kako su oni limitirani postoje dva potpisa, tj. cek se potpisuje dva puta i
to jedanput kad ga kupujemo, a drugi put kad se honorira.

3. EURO CEKOVI -slicni su domacim cekovima tj. njihova je primjena
jednaka. Razvili su se na podrucju mediterana. Oni se ne kupuju, ali su
takoder limitirani i imaju sve prednosti kao i putni cekovi. Izdaju se na
temelju euro racuna i uz naplatu moramo imati euro karticu. Isplacuju se u
domacoj valuti, ili po tecaju na taj dan.

Imaju prednost u odnosu na putne cekove a to je da ih ne moramo kupovati,
tj. kod putnog ceka novac nije na racunu u banci vec je on imobiliziran u
obliku tog ceka.

MJENICE U M.P.P.

-one su vrlo vazan instrument M.P.P.-a

-siroko su rasprostranjene bilo da se radi o solo ili trasiranim

PROMESA

-promiss note

mozemo reci da je:

1. vrlo cesti instrument medunarodnog i domaceg PP

2. to je oblik SOLA mjenice, sto znaci da se njegov izdatnik obvezuje
isplatiti dugovanje remitentu ili nekoj drugoj osobi, bez ikakvog
ogranicenja.

Na njima pise klauzula �promis to pay�. Moja rijec je moj bond.

U sirem smislu promesa je svaki instrument kojim se duznik bezuvjetno i
neograniceno obvezuje da ce svoju obvezu izvrsit. To je svaki instrument
koji vjerovniku daje neograniceno pravo da ce svoje potrazivanje naplatiti.

Percepcija trzista je takva kad promesu izdaju najbolji duznici a to su
banke.

Ako ih izdaju banke onda je ta njihova �rijec� dobra, sto znaci da im ne
treba nikakvo dodatno osiguranje.

Ako ih izdaju ostale fiz. i pravne osobe onda se one nazivaju OSOBNE PROMESE
povjerenje trzista nije tako veliko kao kad ih izdaju banke. Da bi smo
dodtano �ojacali� sigurnost one se izdaju uz aval, jamstvo.

One u osnovi predstavljaju neograniceno jamstvo-neograniceno izvrsenje
obveze.

Razlike u odnosu na solo mjenica:

1. u propisanim bitnim elementima-potrepstine su kod promisa suzene, a
one su

a) bez uvjetno obecanje trasanta da ce po dospijecu izvrsiti obvezu

b) naziv duznika

c) ime i prezime vjerovnik

2. promese mogu nositi kamate

3. promese mogu glasiti na jednu valutu, a isplacivati se na drugu
valutu

4. mogu se isplacivati po nekakvim fazama

5. rok dospijeca moze biti definiran/uvjetovan, ali vremenski
neodreden

MEDUNARODNI P.P.

-kod domaceg P.P. zakonsko sredstvo placanja je Kuna, a nadzire ga HNB, jer
tako kaze hrvatsko zakon o P.P.

-za razliku od domaceg, u medunarodnom PP niti jedna nacionalna valuta nema
svojstvo fijat novca-zakonsko sredstvo placanja.

Sustav ne nadzire nikakva nad drzavna institucija, sto znaci da je MPP puno
slozeniji od domaceg, jer dolazi do �sukoba� razlicitosti valutnih i
zakonskih sustav zemalja koje u njima sudjeluju.

Prihvacanje pojedinih stranih valuta je DOBROVOLJNOG KARAKTERA-izboru
sudionika, a vrijednost valuta odreduje trziste u skladu s ponudom i
potraznjom.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE M.P.P.

1. placanja se odvijaju izmedu rezidenata i nerezidenata (vise
rezidenata razlicitih zemalja). Osobe koje imaju stalno prebivaliste i
sjediste

2. placanja se odvijaju u razlicitim nacionalnim valutama

placanje je moguce na dva nacina

1. medudrzavnim ugovorima

2. ili ako sporazuma nema onda se koristi nacin KONVERTIBILNIH
PLACANJA

3. placanja se odvijaju preko ovlastenih banka za M.P.P.

(ovdje se iskljucivo misli na bezgotovinski platni promet)

ovlastena banka ima ulogu obavljanja M.P.P.

DEVIZE

-su sva prenosiva potrazivanja koja glase na stranu devizu , naplativa su u
inozemstvu + efektivni novac(izuzev kovanog novca-zlatnika)

deviza- npr. mjenice, cekovi,euri, specijalni prava vucenja

Nasa banka bira banku kod koje ce otvoriti nostro racun, kao i strane banke
prilikom otvaranja loro konta kod nasih banak (TO SU DEVIZNI RACUNI).

KAO SE OSTVARUJU DEVIZE-DEVIZNI PRILJEVI kod nasih rezidenata

-od naplate izvoza za robu ili usluge

-kupnja deviza na trzistu u svrhu kupnje robe i usluga tj. njihovog uvoza

-odobreni krediti koji glase na stranu valutu

-ulaganja stranih ulagaca

-emisija obveznica na stranom trzistu

-tranferi dobiti iz inozemstva

-kamate na dobrene kredite (koje smo mi dobili)

-naljedivanje

-donacije

KAKO LORO RACUNI OSTAVRUJU KUNE

-obrnuto od gore navedenih

KORESPONDENTNE BANKE

To je neki oblik suradnje (bilo da se radi o slozenoj ili jednostavnoj).
Inozemna banka obavlja neke bankovne poslove u ime i za racun neke nase
banke. Imaju medusobno otvorene racuna i obavljaju MPP, informacije o
rejtingu, izmjenjuju swift kljuceve..

Podjela:

1. kontokorentni odnosi-imaju medusobno otvorene racune

2.korenspodentni odnosi mogu biti otvoreni racuni, ali se moze raditi i o
drugim odnosima

DIREKTNI korenspodentni-imaju otvoreni racun

INDIREKTNI korenspodentni-ne moraju imati racune

Banke prvorazredni korenspodentni-

Banke drugorazredni korenspodentni-

Vrste MPP

1. Centralizirani PP-onaj koji se zasniva na medudrzavnim odnosima
ugovorom izmedu vise zemlja-KLIRING.

HRVATSKA KLIRING
ZEMLJA X

HNB obracun
obracun KLIRINSKA OBR. INSTIT.

Nacionalna valuta

Kuna kuna
Nacionalna valuta

POSLOVNA BANKA
POSLOVNA BANKA

Nacionalna valuta

Kuna kuna
Nacionalna valuta

UVOZNIK
UVOZNIK

IZVOZNIK KLIRINSKI SPORAZUM
IZVOZNIK

ROBA

Prof VRSALJKO

-konpenziranje vrijednosti uvoza vrijednoscu izvoza

-prebijanje medusobnog dugovanja i potrazivanja drzava preko klirinskog
racuna bez upotrebe deviza NIJE KONVERTIBILNI SUSTAV PLACANJA.

Smisao mu je izbjegavanje upotrebe deviza, a to se moze postici prijebojem
medusobnih dugovanja i potrazivanja. PREBIJAJU SE VRIJENDNOSTI, A NE ROBA ZA
ROBU.

Klirinskim MPP zapravo dolazi do dvostrukog prijeboja tj. prebijanja. Dolazi
do prijeboja vrijednosti tj. dugovanja i potrazivanja izmedu ugovornih
zemalja, ali jednako tako dolazi i do prebijanja potrazivanja i dugovanja
uvoznika i izvoznika u zemljama.

Do kliringa je dolazilo kad su zemlje imale ekonomskih poteskoca, pa su
svoju medusobnu razmjenu obavljali kliringom, jer su njihove valute BILE
NESTABILNE, pa su se vrijednosti roba medusobno bile prebijene. Smisao je
postici nulu.

KLIRINSKI SPORAZUM je sporazum izmedu dviju ili vise drzava. Sporazum je
jako slozen te je nuzno da je on jako preciziran.

Nakon sklapanja sporazuma, vazno je da prilikom izvoza/uvoza granicu prelazi
samo roba, a sto je sa novcem?

Uvoznik mora platiti robu, ali novca ne prelazi drzavnu granicu. Uvoznik,
uvezenu robu placa u KN, zato jer nema svjetsku konvertibilnu valutu, ali
taj se novac slijeva u HNB tj. KLIRINSKU INST. koja vodi zbirni klirinski
racun, ali samo u NACIONALNOJ VALUTI.

IZVOZ ce se naplatiti, sa zbirnog klirinskog racina, na kojega su se
sredstva naplatila od strane domacih uvoznika.

Nasi uvoznici i izvoznici uvijek placaju i naplacuju svoja dugovanja i
potrazivanja u kunama, a isto to vrijedi i u inozemstvu.

DOLAZI U KRIZNIM RAZDOBLJIMA- KADA NEDOSTAJE STABILNIH VALUTA.

IZBJEGAVANJE BILO KAKVE UPOTREBE KONVERTIBILNIH DEVIZA.

PREBIJA SE VRIJEDNOST-CIJENA UVOZA I IZVOZA. NE PREBIJAJU SE ROBE ZA ROBU.
ROBA ILI USLUGE PRIJELAZI GRANICU, ALI NOVAC NE PRIJELAZI GLANICU

DIJELI SE :

PREMA BROJU SUDIONIKA

a) jednostrani kliring-

b) dvostrani ili bilateralni kliring-ukljucuje ukupna odnos izmedu
dvije ugovorene zemlje. Od robe i usluga kojima se trguje, cijena, valutni
rezimi.. Ti ugovori su jako precizno

c) multilateralni kliring-kada je zemalja vise

Prednosti :

1.uskladen izvoz i uvoz

2.cijena robe kojom se trguje jednaka je svjetskim cijenama

3.asortima te robe je zadovoljavajuci-trgujemo robom u kojoj imamo
komparativne prednosti

Nedostaci:

1.izvoz uvjetuje uvoz, kao i obrnuto. Ako ne izvozimo druga strana nece
uvoziti nasu robu, cime se ne postize nula, tj. to nije kliring.

KAKO SE POSTIZE UVJETOVANJE? To je problem! Uvoznik uplacuje fakturu u
kunama koji se uplacuje na ZBIRNI KLIRINSKI RACUN. Ako nema uvoza nema
novaca, kojim cemo isplati izvoznika. To je problem NEUSKLADENOSTI UVOZA I
IZVOZA.

(tako smo mi izvozili iz Rusije, ali nismo nista uvozili)

1.TOTALNI KLIRING-je vrsta kliringa u kojem se izvoznici isplacuju bez
obzira sto uvoznici nisu dovoljno uvezli, a novac se isplacuje iz odobrenoga
kredita kojeg odobrava C.B.

Zbog pretpostavke ovakvog problema islo se vec sa ovakvim rjesenjem kredita
od C.B. koji se naziva RESPIRO-on je plafonirana na neku odredenu
granicu. CB u tom trenutku stampa novac, sto dovodi do porasta inflacije.
Ako bi bila dostignuta ta granica onda bi se placanje izvoznicima dopustilo
konvertibilnom valutom.

Ovdje se omogucava placanje izvoznicima makar nije doslo do isti te kolicine
uvoza.

2.CISTI KLIRING-nije dozvoljavao fiskalno kreditiranje vec iskljucivo
UVJETOVANJE IZVOZA UVOZOM. To je pozitivno od strane inflacije, ali je time
nastao klirinski red-stvara se red naplate izvoznika (cekaju dok uvoznici ne
plate).

DESTIMULIRAJUCI ZA IZVOZNIAK, jer je stvarao dodatne troskove.

3. KOMBINIRANI KLIRNIG-dvije zemlje ugovornice imaju vise klirinskih racuna
(za robu, usluge,.). Kada bi na jednom racunu nestalo novca nadopunjavalo se
iz drugih racuna.

Kod kliringa razlikujemo valutu placanja i obracunsku valutu.

Valuta placanja- je uvijek nacionalna valuta IZVOZNIKA-uvoznici su uvijek
placali u KN, a izvoznici se naplacuju u kunama.

Obracunska valuta je valuta na koju glasi faktura-NJACESCE NEKA TRECA VALUTA
npr. obracunski $, funta, DM..

Zbirni klirinski racun VODILA JE SVAKA ZEMLJA POSEBNO, ali je bilo moguce i
da samo jedna institucija vodi taj racun.

ZAKLJUCAK

Kliring moze biti dobra ali pod odredenima uvjetima, ali on je najcesce imao
negativne posljedice (losa roba, neuskladene cijene sa svjetskima, vezivanje
uz jedan dio trzista-regionalna usmjerenost).

CILJ JE UZAJAMNI OBRACUN. IZBJECI UPOTREBU KONVERTIBILNIH DEVIZA. NAPLATA
UVOZA I IZVOZA U DOMACOJ VALUTI.

SUSTAV PLACANJA U KOVERTIBILNIM DEVIZAMA

2. konvertibilni PP

JE JEFTINIJI I BOLJI SUSTAV PLACANJA

SUSTAV PLACANJA U KOVERTIBILNIM DEVIZAMA

MULILATERALNI oblik placanja koji se zasniva i temelji na dobrovoljnom
prihvacanju deviza. Kovertibilna zamjenjivost jedne valute za drugu.

Nezaobilazne institucije su banke, koje predstavljaju infrastrukturu.

MEDUNARODNA BANKOVNA DOZNAKA-

je instrument MPP kojim domaca banka, po nalogu svog komitenta (duznika,
kupca), nalaze inozemnoj banici (korespodentu) isplatu nekog naznacenog
iznosa trecoj osobi u inozemstvo.

Doznaka se moze realizirati isplatom u gotovini ili uplaton na racun.

MEDUNARODNA BANKOVNA DOZNAKA-

NOSTRO-odlazeca-domaca banka nalaze stranoj da doznaci sredstva stranoj
osobi I LORO-dolazeca-dolaze u RH

BEZUVJETNE-nalogodavac ispunjenje doznake vjerovniku ne uvjetuje I UVJETNE-
nalogodavac ispunjenje doznake vjerovniku uvjetuje (predaja neke potvrde od
strane vjerovnika)

Robne placa se uvoz robe

NEROBNE place se uvoz usluge

KLIRINSKE-u sustavu kliringa

NE KLIRINSKE-u sustavu konvertibilne valute

OBICNE -izda posta

BRZOJAVNE -swifotom

POSTUPAK

nalogodavac izdaje nalog svojoj banci, da iz njegovog pokrica kojeg on ima u
obliku sredstva na racunu ili iz odobrenog kredita izvrsi placanje u
inozemstvo. Ovaj nalog mora sadrzavati :

a) podatke o uplatitelju

b) podatke o korisniku

c) razlog slanja doznake

d) osnova placanja-faktura

e) naziv banaka

f) racun

g) za ciji racun se izdaje

h) nacin pokrica

i) tko snosi provizije

Na osnovu tih informacija banka ispunjava OBRAZAC na jeziku zemlje na koju
je nalog usmjeren.

UVIJET izdanja bankovne garancije je da postoji OSNOVA i mora biti nuzno
POKRICE (osim nas banka jos mora imati pokrice kod isplatne banke tj. banke
u inozemstvu).

Prilikom izdavanja doznake, isplatnu banku u inozemstvu moze izabrati
nalogodavac. Zato jer mu to uvjetuje vjerovnik, zbog troskova doznaka i sl.

Problem je ako nasa banka nema pokrice kod odabrane banke, onda se doznaka
izvrsava na nacina da banak u inozemstvu odobrava kredit nasoj banci za
podmirenje te obveze. Ti krediti se nazivaju POST KREDITI-VRLO POVOLJNI
KREDITI cak bez kamata, ali uz odredenu proviziju. TRAJANJE IM JE
NOGRANICENO TJ. DO IZVRSENJA POKRICA. NAZIVAJU SE TAKO ZBOG VREMENA POTEBOG
ZA POKRICE DUGOVANJA.

DOZNAKA je za razliku od drugih instrumenta MPP daleko jeftinija, ali je
rizican-zbog toga jer stiti prava vjerovnika.

Koristi se ili kada se komitenti jako dobro poznaju, kada su u pitanju
placanja uz neke druge instrumente, kada su u pitanju manji iznosi, kada ne
postoji protucinidba-DONACIJE, MIROVINE, nerobna placanja.

MEDUNARODNO KREDITNO PISMO

Kreditno pismo je poseban instrument MPP koji domaca banka po nalogu svog
komitenta posebnim pismom ovlascuje drugu banku u inozemstvu da osobi
navedenoj u tom kreditnom pismu odjednom ili djelomice isplati upisani
novcani iznos

Kreditno pismo je ne prenosivi VP , kojega jedna banka izdaje drugoj banci i
upucuje ga banci u inozmstvo da ga isplati vjetovniku

IMAMO 4 OSOBE

Nalogodavac-svaka pravna ili fizicka osoba koja na teretu svoga pokrica
izdaje nalog banci na temelju tog pokrica

Banka izdavatelj kreditnog pisma

Banka isplatitelj kreditnog pisma

Korisnik

SADRZAJ KREDITNOG PISMA

1. naziv i sjediste banke koja je izdala kredit

2. br. kreditnog pisma

3. mjesto i dan izdanja kreditnog pisma

4. osoba na koju glasi kred. Pisma

5. iznos

6. rok do kojeg se isplate moraju izvrsit

7. potpis ovlastenih osoba banke koja je izdala pismo

VRSTE

1. POSEBNO KRED. PISMO-trgovacko kreditno pismo

2. PUTNICKO KRED. PISMO-u svrhu placanja troskova putovanja. Javljamo
se u bani u kojoj nam je smjer putovanja i dizemo novac na koji pismo glasi
kako nam novac treba.

LORO I NOSTRO PISMO

TRGOVACKO/KOMERCIJALNO KREDITNO PISMO-SPECIJALNA je vrsta medunarodnog
dokumentarnog akreditiva, ali ima odredene karakteristike rambusnog kredita.

Trgovacko pismo akreditivna banka po nalogu i za racun kupca uvoznika,
ovlascuje korisnika kreditnog pisma-prodavatelj ili izvoznik u inozemstvu,
da na nju (akreditivnu banku) trasira mjenicu i da ju zajedno s uvjetovanim
dokumentima prezentira na otkup ili podnese na naplatu bilo kojoj ili tocno
odredenoj banci u svojoj zemlji.

Ako to pismo moze podnijeti na naplatu bilo kojoj banci onda se to zove
cirkularno pismo, a ako se mora podnijeti tocno odredenoj banci naziva se
specijalno pismo.

Kreditno pismo se moze uruciti korisniku na bilo koji nacin. Ili ga urucuje
sam korisnika ili ga urucuje sama banka.

U pismu pise da ce izvoznika naplatiti svoje potrazivanje pod uvjetom da
izda mjenicu i papire i podnese ih na naplatu.

Naplata se izvrsava iskljucivo uz mjenicu koju ce izdati akreditivna banka.

Najcesce akreditivna banka uvjetuje banku u koju se donosi mjenica na
naplatu sa svim dokumentima. Akreditivna banka je glavni mjenicni duznik.

Za banke je zapravo to klasican neutralni posao. Banka kontrolira da li su
svi dokumenti na broju, ali ne i pravovaljanost dokumenata i za tu usluga
naplacuje svoju proviziju.