UIS
mistex
prikuplja,. pohranjuje,. obraduje. cuva,. isporucuje informacije vazne za
organizaciju i drustvo, tako da budu dostupne i upotrebljive svakome kome su
potrebne.4
Informacijski sustavi - pojam
Strukturirani, medusobno povezani kompleks ljudi, strojeva I procedura,
predvidenih za generiranje kontinuiranog toka odgovarajucih informacija
prikupljenih iz unutarnjih I vanjskih izvora poduzeca za uporabu istih, kao
baze pri izvodenju poslovnih procesa I donosenju poslovnih odluka
5 6
Poslovni - informacijski sustav
POSLOVNI SUSTAV- Upravljanje poslovnim sustavom Izvodenje poslovnog procesa
INFORMACIJSKI SUSTAV Informacijski tok upravljacki tok materijalni tok
7
Sto je informacijski sustav ? Poslovni sustav (poduzece) - 3 podsustava: ??
izvrsni - izvodenje poslovnih procesa ?? upravljacki - upravljanje
poslovanjem ?? informacijski -IS Razliciti tokovi: materijalni,
energetski, financijski,
informacijski,.. Informacijski sustav opskrbljuje izvrsni i
upravljacki podsustav informacijama.
8
Informacijski sustav
- sto efikasnije odvijanje poslovnog procesa, neprestano poboljsanje
(unapredenje) - izvodenje poslovnog procesa moze se : . "automatizirati"
(program obracuna kamata) . uciniti djelotvornijim (racunalno podrzano
projektiranje) . uciniti na drugaciji nacin (elektronicko poslovanje -
trgovanje)
10
Sto je informacijski sustav ? Izvodenje poslovnog procesa ? poslovni
proces - poslovi koji se obavljaju ?? specificnosti poslovnih procesa ??
IT - ucinkovitost, automatizacija, upravljanje procesima ?? reinzenjerstvo
poslovnih procesa - preoblikovanje procesa, organizacijska promjena ??
povezanost IS i reinzenjerstva organizacijske promjene 11 12
preoblikovanje procesa
3
13
Sto je informacijski sustav ?
Upravljanje poslovnim sustavom
?? donosenje odluka ?? potpune, pouzdane i pravovremene informacije -
kvalitetno odlucivanje ?? veza sa okruzenjem
?? unutarnji podaci ?? vanjski podaci ?? podaci nastali u postupku
odlucivanja (npr. Plan prodaje, plan proizvodnje) - menadzeri 14
15
Informacijski sustav
Kod informacija potrebnih za odlucivanje su vazni: Razinu agregiranja.Visa
razina odlucivanja - sazete agregirane) informacije, .Nizar5e4¸
razina odlucivanja - osnovne (analiticke) informacije. Pouzdanost
Zahtijevana pouzdanost (pouzdanost i cijena) Vremenski okvir Vremenski
osjetljive informacije treba brzo pribaviti.
17
Informacijski sustav
Odlucivanje je pretpostavka upravljanja poslovnim sustavom
Upravljanje ukljucuje: 1.Planiranje - formuliranje ciljeva poslovnog
sustava I izradu planova ostvarenja ciljeva 2. Organiziranje - izgradnja
organizacijske strukture I propisivanje pravila obavljanja aktivnosti
3.Kontroliranje - nadgledavanje poslovnih aktivnosti kako bi se u buducnosti
one bolje obavljale
18
Informacijski sustav
Razine upravljanja:
1.Operativno upravljanje - nadgledavanje dnevnih aktivnosti ? potrebne
dnevne, osnovne informacije 2.Takticko upravljanje - potrebne djelomicno
agregirane informacije ili informacije o izuzecima dnevnih aktivnosti
3.Stratesko upravljanje - donosenje strateskih (cesto dugorocnih) poslovnih
odluka npr. vezanih uz marketing, financije, proizvodnju ili razvoj ?
potrebne jako agregirane ili ad-hoc informacije
19
Ciljevi i zadaci informacijskog sustava
Ciljevi informacijskog sustava:. potpora izvrsenju poslovnih procesa.
potpora odlucivanju i upravljanju
Zadatak informacijskog sustava--. osigurati podatke i informacije za potrebe
izvrsenja poslovnog procesa .osigurati informacije i znanje za potrebe
odlucivanja i upravljanja poslovanjem
20
Dijelovi informacijskog sustava 3 dijela:1?? sustav za obradu transakcija
2?? sustav za potporu odlucivanju 3?? sustav za komunikaciju, suradnju i
individualni rad
21
Dijelovi IS-a - transakcijski IS
Transakcijski informacijski sustav
(engl. Transaction Processing System) Sustav za obradu transakcija ili
transakcijski sustav pruza potporu tekucem odvijanju poslovnog procesa ?
obrada transakcija. Pracenje rutinskih poslovnih dogadaja (pracenje i
obrada narudzbi, fakturiranje, pracenje zaliha, obracun zaliha, kadrovska
evidencija, i sl. )
Opce funkcije: Vodenje evidencije - evidentiranje zapisa o svakoj
transakciji u bazu podataka Izdavanje - generiranje raznovrsnih dokumenata
potrebnih u poslovanju Izvjestavanje - pracenje odnosno kontroliranje
poslovnog procesa
22
Dijelovi IS -sustavi za potporu
odlucivanju
Sustavi za potporu odlucivanju ( engl. Decision Support System - DSS) -
racunalni sustav koji podupire proces odlucivanja na nacin da pomaze
menadzeru u identifikaciji, pristupu, analizi I transformaciji informacija,
izboru i izvodenju modela potrebnih za rjesavanje problema odlucivanja te
analizu dobivenih rezultata - obraduje informacije iz razlicitih izvora
(unutarnjih i vanjskih). - objedinjava tehnologije obrade podataka i
modeliranje
23
Dijelovi IS -sustavi za potporu
odlucivanju
Tehnologija obrade podataka,, Modeliranje,, SUSTAV ZA POTPORU
ODLUCIVANJU,,Informacijski sustavi,, Teorija odlucivanja
24
Dijelovi IS -sustavi za potporu
odlucivanju
-"nadograden" IS koji osim baze podataka i suvremenih tehnika I postupaka
obrade dobiva modele i metode odlucivanja i korisnicko sucelje
- mora omoguciti korisniku jednostavan, sto blizi ljudskom govoru, pristup
bazi podataka i bazi modela kroz interaktivno testiranje varijanti
- orijentirani su specificnim, konkretnim situacijama i problemima koji se
rjesavaju procesom odlucivanja (podrzati promjene postupka odlucivanja)
- omogucuju povezivanje procjene korisnika s racunarskim ocjenama razlicitih
odluka (akcija) i njihovih posljedica
5
26
Dijelovi informacijskog sustava
Sustav za potporu odlucivanju 1. strukturirano odlucivanje - poznat postupak
odlucivanja, postupak se moze "programirati"
2. polustrukturirano odlucivanje - koriste se steceno znanje i iskustvo
(npr. ekspertni sustav) 3. nestrukturirano odlucivanje - odlucuje osoba na
temelju relevantnih informacija i alata za analizu podataka (npr. analiticka
obrada podataka i OLAP alati)
27
Dijelovi informacijskog sustava Sustav za potporu odlucivanju 1. nizi i
srednji menadzeri 2. dio namijenjen poslovodstvu srednjeg ranga -
Upravljacki izvjestajni sustav . sadrzi unaprijed definirane izvjestaje
(tjedni, mjesecni) i izvjestaje koji se izraduju po potrebi (na zahtjev,
zbog izvanredne situacije)
28
Dijelovi IS -sustavi za potporu
odlucivanju
Skladiste podataka - sustav za potporu odlucivanju
(engl. Data Warehouse)
1-podaci i proces prikupljanja i upravljanja podacima iz razlicitih izvora
2- podaci su ekstrahirani i istovremeno detaljni, agregirani I obogaceni s
ciljem potpore analizi i procesu donosenja odluke
3- sucelje koje dijeli operativne obrade od aplikacija za potporuodlucivanju
4- subjektno orijentiran, integriran, strukturom nepromjenjiv i
vremenskiodreden skup podataka
Ekstrakcija i
SKLADISTE PODATAKA STRUKTURA SKLADISTA PODATAKA Transformacija
1.Prezentacija informacije 2.Postupci analiticke obrade 3.Agregirani
visedimenzionalni podaci 4.Sustav za upravljanje podacima 5.Osnovni podaci
6.Ekstrakcija I Transformacija
30
Dijelovi informacijskog sustava
Sustav za potporu odlucivanju-- . skladiste podataka 2. OLAP alat i3.
rudarenje podataka 4. simulacijsko modeliranje 5. ekspertni sustavi
6
31
Dijelovi informacijskog sustava
Sustav za komunikaciju, suradnju i individualni rad
. nekada: sustav uredskog poslovanja
. komunikacija - telefon, faks, e-mail, intranet
. potpora suradnji u skupini - skupno odlucivanje i
komuniciranje (soba za odlucivanje, telekonferencije)
. potpora individualnom radu - bolja ucinkovitost (MS
Office)
. upravljanje sadrzajima (dokumentima)
. pretrazivanje dokumenata - baze, Web
32
Dijelovi informacijskog sustava
Sustav za komunikaciju, suradnju i individualni rad
. moderan sustav integrira sve tehnologije u jednu cjelinu
. Oracle Collaboration Suite. Microsoft Exchange Server. IBM Lotus Notes
33
Dijelovi informacijskog sustava
Upravljanje Korisnici Vrsta nformacija
Dio informacijskog sustava
1.operativno upravljanje menadzeri na operativnoj razini analiticke, dnevne
2.sustav za obradu transakcija
3.takticko upravljanje menadzeri na taktickoj razini djelomicno
sintetizirane, periodicke
4.sustav za potporu odlucivanju- stratesko upravljanje menadzeri na
strateskoj razini jako sintetizirane (agregirane) ad hoc
34
Funkcijski informacijski sustav
1. potpora poslovanju odjela, sluzbe 2. problem: 3. poslovni procesi
odvijaju se u razlicitimodjelima 4. razliciti odjeli koriste iste podatke
5. menadzeri prate odvijanje poslovnog procesa, a ne rad pojedinih sluzbi
35
Funkcijski informacijski sustav-- 1. Upravljanje proizvodnjom i logistikom
2. Marketing i prodaja 3. Racunovodstvo i financije 4. Upravljanje ljudskim
resursima
37
Funkcijski informacijski sustav
Funkcijski IS za upravljanje proizvodnjom i logistikom
. Upravljanje zalihama i logistikom poduzeca
. Planiranje proizvodnje
. Razvoj proizvoda
. Upravljanje proizvodnjom pomocu racunala
-Computer-Aided Design - CAD (oblikovanje),
-Computer-Aided Manufacturing - CAM (proizvodnja),
-Computer Integrated Manufacturing - CIM
(racunalno integriranje proizvodnje)
. Upravljanje procesom nabave 38
Funkcijski informacijski sustav
Funkcijski IS marketinga i prodaje
. Prodajna mreza
. Distribucijski kanali
. Profili kupaca, analiza potreba kupaca
. Analiza prodaje
. Marketing novih proizvoda i usluga
. Marketinske baze podataka, baze podataka
potencijalnih kupaca
. Sustav za potporu kupcima nakon kupovine
39
Funkcijski informacijski sustav
Funkcijski IS za racunovodstvo i financije
. Financijske transakcije (placanje)
. Financijsko planiranje (novcani tokovi, dinamika)
. Financijsko predvidanje (utjecaj okoline, burza,
globalno trziste)
. Investicijsko planiranje (ulaganja u osnovna sredstva)
. Financijska analiza i kontrola (profit, troskovi, cijene)
. Racunovodstvene funkcije (glavna knjiga, salda-konti,
materijalno knjigovodstvo, robno knjigovodstvo...).
40
Funkcijski informacijski sustav
Funkcijski IS ljudskih resursa
. Planiranje kadrova
. Odabir kadrova
. Obrazovanje kadrova
. Pracenje produktivnosti kadrova
. Place, nagrade, stimulacija
Geneza pojave ERP sustava
. vremenom tvrtke su kreirale "otoke automatizacije"
. mjesavina razlicitih sustava koji su vodili i upravljali razlicitim
poslovnim funkcijama (i procesima)
. sustavi su bili nepovezani ili slabo povezani razlicitim suceljima
4
Ukupni troskovi odrzavanja takvih sustava rasli su do tocke na kojoj su
troskovi odrzavanja postali veci od instaliranja novog sustava
5
. mnoge kompanije nisu uspjele uspjesno implementirati ERP sustav i/ili
ostvariti
ocekivane financijske efekte (povrate) od investiranja u ERP
. problemi sa svakim novim valom informacijske tehnologije
. tesko prihvacanje promjena u poslovanju potaknuto IT-om (uz rast i razvoj
poduzeca)
6
ODREDENJE ERP-a
. ERP (Enterprise Resource Planning) . planiranje, resursi, poduzece
. ERP je poslovni softverski sustav
. poslovanje+ IT
2
7
. paket poslovnog softvera koji kompaniji omogucava efikasnu upotrebu
resursa (materijala, zaposlenika, postrojenja, opreme, .)
. genericki izraz za integrirani racunarski sustav poduzeca
8
. specijalizirani softverski paket koji manipulira s vecinom informacija
poduzeca
koje su potrebne u poslovnom sustavu . softverska arhitektura koja olaksava
tok
informacija izmedu svih funkcija poduzeca
. temelji se na odgovarajucoj bazi podataka I podrzava jedno razvojno
sucelje
. ERP sustavi podrzavaju poslovni proces kompanije
9
ERP (Enterprise Resource Planning),
EAI (Enterprise Application Integration),
EAS (Enterprise Application Suite)I
- gotovi softverski paketi koji omogucavaju integraciju
transakcijski-orijentiranih
podataka i poslovnih procesa unutar organizacije (najmoderniji i kroz cijeli
meduorganizacijski lanac nabave)
10
ERP
ukljucuje softverska rjesenja za najmanje 3 od 4 segmenta poslovanja (IDC,
2000):
- financijsko poslovanje (accuting), - proizvodnja (manufacturing) -
robno-materijalno poslovanje (material management/distribution) -
upravljanje ljudskim resursima i place
(HR management, payroll)
11
Moduli ERP (Fertel et al, 2002)
. Financije . Obracun proizvodnje . Obracun projekata . Prodaja . Nabava .
Upravljanje zalihama . Upravljanje proizvodnjom . Kontrola kvalitete .
Upravljanje projektom . Upravljanje odrzavanjem . Kadrovska evidencija i
place 12
3
13
Temeljna karakteristika:
INTEGRACIJA
Neogranicena integracija svih kretanja informacija unutar kompanije-
financijskih i racunovodstvenih, informacije o ljudskim resursima,
informacije o lancu nabave, I informacije o kupcima Pokusava integrirati sve
odjele i funkcije unutar jednog poduzeca u jedinstven
racunarski sustav koji ce moci posluzivati sve odjele specificnim
informacijama
14
. Lokalana optimizacija ne garantira globalnu optimizaciju (ako su razliciti
odjeli unutar kompanije efikasni, ne znaci da je cijeli proces efikasan) .
ERP putem integracije osigurava
transparentnost, odgovornost I komunikativnost poslovanja (ne automatski)
15
. Tradicionalno - financijski i kadrovski odjeli su imali svoj vlastiti
racunarski sustav, svaki optimiziran da obavlja svoj posao
. ERP kombinira sve sustave u jedan integrirani program koji se temelji na
jednoj bazi podataka, tako da pojedini odjeli mogu dijeliti informacije I
komunicirati medusobno
16
Maticni podatci (master data MD ) . odnose se na objekte koji ostaju
nepromijenjeni za duzi vremenski period (u usporedbi s transakcijskim
podacima)
. sadrzi informacije koje se koriste na isti nacin za svaki pojedini objekt.
Npr., temeljni podaci dobavljaca ukljucuju ime, adresu, maticni broj, ziro
racun, itd. - takve koriste svi dijelovi poduzeca
17
Jedan set maticnih podataka: . jedan kupac, proizvod i dobavljac .
informacije koje se zapisuju samo jednom . vidljivost - mogucnost pracenja
kroz tijek poslovnog procesa . upravljanje poslovnim tokom podataka I
procesi pokrenuti dogadajima . globalizacija poslovanja . brza prilagodba
promjena
18
Karakteristika - integracija
- samo je softver integriran, ne i informaticka platforma na kojoj se izvodi
- problemi kompanije s integracijom poslovnog softvera s postojecim
hardverom, operacijskim sustavom, softverom za upravljanjem bazom podataka I
telekomunikacijskim potrebama
- troslojna arhitektura
4
19
Troslojna arhitektura (3-tier) aplikacija je program koji je organiziran u
tri glavna dijela, gdje je svaki od njih distribuiran na razlicitom dijelu
ili dijelovima mreze, a ta tri dijela su:
. Korisnicko sucelje
. Poslovna logika
. Baza podataka
20
.Korisnicko sucelje na osobnom racunalu (npr. radna stanica),
."Poslovna logika", odnosno funkcionalni moduli koji obraduju podatke -
aplikacijski server,
.Baza podataka i program koji njome upravlja, odnosno database management
system (DBMS) - server baze podataka.
21
Ostale karakteristike
Gotovi paketi:
ERP se najcesce ne razvija unutar poduzeca . objedinjavanje organizacijskih
zahtjeva za
procesima i terminologijom koju postavlja ponudac softvera . organizacija
koja kupuje ERP ulazi u dugorocnu vezu s ponudacem (ovisnost)
22
Najbolja praksa:
Odredenje najefikasnijih ERP sustava -"najbolja prakticna rjesenja
industrije"
Opci konsenzus je da promjena u softverskom rjesenju znacajno povecava
troskove i rizik implementacije ERP-a (nefleksibilnosti ove nametnute
poslovne prakse)
23
Karakteristike
Razvoj: poduzeca se mijenjaju, tehnologija se mijenja
Arhitektura: Mainframe, Client/Server, Web-temeljene, objektno-orijentirano,
komponentni pristup Funkcionalnost: front-office ( menadzer prodaje), SCM
(napredno planiranje I rasporedivanje), DW i BI 24
Zasto tolika buka oko ERP-a?
TROSKOVI - inicijalni
NEDOSTACI (skriveni troskovi):. - obuka. - integracija i testiranje. -
konverzija podataka. - analiza podataka. - pretjerana ovisnost od
konzultanata. - zamjena najboljih ljudi. - implementacija moze trajati
. - povrat ulozenih sredstava. - Post-ERP depresija
5
25
KORISTI
ERP je infrastruktura poslovnih procesa
- ERP je zrcalna slika stvarnih poslovnih procesa unutar kompanije
- ERP automatizira i integrira osnovne procese u kompaniji, od financija do
prodajne razine, te uklanja kompleksne i skupe poveznice izmedu racunalnih
sustava za koje se prethodno nije predvidalo medusobno komuniciranje
26
ERP omogucava: - poduzecu siroku paletu poslovnih procesa, informacije i
upravljanje podacima o njima - modernizaciju i standardizaciju poslovnih
procesa i operativnih procedura - medu organizacijsku suradnju (SCM) -
unutar organizacijsko dijeljenje informacija
27
Poslovno tehnoloska arhitektura ERP; 1. Upravljanje poslovnim tokovima
podataka poslovnih procesa 2. Upravljanje informacijama po funkcijama:
marketing, proizvodnja, zaposlenici,. 3. Modeli i alati za podrsku
odlucivanju 4. Upravljanje podacima
28
Vodeci ponudaci ERP sustava u svijetu 2003
2.1. SAP 2.2. Oracle 2.3.PeopleSoft
CRM - Custumer relationship management
SCM - Supply Chain Management
34
ERP promasaji
Studija ERP implementacije:
. 35% su otkazane. 55% je prekoracilo budet. Manje od 10% su izvrsene na
vrijeme i ispod planiranog budzeta
36
Neuspjeh ERP-a
Studija o ERP implementaciji: Prosjeci implementacije;;;1. troskovi: 178%
nadmasuju budzet 2. rokovi: 230% duzi 3. funkcionalnost: -59% (sustav ce
izvrsavati 41% svih funkcija koje je trebao izvrsavati)
37
Zasto uvodenje sustava ne uspijeva
1. ljudi ne zele da sustav uspije
2. ljudi ne vide potrebu za novim sustavom
3. ljudi imaju nerealna ocekivanja od novih sustava
4. ljudi ne razumiju osnovne koncepte sustava
5. osnovni podaci su netocni
6. sustav ima tehnicke poteskoce
38
Sto je uspjeh ERP-a?
. Uspjeh je visedimenzionalan i odnosi se na vrijeme i ciljeve
. Ono sto je danas uspjeh, to ne mora biti za 2 godine (ili 6 mjeseci)
. ERP sustavi koji danas pruzaju konkurentske prednosti to nece pruzati ako
ih (ili kada) konkurencija dostigne (postaju samo trosak poslovanja)
. Uspjeh se ponekad ocjenjuje ovisno o kompanijinim jedinstvenim ciljevima
vezanim uz sustav
ERP IMPLEMENTACIJA DILEMA?
?? Zaostalost u odnosu na druge firme koje su uvele ERP i ostvaruju
prednosti ?? Visoki troskovi ERP-a ?? Neuspjeh implementacije (30%) I
dodatni trosak loseg sustava
KORISTI
1. Informacije u stvarnom vremenu kroz sva funkcionalna podrucja
2. Standardizacija i tocnost podataka, integrirane informacije
3. Ukljucivanje "najboljih praksi" u aplikacije
4. Standardizacija i ubrzanje poslovnog procesa - djelotvornost organizacije
(ep)
5. Analize i izvjestaji za dugorocno planiranje
TRAJANJE ERP PROJEKTA
?? 3-6 mjeseci (mala mtvrtka,kompatibilnost, pokrivenost poslovanja
postojecim modulima, ljudi su prihvatili ?? ukupni troskovi (tco-total cost
of ownership) ukljucuju: hardver, softver, konzultantske usluge, unutarnje
treniranje osoblja, instalacija, odrzavanje i unapredenje sustava tijekom
prve dvije godine ?? projekt nikada ne zavrsi?
ERP PROJEKT
?? utvrdivanje strateskog plana ISa
?? aktivnosti prije implementacije
?? utvrdivanja pristupa implementaciji
Utvrdivanje strateskog
plana ISa
?? STO ZELIMO ?
?? Odrediti viziju, misiju i ciljeve
STO ZELIMO?
?? Kako zelimo voditi svoj posao?
?? Koji problemi u poslovanju trebaju biti
rijeseni?
?? Da li razumijemo nase prioritete?
?? Da li smo pazljivo utvrdili plan aktivnosti koje
prethode implementaciji?
?? Koje od tih aktivnosti ce biti ostvarene i kada?
?? Koji su moguci nedostatci naseg izbora
softvera?
?? Koji su stvarni troskovi, koristi i rokovi?
?? Da li je odreden voditelj projekta?
?? Tko ce uvesti ERP i osposobiti ga za rad?
1.Vizija
?? stvaranje uvjeta rada u kojima svi korisnici imaju trenutan pristup
informacijama potrebnim za izvrsavanje dnevnih operacija, izvjestavanje I
donosenje odluka koje omogucavaju da organizacija brzo odgovara I
prilagodava se promjenama
2.Misija
?? zamijeniti financijske, ljudske, prodajne i skladisne podsustave sa
integriranom softverskom aplikacijom koja ce poboljsati sustav u cjelini
3.Ciljevi
?? poboljsati poslovne procese svih organizacijsko funkcionalnih jedinica
?? implementirati brza i ucinkovitija sredstva za obavljanje rutinskog posla
?? znacajno ubrzati protok informacija I pristup poslovnim operacijama kroz
cijelo poduzece
?? olaksati pristup informacijama za odlucivanje itd.
Aktivnosti prije
implementacije
ODABIR:
1?? sustava baze podataka2?? mrezne infrastrukture3?? hardvera4??
konzultanta 5?? implementacijskog tima
Odabir sustava baze podataka
?? treba ispitati koji sustavi BP i koje ERP aplikacije se najbolje slazu
(kao i OS)
?? sve vise podataka ?? konverzija podataka
Odabir mrezne infrastrukture
?? promet, protokoli, sirina pojasa (simulacijski modeli)
?? temeljito znanje same arhitekture aplikacije
?? Kbps WAN ili LAN linija na 10 zaposlenika
Odabir hardvera
?? lista hardvera na kojem radi ERP
?? osim jakog servera, vazno je uzeti u obzir potrebe krajnjih korisnika
?? procjena: oko 10MB po zaposleniku, no u praksi je potvrdeno da je to i do
45 MB po zaposleniku u proizvodnim tvrtkama
Odabir konzultanata
?? odluciti koliki dio implementacije ce provoditi samo poduzece, a koliki
ce biti izveden od strane vanjskih suradnika
?? sagledati sva znanja i tehnologije koje poduzece posjeduje, te ne
precijeniti svoje mogucnosti
?? iskustvo s izabranim softverom i mogucnosti prenosenja svojih znanja i
iskustava
?? komunikacija konzultant - korisnik
Utvrdivanje implementacijskog
tima
?? svi dijelovi poduzeca koji ce koristiti novi sustav trebaju biti
zastupljeni
?? barem jedan clan puno radno iskustvo u poduzecu
?? clanovi tima obicno ne mogu obavljati svoje svakodnevne poslove (trosak)
?? 60% korisnika (menadzeri) i 40% IT osoblja
Utvrdivanje pristupa
implementaciji
Cimbenici:
?? fizicki: velicina poduzeca, broj krajnjih korisnika, broj zemalja
ukljucenih u poslovanje, broj posluzitelja
?? tehnicki: hardver i softver
?? izvora: vrijeme i troskovi Dva temeljna pristupa i tzv. "srednji put"
Veliki prasak (Big bang )
?? vanilla" ili "slam dunk"
?? mali projekti do jedne godine trajanja
?? instaliranje svih dijelova softvera (modula) unutar pojedinih dijelova
poduzeca odjednom
?? nekada najcesca
?? mobilizacija cijelog poduzeca
?? najmanji troskovi (najveci neuspjeh)
Implementacija u fazama
?? prisutna kod velikih i skupih projekata (tri godine)
?? instaliranje jednog po jednog modula
?? prednosti: bolja alokacija izvora, veca paznje pojedinom djelu sustava
koji se implementira, smanjeni rizik od neuspjeha, znanje prikupljeno
tijekom jedne faze se moze primijeniti na sljedecu (velika poduzeca)
"Srednji put"
?? za srednje velike projekte i izvrsava se u vremenskom razdoblju od 1-3
godine
?? instaliranje softvera u vise slicnih dijelova sustava odjednom
?? postupan prijelaz sa starog na novi sustav u nekoliko "valova" promjene
?? paralelna implementacija: istovremeni rad novog i starog sustava
ODABIR ERP SOFTVERA
Los programski paket mozemo prepoznati po:
?? losa ili nepostojeca analiza sustava poslovanja prije izricanja cijene
paketa
?? nemogucnost prezentacije specificnog znanja o vasoj industrijskoj grani
od strane ponudaca
?? nemogucnost dobre prezentacije paketa od strane ponudaca
Nacini kupnje ERP rjesenja:
?? kupnja gotovog ERP softvera koji se ne moze prilagodavati
?? kupnja uz prilagodbu - kupnja gotovog ERP softvera uz mogucnost
prilagodbe od strane ponudaca (moze biti dugotrajno i skupo)
?? izrada potpuno novog ERP softvera koji odgovara nacinu poslovanja (moramo
tocno znati sto zelimo)
?? velicina poduzeca (odlucivanje, razliciti prioriteti,
internacionalizacija)
Proces odabira
?? Planiranje: izbor osoba. Odreduje se kako ce se poduzece ophoditi sa
programskim kucama. Odreduju se kriteriji izbora softvera i potrebe svakog
djela poduzeca koje ce biti pod utjecajem softvera, sto poduzece sadrzi i u
cemu je deficitarno.
?? Sakupljanje informacija: iz internih ili eksternih izvora (individualni
korisnici, clanovi poduzeca i interni konzultanti) Eksterne informacije se
dobivaju od istrazivackih kuca, vanjskih konzultanata, publikacija,
konferencija, sajmova
Proces odabira
?? Selekcija: demonstracija programskih rjesenja, lista kandidata se suzava
te im se upucuju posebni zadatci sastavljeni uz pomoc konzultanata. Odgovori
na ta pitanja suzuju izbor na nekolicinu kandidata.
?? Vrednovanje: vrednovanje programske kuce, funkcionalno vrednovanje i
tehnickovrednovanje (podrska u implementaciji, obuci i odrzavanju)
Proces odabira
?? Odabir u uzem smislu: faza u kojoj ekipa na osnovi svih prikupljenih
podataka donosi konacnu odluku koji ce se programski paket koristiti.
?? Pregovaranje: faza u kojoj poduzece pregovara sa izabranom programskom
kucom o svim nuznim uvjetima koristenja novog softvera.
ERP I KONCEPT E-POSLOVANJA
Internetom podrzano e-poslovanje uz zaposlenike, uvodi I klijente, pa i
dobavljace, koji isto tako zele pristup istim onim podacima sto su putem ERP
sustava dostupni zaposlenicima tvrtke - informacije o stanju narudzbi,
zalihama, fakturama itd. vanjski subjekti zele pristup takvim obavijestima -
jednostavan, putem ?obicnog? Web preglednika i Web mjesta tvrtke uobicajenog
dizajna i funkcija dva nova kanala za pristup sadrzajima u ERP sustavima -
jedan za klijente (B2C), a drugi za dobavljace (B2B)
ERP I KONCEPT E-POSLOVANJA
dvije skupine vanjskih poslovnih subjekata trebaju razlicite informacije iz
ERP sustava (klijente ce obicno zanimati podaci o narudzbi i placanjima, a
dobavljace interesa sve osim toga) proizvodaci ERP sustava ubrzo shvacaju
kako moraju izgraditi veze izmedu softvera namijenjenog e-poslovanju I
svojeg ERP softvera spojiti ERP s e-poslovanjem iziskuje pazljivo
planiranje, sto se pokazuje kljucnim faktorom uspjeha (Internet ?nikad
ne spava")
ERP I KONCEPT E-POSLOVANJA
ERP aplikacije su velike, slozene i slojevite i treba ih odrzavati (problem
postaje posebno izrazen kada je ERP sustav izravno povezan s Web-om)
problemi u povezivanju ERP sustava i aplikacija eposlovanja dovode do tipa
softverskog rjesenja koji nazivamo Middleware ili EAI (Enterprise
Application Integration) softver
funkcioniraju kao ?prevoditelji softvera?, koji zahvacaju podatke iz ERP
sustava i pretvaraju ih u oblike aplikacije e-poslovanja
ERP I KONCEPT E-POSLOVANJA E-Commerce
?? INTEGRACIJA FINANCIJSKIH INFORMACIJA
?? INTEGRACIJA INFORMACIJA IZ NARUDZBI
KLIJENATA
?? STANDARDIZACIJA I UBRZAVANJE
PROIZVODNIH PROCESA
?? SNIZENJE RAZINE ZALIHA
?? STANDARDIZACIJA INFORMACIJA O
ZAPOSLENICIMA
MOTIVACIJA ZA PRIMJENU ERPa
- uvid u opcu uspjesnost tvrtke, dovodi do "razlicitih istine"
- sluzba financija ima svoje pokazateljeuspjesnosti, prodajna sluzba
svoje...
- sluzbe nastoje naglasiti svoj vlastiti doprinos zajednickom uspjehu, a
umanjiti svoju vlastitu odgovornost za neuspjeh
- ERP stvara jednu jedinu verziju istine, jer sve sluzbe koriste isti
sustav.
INTEGRACIJA FINANCIJSKIH INFORMACIJA
- ERP sustavi obuhvaca narudzbe klijenta od trenutka prijema do isporuke
narucene robe I fakture
- odrzavanje takvih podataka u jednom softverskom sustavu, olaksat ce
pracenje realizacije narudzbi:
- koordinaciju (funkcionalno uskladivanje) i
- sinkronizaciju (vremensko uskladivanje) proizvodnje, skladista i otpremnih
kanala na razlicitim mjestima.
INTEGRACIJA INFORMACIJA IZ NARUDZBI
KLIJENATA
isti ciljevi se mogu ostvarivati na razlicite nacin primjenom razlicitih
metoda I koristenjem razlicitih racunalnih sustava i
programa
ERP sustavi iziskuju standardizaciju metoda automatizacije odredenih koraka
u proizvodnim procesima
standardizacija koristenje jednog racunalom integriranog sustava omogucuje
stvaranje usteda u vremenu, povecanje produktivnosti i smanjenje potreba za
resursima
STANDARDIZACIJA I UBRZAVANJE PROIZVODNIH PROCESA
- proizvodni proces bez nepotrebnih zastoja, praznih hodova, napetosti i
sukoba - povecanje transparentnosti procesa realizacije narudzbi unutar
tvrtke - smanjenja razine zaliha materijala i dobara potrebnih u
proizvodnji - pomoci pri planiranju isporuka robe klijentima, sto rezultira
smanjenjem zaliha gotove robe u izlaznim skladistima i na otpremnim
rampama - unapredenje citava opskrbnog lanca tvrtke potreban je softver
namijenjen upravo toj svrsi
SNIZENJE RAZINE ZALIHA
- u vecim slozenim tvrtkama, s vecim brojem organizacijskih jedinica, ne
primjenjuje se samo jedna metoda biljezenja osnovnih informacija o
zaposlenicima i pracenja njihova rada
ERP moze uspjesno rijesiti taj problem, jer informacije se unose u jedan
jedini sustav prema jedinstvenim pravilima koje on podrzava
STANDARDIZACIJA INFORMACIJA O ZAPOSLENICIMA
1
Uvod u projektiranje
informacijskog sustava
(IS)
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- proces razvoja IS-a
- kompleksnost projektiranja IS-a proizlazi iz slozenosti poslovnog sustava
koji on treba podrzavati i/ili unaprijediti
- niz aktivnosti: stratesko planiranje, analiza poslovnog I proizvodnog
procesa, analiza tokova informacija, materijala i energije, definiranje
i/ili izrada programske podrske, nabava strojne podrske, obuka korisnika,
itd.
- aktivnosti treba organizirati kroz projekt (skup organiziranih poslova
koje valja obaviti u odredenom roku da bi se izradio proizvod)
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Sudionici projekta:
- korisnici (oni koji primjenjuju novi informacijski sustav),
- menadzeri (koji upravljaju poslovnim sustavom, ali koji su i korisnici) i
-informaticari (projektanti sustava, analiticar, programer,
itd.)
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
ULOGE sudionika projekta:
- korisnici poznaju postojeci nacin rada i znaju postaviti
informacijske zahtjeve
- menadzeri se trebaju upoznali sa stvarnim mogucnostima i koristima
uvodenja informacijskog sustava, te daju smjernice, ocjenjuju razlicite
mogucnosti i osiguravaju uvjete razvoja
- informaticari i korisnici analiziraju poslovni sustav I daju zahtjeve na
informacijski sustav
- informaticari samostalno oblikuju i izgraduju informacijski sustav
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Ciljevi projektiranja IS-a:
? informacijski sustav treba odgovarati zahtjevima korisnika i zadovoljavati
poslovne ciljeve
? informacijski sustav treba biti pouzdan unutar zadanih granica
? informacijski sustav treba biti cijenom prihvatljiv
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Informacijsko inzenjerstvo
- skup metoda postupaka razvoja i izgradnje informacijskog sustava
- inzenjerski pristup izgradnji informacijskog sustava I upravljanju
informacijama
- sustavna primjena prikladnog skupa metoda, tehnika I alata na citav proces
razvitka informacijskih sustava
2
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Problemi:
- izrada neodgovarajuceg sustava (ispravni programi - neispravan rezultat)
- prekoracenje planiranog vremena i planiranih financijskih sredstava
- neelasticnost u primjeni - teskoce u odrzavanju
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- izrada modela koji odgovaraju dijelovima stvarnog
sustava
- model podataka - STO su podaci, odnosno sto podaci opisuju
- model procesa - KAKO se prikupljaju, obraduju I distribuiraju podaci
- model resursa/sredstava - izvrsitelji poslova unutar IS (TKO obraduje
podatke, GDJE se nalaze podaci i gdje se obraduju)
- model dogadaja - KADA se podaci obraduju
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- tradicionalni i suvremeni pristup
Tradicionalni ("ad hoc)
- odvojene aplikacije
- usmjerenost operativnoj razini poslovanja
- analiza vodena konvencionalnim poslovnim aktivnostima
- dokumentacija narativnog karaktera
- nedostatak formalne preporuke o tome kako sto treba napraviti
- usmjerenost opisu rjesenja racunarskim izrazima
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Suvremeni pristup
- integrirane aplikacije
- usmjerenost taktickoj i strategijskoj razini
- naglasak na strukturi, podacima i odgovarajucim procesima
- koristenje grafickih tehnika
- sustavni (korak-po-korak) pristup razvoju
- dokumentiranje problema konceptualnim i logickimmodelima
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Metode i tehnike
Tehnika - skup precizno odredenih procedura za
provodenje standardne zadace (nacin provedbe dijela
faze)
Metoda - smisljen i organiziran skup procedura uz
koristenje dobro definirane notacije (skup procedura za
provedbu neke od faza razvitka)
Metodologija - skup metoda i/ili tehnika koje se
koriste, a koje posjeduju zajednicki idejni pristup
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Neke metode i tehnike u projektiranju IS-a
- modeliranje podataka - dijagram entiteti veze -model entiteta (objekata),
tj. podataka
- modeliranje dogadaja - matrica entiteti/dogadaji,zivotni ciklus entiteta
(opis dogadaja u zivotu entiteta)
- modeliranje funkcija - dekompozicijski dijagram(dekompozicija funkcija)
- modeliranje procesa - dijagram toka podataka(protok informacija)
3
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Metodologija osigurava:
- komunikaciju izmedu sudionika ukljucenih u razvoj IS
- skup metoda i tehnika koji ce omoguciti da se zadaci izvrsavaju na
standardni nacin i provjerenim nacinima rada
- ucinkovit nadzor sa ciljem uocavanja pogresaka u ranim fazama
- elasticne promjene poslovanja i tehnologije (npr. odvajanjem analize i
oblikovanja)
- razvojnu strategiju kojom ce se ukloniti ad hoc rjesavanje problema
- da se dovoljno paznje posveti analizi poslovanja
Projektiranje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Zivotni ciklus informacijskog sustava
- definira aktivnosti koje treba obaviti u toku razvoja
- uvodi konzistentnost i standardizirani razvoj informacijskog sustava
- osigurava kontrolne tocke za pracenje i upravljanje projektom
- planiranje i strategija, analiza, oblikovanje, izrada (provedba), uvodenje
(implementacija) i odrzavanje
Nacela izgradnje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- administrativni i strucni posao vezan uz manipulaciju podacima obavlja se
sluzeci se racunalom kao alatom
- za obavljanje standardnih poslova na racunalima izvrsiteljima ne trebaju
specijalisticka znanja iz racunarstva
- posluzivanje programa je interaktivno, ekran je kreiran u razumljivim
terminima, podaci se unose uz eho I kontrolu
- podaci se unose samo jednom, i uvijek, ako je moguce, na mjestu nastanka
Nacela izgradnje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- aplikacije se uvode po principu odozdo prema gore
- IS se uvodi postupno, bez povecanja opsega posla neposrednim
izvrsiteljima. Dok novo rjesenje ne omoguci potrebnu funkcionalnost, koristi
se dosadasnji nacin rada
- aplikacije koje su potrebne na vise mjesta, uvode se na odabranom mjestu
ili pilot-projekt, a kasnije se nakon verifikacije u praksi, distribuiraju
ostalim korisnicima
Nacela izgradnje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- korisnike koji za to imaju sklonost se stimulira da se aktivno ukljuce u
razvoj IS-a
- tehnicka osnovica (racunala i programi), prilikom nabavke mora odgovarati
suvremenim zahtjevima tog podrucja
- IS mora cuvati integritet i sigurnost podataka od gubitka
Nacela izgradnje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- podaci moraju biti zasticeni od neovlastenog pristupa
- IS mora biti otporan na slucajne greske korisnika I kvarove u radu opreme
- IS mora biti trajno raspoloziv, sto se osigurava odrzavanjem opreme na
bazi zamjene
- aplikacije moraju odgovarati azurnim zahtjevima sto se postize stalnim
odrzavanjem programske opreme
4
Nacela izgradnje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- baza podataka mora biti projektirana u skladu sa svim zahtjevima struke
- prilikom projektiranja programskog sustava koriste se pozitivna iskustva
- dinamika investiranja mora se rukovoditi principima ekonomicnosti
- nikakva racunalska niti programska oprema ne moze rijesiti probleme
poduzeca
Nacela izgradnje IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- razvitak IS-a i njegovo odrzavanje trajnog su karaktera
- IS ima zivotni ciklus nakon kojeg se izraduje nova verzija, uvazavajuci:
tehnoloski napredak, steceno iskustvo, postojece kvalitetne podatke i
iskustvo u tehnologiji rada
- vlastite informaticke kadrove koji su okosnica svakog zahtjevnijeg IS
treba stalno skolovati
1
1
Planiranje i strategija
informacijskog sustava
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
2
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Stratesko planiranje
- definiranje poslovne strategije, planiranje akcija zapostizanje cilja
- uprava definira misiju organizacije
- definiraju se poslovni ciljevi i zadaci za ostvarenje misije
3
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Cimbenici koji utjecu na postavljanje ciljeva:
- prihodi kojima ce se osigurati razvitak organizacije
- ogranicenja (organizacijska, financijska, zakonska)
- potrebe i zelje uprave i poslovodstva (ugled, utjecaj, .)
- potrebe i zelje zaposlenika
- vremenski okviri ( kratkorocno, srednjorocno, dugorocno)
4
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Planiranje informacijskog sustava
- trazenje odgovora na pitanja:
- cime se organizacija bavi (grana, proizvodi, trziste, konkurencija)?
- koje su zacrtane misije i ciljevi poslovnogsustava?
- koja je zeljena uloga IS u postizanju postavljenih ciljeva?
5
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Zasto planirati IS?
- u organizaciji postoji vise cjelina i cesto vise razlicitih tehnickih
sustava ili aplikacija (informatickih otoka)
Posljedica:
- umnozavanje informacija (redundancija) uz razlicito tumacenje
- nepotpunost informacija
- problem povezivanja informacija pri pokusaju cjelovite interpretacije
- problem razlicitog posluzivanja, razmjene podataka i odrzavanja
6
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Tradicionalno planiranje IS
- provodi se odvojeno od poslovnog planiranja ili se provodi
kao reakcija na promjene u poslovnoj politici
Stratesko planiranje IS
- planiranje IS sukladno strategiji razvitka organizacije
- proces uspostave postupka razvoja i upotrebe IS
- koristenje resursa za potporu ciljeva cjelokupne organizacije
2
7
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Plan informatizacije
1. Ustroj projektne ekipe
- ukljucivanje sudionika iz razlicitih djelatnosti
2. Snimka stanja postojeceg poslovnog sustava
- pregled poslovnih planova
- intervjuiranje odabranih djelatnika poslovnih podrucja i uprave
- odredivanje poslovnih ciljeva
8
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Plan informatizacije
3. Snimka stanja postojeceg (postojecih) IS
- identifikacija korisnika i opsega postojeceg IS
- uocavanje nedostataka postojeceg IS
- procjena potreba za nadgradnjom (poboljsanjima
- procjena potreba za izmjenama (prilagodbom i popravcima)
- procjena potreba za izradom novih IS
4. Odredivanje ciljeva novog IS
- odredivanje prioritetnih zadataka i vremenskih okvira prioriteta
- izdvajanje ciljeva i zadataka koji mogu biti informatizirani
9
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Plan informatizacije
5. Procjena novih sustava i tehnologija
- procjena stanja na trzistu opreme
- procjena postojecih rjesenja u drugim organizacijama
- procjena primjenjivosti razlicitih tehnoloskih rjesenja
6. Izrada globalnog plana razvitka IS
- cjeloviti plan informatizacije i preliminarni planovi razvitka
- planiranje vremena, resursa, tehnologije, izobrazbe
10
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Odredivanje ciljeva informacijskog sustava
- informacijski sustav je podsustav poslovnog sustava
- ciljevi IS moraju biti sukladni ciljevima poslovnog sustava
11
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Planiranje IS-a iz perspektive planera (kontekstualni
koncept):
- lista objekata (entiteta) vaznih za poslovanje (sto)
- lista procesa vaznih za poslovanje (kako),
- lista lokacija gdje se poslovanje odvija (gdje)
- lista organizacijskih jedinica (tko)
- lista dogadaja vaznih za poslovanje (kada)
- lista poslovnih ciljeva i strategija (zasto)
12
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Stratesko planiranje IS-a:
Analiza ciljeva i problema - strukturirani prikaz ciljeva I problema
poduzeca i njihovo povezivanje s organizacijskim jedinicama i s motivacijom
menadzera (management-byobjectives). Ciljevi i problemi se povezuju s
informacijskim potrebama i sustavom
Analiza kriticnih faktora uspjeha (AKFU) - identifikacija podrucja u kojima
«stari moraju stimati» da bi poduzece bilo uspjesno. Koncentracija resursa
na najkriticnija podrucja. Definiranje kriticnih pretpostavki koje
zahtijevaju kontrolu, kriticne potrebe za informacijama i kriticne odluke za
koje je potreban sustav za potporu odlucivanju.
3
13
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Stratesko planiranje IS-a:
Analiza utjecaja tehnologije
. brz razvoj tehnologije i poslovnih mogucnosti (prilika) i prijetnji
(prepreka)
. popis novih tehnologija nasuprot prilika za novim proizvodima, uslugama,
promjenama u organizacijskog strukturi, itd.
. obuhvat ukupnost svih implikacija naprednih tehnologija (gubitkom sansi
i/ili opasnom konkurencijom)
. identificirati i odrediti prioritete sansi i prijetnji i prikazati to
direktorima koji mogu poduzeti odgovarajuce akcije
14
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Stratesko planiranje IS-a:
Vizija strategije sustava - vezana je uz strateske prilike za kreiranje
novog sustava kako bi se poduzeca ucinila konkurentnijim. Ta «strategija
sustava» moze zahtijevati rekonstrukciju korporacije ili nacina na koji
posluje, prije same automatizacije postojeceg sustava
Model funkcija poduzeca - daje hijerarhijski prikaz poslovnih funkcija i
njihovo pridruzivanje organizacijskim jedinicama, lokacijama i entitetima o
kojima se biljeze podaci. Kreiranje niza kompjuteriziranih matrica.
15
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
- informacija je korporacijski resurs i mora se planirati na korporacijskoj
razini, bez obzira na cinjenicu da ce se koristiti u vise razlicitih odjela
i racunala
- informacijske potrebe cesto ostaju iste i nakon sto se organizacija
reorganizira
- arhitektura informacija treba biti dizajnirana neovisno od postojece
organizacije korporacije
16
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Poslovni plan i plan informatizacije
- faza strateskog planiranja IS-a daje podlogu za uspostavljanje izvjestaja
izmedu menadzera, izvrsnih direktora i planera IS-a
- izrada strateskog plana IS-a povezana je sa strateskim planom poduzeca
17
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Poslovni plan i plan informatizacije
- poslovni planovi trebaju kontrolne mehanizme (povratnu vezu) za
nadgledanje napretka i stvaranje prilagodbi kako bi se plan mogao sto bolje
postici
- cesto je IS kompleksan jer ukljucuje informacije iz puno funkcija u
poduzecu (potrebna je opca (globalna) arhitektura podataka koja bi osigurala
kompatibilnosti i raspolozivost razlicitih tipova podataka)
18
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Svrha strateskog planiranja IS-a:
- povezati informacijsku tehnologiju i planiranje sustava sa strateskim
poslovnim planom poduzeca na nacin da
pomogne strateskom planiranju i izgradnji kontrolnog mehanizma za
implementaciju tog plana
- kreira okvir arhitekture u kojem ce uklopiti kasnija analiza i dizajn i
tako ostvariti da odvojeno razvijeni sustavi rade
zajedno
4
19
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Interes TOP menadzera za strateski plan IS-a
- analiza utjecaja tehnologije prikazuje buduce tehnoloske i
tehnicke trendove
- analiza kriticnih faktora uspjeha identificira najkriticnija
podrucja za uspjesno poslovanje poduzeca ( da bi se fokusirala
paznja menadzera na najkriticnije tocke, identificirale kriticne
informacije i kriticne odluke)
- analiza ciljeva i problema direktno je vezana za to kako
poduzece radi (pomaze u kreiranju kontrolnog mehanizma i
direktno je vezana za postavljanje smjernica)
- kreiranje vizije strategije sustava (kako se racunalo moze
koristiti za promjenu nacina poslovanja i kao oruzje za borbu sa
konkurencijom)
20
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Potencijalne koristi
Za izvrsene menadzere:
- procjena mogucnosti novih tehnologija
- procjena kako se poduzece treba strateski mijenjati (konkurencija)
- procjena konkurentskih prijetnji novih tehnologija i
prilagodba strateskog poslovnog plana tehnoloskim trendovima
- procjena najkriticnijih faktora uspjeha i podloga za izgradnju IS,
sustava za podrsku odlucivanju
- definiranje logike pristupa za potporu rjesavanja problema
kontrole iz poslovne perspektive
- procjena ucinkovitosti postojecih i buducih potreba za IS-om
temeljenih na poslovnim implikacijama i prioritetima
- omoguciti najbrzi povrat investicije u IS poduzeca
21
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Za operativne menadzere:
- procjena ciljeva i problema i identifikacija kompjuterske tehnologije
- procjena KFU i transformacija tih faktora u akciju izgradnje sustava
- definiranje logike pristupa za potporu rjesavanja problema
menadzerske i operativne kontrole
- ukljucenost vrhovnog vodstva u uspostavljanju organizacijskih ciljeva
- konzistentnost podataka koja se moze dijeliti svim korisnicima
- menadzerski i korisnicki orijentiran sustav (ne podatkovno-procesno)
22
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Za menadzere IS-a:
- ucinkovita komunikacija s vrhovnim vodstvom
- vrhovno vodstvo podrzava i zainteresirano je za IS
- bolje planiranje sustava koji odgovara na poslovne potrebe
- dugorocno planiranje izvora obrade podataka
23
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Opci model organizacije
- identifikacija i povezivanje organizacijskih jedinica, lokacija, funkcija
i tipova objekata
- gdje se funkcije odvijaju, koje podatke koriste, kako su povezane sa
organizacijskom strukturom, koje organizacijske
jedinice su na kojim lokacijama, itd. - ne smije bit previse detaljan i ako
je moguce sprema se u enciklopediju (repozitorij)
24
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Opci model organizacije
. organizacijske jedinice- kreiranje grafa organizacije - organizacijska
struktura poduzeca
. odredenje geografskih lokacija - uprava, tvornica, skladiste na razlicitim
lokacijama
. odredenje poslovnih funkcija (aktivnosti koje podrzava jedan aspekt misije
poduzeca: financije, planiranje proizvodnje, proizvodnja, prodaja,..)
. opci prikaz podataka (graf objekata) kroz subjekte podataka kao sto su:
podrucje prodaje, klijenti, narudzbe, proizvodi, dijelovi, materijali,
zaposlenici, kapitalna oprema
5
25
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Funkcije, procesi, procedure
-Funkcija je skup aktivnosti koje zajedno podupiru jedno podrucje djelovanja
u poduzecu
- funkcije se detaljiziraju u procese (akcija koja ima svoj pocetak i kraj,
identificirane ulaze i izlaze)
- dekompozicija poslovnih funkcija i procesa neovisna o podjeli poduzeca u
odjele (organizacija moze periodicki mijenjati strukturu izvjestavanja, a da
izvrsava sve funkcije i procese)
-Procedura - specifikacija kako se izvodi proces ili funkcija, implementira
proces
- funkcija i proces - STO treba biti ucinjeno, procedura - KAKO - mijenja se
sa tehnologijom, i za jedan proces mogu se koristiti vise procedura
26
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Povezivanje funkcija i organizacijskih jedinica - funkcija se izvrsava u
jednoj ili vise organizacijskih jedinica
Povezivanje izvrsnih direktora i funkcija (obiljezja: direktna odgovornost,
izvrsni ili politicki autoritet, ukljucenost u funkciju, tehnicko iskustvo,
aktualno izvrsenje posla)
27
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Detaljnije o:
Analizi ciljeva i problema
Analizi kriticnih faktora uspjeha
Analizi utjecaja tehnologije
28
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza ciljeva i problema
- pozeljno je napisat ciljeve, jer su tada jasniji i lakse ostvarivi
- ciljevi su kontrolni mehanizam u poduzecu
- ciljevi trebaju izraziti precizni smjer akcije (neprecizno - biti
glavni na trzistu, precizno - povecati prodaju za 30%),
- ciljevi trebaju biti fokusirani na rezultat, i moraju se moci
dekompozirati na poslove koje treba obaviti
- ciljevi moraju biti mjerljivi
- ciljevi su pridruzeni organizacijskim jedinicama
- horizont planiranja - kategorizacija na takticke (1, ponekad 2) i
dugorocne ciljeve (do 5godina)
29
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza ciljeva i problema
Izvori ciljeva: poslovni plan, planovi IT, planovi informatizacije,godisnja
izvjesca, izvjestaji izvrsnih direktora, dokumentaciji oupravljanju putem
smjernica
Trazenje pisanih ciljeva prije intervjuiranja menadzera o ciljevima
Periodicno redefiniranje i azuriranje ciljeva
30
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza ciljeva i problema
- sva poduzeca imaju probleme u ostvarivanju ciljeva, ponekad je cilj u vezi
rjesavanja odredenog problema
- povezivanje ciljeva i problema, i problema i organiz. jedinica
- izrada tabela za intervjuiranje izvrsnih direktora: liste problema, liste
mogucih rjesenja, odredenje razine kriticnosti (1-5), procesi koji su
ukljuceni u sustav i informacije koje su potrebne
- povezivanje ciljeva i problema s objektima u enciklopediji - cesto
informacijske potrebe koje pomazu u ostvarenju ciljeva I rjesavanju problema
postoje u bazi podataka
6
31
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza kriticnih faktora uspjeha (AKFU)
(engl. Crtitical Success factor Analysis)
- u praksi je malo informacija koje su kriticne za posao i malo je odluka
koje su iznimno vazne
- razvijena tehnika AKFU - prvo kao pristup za razumijevanje informacijskih
potreba izvrsnih direktora (CEO), da bi se danas
koristila za cijelo poduzece
- razvile su tehnike ispitivanja za uspostavljanje KFU
- kada se uspostavi KFU moze se odrediti mjerenje kako bi se stalno
kontroliralo da li se uspjeh ostvaruje
32
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza kriticnih faktora uspjeha (AKFU)
Efekti AKFU za izvrsne direktore:
- fokusiraju se na aktivnosti koje su najvaznije
- pomazu da korisnici/menadzeri misle kroz svoje informacijske potrebe i
time pomazu planerima IS da identificiraju i osiguraju kriticne informacije
33
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza kriticnih faktora uspjeha (AKFU)
AKFU je vrijedna upravljacka tehnika nezavisna od racunala, a koristenjem
racunala transformira tu individualnu tehniku u kontrolni mehanizam koji
prodire u cijelo poduzece i omogucava prevodenje strateskog plana poduzeca u
strateski plan IS
Daju puno ranije sliku zeljenog IS, mehanizam kontrole je bolji, fokusira
poduzece na on sto je kriticno, alokacija resursa bit ce unaprijedena
KFU kaze sto treba uciniti da se postignu ciljevi, KFU daju mjeru u sustavu
kontrole vrhovnog vodstva, na nizoj razini moze postati cilj
34
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza kriticnih faktora uspjeha (AKFU)
- nije standardni set mjera koji se moze koristiti za sve korporacije i
specificna je za odredenu situaciju i odredeno vrijeme
- lista kriticnih informacija treba pratiti AKFU i to treba modelirati
- skup kriticnih pretpostavki treba stalno analizirati, nadgledati i
azurirati i za to se cesto koristi EIS
- kriticne odluke se definiraju nakon sto se odredio CFU sto
vodi do izrade DSS
- tri liste se kreiraju kroz AKFU: set kriticnih informacija, set kriticnih
pretpostavki i set kriticnih odluka
- neprestano azuriranje KFU
35
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza utjecaja tehnologije (AUT)
- posao menadzera je da prepozna poduzece u buducnosti
- pogled u buducnost poduzeca je cesto financijski model koji daje
projekciju troskova i povrata u buducnosti i bazira se na mnogim
pretpostavkama
- promjene u tehnologijama su ogromne - novi poslovi, nove
upravljacke prilike, nove konkurentske prijetnje
- AUT jest strukturalna prezentacija tehnoloskih promjena i obuhvaca tri
objekta u enciklopediji: promjena tehnologije, poslovne i upravljacke
sanse i prilike, konkurentske prijetnje
36
Planiranje i strategija IS-a
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza utjecaja tehnologije (AUT)
- lista poslovnih i upravljacki sansi koje rezultiraju promjenom
tehnologije, i direktno su povezane sa konkurentskim prijetnjama
- matrica tehnoloskih promjena i sansi uz vremenska odredenja prioriteta
implementacije
- lista sansi i prijetnji moze se dobiti na sastanku «brainstorming»
- redovno nadgledanje i azuriranje
7
37
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Analiza
38
Detaljno i precizno definirati zahtjeve koji se postavljaju
pred IS:
· Korisnik postavlja zahtjeve (definicija zahtjeva - Requirements
Definition)
· Analiticar (informaticar) analizira zahtjeve
Zahtjevi se mogu odnositi na:
· poboljsanje postojeceg sustava
· reinzenjering postojeceg sustava
· izgradnju potpuno novog sustava
Rezultat analize je specifikacija zahtjeva (Requirements Specification)
dokument koji koji daje odgovor na pitanje sto IS treba raditi (ne kako
treba raditi).
Analiza
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
39
?? faza detaljnog utvrdivanja korisnickih potreba i
zahtjeva uz primjenu odgovarajucih metoda,
tehnika i alata
?? detaljna analiza poslovnog sustava:
Kako radi postojeci sustav?
Na koji nacin ljudi koriste sustav da bi obavili svoj
posao?
Koji su podaci potrebni? Tko ih treba? Kada?
Od koga (tko ih stvara)? Koji su izlazni podaci?
Kakav im je oblik? Koje je porijeklo podataka?
Na koji nacin se podaci prikupljaju/objedinjuju?
Analiza
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
40
Detaljno analizirati poslovni sustav znaci ustanoviti:
· Poslovne objekte
· Poslovne funkcije
· Poslovne dogadaje
Poslovni objekti (entiteti) su materijalni ili nematerijalni
elementiposlovnog sustava o kojima IS treba biljeziti podatke
Poslovne funkcije (procesi) su poslovi koje treba obaviti u vezi s poslovnim
objektima
Poslovni dogadaji pokrecu izvrsenje poslovnih funkcija
Izraditi specifikaciju zahtjeva - strukturirani dokument s detaljnim opisom,
namijenjen ugovarateljima I izvoditeljima razvoja (ugraden nezavisan pogled
na sustav)
Zadaci analize
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
41
?? treba provesti intervjue, sjednice, ankete, upitnike
?? prikupiti sve dokumente znacajne za poslovanje, radi boljeg utvrdivanja
pravila, poslovne politike, ciljeva poslovanja te strukture informacija
?? neposredni uvid u nacin izrade i razmjene dokumenata te proizvodne
procese (obilaskom radnih mjesta)
?? uz standardnu analizu nuzna je prosudba postojecih aplikacija i/ili
racunalom podrzanih podataka, da bi ih se moglo iskoristiti u daljnjim
koracima
?? evidentiranje rezultata analize nekim od CASE pomagala
Prikupljanje informacija i zahtjeva
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
42
?? Intervju
?? neusiljen i elastican razgovor s ispitanikom, slijed pitanja i odgovora
?? Sjednice
?? radni sastanci (sjednice) na kojima analiticari I korisnici zajednicki
provode analizu I oblikovanje
?? aktivno i kreativno sudjelovanje
?? cilj sjednice je (zajednicko) pronalazenje najboljeg rjesenja
?? svaki sudionik iznosi sve sto mu pada na pamet vezano za problem koji se
rjesava (tzv. brainstorming)
Nacini prikupljanja
8
43
?? Proucavanje dokumenata
?? reprezentativni dokumenti, tj. popunjeni na tipican nacin (moze se
ustanoviti koje informacije i na koji nacin unose)
?? ne ukazuju na izuzetke, to jest podatke koji se rjede biljeze ali ipak
trebaju
?? stalno biljezenje nekih podataka ne mora znaciti da su ti podaci stvarno
potrebni
?? nuzno je proucavanje procesa izrade i razmjene dokumenata
?? nuzno je modele (podataka) iz dokumentacije provjeriti kod korisnika
Nacini prikupljanja
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
44
?? Upitnik (pismeni intervju)
?? Anketa
?? moze se obuhvatiti vise ispitanika
?? odgovori i obrada odgovora mogu se standardizirati
?? pogodna za popis resursa
?? Izrada prototipova (putem tehnika i jezika cetvrte generacije simulira se
rad IS-a - uskladivanje informatickih i korisnickih inf. zahtjeva)
Nacini prikupljanja
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
45
?? procjena aplikacija i (baza) podataka u primjeni
?? koristeni programski jezici i pomagala
?? podrzane poslovne funkcije i nacin posluzivanja programa
?? medusobna povezanost razlicitih aplikacija I podataka
?? postojece platforme (racunalo, operacijski sustav, mreza)
?? sastav i stupanj informaticke izobrazbe korisnika
Analiza postojecih tehnickih sustava
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
46
?? razlicitost modela podataka postojecih sustava
?? entiteti iz stvarnog svijeta nisu jednako zastupljeni u postojecim
modelima
?? isti entitet iz stvarnog svijeta pojavljuje se pod razlicitim nazivima
?? isti entitet iz stvarnog svijeta opisan je razlicitim atributima
?? dva ili vise entiteta iz stvarnog svijeta prikazano je razlicitim brojem
entiteta u podatkovnim modelima
Analiza postojecih tehnickih sustava
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
47
?? nedostaci unutar pojedinog modela
?? nedefiniranost primarnih kljuceva
?? nedefiniranost veza medu podacima, najcesce uslijed izostanka primarnih
kljuceva
?? nedefiniranost veza unatoc postojanju primarnih i (drugih) stranih
kljuceva, kao posljedica razvitka tijekom uporabe i nedosljednosti
?? naglasena i nekontrolirana zalihost uvedena prilikom izrade zahtjevnih
ili slozenih programskih rjesenja
?? ukupna nenormaliziranost modela
Analiza postojecih tehnickih sustava
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
48
?? nedostaci programske opreme
?? losa programska rjesenja (algoritmi)
?? nepostojanje programske dokumentacije
?? opci nedostaci
?? tehnoloska zastarjelost (programski jezici i alati, SUBP)
?? nemogucnost rada u visekorisnickom okruzenju
?? neorijentiranost na "web" rjesenja
Analiza postojecih tehnickih sustava
Dijagram rasclanjivanja
Modeliranje podataka
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
53
?? informacijski zahtjevi ---> zahtjevi na strukturu i za koristenje
podataka --->
KONCEPTUALNI MODEL PODATAKA
?? dijagrami za prikaz modela podataka I detaljan opis elemenata modela
(rjecnik podataka), repozitorij ili enciklopedija IS-a
?? metode i tehnike konceptualnog modeliranja sluze se pojmovima ENTITET,
VEZA I ATRIBUT
Konceptualni model podataka
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
54
?? tehnika za prikaz strukture podataka
?? promatra svijet kroz entitete, njihov odnos (vezu), atribute entiteta ili
njihovih odnosa
APSTRAKCIJA:
?? klasifikacija - entiteti se klasificiraju, opisuju i grupiraju u klase,
razrede, TIPOVE (imaju zajednicka obiljezja), obrnuto - instantacija
?? generalizacija - tipovi entiteta nize razine uopcuju se tipom entiteta
vise razine, obrnuto - specijalizacija
?? agregacija - pridruzivanje - formiranje novog pojma, viseg stupnja, na
temelju odnosa postojecih pojmova
Model entiteta-veza (ER model)
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
10
55
ENTITET
?? nesto sto postoji i sto se u stvarnom svijetu moze identificirati
?? stvaran ili apstraktan predmet ili dogadaj o kojem se u inf. sustavu
prikupljaju podaci
?? OSOBA, RAZRED, SKOLA, STUDENT, PREDAVANJE, PROFESOR,.
?? pojedini entitet - POJAVA ENTITETA - istog tipa imaju jednake atribute
razlicitih vrijednosti (domena skupa eniteta)
Model entiteta-veza (ER model)
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
56
VEZA
?? medusoban odnos entiteta
?? broj entiteta u vezi odreduje stupanj veze (prikaz relacijom): binarna
(unarna - sudjeluju pojave
istog tipa eniteta) - obicne veze, ternarna i narna
veza
Primjeri:
?? Binarna: veza Zaposlenje entiteta PODUZECE I OSOBA
Model entiteta-veza (ER model)
Model entiteta-veza (ER model)
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
58
Vezu objasnjavamo pojmom PRIDRUZIVANJA:
?? jednoznacno (A -> B, ako je svakom clanu skupa A pridruzen jedan i samo
jedan clan skupa B, kardinalnost
1,1, OSOBA -> DATUM RODJENJA);
?? uvjetno (A-) B, ako je svakom clanu skupa A pridruzen jedan ili nijedan
clan skupa B, kardinalnost 0,1, OSOBA -) OSOBNA_ISKAZNICA);
?? viseznacno (A ->-> B, ako je svakom clanu skupa A pridruzen nijedan,
jedan ili vise clanova skupa B, 0,M,
OSOBA- >->AUTOMOBIL)
Model entiteta-veza (ER model)
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
59
OSNOVNI TIPOVI VEZE
1:1, 1:M, M:M
Model entiteta-veza (ER model)
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
60
ATRIBUT
?? svaki tip entiteta opisan je skupom atributa (obiljezja, svojstva)
?? svaki atribut moze poprimiti jednu vrijednost iz domene vrijednosti
atributa
(domena definira moguce vrijednosti atributa)
Model entiteta-veza (ER model)
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
11
61
KLJUC
?? identifikacija pojava entiteta
?? minimalni skup atributa koji jednoznacno
identificira svaku pojavu entiteta - primarni kljuc
?? Strani kljuc - veza izmedu entiteta (objekata)
Model entiteta-veza (ER model)
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
62
Odrediti entitete
?? izabrati, imenovati i opisati entitete (opisati znacenje i uporabu
entiteta, popisati osnovne atribute)
?? odrediti specijalizaciju entiteta (odrediti klasifikacijski atribut
nadtipa i odrediti podtipove)
Izrada model entiteta-veza
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
63
Odrediti veze
?? prepoznati, imenovati i opisati veze (opisati znacenje veza)
?? odrediti zavisnost entiteta (obicne veze i veze viseg stupnja)
?? odrediti kardinalnost veza (mora/moze. ? donja/gornja granica)
?? izbaciti redundantne veze (one koje se daju izvesti iz drugih)
Izrada model entiteta-veza
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
64
Odrediti kljuceve
?? kljuc jakog entiteta = identifikacijski atribut
?? kljuc identifikacijski slabog entiteta = kljuc jakog entiteta i vlastiti
atribut
?? pripaziti na kljuceve sastavljene od vise atributa
Izrada model entiteta-veza
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
65
Odrediti atribute
?? utvrditi, imenovati i opisati atribute (odrediti znacenje atributa i
odrediti domenu atributa (tip vrijednosti i skup/raspon vrijednosti))
?? grupirati povezane atribute, npr. (dan, mjesec, godina) ? datum
Provjeriti model: sinonimi (razliciti nazivi istih
objekata), homonimi (jednaki nazivi razlicitih objekata), redundantne veze
Izrada model entiteta-veza
Modeliranje dogadaja
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
69
?? na entitet moze utjecati vise dogadaja
?? dogadaj moze utjecati na vise entiteta
?? to se moze prikazati
?? matricom entiteti/dogadaji (Entity Event Matrix)
?? odvojeno za svaki entitet dijagramom zivota entiteta (Entity Life
History)
Modeliranje dogadaja
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
70
?? u primjeni su razlicite vrste prikaza, ovisno o metodologiji:
?? matrica entiteti/dogadaji (Entity/Event Matrix), npr. SSADM
?? odnos dogadaja i entiteta: C (create), M (modify), D (delete)
?? matrica funkcije/entiteti (Function/Entity Matrix), npr. IEM
?? odnos obrade i podataka: C (create), R (read), U (update), D (delete)
?? matrica funkcije/dogadaji (Function/Event Matrix), npr. SSM ?? odnos
obrade i dogadaja: X (povezanost) ili praznina
Modeliranje dogadaja
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
71
Matrica Entiteti/Dogadaji
(Entity/Event Matrix)
?? pogled na sustav usmjeren dogadajima (event oriented view)
?? matrica sadrzi: dogadaje (redci), entitete (stupci) I elemente koji
prikazuju ucinak dogadaja na entitete
?? svaki dogadaj mora imati ucinak na barem jedan entitet
?? svaki entitet mora imati dogadaj koji ga stvara i brise
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
72
?? za entitet (koji utjece na druge entitete i cesto se mijenja) pita se:
?? koji dogadaj uzrokuje kreiranje nove instance entiteta?
?? koji dogadaj uzrokuje promjenu instance entiteta?
?? koji dogadaj uzrokuje brisanje postojece instance entiteta?
?? sustav mora operirati sa svakim od tih dogadaja - zahtjevi
funkcionalnosti
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Matrica Entiteti/Dogadaji
13
73
Proces izrade matrice:
?? prepoznati sve dogadaje za dati entitet
?? prepoznati dogadaje koji kreiraju entitet (C)
?? prepoznati dogadaje koji brisu entitet (D)
?? prepoznati dogadaje koji mijenjaju entitet (M)
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
Matrica Entiteti/Dogadaji
74
Prednosti kreiranja matrice entiteti/dogadaji:
?? kontrola da svaki entitet ima dogadaj koji ga stvara i brise
?? fokusiranje na sve ono sto se moze dogoditi odredenom entitetu
?? daje novu perspektivu na analizu sustava (osigurava kompletnost procesa)
?? osigurava da se svi entiteti na koje utece jedan dogadaj promatraju
zajedno
Matrica Entiteti/Dogadaji
78
Dijagram zivota entiteta
(Entity Life Histories - ELH)
?? uvodi vrijeme u modele podataka (opisuje vremenski zavisno ponasanje
(nekog) entiteta)
?? prikazuje redoslijed dogadaja
?? popunjava "rupe" u analizi
?? pogled na sustav usmjeren ucincima dogadaja koji uzrokuju promjene stanja
?? prati promjene ponasanja entiteta koji prolazi
kroz sustav
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
14
79
?? dijagram toka podataka daje prikaz sustava s motrista procesa i toka
informacija
?? model entiteta veza prikazuje sustav s motrista strukture informacija
?? dijagram zivota entiteta (Entity Life Histories ELH) prikazuje sustav s
motrista kako se informacije mijenjaj
Dijagram zivota entiteta
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
80
?? dogadaji utjecu na entitete
?? mijenjaju vrijednosti podataka
?? dogadaji se dogadaju u definiranoj tocci vremena
Dijagram zivota entiteta
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
81
?? ELH pokazuju sve promijene koje se mogu dogoditi informacijama u sustavu
?? prednosti ELH
?? Daje vizualni prikaz izoliranog entiteta
?? Unosi vremensku strukturu na sve dogadaje koji mogu utjecati na entitet
kroz njegovo postojanje u sustavu
?? Odreduje redoslijed procesa u dijagramu toka podataka
Dijagram zivota entiteta
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
82
Prepoznavanje dogadaja
?? glagoli i glagolski izrazi
?? lista dogadaja
?? na koje entitete ce dogadaji utjecati
?? odrediti koji atributi se mijenjaju
Dijagram zivota entiteta
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
83
?? slijedni dogadaj (SEQUENCE) - jedan dogadaj slijedi drugi
?? alternativni dogadaj - selekcija (OPTION)
dogodit ce se jedan ili drugi dogadaj - o
?? ponavljanje dogadaja (ITERATION) - *
Dijagram zivota entiteta
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
84
?? citanje od lijeva prema desno
?? lijevo kreiranje
?? desno nestajanje (brisanje)
?? komponente (stablo)
?? entitet je korijen
?? dogadaji su listovi
?? cvorovi odreduju redoslijed: slijed, selekciju, ponavljanje
Dijagram zivota entiteta
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
15
85
Izrada ELH
?? prepoznavanje dogadaja
?? klasifikacija dogadaja
?? kreiranje, brisanje, modifikacija
?? odredivanje redoslijeda dogadaja
?? odredivanje selekcije i ponavljanja
Dijagram zivota entiteta
Katedra za informatiku
Ekonomski fakultet - Zagreb
86
?? svaki dogadaj koji utjece na entitet kroz njegov zivot u sustavu otvara
se u ELH
?? dogadaji prikazuju:
?? inicijalno kreiranje entiteta (rodenje)
?? redoslijed zbivanja tokom zivota entiteta u sustavu (middle life)
?? uklanjanje entiteta iz sustava
Dijagram zivota entiteta
87
Primjer - ELH (bankovni racun)
Bank. Racun Otvaranje racuna "Zivot" racuna Zatvaranje racuna Brisanje
racuna Placanje Bezgotov. Depozit Unovcenje ceka Transakcija * Polaganje
Gotovine
1
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Modeliranje zahtjeva upotrebom
Oracle Designer-a
Koncept zivotnog ciklusa projekta
. Definiranje aktivnosti u projektu razvoja
. Dosljednost medu projektima razvoja u istoj organizaciji
. Osiguranja kontrolnih tocaka za kontrolu menadzmentu za ici/ne-ici odluke
. Nije odgovoran za projekt
. S vise vjerojatnosti pravom problemu pristupi u pravo vrijeme
2
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
METODOLOGIJE RAZVOJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA
. Odabire metode
. Propisuje redoslijed upotrebe metoda
. Propisuju proces modeliranja
. Opisuje faze razvoja i aktivnosti pojedine faze na najnizoj potrebnoj
razini detalja
. Opisuje veze izmedu pojedinih aktivnosti i propisuje slijed izvodenja
. Odreduje koji podatci (informacije) su ulaz u aktivnost a koji su rezultat
rada aktivnosti
. Za svaku aktivnost odredene su metode i tehnike
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
METODE RAZVOJA
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
. Metoda = metodologija = zivotni ciklus projekta = zivotni ciklus razvoja
sustava
. Srukturne
. Objektno orijentirane
. Brzi razvoj aplikacija (RAD)
. Metode prototipa
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Neke komercijalno dostupne metode
MIRIS (Metodika za razvoj RIS Hrvatska informacijskih sustava)
Velika Britanija SSADM (Structured System CCTA Analysis and Design Method)
Yourdon SAD Inc. SA/SD (Structured Analysis / Structured Design)
CASE*Method Oracle SAD AD/Cycle (Application IBM SAD Development Cycle)
Naziv metode Tvrtka Zemlja
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Pregled izabrane Oracle CDM
metodologije
. Custom Development Method
. CDM Classic
. CDM Fast Track
. SDLC prilagoden za Oracle okruzenje
. Tradicionalni SDLC pristup
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Glavni problemi u razvoju sustava
1. produktivnost (nezavrsene aplikacije - vidljivi, nevidljivi, nepoznati)
2. pouzdanost 3. odrzavanje
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Promjene u klasicnoj strukturnoj analizi
. Sve do kraja 70-tih godina 20. stoljeca ogromna vecina projekata razvoja
sustava zapocela je sa stvaranjem 'romana' izjava korisnickih zahtjeva
1. monolitni 2. redundantni 3. dvosmislene 4. nemoguce za odrzavanje
3
Rezultat promjena
. Prema funkcionalnim specifikacijama koje su: 1. Graficke 2. Podijeljene 3.
Minimalno redundantni
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Pojavljivanje automatiziranih alata
za analizu
. glavni problem tehnike grafickog modeliranja strukturne analize:
. rad za kreiranje dijagrama cesto je bio ogroman
. revizije - "smrznuti" dijagrami koji nisu vjerno odrazavali korisnicke
zahtjeve
. model sadrzi 'primitivne' funkcije koje nisu primitivne
. zastarjela specifikacija
Terminologija
. CASE - (Computer Aided Software/System Engineering) Racunalom podrzano
programsko inzenjerstvo je aplikacija automatizirane tehnologije za
procedure softverskog inzenjeringa.
. CASE tehnologija - Softverska tehnologija koja omogucuje automatiziranu
inzenjersku disciplinu za razvoj softvera, odrzavanje i rukovanje projektom,
ukljucuje metodologije i automatizirane alate.
. CASE alati - Skup integriranih CASE alata dizajnirani za zajednicki rad
koji automatiziraju (barem djelomicno) cijeli zivotni ciklus softvera,
ukljucujuci analizu, projektiranje, generiranje koda i sl. uz podrsku
rukovanja konfiguracijama. . - nadogradnja jezika cetvrte generacije
Ocekivanja od CASE-a
1. Unaprjedenje kvalitete softvera 2. Povecanje produktivnosti programera 3.
Unaprjedenje kontrole razvojnog procesa 4. Nizi troskovi razvoja 5. Nizi
troskovi odrzavanja 6. Smanjenje zaostalog razvoja 7. Povecanje zadovoljstva
kupca
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Arhitektura CASE alata . Karakteristike:
1. Graficki 2. Minimalnu redundanciju 3. Mogucnost provjere gresaka 4.
Generiranje koda
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Repozitorij
. Omogucuje:1. Spremanje podataka bez redundancije 2. Kontrolu transakcija
3. Sigurnost i autorizaciju 4. Korisnicki definirane upite
4
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
CASE alati na trzistu
PVCS, Maestro IIOracle Designer,VisualAge Pacbase,Paradigm
Plus,Ervin,Bpwin,Stp/UML,System Architect,DOORS,MetaEdit+, Rational
Rose,WithClass 2000,SILVERRUN,Visual CASE,
Objecteering,
Oracle Designer
. Cetiri glavne funkcionalne kategorije:
1. Modeliranje zahtjeva sustava 2. Generiranje preliminarnog dizajna 3.
Projektiranje i generiranje 4. Usluzni programi
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Lekcija 1 - modeliranje
procesa
. Predstavlja tok aktivnosti unutar organizacije
. Opisuje na koji se nacin izvodi posao
. Na visokoj razini daje sliku sustava za
komunikaciju
. Daje osnovu za dizajn aplikacije
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Procerss Modeler
Lekcija 2 - modeliranje podataka
. Upotrebljava se za komunikaciju o
podatkovnim zahtjevima
. Opisuje podatke
. Prikazuje veze izmedu podataka
. Sluzi kao osnova za dizajn baze podataka
5
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Dijagram entiteti veze
Lekcija 3 - identifikacija funkcija
za automatizaciju
. Prikazuje kako su poslovne funkcije grupirane
. Prikazuje sve funkcije na jednom dijagramu
. Pomaze u odredivanju funkcija za
automatizaciju
. Upotreba podataka
. Osnova za dizajn i generiranje aplikacije
Dijagram hijerarhije funkcija
Lekcija 4 - dijagram toka
podataka
. Prikazuje iste podatke kao i modelar procesa - alternativa
. Ima vezu podatkovnih elemenata (entiteta I atributa) s funkcijama,
tokovima i spremistima podataka
. Ima vanjske entitete
6
Dijagram toka podataka
Kamo idu ove informacije
generiraju parametre za module izvedene iz tih funkcija.
Tokovi podataka dokumentiranje informacija koje funkcije uzrokuju druge
funkcije koje da zapocnu Funkcije koje se okidaju i funkcije koje okidaju tu
fun.
Funkcije ADT za kreiranje modula. pridruzen poslovnoj cjelini ili entitetu i
upotrebljava se na izvjestajima.
Vanjski entiteti
upotrebljavaju se za unakrsnu provjeru
upotrebe podataka u funkcijama.
Spremista podataka
Elementi dijagrama Element repozitorija i buduca upotreba toka podataka
Problemi u CASE trzistu
. Usvajanje CASE-a cesto ne uspije
. CASE nije 'ukljuci i radi' tehnologija
. U pocetku usvajanja CASE-a nema ustede
. Nedovoljna integriranost razlicitih faza razvojnog procesa
. Nedovoljna otvorenost pojedinih alata
. Mnogi alati koji se reklamiraju kao neovisni o metodi samo su neovisni o
procesu
. Podrska proizvodaca cesto je nedovoljna
. Puno verzija
. Izuzetno dugotrajan proces ucenja
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Organizacijska pitanja
. Organizacije trebaju dosegnuti odredenu zrelost
. Skolovanje treba prethoditi primjeni CASE-a
. Alati ne oslobadaju od razmisljanja - ne postoje 'uradi moj posao' alati
. Otpor programera
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Buduci trendovi u CASE
tehnologiji
. Nece biti znacajnijih promjena u metodama usvajanja CASE-a
. Mnogi danasnji alati ce postati zastarjeli
. CASE tehnologija ce se nastaviti prodavati zajedno s konzultacijama
. Integracija alata ce imati sve vecu vaznost
. Mnogi alati ce postati web-based i na taj nacin ce unaprijediti suradnju
. Ocekujemo suzivot CASE alata i RAD alata
. Metodologije ce se razvijati neovisno o CASE alatima i zahtijevati ce vise
prilagodbe i meta-alat funkcija od CASE alata
. Modeliranje za razlicite namjene ce se pojaviti i zahtijevati ce
integraciju razlicitih metoda i alata
Zakljucak
. CASE alati ne oslobadaju od razmisljanja
. U pocetku prihvacanja CASE alata cesto nema ustede troska
. Mnogi alati koji se reklamiraju da su neovisni o izabranoj metodi rada
zapravo su samo neovisni o procesu
. Prihvacanje CASE alata u sirem kontekstu potreba organizacije i razvojem
strategije alata kao dio vece strategije unaprjedenja organizacije
. Za analizu svakako za upotrijebiti
7
Oracle JDeveloper 10g
. Kompletan i integriran
. Podrska za potpuni zivotni ciklus softvera
. Jedan alat za Java, Web Services, XML, DB i drugo
. Standardan i mogucnost prosirenja
. Podrzava industrijske standarde
. Integrira Open Source usluzne programe
. Open Extension API (JSR 198)
. Lagan za upotrebu i produktivan
. Unaprijedena produktivnost kodiranja
. Vizualni i deklarativni razvoj
. Oracle Application Development Framework (Oracle ADF)
. FREE
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Podrska za zivotni ciklus razvoja softvera
Dizajn -Kodiranje-- Podesavanje-- Instalacija-- Analiza-- Testiranje---
fakultet
UML i vizualizacija
. UML (PIM). Class Modeling. Sequence Modeling. Use Case Modeling. Activity
Modeling. PSM Visualization. Java Class Modeling. EJB Modeling. Database
Modeling. Page Flow Modeling(JSF/Struts). XML. WSDL. ADF Business Components
8
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Razvoj baze podataka
. Schema Modeler. Database Objects Creation. Database Browser. SQL
Worksheet. SQL Tuning. PL/SQL Debugging. Publish PL/SQL basedWeb Services
Sveuciliste u Zagrebu - Ekonomski fakultet
Slijedeca generacija J2EE alata
. Postici siru primjenu
. Donijeti snagu J2EE programerima
. Povecati produktivnost i lakocu upotrebe
. Vizualni i deklarativni razvoj
. Manje kodiranja, vise ponovne upotrebe
. Bridge the usability gap with C/S tools
. Smanjiti krivulju ucenja
. Omoguciti sloj abstrakcije nad J2EE