Re: Nekad socijalistički Woodstock, danas oblik otpora

[Winston_Smith]

"Pavle Jurisic" <pa...@google.net> je napisao u poruci interesnoj grupi:midj73$9it$1...@sopnews1.vipnet.hr...
> http://www.portalnovosti.com/nekad-socijalisticki-woodstock-danas
> -oblik-otpora
>
> Manifestacija Trnjanski kresovi, koja se u organizaciji ondašnjeg
> Saveza socijalističke omladine Hrvatske održavala od 1977. godine
> pa do kraja 1980-ih, u to je vrijeme bila dio šireg programa
> proslava vezanih uz obilježavanje oslobođenje Zagreba.
> Manifestacija na Savi tada je na jedinstven način povezivala
> borbenu prošlost i ondašnji entuzijazam, a održavala se na mjestu
> koje ima povijesni značaj. Naime, na tom su mjestu partizani 8.
> maja 1945. godine skelom preko Save ušli u grad. Kad je kasnije
> na tom mjestu izrađen novi most, simbolično je nazvan Mostom
> slobode.
>
> Budući da je Zagreb skupo platio svoju slobodu, grad je dvije
> godine prije održavanja prvih Kresova, odnosno 1975., proglašen
> gradom herojem. Naime, nešto više od 50 hiljada Zagrepčana, dakle
> jedna četvrtina tadašnjih stanovnika, sudjelovala je u
> Narodnooslobodilačkoj borbi, a poginulo je njih 20
> hiljada.
>
> U tekstu ’ Sjećanje na prve oslobodioce Zagreba’, koji je 7. maja
> 1981. objavljen u Vjesniku, stoji: ‘Građani Zagreba,
> Narodnooslobodilačka vojska ulazi u grad Zagreb. Povucite se u
> svoje domove i nemojte izlaziti van, jer neprijatelj u povlačenju
> odvodi taoce, ubija i zlostavlja. Sačekajte naše jedinice dok
> dođu i ne pruže vam potpunu sigurnost i slobodu’. Riječi su to
> prvog proglasa građanima Zagreba koje je 8. 5. 1945. uputio,
> preko tek oslobođenog radio odašiljača na Bundeku, partizanski
> kapetan Jure Devčić.
>
> Pomnim pretraživanjem medijskih izvještaja u arhivima zagrebačkih
> novinskih kuća dade se primijetiti da su se Trnjanski kresovi
> nerijetko bagatelizirali, odnosno da im se nije pridavala onolika
> važnost kolika se, kako se iz današnje perspektive čini, trebala.
> Jedan od razloga je bio i taj što je posrijedi bila manifestacija
> koja je bila sastavni dio službene kulturne politike.
>
> Danas, kad Mreža antifašistkinja Zagreba namjerava rekreirati
> Trnjanske kresove na Dan oslobođenja na istom mjestu, dakle, na
> sjevernoj obali Save kod Mosta slobode, možemo konstatirati da se
> radi o svojevrsnoj kulturnoj diverziji. U ono doba, dakle, u
> osamdesetima, Trnjanski su kresovi su bili svojevrstan open air
> koncerta na kojem su nastupala prva imena Novog vala.
>
> Zvijezde rock večeri
>
> Tadašnju atmosferu opisuje tekst iz ‘Studentskog lista’ objavljen
> 13. maja 1987. Autor teksta Tomislav Oštrić sažima događaj na
> pomalo opor način: ‘Noć smo dočekali uz Lado. Prva značajna imena
> domaće glazbene scene bili su Arsen Dedić i Gabi Novak. Bio je to
> relativno ugodan nastup, koji je nešto starijem dijelu publike
> ostavio lijepe dojmove pred odlazak u krevet. Slijedio je
> sladunjavi nastup Ditke Haberl. Kako je mrak postajao sve gušći,
> starosna struktura posjetitelja mijenjala se bitno u korist
> mladih. Zana Nimani bila je ona kojoj su organizatori podarili
> čast da ugrije publiku. Zbog čega su kao drugu grupu organizatori
> postavili Videosex, to vjerojatno nitko ne može objasniti.
> Svejedno, Anja i dečki su istrčali u predviđeno vrijeme. Tada još
> nikome nije bilo jasno da je grupa Videosex bila zvijezda večeri.
> Nakon njih je nastupila tezgaroška grupa Le Cinema. Piko, Max i
> Barracuda možda jesu na glasu kao glazbenici, no ovog su puta
> učinili malo toga čime bi se to potvrdilo. Lačni Franz je bio i
> prošlogodišnji sudionik Trnjanskih kresova. Ove godine je dosegao
> ne samo kulminaciju večeri, nego je dokazao da zbog svoje svirke
> i neusiljenosti nisu predstavljali samo bend za popunjavanje
> satnice’.
>
> Tih su godina na Trnjanskim kresovima nastupali i izvođači koje
> danas smatramo kultnima, poput Ekatarine Velike, Discipline
> kičme, Kerbera, Zvijezda, Psihomodo popa. Nastupali su i izvođači
> poput Drage Mlinarca, već spomenutih Arsena i Gabi, pa Zvonka
> Špišića i Jadranka Črnka. Među izvođačima su bile i pop grupe
> poput Aerodroma, Srebrnih krila i Doriana Graya.
>
> Općenarodna zabava
>
> Preko dana su na Kresovima obično nastupala i kulturno umjetnička
> društva poput KUD-a Vinko Jeđut, a neizostavni su bili i nastupi
> zabavljača poput Tomislava Ivčića i Zrinka Tutića. Čitali su se i
> recitali za koje je stihove pisao, među ostalima, i Enes Kišević.
> Da je cijela manifestacije imala općenarodni karakter, pokazuje i
> to da su tokom cijelog dana bili otvoreni šatori s različitom
> ponudom. Uvijek bi jedan dio programa bio posvećen sportskim
> natjecanjima, prije svega veslačima iz zagrebačkih
> klubova.
>
> Novinar Nenad Jovanović, koji je na Kresove dolazio kao
> posjetilac, kazao nam je da su Kresovi imali i svoju narodsku
> komponentu. Jovanović kaže:
>
> -To je bilo očekivano jer su organizatori Kresova bile, među
> ostalim, i društveno-političke organizacije tadašnje Općine
> Trnje. Iako nisam imao neposredna zaduženja, meni je ideološka
> komponenta bila potpuno podnošljiva. Ono, saslušaš par govora, i
> to je to. Naravno da su tokom dana bile prisutne sportske
> aktivnosti, ali je vrhunac i gužva bila u večernjim satima kad su
> nastupale tada poznat pop i rock grupe. Okupljene je osvježavala
> značajna ponuda jela i pića, kako je to tada bio običaj. S
> obzirom da takvi skupovi tada nisu bili česti, to je bilo
> jedinstveno iskustvo za mnoge Zagrepčane. Ono što je bilo posebno
> zanimljivo jest da su se svake godine u priču uključivali i
> pripadnici inženjerijske jedinice JNA, koja je omogućavala
> zainteresiranima da se skelom prebacuju s obale na
> obalu.
>
> Kakva je bila atmosfera na Savi tih dana govori nam i tekst iz
> ‘Studentskog lista’ od 13. maja 1987. ‘Na priličnom usko prostoru
> između nasipa i rijeke, na pomalo blatnom terenu uz Most slobode,
> okupio se uglavnom mlađi dio zagrebačkog pučanstva. Uz savsku
> obalu načičkanu šatorima svih veličina, od kojih su atraktivniji
> bili oni s roštiljima, program je trajao čitav dan. Dočekana je i
> ispraćena štafeta. Izviđači su se muvali uokolo pokušavajući
> iskazati svoje vještine.’
>
> U razgovoru za ‘Novosti’, ove manifestacije prisjetio se i
> publicist i pjesnik Đorđe Matić.
>
> - Trnjanski kresovi su bili događaj kakav se mogao pojaviti samo i
> jedino u onom dobu - jedna čudna i lijepa kombinacija
> društvenog-institucionalnog i slobodnog, radosnog i kvalitetnog.
> Koncerti na otvorenom bili su nešto posebno. S nježnošću i bez
> ikakve ironije kažem da je to bio socijalistički Woodstock. Za
> mnoge od nas koji smo tad tek počinjali svirati, izaći pred
> toliku masu ljudi bilo je iskustvo i privilegija, kakvu su
> rijetki imali. Sjećam se tako kako se kraj mene u jednom trenutku
> stvorio Vedran Božić, tada odavno već legenda, a koji je na
> Kresovima radio kao ton majstor. Sišao je s miks-pulta i prošao
> kroz masu samo zato da bi poravnao mikrofon na bubnju, koji se
> nije dobro čuo. Također, taj je program mladim sviračima davao
> priliku da uče od najboljih i to na istoj bini, sasvim u duhu
> egalitarnosti. U istom popodnevu i večeri na velikoj pozornici
> smjenjivali su se demo bendovi, kao što je bio moj, početnici
> dakle, s bendovima duž čitave jugoslavenske dijagonale - od
> niškog Kerbera do mariborskog Lačnog Franza. Za to iskustvo već,
> ne bih se mijenjao ni sa kime, i nakon ovoliko godina - prisjeća
> se Matić.
>
> Novinarki Andrei Radak posebno je bilo važno to što se radilo o
> dobrom rock’n’ roll događaju.
>
> - Inače, cijela manifestacija bila je vezana za oslobođenje
> Zagreba, i ništa se nije odvijalo bez konteksta. Antifašizam je
> tad bio premrežen u cijelom našem društvu, on nam je bio
> svakodnevnica, normalna stvar s kojom smo živjeli i kojoj nije
> bilo alternative kao danas – kaže Andrea Radak.
>
> Izviđači radili, pa se igrali
>
> Sudionik Kresova bio je i Jadran Boban, nekadašnji izviđač, a
> današnji filmski režiser.
>
> - Kako smo mi kao izviđačka četa Osnovne škole Davorin Trstenjak u
> Savskoj imali zadatak sudjelovati u društveno korisnim akcijama,
> tako su nas slali dan ili dva ranije u akciju čišćenja prostora
> uz nasip Save. Na sam dan održavanja Kresova bile su organizirane
> i izviđačke igre, natjecanja u raznim sporovima i vještinama
> gradskih izviđačkih organizacija. Već tokom poslijepodneva bilo
> je na tom dijelu nasipa postavljeno par montažnih roštilja, pa su
> se sakupljale čitave obitelji iz okolice, kao da su na izletu u
> prirodi negdje van grada. Pred večer bi na nasipu krenuli
> koncerti na postavljenoj pozornici, na kojoj bi se nizali nastupi
> bendova sve do u noć, kada su se palili veliki kresovi. Prvo bi
> nastupali demo-bendovi, oni koji još nisu snimili album, a takvih
> je zaista bilo mnoštvo, svih fela i kvaliteta, a zatim i glazbene
> zvijezde, od kojih se još jedino mogu sjetiti svirke grupe Film –
> prisjeća se Boban.
>
> Trnjanski kresovi su tek nakratko obnovljeni 31. maja 2008.
> godine, uz glazbene nastupe Psihomodo popa, etno glazbenika Etno
> swing trija, benda Afion i Dunje Knebl. Tada su paljenje kresova
> mediji i javnost označili kao slavljenje dolaska ljeta, a
> antifašistička se komponenta potpuno izgubila. Te godine cijela
> je manifestacija bila vezana uz stradanje Luke Ritza, mladića
> koji je nakon završetka koncerta pretučen na autobusnoj stanici
> kod Bundeka te je nakon nekoliko dana preminuo od zadobivenih
> ozljeda.
>
> Ponovno burno kod nekadašnje skele
>
> Za sve one koji ove godine planiraju u petak 8. maja od 17 sati
> došetati do lijeve obale Save kažimo još jednom da se program
> sastoji od . Tu će se, među ostalim, održati radionica političkog
> plakata, a crtat će se i mural pod nazivom ‘Oslobođenje’, na
> zgradi Jedinstva kod kluba Močvara. Tokom večernjeg druženja uz
> hranu dijelit će se primjerci najnovijeg broja ‘Nepokorenog
> grada’, časopisa Mreže antifašistkinja Zagreba, a nastupat će
> zagrebački zborovi Čipkice, ZborXop, Le Zbor i Praksa iz Pule.
> Paljenje vatre uz glazbeni program krenut će osmoga maja u pola
> osam navečer. Nakon toga MAZ od 22 sata u Močvari priređuje
> koncerte punk bandova: Oi Polloi iz Edinburgha,Red Union iz Novog
> Sada, Gypsy Mafia iz Zrenjanina, Fetbojsi i Akromatopsija iz
> Zagreba i Nature Boys iz Kansas Cityja.
> --
> Prijatno

Dođi bre da se konačno pobijemo ko ljudi na Savskom Nasipu!!!!!!!!!!
Goli do pasa u blatu, sa publikom :-)

[Pavle Jurisic]

[Pavle Jurisic]

"Winston_Smith" <Izbavit...@hotmail.com> Wrote in message:

Jedino ako dodje deda.
--
Prijatno

[Pavle Jurisic]

damir <damir0...@gmail.com> Wrote in message:
> Pavle Jurisic <pa...@google.net> Wrote in message:
>>
>> http://www.portalnovosti.com/nekad-socijalisticki-woodstock-danas
>> -oblik-otpora
>>
>> Manifestacija Trnjanski kresovi, koja se u organizaciji onda?njeg
>> Saveza socijalisti?ke omladine Hrvatske odr?avala od 1977. godine
>> pa do kraja 1980-ih, u to je vrijeme bila dio ?ireg programa
>> proslava vezanih uz obilje?avanje oslobo?enje Zagreba.
>> Manifestacija na Savi tada je na jedinstven na?in povezivala
>> borbenu pro?lost i onda?nji entuzijazam, a odr?avala se na mjestu
>> koje ima povijesni zna?aj. Naime, na tom su mjestu partizani 8.
>> maja 1945. godine skelom preko Save u?li u grad. Kad je kasnije
>> na tom mjestu izra?en novi most, simboli?no je nazvan Mostom
>> slobode.
>>
>> Budu?i da je Zagreb skupo platio svoju slobodu, grad je dvije
>> godine prije odr?avanja prvih Kresova, odnosno 1975., progla?en
>> gradom herojem. Naime, ne?to vi?e od 50 hiljada Zagrep?ana, dakle
>> jedna ?etvrtina tada?njih stanovnika, sudjelovala je u
>> Narodnooslobodila?koj borbi, a poginulo je njih 20
>> hiljada.
>>
>> U tekstu ? Sje?anje na prve oslobodioce Zagreba?, koji je 7. maja
>> 1981. objavljen u Vjesniku, stoji: ?Gra?ani Zagreba,
>> Narodnooslobodila?ka vojska ulazi u grad Zagreb. Povucite se u
>> svoje domove i nemojte izlaziti van, jer neprijatelj u povla?enju
>> odvodi taoce, ubija i zlostavlja. Sa?ekajte na?e jedinice dok
>> do?u i ne pru?e vam potpunu sigurnost i slobodu?. Rije?i su to
>> prvog proglasa gra?anima Zagreba koje je 8. 5. 1945. uputio,
>> preko tek oslobo?enog radio oda?ilja?a na Bundeku, partizanski
>> kapetan Jure Dev?i?.
>>
>> Pomnim pretra?ivanjem medijskih izvje?taja u arhivima zagreba?kih
>> novinskih ku?a dade se primijetiti da su se Trnjanski kresovi

>> nerijetko bagatelizirali, odnosno da im se nije pridavala onolika

>> va?nost kolika se, kako se iz dana?nje perspektive ?ini, trebala.
>> Jedan od razloga je bio i taj ?to je posrijedi bila manifestacija
>> koja je bila sastavni dio slu?bene kulturne politike.
>>
>> Danas, kad Mre?a antifa?istkinja Zagreba namjerava rekreirati
>> Trnjanske kresove na Dan oslobo?enja na istom mjestu, dakle, na
>> sjevernoj obali Save kod Mosta slobode, mo?emo konstatirati da se

>> radi o svojevrsnoj kulturnoj diverziji. U ono doba, dakle, u
>> osamdesetima, Trnjanski su kresovi su bili svojevrstan open air
>> koncerta na kojem su nastupala prva imena Novog vala.
>>

>> Zvijezde rock ve?eri
>>
>> Tada?nju atmosferu opisuje tekst iz ?Studentskog lista? objavljen
>> 13. maja 1987. Autor teksta Tomislav O?tri? sa?ima doga?aj na
>> pomalo opor na?in: ?No? smo do?ekali uz Lado. Prva zna?ajna imena
>> doma?e glazbene scene bili su Arsen Dedi? i Gabi Novak. Bio je to
>> relativno ugodan nastup, koji je ne?to starijem dijelu publike

>> ostavio lijepe dojmove pred odlazak u krevet. Slijedio je

>> sladunjavi nastup Ditke Haberl. Kako je mrak postajao sve gu??i,

>> starosna struktura posjetitelja mijenjala se bitno u korist
>> mladih. Zana Nimani bila je ona kojoj su organizatori podarili

>> ?ast da ugrije publiku. Zbog ?ega su kao drugu grupu organizatori
>> postavili Videosex, to vjerojatno nitko ne mo?e objasniti.
>> Svejedno, Anja i de?ki su istr?ali u predvi?eno vrijeme. Tada jo?
>> nikome nije bilo jasno da je grupa Videosex bila zvijezda ve?eri.
>> Nakon njih je nastupila tezgaro?ka grupa Le Cinema. Piko, Max i
>> Barracuda mo?da jesu na glasu kao glazbenici, no ovog su puta
>> u?inili malo toga ?ime bi se to potvrdilo. La?ni Franz je bio i
>> pro?logodi?nji sudionik Trnjanskih kresova. Ove godine je dosegao
>> ne samo kulminaciju ve?eri, nego je dokazao da zbog svoje svirke

>> i neusiljenosti nisu predstavljali samo bend za popunjavanje

>> satnice?.
>>
>> Tih su godina na Trnjanskim kresovima nastupali i izvo?a?i koje

>> danas smatramo kultnima, poput Ekatarine Velike, Discipline

>> ki?me, Kerbera, Zvijezda, Psihomodo popa. Nastupali su i izvo?a?i
>> poput Drage Mlinarca, ve? spomenutih Arsena i Gabi, pa Zvonka
>> ?pi?i?a i Jadranka ?rnka. Me?u izvo?a?ima su bile i pop grupe

>> poput Aerodroma, Srebrnih krila i Doriana Graya.
>>

>> Op?enarodna zabava
>>
>> Preko dana su na Kresovima obi?no nastupala i kulturno umjetni?ka
>> dru?tva poput KUD-a Vinko Je?ut, a neizostavni su bili i nastupi
>> zabavlja?a poput Tomislava Iv?i?a i Zrinka Tuti?a. ?itali su se i
>> recitali za koje je stihove pisao, me?u ostalima, i Enes Ki?evi?.
>> Da je cijela manifestacije imala op?enarodni karakter, pokazuje i
>> to da su tokom cijelog dana bili otvoreni ?atori s razli?itom
>> ponudom. Uvijek bi jedan dio programa bio posve?en sportskim
>> natjecanjima, prije svega vesla?ima iz zagreba?kih
>> klubova.
>>
>> Novinar Nenad Jovanovi?, koji je na Kresove dolazio kao

>> posjetilac, kazao nam je da su Kresovi imali i svoju narodsku

>> komponentu. Jovanovi? ka?e:
>>
>> -To je bilo o?ekivano jer su organizatori Kresova bile, me?u
>> ostalim, i dru?tveno-politi?ke organizacije tada?nje Op?ine
>> Trnje. Iako nisam imao neposredna zadu?enja, meni je ideolo?ka
>> komponenta bila potpuno podno?ljiva. Ono, saslu?a? par govora, i

>> to je to. Naravno da su tokom dana bile prisutne sportske

>> aktivnosti, ali je vrhunac i gu?va bila u ve?ernjim satima kad su
>> nastupale tada poznat pop i rock grupe. Okupljene je osvje?avala
>> zna?ajna ponuda jela i pi?a, kako je to tada bio obi?aj. S
>> obzirom da takvi skupovi tada nisu bili ?esti, to je bilo
>> jedinstveno iskustvo za mnoge Zagrep?ane. Ono ?to je bilo posebno
>> zanimljivo jest da su se svake godine u pri?u uklju?ivali i
>> pripadnici in?enjerijske jedinice JNA, koja je omogu?avala

>> zainteresiranima da se skelom prebacuju s obale na
>> obalu.
>>
>> Kakva je bila atmosfera na Savi tih dana govori nam i tekst iz

>> ?Studentskog lista? od 13. maja 1987. ?Na prili?nom usko prostoru
>> izme?u nasipa i rijeke, na pomalo blatnom terenu uz Most slobode,
>> okupio se uglavnom mla?i dio zagreba?kog pu?anstva. Uz savsku
>> obalu na?i?kanu ?atorima svih veli?ina, od kojih su atraktivniji
>> bili oni s ro?tiljima, program je trajao ?itav dan. Do?ekana je i
>> ispra?ena ?tafeta. Izvi?a?i su se muvali uokolo poku?avaju?i
>> iskazati svoje vje?tine.?
>>
>> U razgovoru za ?Novosti?, ove manifestacije prisjetio se i
>> publicist i pjesnik ?or?e Mati?.
>>
>> - Trnjanski kresovi su bili doga?aj kakav se mogao pojaviti samo i
>> jedino u onom dobu - jedna ?udna i lijepa kombinacija
>> dru?tvenog-institucionalnog i slobodnog, radosnog i kvalitetnog.
>> Koncerti na otvorenom bili su ne?to posebno. S nje?no??u i bez
>> ikakve ironije ka?em da je to bio socijalisti?ki Woodstock. Za
>> mnoge od nas koji smo tad tek po?injali svirati, iza?i pred

>> toliku masu ljudi bilo je iskustvo i privilegija, kakvu su

>> rijetki imali. Sje?am se tako kako se kraj mene u jednom trenutku
>> stvorio Vedran Bo?i?, tada odavno ve? legenda, a koji je na
>> Kresovima radio kao ton majstor. Si?ao je s miks-pulta i pro?ao

>> kroz masu samo zato da bi poravnao mikrofon na bubnju, koji se

>> nije dobro ?uo. Tako?er, taj je program mladim svira?ima davao
>> priliku da u?e od najboljih i to na istoj bini, sasvim u duhu
>> egalitarnosti. U istom popodnevu i ve?eri na velikoj pozornici
>> smjenjivali su se demo bendovi, kao ?to je bio moj, po?etnici
>> dakle, s bendovima du? ?itave jugoslavenske dijagonale - od
>> ni?kog Kerbera do mariborskog La?nog Franza. Za to iskustvo ve?,
>> ne bih se mijenjao ni sa kime, i nakon ovoliko godina - prisje?a
>> se Mati?.
>>
>> Novinarki Andrei Radak posebno je bilo va?no to ?to se radilo o
>> dobrom rock?n? roll doga?aju.
>>
>> - Ina?e, cijela manifestacija bila je vezana za oslobo?enje
>> Zagreba, i ni?ta se nije odvijalo bez konteksta. Antifa?izam je
>> tad bio premre?en u cijelom na?em dru?tvu, on nam je bio
>> svakodnevnica, normalna stvar s kojom smo ?ivjeli i kojoj nije
>> bilo alternative kao danas ? ka?e Andrea Radak.
>>
>> Izvi?a?i radili, pa se igrali
>>
>> Sudionik Kresova bio je i Jadran Boban, nekada?nji izvi?a?, a
>> dana?nji filmski re?iser.
>>
>> - Kako smo mi kao izvi?a?ka ?eta Osnovne ?kole Davorin Trstenjak u
>> Savskoj imali zadatak sudjelovati u dru?tveno korisnim akcijama,
>> tako su nas slali dan ili dva ranije u akciju ?i??enja prostora
>> uz nasip Save. Na sam dan odr?avanja Kresova bile su organizirane
>> i izvi?a?ke igre, natjecanja u raznim sporovima i vje?tinama
>> gradskih izvi?a?kih organizacija. Ve? tokom poslijepodneva bilo
>> je na tom dijelu nasipa postavljeno par monta?nih ro?tilja, pa su
>> se sakupljale ?itave obitelji iz okolice, kao da su na izletu u
>> prirodi negdje van grada. Pred ve?er bi na nasipu krenuli

>> koncerti na postavljenoj pozornici, na kojoj bi se nizali nastupi

>> bendova sve do u no?, kada su se palili veliki kresovi. Prvo bi
>> nastupali demo-bendovi, oni koji jo? nisu snimili album, a takvih
>> je zaista bilo mno?tvo, svih fela i kvaliteta, a zatim i glazbene
>> zvijezde, od kojih se jo? jedino mogu sjetiti svirke grupe Film ?
>> prisje?a se Boban.

>>
>> Trnjanski kresovi su tek nakratko obnovljeni 31. maja 2008.
>> godine, uz glazbene nastupe Psihomodo popa, etno glazbenika Etno
>> swing trija, benda Afion i Dunje Knebl. Tada su paljenje kresova

>> mediji i javnost ozna?ili kao slavljenje dolaska ljeta, a
>> antifa?isti?ka se komponenta potpuno izgubila. Te godine cijela
>> je manifestacija bila vezana uz stradanje Luke Ritza, mladi?a
>> koji je nakon zavr?etka koncerta pretu?en na autobusnoj stanici

>> kod Bundeka te je nakon nekoliko dana preminuo od zadobivenih
>> ozljeda.
>>

>> Ponovno burno kod nekada?nje skele

>>
>> Za sve one koji ove godine planiraju u petak 8. maja od 17 sati

>> do?etati do lijeve obale Save ka?imo jo? jednom da se program
>> sastoji od . Tu ?e se, me?u ostalim, odr?ati radionica politi?kog
>> plakata, a crtat ?e se i mural pod nazivom ?Oslobo?enje?, na
>> zgradi Jedinstva kod kluba Mo?vara. Tokom ve?ernjeg dru?enja uz
>> hranu dijelit ?e se primjerci najnovijeg broja ?Nepokorenog
>> grada?, ?asopisa Mre?e antifa?istkinja Zagreba, a nastupat ?e
>> zagreba?ki zborovi ?ipkice, ZborXop, Le Zbor i Praksa iz Pule.
>> Paljenje vatre uz glazbeni program krenut ?e osmoga maja u pola
>> osam nave?er. Nakon toga MAZ od 22 sata u Mo?vari prire?uje

>> koncerte punk bandova: Oi Polloi iz Edinburgha,Red Union iz Novog
>> Sada, Gypsy Mafia iz Zrenjanina, Fetbojsi i Akromatopsija iz
>> Zagreba i Nature Boys iz Kansas Cityja.
>> --
>> Prijatno
>>
>

> Sturme, ja te ne prepoznajem. Gdje je ono tvoje okretanje
> buducnosti, a povijest prepustanje povjesnicarima? Ili to samo
> vrijedi za Krizni put, Jazovku...?
> --
> db
>

Ovo je nekakav koncerat na otvorenom, sta ne valja?
--
Prijatno