Sretan blagdan Bogojavljanja ili Sveta Tri Kralja!

[Zeka_Peka]

> Sveta tri kralja predstavljaju završetak radosnih božićnih blagdana. U
> Hrvatskoj i BiH službeno se na taj da ne radi dok je običaj i u narodu
> da se taj dan ne obavljaju nikakvi poslovi osim onih koji su nužni. Toga
> dana se raskiti i iz kuće iznosi i božićno drvce.
>
>
> BLAGDAN je Sveta tri kralja, Bogojavljenje i Vodokršće, a sveta tri
> kralja su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se prema
> Evanđelju došli pokloniti Isusu Kristu nakon rođenja u Betlehemu, a
> tradicija ih naziva Gašpar, Melkior i Baltazar.
>
> Za mudrace u tekstu Evanđelja stoji grčka riječ "magoi" koja ima
> različita značenja: mudraci, učenjaci, zvjezdočitači, magičari, itd.
> Najvjerojatnije potječu iz Perzije. To su ljudi koji su umjeli
> odgonetati tajne iz predane ljudske mudrosti i vidjeti znakove u
> prirodi. Tražili su istinu o sebi i svemiru. Ostavljaju kuće i svoja
> dobra oni i kreću na put i iz daleka dolaze u Betlehem.
>
> Simbolika tri dara
>
> U kršćanskoj tradiciji dvojica teologa iz trećega stoljeća: Origen i
> Tertulijan, pridonijeli su stvaranju današnje slike o "tri kralja".
> Origenu se pripisuje da je tri dara simbolično protumačio: zlato upućuje
> na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a
> smirna na njegovu smrt.
> Tertulijan je mudrace pretvorio u kraljeve pozivajući se na Izajijine
> svetopisamske tekstove i Psalme. U srednjem vijeku jedan je talijanski
> umjetnik izrađivao mozaik triju kraljeva i iznad svake figure stavio
> imena: Gašpar, Melkior i Baltasar. Po tom slikaru Gašpar znači čovjek iz
> područja Kaspijskog mora, Melkior znači kralj svjetla, a Baltazar znači
> "gospodar čuva kralja".
>
> Nije poznato tko je zatim tri kralja vidio kao predstavnike triju
> kontinenata: Azije, Afrike i Europe. Zato se na slikama jedan od trojice
> kraljeva prikazuje kao crnac, što se obično interpretira porukom da se
> sve zemlje te čitavi svijet trebaju pokloniti Isusu kao Kristu.
>
> Tri kralja se od srednjega vijeka, uglavnom prikazuju tako da je jedan
> od njih starac, drugi muškarac srednjih godina, a treći mladić, što je,
> kako se smatra, motiv kojim se htjelo istaknuti da svi ljudi, od djece
> pa do staraca, trebaju u Isusu prepoznati svoga Gospodina i Boga.
>
> Prema Matejevu Evanđelju mudraci su prateći betlehemsku zvijezdu došli s
> istoka u Jeruzalem, kako bi se poklonili Kristu. U Jeruzalemu ih je
> primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti s nakanom da mu kažu
> mjesto gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.
>
> Kad su pronašli Isusa, Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri
> dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast - smirnu kao
> čovjeku. Potom im Bog zapovijedi da se ne vraćaju Herodu, pa se oni
> vrate drugim putem u svoju zemlju. Tri kralja su predstavnici poganskih
> naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time što im je javio
> rođenje Spasitelja Gospodina.
>
> Relikvije triju kraljeva u Kölnu
>
> Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva - Gašpara, Melkiora i
> Baltazara - njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je
> pronašla sv. Jelena Križarica, prenesene su u Milano, a potom u
> katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas nalaze.
> Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar
> oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6.
> siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.
>
> Bogojavljenje je pak kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga
> čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista.
>
> TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
>
> Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na
> prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog
> blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća. Krajem 4. stoljeća na Istoku
> se sa Zapada uvodi blagdan Božića, pa Bogojavljenje gubi značenje
> blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz Isusovo rođenje i
> skroviti život do krštenja.
>
> Nakon Drugoga vatikanskog sabora, božićno vrijeme završava prvom
> nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje
> Gospodinovo pa se blagdan zove i Vodokršće.
>
> Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se
> spominje pohod Trojice mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na
> svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog
> djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino,
> čime posredno navješćuje i ustanovljenje euharistije.
>
> Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na
> blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivljaju
> kuće i obitelji.
>
> Prigodom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima "G", "M" i
> "B", koja označavaju inicijale trojice kraljeva - Gašpara, Melkiora i
> Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je
> umjesto početnoga "G" stajalo "C" (Casparus). Tako su inicijali, osim
> imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: Christus
> mansionem benedicat, što na hrvatskom jeziku znači: "Neka Krist
> prebivalište blagoslivlja".
> Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko
> inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se
> ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste
> posebne naljepnice.
>
> Blagoslov vode i soli
>
> Uz Sv. tri kralja ili Vodokršće u hrvatskim krajevima posebnu važnost
> ima blagoslov vode i soli u crkvama. Naime, nekad su već ranom zorom
> domaćini ili domaćice pohodili crkve gdje svećenici blagoslivljaju vodu
> i sol kojom se kasnije tijekom cijele godine škrope kuće, ukućani, štale
> i blago.
> Ranije je bio običaj da se kuće, ukućani, štale i blago škrope svake
> subote, dok se to danas obavlja mnogo rjeđe ili po potrebi. Prilikom
> škropljenja onaj koji škropi kao i svi ukućani bi molili Vjerovanje. Kad
> bi npr. blago bilo bolesno često bi se u hranu ubacivalo i malo
> posvećene soli.
> U kršćanskoj civilizaciji obred škropljenja postoji od samih početaka,
> a radio se s namjerom da se očisti i zaštiti od zlih sila, vremenskih
> nepogoda, bolesti i raznih nesreća. Također se škrope i temelji kuća,
> kuća prije useljenja, svatovi, lijes i grob.
> Sveta tri kralja predstavljaju završetak radosnih božićnih blagdana. U
> Hrvatskoj i BiH službeno se na taj da ne radi dok je običaj i u narodu
> da se taj dan ne obavljaju nikakvi poslovi osim onih koji su nužni. Toga
> dana se raskiti i iz kuće iznosi i božićno drvce.

[Zeka_Peka]

Zeka_Peka brought next idea :

Oprez! Srbočetnik i peder!